Grupa američkih poduzetnika želi izgraditi najveću svjetsku podmorsku energetsku interkonekciju koja bi povezivala Europu i Sjevernu Ameriku s tri para visokonaponskih kabela. Kabeli bi se protezali više od 3000 kilometara preko cijelog dna Atlantskog oceana kako bi povezali zapad Ujedinjenog Kraljevstva s istočnom Kanadom i potencijalno New York sa zapadnom Francuskom. Interkonektor bi slao obnovljivu energiju i na istok i na zapad, koristeći prednosti dnevnog putovanja sunca preko neba.

"Kada je sunce u zenitu, vjerojatno u Europi imamo više energije nego što je stvarno možemo iskoristiti", rekao je Simon Ludlam, osnivač i glavni izvršni direktor Etchea Energy te jedan od trojice Europljana koji vode projekt: "Imamo vjetar, a imamo i previše sunca. To je dobar trenutak da ga pošaljemo u centar potražnje, poput istočne obale Sjedinjenih Američkih Država. Pet ili šest sati kasnije, zenit je na istočnoj obali i mi u Europi se spremamo za večeru i imamo obrnuti tok."

Transatlantski interkonektor još uvijek je samo plan, ali mreže zelenih energetskih kabela počinju se širiti svjetskim morima. Brzo postaju dio globalnog klimatskog rješenja, prenoseći velike količine obnovljive energije u zemlje koje se trude i same prijeći na zelenu energiju. Ali oni također stvaraju nove odnose koji mijenjaju geopolitičku kartu i pomiču neke svjetske energetske ratove u dubine oceana, piše CNN.

Velika Britanija, gdje je prostor za elektrane ograničen, već je pod morem povezana s Belgijom, Norveškom, Nizozemskom i Danskom. Dogovorila je solarnu i vjetroelektransku vezu s Marokom kako bi iskoristila brojne sate sunčeve svjetlosti ove sjevernoafričke zemlje i jake pasate koji pušu preko ekvatora.

Slični prijedlozi pojavljuju se diljem svijeta. Projekt pod nazivom Sun Cable nastoji poslati solarnu energiju iz sunčane Australije, gdje terena ima u izobilju, u jugoistočnu azijsku državu Singapur, koja također ima puno sunca, ali vrlo malo mjesta za solarne farme.

Golemi projekt Europe i SAD-a
Indija i Saudijska Arabija planiraju povezati svoje elektroenergetske mreže preko Arapskog mora, što je dio šireg plana ekonomskog koridora za povezivanje Azije, Bliskog istoka i Europe. Plan ima potporu SAD-a zbog potencijala da se suprotstavi kineskoj inicijativi Pojas i put, koja se uglavnom sastoji od energetskih i infrastrukturnih projekata koji su pomogli Pekingu da ojača svoje bogatstvo i globalni utjecaj.

Transatlantski interkonektor je u ranoj fazi i trebat će ugovore s nekoliko zemalja i saveznih država, kao i značajna ulaganja. U najboljem slučaju, mogao bi biti izgrađen do sredine 2030-ih godina. Trojac koji stoji iza megaprojekta optimističan je da će pronaći pristaše, ne samo zbog usporavanja klimatskih promjena već i zbog suprotstavljanja Rusiji u globalnim energetskim ratovima i borbe protiv Kine za dominaciju u tehnologiji čiste energije.

Trojac ne bježi od geopolitičkih implikacija svog projekta, nego izaziva Rusiju tako što svoj interkonektor nazva The North Atlantic Transmission One-Link ili NATO-L. Postoji očekivanje da će projekt imati pozitivne globalne sigurnosne rezultate. Interkonektori će natjerati nacije da pažljivo razmisle o tome tko bi im trebali biti saveznici u geopolitičkom svijetu koji se brzo mijenja i da dvaput razmisle prije nego što se upuste u diplomatske sukobe ili, još gore, u vojni sukob.

"Kad je krenula invazija na Ukrajinu, imali smo prekid na tržištima električne energije i plina, a interkonektori su odgovorili logično", rekao je Ludlam iz Etche Energyja: "Pritekli smo u pomoć našim susjedima i to je stvorilo ovisnost koja je bila testirana u ljutnji i ipak je opstala. A kad jednom uspostavite jednu od ovih ovisnosti, manja je vjerojatnost da ćete učiniti nešto da to pogoršate."

Rusija koristi ocean za napade u sivoj zoni
Ali ni podmorski kablovi nisu neranjivi. Rusija je koristila ocean kako bi pojačala svoje napade u sivoj zoni - provokacije i zastrašivanja koji su daleko od stvarnog oružanog sukoba - usmjerene na Europu i u manjoj mjeri na SAD. Zajednički dokumentarni film javnih televizija u Danskoj, Finskoj, Norveškoj i Švedskoj prošle je godine ustvrdio da je Rusija izvodila podmorske obavještajne operacije oko energetskih kabela, kao i vjetroelektrana na moru i plinovoda u Sjevernom i Baltičkom moru.

U filmu se tvrdi da ruska plovila, vojna i civilna, pokušavaju mapirati kritičnu podvodnu infrastrukturu i vjerojatno imaju mogućnost isključivanja struje u europskim državama. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov tada je odbacio izvješće i rekao da je to znak da europske zemlje "neutemeljeno optužuju Rusiju za sve".

Može li Zapad zaštititi interkonektor od Rusije?
Atlantik je toliko dubok da bi NATO-L interkonektor vjerojatno bio dobro zaštićen - mogao bi biti postavljen na gotovo četiri kilometra dubine, puno dublje nego što podmornice mogu djelovati. Ali podmorski kabeli su najosjetljiviji kada zađu u pliće vode kako bi izašli na kopno. Tako bi i NATO-L morao proći preko kontinentalnog pojasa, gdje ga mogu sabotirati ili oštetiti sidra ili ribarske koće.

Prekid telekomunikacijskih kabela u Crvenom moru u ožujku pokazao je koliko takva šteta može biti destruktivna - procjenjuje se da je prekinuto 25% protoka podataka između Azije i Europe. Mnogi su za prekide okrivili napade Huta u tom području, iako su oni odbacili optužbe, pa ostaje pitanje je li to bilo namjerno ili slučajno.

Privlačnost napada na moru je u tome što tamo europski suparnici Rusije ubrzano jačaju svoje veze i sposobnost stvaranja i dijeljenja domaće zelene energije.

"Rusija je desetljećima uživala preveliku ulogu na svjetskoj pozornici zbog svojih bogatih izvora ugljena, nafte i plina", rekao je Alberto Rizzi, politički suradnik pri Europskom vijeću za vanjske odnose koji istražuje geopolitiku energije i infrastrukture. Ali to bi se moglo promijeniti jer ekonomski suparnici, Europa i Sjedinjene Američke Države - pa čak i tradicionalne petrodržave Bliskog istoka - ulažu u obnovljive izvore energije.

