Kogeneracija i trigeneracija
    Subota, 31 Ožujak 2012 18:04

    Kogeneracija i trigeneracija

    Trigeneracija je postupak istovremene proizvodnje električne, korisne toplinske i rashladne energije u jedinstvenom procesu, uporabom jednog energetskog izvora. Djelomično dobivena toplina trigeneracijske elektro-energane se koristi za hlađenje kroz apsorpcijski rashladni ciklus. Dodaje se apsorpcijski rashladni uređaj s binarnom smjesom LiBr-voda ili voda-amonijak, koji za svoj rad koristi otpadnu toplinu ispušnih plinova ili sl. iz kogeneracije. U usporedbi s kogeneracijom, energetska učinkovitost trigeneracije se još više povećava zbog uvođenja mogućnosti hlađenja. Trigeneracijsko postrojenje je izvrstan način rješavanja opskrbe električnom, toplinskom i rashladnom energijom većih objekata, bolnica, domova za umirovljenike, rekreacijskih centara s bazenima, hotela, trgovačkih centara, sportskih dvorana i sl. te kod industrijskih procesnih postrojenja, koja uz električnu energiju za svoje funkcioniranje troše i znatne količine toplinske i/ili rashladne energije. Trigeneracijska tehnologija se sve više razvija u suvremenom tehničkom svijetu, jer nudi vrlo konkretne financijske uštede po pitanju troškova energenata, iako su takve investicije po pravilu u startu još uvijek vrlo skupe.

    Trigeneracija – kogeneracija s apsorpcijskim uređajima (ARU)
    Kada se kogeneracijsko postrojenje (plinski motor + generator) poveže na apsorpcijske rashladne uređaje (ARU), ostvaren je trigeneracijski sustav za proizvodnju toplinske, rashladne i električne energije unutar jedinstvenog pogona. U ljetnom periodu, za potrebe i mogućnosti potpunog energetskog pokrivanja klimatizacije (hlađenja) planirani trigeneracijski sustav (TRS) može iz kogeneracije (plinski motor radom stalno proizvodi električnu struju te odaje otpadnu toplinu), preko dva jednostepena apsopcijska rashladna uređaja (ARU) na vruću vodu, koji kao rashladnu radnu tvar koriste binarnu smjesu litijev bromid-voda (LiBr/H2O)., proizvoditi potrebni i dostatni rashladni učin odnosno rashladnu energiju tijekom ljetne sezone hlađenja. Vruća voda (70-90ºC) za pogon generatora pare apsorpcijskih rashladnih uređaja (ARU) priprema se u dizajniranim izmjenjivačima topline, kojima se potrebna toplina dovodi iz ispušnih plinova i sustava vodenog hlađenja plinskog motora. Kako je za ostvarivanje ukupno potrebnog rashladnog učina potrebno dovesti više topline , plinski motor može raditi s opterećenjem cca. 85%, jer se time može ostvariti potrebna energetska vrijednost komfornog hlađenja iz otpadnih toplina .

    Apsorpcijski rashladni uređaji (ARU)
    Općenito, jednostepeni apsorpcijski rashladni uređaj (ARU) sastoji se od generatora, apsorbera, kondenzatora, isparivača, dva prigušna ventila i crpke, sve to smješteno unutar jednog zajedničkog sklopa. Kao primarni radni medij koriste se dvojne (binarne) smjese voda-amonijak (H2O-NH3) ili litijev bromid-voda (LiBr-H2O). U generatoru pare i kondenzatoru su međusobno jednaki i viši, a u apsorberu i isparivaču međusobno jednaki i niži radni tlakovi. Generator (pare) se grije izvana dovedenim ogrijevnim medijem (vrela voda iz solarnih kolektora) zbog čega se jaka otopina binarne radne tvari pretvara u paru bogatu LiBr (ili NH3). Slaba otopina iz generatora preko prvog prigušnog ventila, gdje se tlak prigušuje na nižu vrijednost, odlazi u apsorber. Apsorber se hladi rashladnom vodom iz rashladnog tornja te dovedena slaba otopina (uz odvođenje topline) apsorbira bogatu paru, koja kontinuirano dolazi iz isparivača. Tako obogaćenu kapljevinu crpka vraća u generator (podižu se tlak i temperatura). Istovremeno se bogata para razvijena u generatoru vodi u kondenzator, gdje se ukapljuje odvođenjem topline (rashladna voda iz rashladnog tornja s morskom vodom). Kapljevina se vodi na drugi prigušni ventil, gdje se prigušuje na niži tlak isparivača, na sebe preuzima rashladnu toplinu (rashladna voda za klimatizaciju) i isparava u bogatu paru. Apsorpcijski se proces stalno ponavlja u zatvorenom radnom krugu. Bolji uređaji dodatno još imaju ugrađene i izmjenjivače topline