"Ako pogledate zemlje Arapskog zaljeva, one ulažu velika sredstva u obnovljivu energiju. One također žele biti vodeći dobavljači zelene energije. One žele zadržati ulogu koju imaju sada u smislu energetske snage, čak i u tranziciji", rekao je Rizzi: "Onda imamo i druge zemlje, na primjer Rusiju, koja ne ulaže u obnovljive izvore energije i stoga je izostavljena."

Povezivanje europskih saveznika, većinom iz Europske unije, prilično je jednostavno. Povezivanje Sjeverne Amerike i Europe bit će politički kompliciranije. To može poslati signal Rusiji o snažnim vezama, ali Trumpove godine također su pokazale da veza SAD-a i EU, posebno po pitanju NATO-a i obrane, nije neraskidiva.
www.index.hr

Mega solarna elektrana u marokanskoj pustinji je ‘na čekanju’, dok je planove za izgradnju CSP tehnologije pregazilo vrijeme i konkurentna PV fotonaponska tehnologija u kombinaciji s tehnologijom velikih baterijskih blokova BESS (Battery Energy Storage System).

Concentrated solar power ili CSP je solarna tehnologija s poljima zrcala koja fokusiraju sunčevu energiju u jednu točku, solarni toranj. U zoni koncentracije sunčeve energije grije se rastaljena sol koja se potom usmjerava u spremnike soli. Velika prednost CSP tehnologije je mogućnost generiranja električne energije tijekom noći kada više nema sunčeve energije.

Čini se da je projekt obnovljive energije koji je obećavao promijeniti povijest propao. Od velikih planova za mega elektranu u marokanskoj pustinji trenutno nema ništa, a u zraku stoji prividni gubitak od 2 milijarde dolara. Kao razlog navodi se da je realizacija bila spora pa ju je prestigao razvoj PV fotonaponske tehnologije koji je sa sobom donio nova pravile ‘igre’.

Najveći planirani CSP solarni projekt u Maroku odgođen je do daljnjeg. CSP solarna elektrana Noor Midelt I, vrijedna 2 milijarde dolara i snage 800 MW, trebala je početi s radom ove godine, ali gradnja u trajanju od približno 30 mjeseci još nije ni započela. Kašnjenje je počelo kada su Ministarstvo energetike Maroka i mrežni operater ONEE Maroka odbacili CSP tehnologiju, izvještava ecoticias.com.

Zahtijevalo se da elektrana ima fotonaponsku (PV) tehnologiju, koja je pristupačnija, ali ima mali kapacitet za pohranu energije, i CSP, koja je skuplja, ali nastavlja opskrbljivati ​​mrežu satima nakon što padne mrak.

Međutim, otkako je ugovor dodijeljen, ONEE i Ministarstvo energetike priopćili su da bi pristali na kupnju električne energije samo ako MASEN prijeđe s CSP na PV ili modificira pohranu slane energije na baterije.

MASEN i mreža konačno su postigli ugovor o kupnji električne energije, ali još uvijek traju rasprave između MASEN-a i razvojnog konzorcija o tehnološkim detaljima. MASEN upozorava da je prijedlog odgođen zbog pandemije i da je sada u završnoj fazi razvoja.

Sa svoje strane, ispred konzorcija koji je dobio posao EDF Renouvelables ističe da Maroko ostaje odlučan ponovno pokrenuti razvoj s kombinacijom fotonaponske energije, solarne topline i baterijskog skladištenja. Kao i da su svi partneri ‘ostali predani’. Što se tiče financiranja, Svjetska banka i Europska investicijska banka izjavile su da njihovi uvjeti financiranja ostaju na snazi ​​dok MASEN i konzorcij pokušavaju postići sporazum.
www.baustela.hr

Cijene električnih vozila pale su za 30% do 40% od lipnja prošle godine, dok je prosječna cijena benzinskih automobila pala za samo 3% do 7% u istom razdoblju. Ovo je težak udarac za vlasnike električnih vozila jer električna vozila rapidno gube na vrijednosti da bi potom vrijedila manje od usporednog automobila s benzinskim motorom!

Jedan od posljednjih dokaza da električni automobil još nije zaživio je tržište rabljenih vozila. Portal specijaliziran za kupnju i prodaju rabljenih vozila iSeeCars upravo je objavio studiju koja pokazuje da cijena rabljenih električnih vozila pada brže od rabljenih vozila s motorima unutarnjim sagorijevanjem i hibridnih vozila.

Cijene električnih vozila pale su za 30% do 40% od lipnja prošle godine, dok je prosječna cijena benzinskih automobila pala za samo 3% do 7% u istom razdoblju. Premda je pad cijena rabljenih električnih vozila dramatičan, ono što je zbunjujuće je da nema naznaka da će se vrijednosti rabljenih električnih vozila stabilizirati. U jednom će trenutku cijene rabljenih električnih vozila morati dosegnuti dno, ali čini se da još nismo dosegli tu točku.

Dok je prosječna cijena vozila s nultom emisijom naglo pala u manje od godinu dana, cijena automobila s motorima s unutarnjim sagorijevanjem ostaje stabilna. Jedan od primjera koje koristi iSeeCars je vrijednost BMW-a serije 3 u usporedbi s onom rabljenog Tesla Modela 3. U lipnju 2023. električni automobil je imao prosječnu cijenu višu od BMW-a za 2635 dolara, ali u svibnju 2024. situacija se okrenula pa Model 3 ima prosječnu cijenu 4806 dolara nižu od BMW-a. Još jedan sličan primjer je onaj BMW-a X3 i Tesla Modela Y. U prosjeku je Model Y bio 4570 dolara skuplji od X3 u siječnju 2024., ali ta se razlika smanjila na samo 175 dolara u svibnju 2024. godine.
www.revijahak.hr

Početna eksperimentalna faza nuklearnog fuzijskog reaktora ITER-a u francuskom Saint-Paul-lez Duranceu vjerojatno će biti pokrenuta tek 2034. godine, kasnije no što je planirano, zbog pandemije i problema s dobavom dijelova, objavio je projektni tim. Tko čeka, taj dočeka.

Očigledno ćemo se morati još dobrano načekati jedno desetljeće da vidimo prvi potpuno funkcionalni fuzijski reaktor. Nadamo se da će ITER biti funkcionalni fuzijski reaktor jer svi dosadašnji pokušaji izgradnje fuzijskih reaktora nisu dali posebne rezultate.

ITER je trebao biti tek nakratko pokrenut 2025. godine radi testiranja, uz nisku razinu energije.Novi plan predviđa prvu eksperimentalnu fazu reaktora u 2034. godini, objavili su ITER inženjeri.

Umjesto simboličnog pokretanja plazme u testu relativnog 'golog' stroja eksperimentirat ćemo s plazmom od samog početka i bar djelomično nadoknaditi kašnjenje, rekao je direktor ITER-a Pietro Barabaschi na konferenciji za novinare. Izmjena planova omogućit će i efikasnije ublažavanje rizika u ostvarenju projektnih ciljeva, dodao je Barabashi.

Reaktor bi trebao proizvoditi energiju fuzijom atoma vodika, oponašajući procese na Suncu. Da bi se to postiglo, vodikovu plazmu treba zagrijati na 150 milijuna Celzijevih stupnjeva, a reaktor bi u konačnici trebao proizvoditi deset puta više energije no što potroši.

Projekt je okupio EU, SAD, Rusiju, Kinu, Indiju, Japan i Južnu Koreju. Radovi su započeli 2010. godine, a troškovi su procijenjeni na više od 20 milijardi eura.

Zagovornici projekta nadaju se da će nuklearna fuzija osigurati klimatski prihvatljiv, gotovo neiscrpan izvor energije. Kritičari pak tvrde da su ITER već prestigli obnovljivi izvori energije.

Stručnjaci u ITER-u ističu da kašnjenje projekta nikoga ne bi trebalo iznenaditi, s obzirom na pandemiju i problemima s kvalitetom pojedinih dijelova. Brojni dijelovi ne bi ni bili dostupni do 2025. godine kada je reaktor trebao biti pokrenut, napominju.Izmjena planova vjerojatno će značiti i dodatne troškove, od nekoliko milijardi eura, upozoravaju.
www.magazin.hrt.hr

Woven City je ambiciozan projekt futurističkog grada kojeg razvija Toyota, jedan od najpoznatijih svjetskih proizvođača automobila. Ovaj inovativni projekt ima za cilj stvoriti potpuno integriranu, povezanu i održivu zajednicu koja koristi najnovije tehnologije kako bi poboljšala kvalitetu života svojih stanovnika. Koncept Woven Cityja temelji se na ideji stvaranja “živog laboratorija” gdje će se testirati i razvijati napredne tehnologije kao što su autonomna vozila, robotika i umjetna inteligencija (AI).

Smješten u podnožju veličanstvene planine Fuji, Woven City zauzima stratešku poziciju koja omogućuje kombinaciju prirodne ljepote i tehnološke inovacije. Planina Fuji, simbol Japana, pruža spektakularan pogled i prirodnu pozadinu koja dodatno naglašava jedinstvenost ovog projekta. Ova lokacija također omogućuje blizinu Tokiju i drugim važnim urbanim centrima, čime se osigurava lak pristup potrebnoj infrastrukturi i resursima.

Toyotina vizija budućnosti urbanog života
Inspiracija za Woven City dolazi iz Toyotine želje da stvori grad budućnosti koji je održiv, povezan i prilagodljiv. Ciljevi projekta uključuju stvaranje ekološki prihvatljive zajednice koja koristi obnovljive izvore energije, implementaciju naprednih tehnologija koje olakšavaju svakodnevni život te stvaranje prostora za istraživanje i razvoj novih inovacija. Woven City je zamišljen kao eksperimentalni teren gdje će se testirati nove ideje i tehnologije prije nego što se implementiraju širom svijeta.

Toyota zamišlja budućnost urbanog života kao harmoničnu integraciju tehnologije i prirode. U Woven Cityju, infrastruktura će biti dizajnirana da podržava autonomna vozila, pametne domove i održive energetske sisteme. Svaki aspekt grada bit će osmišljen kako bi unaprijedio kvalitetu života stanovnika, smanjio ekološki otisak i omogućio neprekidno prilagođavanje novim tehnologijama. Toyotina vizija je stvoriti gradove koji su ne samo tehnološki napredni, već i društveno i ekološki odgovorni.

Upotreba AI i robota u svakodnevnom životu
Jedan od ključnih aspekata Woven Cityja je integracija umjetne inteligencije (AI) i robotike u svakodnevne aktivnosti. AI će biti korišten za upravljanje različitim aspektima života u gradu, od optimizacije prometa do upravljanja energijom. Roboti će pomagati u kućanskim poslovima, zdravstvenoj njezi i pružanju podrške starijim osobama, čime će se omogućiti veća autonomija i kvaliteta života za sve stanovnike.

Pametne kuće i zeleni izvori energije
Pametne kuće u Woven Cityju bit će opremljene najnovijim tehnologijama koje omogućuju efikasno upravljanje resursima i poboljšanje sigurnosti i udobnosti. Solarni paneli i vodikove gorive ćelije bit će glavni izvori energije, osiguravajući da grad bude energetski samodostatan i ekološki prihvatljiv. Ovi zeleni izvori energije smanjit će ovisnost o fosilnim gorivima i pomoći u borbi protiv klimatskih promjena.

Bjarke Ingels i arhitektonsko rješenje
Za dizajn Woven Cityja, Toyota je angažirala poznatog arhitekta Bjarke Ingelsa i njegovu tvrtku Bjarke Ingels Group (BIG). Ingels je poznat po svom inovativnom pristupu koji kombinira funkcionalnost i estetiku, a njegov rad na Woven Cityju nije iznimka. Cilj dizajna je stvaranje grada koji je potpuno integriran s prirodom i tehnologijom.

Jedan od ključnih elemenata Ingelsovog pristupa je podjela grada na tri vrste ulica: jedna za autonomna vozila, druga za pješake i treća za osobnu mobilnost poput bicikala i skutera. Ovaj pristup omogućava sigurno i efikasno kretanje kroz grad, smanjujući zagađenje i prometne gužve. Svaka ulica je pažljivo dizajnirana kako bi se uklopila u okoliš, čineći grad ugodnim za život i rad.

Kombinacija tradicionalne japanske arhitekture i suvremenih inovacija
Woven City nije samo futuristički grad; on također poštuje i integrira elemente tradicionalne japanske arhitekture. Inspiriran japanskom estetikom, dizajn uključuje prirodne materijale poput drva i bambusa, kao i otvorene prostore koji promoviraju osjećaj zajedništva i povezanosti s prirodom.

Tradicionalni elementi su spojeni s najnovijim tehnološkim inovacijama. Zgrade će biti opremljene naprednim sustavima za upravljanje energijom, uključujući solarne panele i vodikove gorive ćelije, što će osigurati energetski učinkovitu i održivu infrastrukturu. Pametne kuće bit će povezane putem interneta stvari (IoT), omogućavajući stanovnicima kontrolu nad kućanskim uređajima putem pametnih telefona ili glasovnih naredbi.

Prva grupa stanovnika: Toyota zaposlenici, istraživači i umirovljenici
Prvi stanovnici Woven Cityja bit će Toyota zaposlenici, istraživači i umirovljenici. Ova početna grupa uključuje oko 360 osoba koje će igrati ključnu ulogu u testiranju i razvoju tehnologija unutar grada. Zaposlenici i istraživači će raditi na inovacijama koje će unaprijediti svakodnevni život, dok će umirovljenici pružiti vrijedne povratne informacije o tome kako nove tehnologije mogu poboljšati kvalitetu života starijih osoba.