    Rashladni toranj
    Rashladni toranj (engl. cooling tower) se najčešće koristi za preuzimanje topline kod vodom hlađenog kondenzatora sustava hlađenja, klimatizacije i uređaja procesne industrije. Potrošnja vode (morske) u rashladnom tornju je samo oko 5% potrošnje u jednim prolazu izmjene topline, što ovakav sustav čini najjeftinijim za rad s rashladnom vodom (čija se rashladna energija plaća). I gubici zagrijane vode (odmuljivanje) su vrlo mali, čime su smanjene negativne posljedice za okoliš. Rashladni tornjevi mogu ohladiti rashladnu vodu, koja u suvremenoj tehnici hlađenja ima vrlo važnu ulogu za 3-6°C. Kogeneracijsko/trigeneracijski sustavi mogu se pogoniti i iz obnovljivih izvora energije, primjerice bioplina ili biogoriva. Kod bioplinskog kogeneracijskog postrojenja, za funkcionalni rad sustava potrebna je topla voda za zagrijavanje biomase u digestoru (fermentoru) te se u tu svrhu može iskoristiti dio kogeneracijske toplinske energije (vodeno hlađenje motora/generatora, hlađenje motornog ulja i sl.). Kao biogorivo moguće je koristiti zeleni biodiesel iz kukuruza, uljane repice, posebno uzgojenih algi i sl. Kogeneracija (engl. Combined heat and power ili CHP) je postupak istovremene proizvodnje električne i korisne toplinske energije u jedinstvenom procesu, unutar jednog postrojenja i s jednim energetskim izvorom (energentom). Kogeneracija koristi otpadnu toplinu, koja nastaje uobičajenom proizvodnjom električne energije u termoenergetskim postrojenjima te se najčešće koristi za grijanje građevina ili čak cijelih naselja i sve više u industrijskim proizvodnim procesima. Takva se toplinska energija može koristiti za proizvodnju procesne pare, zagrijavanje vode ili zraka, u procesu trigeneracije, gdje se dio energije (ispušni plinovi) koristi i za hlađenje. Kogeneracija je termodinamički gledano vrlo učinkovito korištenje potrošnje osnovnog goriva (energenta). Primjerice, prilikom klasične proizvodnje električne energije, dio toplinske energije nepovratno nestaje u okolišu kao otpadna toplina, dok u kogeneracijskom sustavu upravo takva toplinska energija postaje višestruko korisna. Dakle, osnovna prednost kogeneracije je povećana učinkovitost energenta u odnosu na konvencionalne elektrane, koje služe samo za proizvodnju električne energije i industrijske sustave koji služe samo za proizvodnju pare ili vruće vode za tehničke procese. Komercijalno danas dostupne kogeneracijske tehnologije su parne i plinske turbine, mikroturbine, motori s unutarnjim izgaranjem (plinski, Otto, diesel, bioplinski), Stirlingov motor i gorivi članci, u širokom rasponu električne snage od 1 kW (Stirling) do 250 MW (plinske turbine) i više (plinski motori). Poznatiji svjetski proizvođači kogeneracijskih energana su Caterpillar, Jenbacher, MWM, York, Trane, McQuay, Deutz, Carrier itd. Ukupna učinkovitost kogeneracije prosječno iznosi 70-85% (27-45% električne i 40-50% toplinske energije) za razliku od konvencionalnih elektrana, gdje je ukupna učinkovitost 30-51%, naravno samo električne energije. Kogeneracijske tehnologije imaju značajnu ulogu kao distribuirani izvor energije zbog pozitivnih učinaka, manjih energetskih gubitaka u mreži, smanjenju zagušenja u prijenosu, povećanju kvalitete napona i pouzdanosti kontinuirane opskrbe električnom energijom. Uz sve navedeno, smanjen je i štetan učinak na okoliš. U razvoju su i decentralizirani kogeneracijski sustav proizvodnje električne i toplinske energije odnosno istovremenom uporabom otpadne topline. To je sva ona toplina, koje se dobiva iz kompresorskih sustava rashladne tehnike, vodenim hlađenjem motora, hlađenjem ulja za podmazivanje, plinske smjese i topline ispušnih plinova, a predstavlja određenu i vrlo značajnu energetsku uštedu, a time prihvatljiv oblik obnovljivog izvora energije. Koristi se za osnovno zagrijavanje ili dogrijavanje nekog glavog toplinskog sustava, klimatizaciju zraka u sustavu ventilacije, grijanje sanitarne potrošne tople vode (PTV), centralno zagrijavanje objekata ili za industrijske tehnološke potrebe.
    www.zelenaenergija.org