U budućnosti, planira se proširenje populacije na oko 2,000 stanovnika. Grad će otvoriti svoja vrata i drugim grupama ljudi, uključujući obitelji, stručnjake iz različitih industrija i međunarodne suradnike. Cilj je stvoriti raznoliku zajednicu koja će odražavati različite aspekte društva i omogućiti sveobuhvatno testiranje novih tehnologija.

Očekivani doprinos lokalnoj zajednici
Woven City će imati značajan ekonomski i društveni utjecaj na lokalnu zajednicu. Kroz suradnju s lokalnim vlastima i poslovnim partnerima, grad će pružiti nove mogućnosti za zapošljavanje i gospodarski rast. Osim toga, Woven City će djelovati kao centar za istraživanje i razvoj, privlačeći talente iz cijelog svijeta i potičući inovacije u različitim sektorima.

Woven City je zamišljen kao “živi laboratorij” gdje će se testirati i usavršavati nove tehnologije u stvarnim uvjetima. Ovo će omogućiti razvoj rješenja koja su prilagođena stvarnim potrebama stanovnika, a ne samo teorijskim scenarijima. Grad će služiti kao model za buduće urbane zajednice, pružajući vrijedne uvide i iskustva koja će pomoći u oblikovanju održivih i tehnološki naprednih gradova širom svijeta.

Budućnost urbanog razvoja
Woven City predstavlja viziju budućnosti u kojoj tehnologija i priroda koegzistiraju u harmoniji. Ovaj projekt postavlja nove standarde za urbani razvoj, kombinirajući održivost, inovaciju i zajedništvo. Kako grad raste i razvija se, njegova iskustva i postignuća će poslužiti kao vodič za druge gradove koji žele implementirati slične tehnologije i pristupe.

Dugoročno, Woven City ima za cilj postati vodeći primjer održivog i tehnološki naprednog urbanog razvoja. Toyota planira kontinuirano ulagati u istraživanje i razvoj kako bi osigurala da grad ostane na čelu inovacija. Očekuje se da će Woven City inspirirati slične projekte širom svijeta, potičući globalnu tranziciju prema pametnijim, zelenijim i ugodnijim gradovima.
www.geek.hr

LNG terminal u Omišlju, Krk će nakon proširenja imati kapacitet 6,1 milijardu prostornih metara zemnog plina godišnje što je skoro duplo veći kapacitet od potreba Republike Hrvatske. Ovim šahovskim potezom lovca Republika Hrvatska se sa svojim pratećim hrvatskim državnim energetskim tvrtkama pozicionira na regionalnom plinskom tržištu kao bitan tržišni dionik koji će uzrokovati značajnu disrupciju u tokovima zemnog plina iz smjera dalekog Sibira, Rusije prema središnjoj Europi. Republika Hrvatska investira značajne iznose u transportne plinovode i plinsku infrastrukturu kojima bi se za usporedbu moglo izgraditi dva Pelješka mosta da se dobije osjećaj o veličini financijskog ulaganja. Republika Hrvatska će stabilizirati svoje lokalno plinsko tržište diversifikacijom tokova zemnog plina, a sve viškove zemnog plina će usmjeriti prema susjednim državama da stabilizira i njihove plinske sustave.

LNG Hrvatska, kao investitor i nositelj projekta povećanja kapaciteta Terminala za ukapljivanje prirodnog plina (UPP), pokrenuo je postupak javne nabave za usluge preinake FSRU broda LNG Croatia za potrebe povećanja kapaciteta tog terminala, a rok za podnošenje ponuda je 8. kolovoza,. Društvo LNG Hrvatska d.o.o., kao investitor i nositelj projekta povećanja kapaciteta Terminala za UPP obavještava zainteresirane gospodarske subjekte da je pokrenut postupak javne nabave za „Usluge preinake FSRU broda LNG Croatia za potrebe povećanja kapaciteta Terminala za UPP“.

Društvo LNG Hrvatska d.o.o. ustrojeno je kao društvo s ograničenom odgovornošću u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima te se bavi reguliranom djelatnošću sukladno Zakonu o tržištu plina. Osnivači društva LNG Hrvatska d.o.o. su HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d. i PLINACRO d.o.o.

Hrvatski državni operater LNG terminala na otoku Krku izvijestio je da je raspisao natječaj za dva ugovora vezana za proširenje kapaciteta plutajuće jedinice za prihvat, skladištenje i uplinjavanje (FSRU) putem koje se uvozi UPP na otoku Krku. Oba ugovora su ukupno vrijedna 17 milijuna eura bez poreza. Prvi ugovor odnosi se na usluge koje uključuju instalaciju, implementaciju i puštanje u rad novog modula i opreme na FSRU i vrijedan je oko 15 milijuna eura, a drugi ugovor je vrijedan oko 2 milijuna eura, a uključuje nabavu i ugradnju elektroenergetske opreme za integraciju FSRU-a s modulom i pratećim kapacitetom.

Podsjetimo, LNG terminal u Omišlju, Krk će nakon proširenja imati kapacitet 6,1 milijardu prostornih metara plina godišnje, gotovo dvostruko više nego sada i to putem ugradnje novog modula kojeg izrađuje norveška tvrtka Wartsila. Novi modul trebao bi biti instaliran u ljeto 2025. godine.

Početkom lipnja, za posjeta LNG Terminalu premijer Andrej Plenković iznio je podatak kako Hrvatska godišnje potroši, kada je riječ i o kućanstvima i o gospodarstvu i kada bi sve radilo maksimalno, oko 2,8 milijarde kubika plina, što znači da će s proširenjem kapaciteta postojati ogroman prostor da se plin koji dolazi na Krk plasira drugim zemljama - Mađarskoj, Sloveniji, Austriji, Bavarskoj ili pak u budućnosti preko južne plinske interkonekcije prema BiH. Naveo je i kako smo, da bi se to moglo napraviti na odgovarajući način, iskoristili i sredstva iz tzv. instrumenta RePower EU te ulažemo 533 milijuna eura u povećanje kapaciteta naših hrvatskih transportnih plinovoda.

Inače, FSRU terminal na Krku nedavno je (24. lipnja) primio svoj 94. LNG teret od svog pokretanja u siječnju 2021.

novac.jutarnji.hr

EU komisija potvrdila je ono što se najavljivalo već neko vrijeme, a to je da Europska unija uvodi visoke carine na električna vozila proizvedena u Kini. Kinezi isplaćuju masovne subvencije svojoj automobilskoj industriji da električna vozila budu što jeftinija u izvozu. EU potom planira naplatiti dodatne carine uvezenim električnim vozilima iz Kine. Pojedine države potom još uvijek svojim građanima planiraju isplaćivati dodatne poticaje za kupnju relativno skupih električnih vozila. Zanimljiva logika zar ne?

Euronews navodi kako se radi o izuzetno značajnoj odluci koja će redefinirati odnose Europske unije i Kine te će gotovo sigurno izazvati osvetničke mjere usmjerene protiv europskih proizvođača automobila i drugih vozila.

Kinezi "zatrpali" industriju javnim novcem
Ovaj korak najavljen je početkom lipnja te je rezultat devetomjesečne istrage koja je otkrila da je cijeli opskrbni lanac električnih vozila proizvedenih u Kini "napumpan" subvencijama, što onda proizvođačima tih vozila omogućava da zatrpaju europsko tržište vozilima ispod cijene, što stvara nepoštenu konkurenciju.

Javni novac otkriven je u svim elementima proizvodnog lanca, rekli su europski dužnosnici - od iskopavanja sirovina potrebnih za proizvodnju baterija do brodara angažiranih da prevezu vozila do europskih obala.

Golem opseg subvencija omogućuje kineskim proizvođačima da ponude svoja električna vozila po osjetno nižim cijenama od onih koje se formiraju u EU, gdje su troškovi energije i rada puno veći. Razlika u cijenama izazvala je silovit rast uvoza kineskih električnih vozila - s 3.9% tržišnog udjela u 2020. na 25% na kraju 2023., objavila je Europska komisija.

Jeftin uvoz prijetio razornim gubicima
Kako je objavila Komisija, takav val jeftinog uvoza predstavlja ekonomsku prijetnju Europi.

Ovaj val jeftinog uvoza predstavlja "prijetnju od ekonomske štete" industriji EU, koja bi mogla dovesti do razornih gubitaka i dovesti u opasnost više od 12 milijuna radnih mjesta, što izravno a što neizravno, upozorila je Komisija.

Carine su stoga potrebne kako bi se nadoknadila nepravedna prednost koju dodjeljuju subvencije, navodi EK. Odlukom objavljenom danas predviđene su diferencirane pristojbe koje se obračunavaju prema matičnoj tvrtki, godišnjem prometu i sumnjivom iznosu primljenih subvencija. Nove pristojbe zaračunavat će povrh postojećih tarifa, koje iznose 10%.

Ovo su nove tarife po kompanijama.

BYD: 17.4%
Geely: 19.9%
SAIC: 37.6%
Ostali proizvođači električnih vozila u Kini koji su surađivali u istrazi, ali nisu bili pojedinačno uzorkovani, uključujući Teslu i BMW: 20.8%
Ostali proizvođači u Kini koji nisu surađivali: 37.6%
Mjere su privremene - zasad

Uvođenje ovih mjera zasad će biti privremeno. Carinske vlasti će od kineskih izvoznika tražiti bankovne garancije, a ne gotovinu, što znači da krajnji kupci možda neće odmah primijetiti promjenu u svojem džepu.

Države članice održat će prvo glasanje za dva tjedna, ali ono će biti neobvezujuće i poslužit će za testiranje političkih voda. Carine će ostati na snazi ​​dok se za četiri mjeseca ne donese konačna odluka, koju bi zemlje mogle blokirati ako skupe kvalificiranu većinu protiv prijedloga, odnosno glasove 15 država članica koje predstavljaju 65% stanovništva EU.

Nijemci će se vjerojatno protiviti novim tarifama
Njemačka, velik izvoznik automobila s jakim vezama s kineskim tržištem, ali i Mađarska, rastuće središte kineskih ulaganja, među onima su koji će se vjerojatno protiviti.

Njemačko udruženje automobilske industrije (VDA) kaže da "tarife nisu odgovarajuća mjera za jačanje konkurentnosti" i potencijalno mogu dovesti do situacije u kojoj svi gube. Ta organizacija je posebno zabrinuta zbog učinaka na zajednička ulaganja, poput onih koje Volkswagen i General Motors imaju sa SAIC-om.

Nasuprot tome, Francuska i Italija podupiru dodatne namete, što sugerira da će izborima u studenom prethoditi sveobuhvatna politička borba.

Visoki ulozi, male nade
U međuvremenu će Bruxelles i Peking razgovarati o mogućim rješenjima koja bi spriječila trajno uvođenje carina. Razgovori će biti na političkoj i tehničkoj razini.

"Ono što EU želi je rješenje. To nije uvođenje carina. Uvođenje carina nije cilj samo po sebi, to je način ispravljanja neravnoteže i nepoštene konkurentske situacije na štetu proizvođača električnih vozila u EU, u usporedbi s onima koji proizvode u Kini", rekao je glasnogovornik Europske komisije.

"Želimo ovaj dijalog s našim kineskim kolegama", dodao je, ali Euronews navodi kako su nade u dogovor ipak male.

Što kaže Kina? Najavljuje osvetu
Peking je osporio istragu, nazivajući je "golim protekcionističkim činom" koji "umjetno konstruira i preuveličava takozvane subvencije" te je obećao "poduzeti sve potrebne mjere" za obranu domaćih tvrtki.

Prošlog mjeseca, kinesko ministarstvo trgovine pokrenulo je antidampinšku istragu o uvozu svinjskog mesa iz EU, potez koji se naširoko smatra uvodom u odmazdu. Poljoprivreda i zrakoplovstvo smatraju se sektorima najosjetljivijima na gnjev Pekinga.

Danas je glasnogovornik ministarstva zauzeo pomirljiv ton: "Postoje još četiri mjeseca prije arbitraže i nadamo se da će europska i kineska strana krenuti u istom smjeru, pokazati iskrenost i nastaviti s konzultacijama procesuirati što je prije moguće."

Duboko smo razočarani i nezadovoljni
Kineska gospodarska komora prema EU bila je kritičnija, rekavši da je "duboko razočarana i nezadovoljna" odlukom Komisije, za koju je rekla da je "potaknuta političkim čimbenicima" i da će "štetiti interesima potrošača".

Antisubvencijska istraga opisana je kao jedna od najvažnijih u posljednje vrijeme i dolazi u trenutku kad su odnosi EU i Kine na jako niskoj razini zbog niza nesuglasica, poput ruske invazije na Ukrajinu, napetosti u Tajvanskom tjesnacu, represije ujgurske manjine i kampanje dezinformiranja.

Subvencije koje je ubrizgala Komunistička partija bile su vječni izvor trvenja te ih se, između ostalog, krivi i za golem pad u solarnoj industriji u EU. U Bruxellesu se toga dobro sjećaju te su snažno utjecali na današnju odluku.

Nismo zaboravili
"Nismo zaboravili kako je kineska nepoštena trgovinska praksa utjecala na našu solarnu industriju. Mnoga su mlada poduzeća uništili snažno subvencionirani kineski konkurenti", rekla je šefica EK Ursula von der Leyen u rujnu najavljujući istragu o kineskim subvencijama autoindustrije. "Zbog toga je pravednost u globalnom gospodarstvu tako važna - jer utječe na živote i sredstva za život. Čitave industrije i zajednice ovise o njoj. Dakle, moramo biti jasni u pogledu rizika s kojima se suočavamo", zaključila je.
www.index.hr

Objavljen je Program dodjele državnih potpora za ulaganje u promicanje energije iz obnovljivih izvora energije iz sredstava Modernizacijskog fonda. Program je namijenjen poduzetnicima iz prerađivačke industrije i toplanama sa sustavima za centralno toplinsko grijanje i hlađenje radi ulaganja u izgradnju postrojenja koja koriste OIE, a koji mogu biti planirani na proizvodnim postrojenjima kao i na drugim objektima i površinama povezanim s proizvodnim postrojenjima. Korisnici: trgovačka društva i obrtnici, odnosno mikro, mali, srednji i veliki poduzetnici, koji temeljem NKD 2007 pripadaju području C: Prerađivačka industrija i području D, odjeljku 35.30 Opskrba parom i klimatizacija

Potpora se ne može dodijeliti ako se njome premašuje iznos od 30 milijuna eura po poduzetniku po projektu ulaganja. Intenzitet potpore može dosegnuti i 100%, uz posebne uvjete definirane Programom potpora.

Najniži iznos potpore po pojedinom projektu poduzetnika: 10 tisuća eura
Najviši iznos potpore po pojedinom projektu poduzetnika: 30 milijuna eura
Ukupna alokacija: Gotovo 38 milijuna eura

Potpora se može dodijeliti od dana stupanja na snagu ovog Programa, a temeljem Poziva za dodjelu sredstava i to najkasnije do 31. prosinca 2024.

Procjena učinka potpore iz Programa provodit će se temeljem sljedećih pokazatelja:
- Dodatnim instaliranom kapacitetu za energiju iz obnovljivih izvora
- Uštedi energije u MWh
- Očekivanoj kumulativnoj uštedi MWh do kraja životnog vijeka ulaganja
- Smanjenju emisija stakleničkih plinova u t CO2
- Očekivanom kumulativnom smanjenju t CO2 do kraja životnog vijeka ulaganja
- Potaknutim financijskim sredstvima (ukupan uloženi iznos u odnosu na doprinos iz MF-a)

Modernizacijski fond
Modernizacijski fond je financijski instrument uspostavljan Direktivom 2003/87/EZ o trgovanju emisijama stakleničkih plinova (EU ETS Direktiva) za razdoblje od 2021. do 2030. s ciljem postizanja klimatske neutralnosti u skladu s Pariškim sporazumom. Fond je namijenjen podršci 13 država članica Europske unije s nižim dohodcima u svrhu postizanja ciljeva europskog zelenog plana podupiranjem zelene i socijalno pravedne tranzicije.

Modernizacijski fond se financira prihodima od aukcije emisijskih jedinica u okviru EU sustava trgovanja emisijama:
- Prihodi od prodaje 2 % od ukupne količine emisijskih jedinica EU ETS-a prodanih na dražbi između 2021. i 2030.
- Prihodi od dražbe od 2,5 % ukupne količine EU ETS emisijskih jedinica prodanih na dražbi između 2024. i 2030.
- Prihodi od dražbe emisijskih jedinica EU ETS-a koje su države članice odlučile prenijeti u Fond (raspodijeljene u svrhu solidarnosti, rasta i međusobnog povezivanja ili iz besplatnih emisijskih jedinica dodijeljenih proizvođačima električne energije)

Države korisnice imaju definiran udio u Modernizacijskom fondu, koji im je na raspolaganju za ulaganja, slijedom kojeg Republika Hrvatska ima 17,3 milijuna emisijskih jedinica za razdoblje 2021.-2030.. Prema trenutnoj vrijednosti emisijskih jedinica na tržištu (75 eura po emisijskoj jedinici - cijena emisijske jedinice na tržištu oscilira) procjenjuju se sredstva Modernizacijskog fonda za Republiku Hrvatsku na 1,3 milijarde eura za razdoblje do 2030., odnosno oko 130 milijuna eura godišnje.

Modernizacijski fond djeluje pod odgovornošću država članica koje su korisnice fonda u suradnji s Europskom investicijskom bankom (EIB), Odborom za ulaganja i Europskom komisijom. Sukladno članku 103. Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja („Narodne novine“ broj 127/2019), provedba Modernizacijskog fonda u Republici Hrvatskoj u nadležnosti je Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije i Fonda za zaštitu okoliša i energetiku.

Proces odobrenja sredstava Modernizacijskog fonda za predložena ulaganja država korisnica

Države korisnice dostavljaju predložena ulaganja EIB-u, Odboru za ulaganja i Europskoj komisiji. Prijave se mogu podnijeti kontinuirano tijekom pojedine godine, ali Odbor za ulaganja sastajati će se dva puta godišnje, od 2021.godine. U Republici Hrvatskoj, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja podnosi prijedloge ulaganja za dodjelu sredstava Modernizacijskog fonda prema EIB.

Prioritetna ulaganja iz sredstava Modernizacijskog fonda su usmjerena na sljedeća područa:
- proizvodnja i upotreba električne energije iz obnovljivih izvora, uključujući vodik iz obnovljivih izvora
- grijanje i hlađenje iz obnovljivih izvora energije
- smanjenje ukupne potrošnje energije zbog energetske učinkovitosti, među ostalim u području industrije, prometa, zgrada, poljoprivrede i otpada
 - skladištenje energije i modernizacija energetskih mreža, uključujući upravljanje potrošnjom, cjevovode za centralizirano grijanje, elektroenergetske prijenosne mreže, povećanje međusobne povezanosti država članica i infrastruktura za mobilnost s nultom stopom emisije
 -potpora kućanstvima s niskim dohotkom, uključujući ona u ruralnim i udaljenim područjima, radi rješavanja problema energetskog siromaštva i modernizacije njihovih sustavâ grijanja
 - pravednu tranziciju regija ovisnim o ugljiku

Sredstva Modernizacijskog fonda moguća su i za neprioritetna ulaganja (maksimalno do 20 % sredstava), odnosno ulaganja koja ne potpadaju pod navedena prioritetna područja, ali koja doprinose postizanju ciljeva Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana i zadovoljavaju kriterije vezane za niskougljičnu tranziciju.

Predložena ulaganja država korisnica pregledava EIB, te potvrđuje je li predloženo ulaganje prioritetno ulaganje kako je definirano ETS Direktivom. Za neprioritetna ulaganja EIB provodi tehničku i financijsku dubinsku analizu, a Odbor za ulaganja ocjenjuje prijedlog i daje preporuku o njegovu financiranju.

Komisija donosi odluku o isplati nakon Odbor za ulaganja, pri čemu se donosi dvije odluke o isplati godišnje, koje će pokrivati ulaganja u svim državama korisnicama, nakon čega EIB prenosi sredstva Modernizacijskog fonda državama korisnicama.

Provedba odobrenih ulaganja

U skladu sa Odlukama o isplatama sredstava Modernizacijskog fonda, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u suradnji sa Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, provoditi će Pozive za dodjelu sredstava u sklopu odobrenih programa ulaganja te potpisivati Ugovore o dodjeli sredstava za odobrene projekte.

Republici Hrvatskoj su do sada odobrena sljedeća prioritetna ulaganja sredstava Modernizacijskog fonda:
- Projekt „Ulaganje u mjere energetske učinkovitosti i ulaganje u promicanje energije iz obnovljivih izvora trgovačkog društva Dilj d.o.o“
- "Program dodjele državnih potpora za ulaganje u mjere energetske učinkovitosti i visokoučinkovitu kogeneraciju u sektoru proizvodnje"
- „Program dodjele državnih potpora za ulaganja u promicanje energije iz obnovljivih izvora energije“
- Projekt „Pametno skladištenje energije na razini mreže trgovačkog društva IE-Energy d.o.o.“
- Program ulaganja u fotonaponske elektrane za proizvodnju električne energije za davatelje javne usluge sakupljanja komunalnog otpada
- Program ulaganja u fotonaponske elektrane za proizvodnju i skladištenje električne energije za javne isporučitelje vodnih usluga

Očekivani učinci odobrenih programa u pojedinoj godini ulaganja uključuju uštede potrošnje energije u iznosu oko 540 tisuća MWh, smanjenje emisija stakleničkih plinova u iznosu oko 240 tisuća tCO2, dodatni instalirani kapaciteti obnovljive energije u iznosu oko 80 MWh i instalirani kapacitet skladištenja energije oko 20 MW.

Iz Modernizacijskog fonda do sada je ukupno Republici Hrvatskoj odobrena isplata u ukupnom iznosu od 210 milijuna eura, koja se isplaćuje na poseban račun Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Kina dominira u proizvodnji, distribuciji i izgradnji svih glavnih tehnologija za energetsku tranziciju u svijetu. Kina troši svoje resurse na izgradnju industrijske baze koja je počela dominirati u svim tehnološkim sferama dok SAD troši svoje resurse na pokretanje i održavanje mnogobrojnih ratnih sukoba u svijetu. Prema podacima Globalnog vijeća za energiju vjetra, 2023. godine u Kini su puštene u pogon vjetroelektrane na moru ukupne snage 6,3 gigavata, što je 71 posto ukupnih novoizgrađenih kapaciteta pučinskih vjetroelektrana u svijetu. Taj je sektor na putu da, ako zakoni i propisi budu primjereni, u sljedećih deset godina dođe s 75,2 na 487 gigavata, pokazalo je godišnje izvješće.

Očekuje se da će offshore vjetroelektrane doživjeti istinski globalni rast, nakon što je 2023. bila druga godina u pogledu novoizgrađenih kapaciteta, objavilo je Globalno vijeće za energiju vjetra (GWEC). Ta je udruga u svom godišnjem izvješću istaknula kako je poboljšanjem ključnih dijelova pravnog okvira otvoren put za ubrzanje širenja te industrije u idućih deset godina. Ukupna snaga u mreži porasla je za 10,9 gigavata na 75,2 gigavata. Porast je bio 24 posto veći nego prethodne godine, a apsolutni rekord postignut je 2021. godine, s nevjerojatnih 21,1 gigavata.

Kina je bila dominantna prošle godine, kao iu svim ostalim velikim tehnologijama za energetsku tranziciju. Povećao je snagu svojih offshore vjetroelektrana za 6,3 gigavata, što je čak 71 posto novih svjetskih kapaciteta, i dosegnuo 37,8 gigavata. Tako je već šest godina za redom na vrhu tablice po tom kriteriju.

Tržišta u nastajanju čine važne korake u svom sazrijevanju, kaže se u izvješću. Prema GWEC-ovoj ažuriranoj desetogodišnjoj prognozi, svjetski bi kapacitet mogao doseći 487 gigavata 2033. godine, uz odgovarajuće zakone i propise.

Za Europu je prošla godina bila rekordna, s 3,8 gigavata novih kapaciteta u offshore vjetroelektranama. Nizozemska je zauzela polovicu i prestigla Veliku Britaniju. U sklopu vjetroelektrana Hollandse Kust Noord (ukupno 760 megavata) i Hollandse Kust Zuid 1-4 – 1,5 gigavata pušteno je u rad 170 SG-11 DD strojeva tvrtke Siemens Gamesa.

Krajem 2023. u azijskim je vodama bio u pogonu 41 gigavat, a u Europi 34 gigavata.

Glavne kočnice su inflacija, investicijski troškovi, zagušenost opskrbnog lanca
Prošla godina bila je turbulentna za sektor vjetroelektrana na moru s obje strane Atlantskog oceana, rekao je GWEC-ov direktor tržišnih podataka Feng Zhao.

„Izazovi kao što su inflacija, povećani troškovi kapitalnih ulaganja i uska grla u opskrbnom lancu doveli su do neizvjesnosti u ovom sektoru... Unatoč preprekama s kojima smo se susreli 2023. godine, zemlje i tvrtke koje razvijaju projekte i dalje su odlučne u razvoju offshore vjetroelektrana, a srednje Izgledi za globalno tržište vjetroelektrana na vodi ostaju nepokolebljivo obećavajući", izjavio je. Prema projekciji, 2033. godine na mrežu će biti priključeno 66 gigavata, što znači da će udio tog segmenta u svim novim vjetroelektranama iznositi najmanje 25 posto, u odnosu na sadašnjih devet posto.

Segment plutajućih vjetroturbina zaostaje u odnosu na ranija predviđanja
U Norveškoj su u okviru projekta Hywind Tampen ukupne snage 94,6 megavata puštene u pogon preostale plutajuće vjetroturbine ukupne snage 35 megavata. To je najveća vjetroelektrana tog tipa na svijetu.

Planeri i glavni igrači u sektoru polažu velike nade u ovu tehnologiju, ali prošle su godine u ostatku svijeta instalirane samo još tri turbine. Testni model DemoSATH od dva megavata izgrađen je u španjolskim vodama, dok je u Kini Mingyang na internet postavio stroj od 7,25 megavata za koji tvrdi da može izdržati udare tajfuna, a Shanghai Electric instalirao je vjetroturbinu od četiri megavata.

Krajem 2023. plutajuće vjetroturbine zajedno su proizvele 236 megavata diljem svijeta. Od toga je 101 megavat bio u norveškim vodama, slijedi Britanija sa 78 megavata, zatim Portugal (25), Kina (23), Japan (pet megavata) te Francuska i Španjolska sa po dva megavata.

Infrastruktura za plutajuće platforme je nedovoljno razvijena
GWEC je procijenio da će se potpuna komercijalizacija plutajućih vjetroturbina teško dogoditi prije 2029. ili 2030. godine, dok su ranija izvješća ukazivala da će se to dogoditi 2026./2027. Troškovi za takve projekte veći su nego za konvencionalne turbine, s temeljima stupova u morskom dnu.

„Makroekonomski izazovi kao što su inflacija i povećani troškovi kapitalnih ulaganja učinili su plutajuće vjetroelektrane još skupljima. Tehnologija plutajuće platforme nije sazrela, a standardizacija dizajna plutajuće platforme još uvijek je na niskoj razini, što otežava tvrtkama smanjenje rizika i troškova u razvoju projekta. "Raspoloživa lučka infrastruktura za proizvodnju i montažu platformi nije dostatna, a postoji i povećana potražnja za brodovima za privez i sidrenje koji se koriste u montaži", dodali su autori.

Smatraju da bi protekcionističke mjere u globalnoj trgovinskoj razmjeni i obvezne kvote za domaću opremu i radnu snagu mogle dovesti do zastoja u radu na projektima s plutajućim platformama. GWEC je smanjio svoju prognozu izgradnje plutajućih vjetroturbina do 2030. za 22 posto, na 8,5 gigavata.

Rekordna godina po dodijeljenim kapacitetima
Prošle je godine kapacitet budućih offshore vjetroelektrana koje su vlasti dodijelile investitorima bio najveći dosad, 39,4 gigavata. Kina je odobrila 18,2 gigavata prema svom mehanizmu koji gleda na paritet s postojećim troškovima električne energije iz mreže. Ostatak je podijeljen putem aukcija: 15,5 gigavata u Europi, četiri gigavata u Sjedinjenim Državama i 1,4 gigavata u Japanu.

Njemačka je pristala na 8,8 gigavata na natječaju bez subvencija, dok je Irska održala svoj prvi natječaj za projekte pučinske vjetroelektrane, za 3,1 gigavat.

Ovdje treba dodati da je prvi zakon o sektoru vjetroelektrana na moru predložen u Bugarskoj prošle godine. No, ponuđena rješenja izazvala su otpor lokalnog stanovništva i zaštitnika prirode, što je pridonijelo padu sada već bivše vlasti.

Nadalje, Grčka, Rumunjska i Bugarska započele su suradnju u području razvoja elektroenergetskih mreža za integraciju obnovljivih izvora energije, uključujući vjetroelektrane na vodi. U planu je i važna interkonekcija koja bi prolazila dnom Crnog mora između Rumunjske i Gruzije.
www.balkangreenenergynews.com

Republika Hrvatska zadnjih nekoliko godina regulira cijene energenata na lokalnom hrvatskom tržištu s ciljem stabilizacije troškova svih poslovnih subjekata, javnih ustanova, ali i samih građana. Cijene energenata su regulirane i kontrolirane s ciljem obuzdavanja povećanja inflacije. Sve analize pokazuju da reguliranje energetskog tržišta ima pozitivan utjecaj na rast hrvatskog gospodarstva koje posluje unutar stabilnih i očekivanih cijena energenata. Vlada Republike Hrvatske putem državnog intervencionizma u energetsko tržište najviše štiti same građane koji su krajnji kupci energenata te su do sada bili prisiljeni plaćati energente ovisno o dinamičkim fluktuacijama cijena na otvorenom tržištu. Hrvatski državni intervencionizam u energetsko tržište za posljedicu ima da se pojedini poslovni subjekti kao MOL osjećaju oštećeni po pitanju izgubljene dobiti između regulirane cijene i potencijalne tržišne cijene energenata dok je u ovom slučaju s MOL-om sporna regulirana cijena zemnog plina. 

MOL je pokrenuo novu arbitražu protiv Hrvatske, a traži odštetu zbog odluke Vlade iz 2022. Novu arbitražu, MOL je pokrenuo pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova(ICSID) u Washingtonu, o čemu su izvijestili na svojim službenim internetskim stranicama, no zasad nisu objavljeni popratni dokumenti iz kojih bi se vidjelo o čemu je točno riječ.

Novinar 24sata Ivan Pandžić piše kako je neslužbeno doznao da je ova arbitraža, četvrta između Hrvatske i MOL-a, vezana za odluku Vlade iz jeseni 2022., a kojom je određeno da Ina sav plin proizveden u Hrvatskoj mora prodavati HEP-u, prvo za 41 euro za megavatsat, a zatim je to podignuto na 47 eura. MOL navodno smatra da je to bila nezakonita odluka Vlade s ciljem da bi se subvencionirali domaći kupci, a kojom je MOL-u nanesena ekonomska šteta. Naime, tadašnja tržišna cijena plina premašivala je 200 eura po megavatsatu, pa je jasna razlika. Prema podacima koji su vidljivi na službenim stranicama ICSID-a, zahtjev za arbitražom registriran je 20. lipnja. U tri prethodne arbitraže, Hrvatska je dvije izgubila, a jedna još traje.

"MOL potvrđuje da je pokrenuo arbitražu protiv Republike Hrvatske zbog  nadoknade štete proizašle iz mjera koje je Hrvatska nametnula tržištu plina 2022. i 2023. Te su mjere prisilile Inu da domaći plin prodaje za maleni dio poštene tržišne cijene HEP-u, koji je u potpunom državnom vlasništvu", navodi se u kratkom priopćenju MOL-a, uz napomenu da neće davati bilo kakve dodatne informacije o tom slučaju. Iz priopćenja MOL-a proizlazi kako je nova arbitraža pokrenuta zbog odluke Vlade iz rujna 2022. godine po kojoj je Ina sav plin proizveden u Hrvatskoj morala prodavati HEP-u po reguliranoj cijeni.

Vlada je to regulirala izmjenom Uredbe o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije (donijetoj sredinom rujna 2022. godine), koja je vrijedila do kraja rujna 2023. godine,  a poslije je produžena. Vlada je ujedno bila i regulirala cijenu po kojoj Ina domaći plin prodaje HEP-u i ona je najprije iznosila 41 euro za megavatsat (MWh), a poslije je ta regulirana cijena iznosila 47 eura po MWh.

Tadašnji ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović je nakon sjednice Vlade u rujnu 2022. objasnio da će Ina sav domaći plin prodavati HEP-u i to po tada najnižoj cijeni koju je odredila HERA, a to je cijena za građanstvo od 41 eura po MWh, dok je tadašnja cijena plina na  burzi 227 eura po MWh, kao i da će HEP sav taj plin dalje distribuirati građanstvu i institucijama.

Filipović je tada izvijestio i da ta mjera nije dogovorena s MOL-om, već je donesena sukladno zakonu, kao i da ne postoji način da MOL spriječi tu Vladinu odluku. Kako danas prenosi list 24sata pozivajući se na izvore bliske MOL-u, MOL je u posljednjih godinu i pol više puta kontaktirao nadležne dužnosnike Vlade RH i pokazao spremnost za pronalaženje sporazumnog rješenja za obje strane. Ali tadašnji ministar gospodarstva Davor Filipović, nije imao sluha, stoga u MOL-u smatraju da nisu imali drugog izbora nego pokrenuti međunarodnu arbitražu, prenosi list. Inače, mađarski MOL u Ini ima 49,1 posto dionica, Republika Hrvatska 44,8 posto, a privatni i institucionalni investitori 6,1 posto dionica.
www.tportal.hr