    2

    3
    Energetski dio projekta (slika u dodacima) osmišljen je uporabom kontejnerske energane s plinskim motorom na unutarnje izgaranje i generatorom, pogonjenim prirodnim (zemnim) plinom. Ukupni električni učin iz kogeneracije uzet u proračunsko razmatranje (kod 100% opterećanja motora) iznosi 1136 kW, a toplinski 1716 kW (kombinirano iz nekoliko vrsta izvora otpadne topline). Ovako bi projektirani centralni energetski izvor moga preko odgovarajućeg pomoćnog sustava izmjenjivača topline, armature, cjevovoda i automatike napajati konvencionalni komforni razvod toplinske i rashladne energije hotela uporabom ventilokonvektorskog (voda) i ventilacijskog (zrak) sustava s klima komorama. Istovremeno se u jedinstvenom procesu proizvodi i električna energija za potrebe rada tih i drugih električnih uređaja, npr. liftova, unutarnje i vanjske rasvjete itd. Potrebna cjelogodišnja toplinska energija zagrijavanja potrošne tople vode (PTV) tako odabranog virtualnog hotela, ukupnog toplinskog učina 275 kW ostvaruje se također iz sustava kogeneracije. Potrošna topla voda se akumulira u spremnicima s rezervnim elektrogrijačima (2x138kW). U zimskom periodu, plinska kogeneracijska energana opskrbljuje sustave hotela potrebnom i dovoljnom toplinskom i električnom energijom, a tijekom ljetnog perioda ista prelazi u trigeneracijski sustav, jer uz kontinuiranu cjelogodišnju proizvodnju električne energije i topline zagrijavanja potrošne tople vode (PTV) omogućava kvalitetno sezonsko komforno hlađenje hotela preko posebno planiranog sustava s apsorpcijskim rashladnim uređajima (ARU) na toplu vodu, a sve to u jedinstvenom pogonskom procesu i samo s jednim energentom (prirodni plin). Troškovi početne investicije za nabavu kogeneracijske kontejnerske energane (KE) te dva apsorpcijska rashladna uređaju (ARU) relativno su visoki (cca. 755.000,00 Eura). Ipak, isto svakako treba promatrati kroz prizmu energetske vrijednosti i financijske važnosti takvog sustava, zbog dugoročnih energetskih ušteda uslijed istovremene proizvodnje električne, toplinske i rashladne energije unutar jedinstvenog procesa i s jednim energentom, a sve to za osiguranje kvalitetne funkcionalnosti odgovarajućih hotelskih ponuda. Iz rezultata izvršene analize ekonomske isplativosti ugradnje kogeneracijskog/trigeneracijskog sustava virtualnog hotela razvidno je, kako definirani vremenski period moguće optimizacije troškova poslovanja i povrata investicije iznosi oko 7.28 godina, što je unutar planiranog perioda razmatranja od 15 godina i karakterističnih trenutnih uvjeta RH. Cijena prirodnog plina u Hrvatskoj, kao trenutno ekonomski (troškovno) najutjecajnijeg energetskog parametra odabranog sustava kogeneracije/trigeneracije hotela dosta je visoka i nepovoljna u odnosu na naknadu (prihod), koju zakonom isplaćuje HEP za otkup proizvedene električne energije iz OIE i kogeneracije i u stalnom je porastu. Ta važna činjenica, ovako tehnički koncipiran sustav kogeneracije/trigeneracije virtualnog hotela postavlja u poziciju pokrivanja isključivo i samo vlastitih tehničko-funkcionalnih energetskih potreba. Naime, iz neke dalnje usporedbe proizvedenih i prodanih viškova električne energije HEP-u u statusu povlaštenog proizvođača (npr. za ekstremni slučaj stalnog rada kogeneracije s 100% opterećenja) s troškovima potrošnje prirodnog plina za rad te iste kogeneracije za pretpostaviti je, da dobiveni rezultati vjerovatno ne bi ukazivali na neko značajnije smanjivanje vremena povrata investicije, kao najzanimljivijeg parametra ovog analitičkog razmišljanja. Zaključak je ove jednostavno predstavljene analize, da se u Republici Hrvatskoj energetski i ekonomski gledano trenutno isplati ulagati isključivo u velike sustave kogeneracije/trigeneracije (hoteli, bolnice, sveučilišta, muzeji, trgovački centri, sportske dvorane, neboderi, muzeji, škole i sl.), dakle one objekte s izrazito velikim energetskim zahtjevima i to za pokrivanje isključivo vlastitih funkcionalnih potreba za godišnjom električnom, toplinskom i rashladnom energijom. Predstavljeni dugogodišnji povrat uloženih investicijskih sredstava, u varijanti povlaštenog proizvođača električne energije kod sustava kogeneracije/trigeneracije na bazi plinskog motora s unutarnjim izgaranjem zasad u RH ekonomski nije isplativ, prioritetno zbog nesrazmjerne cijene prirodnog plina i otkupne cijene električne energije od strane HEP-a. Isto bi svakako trebalo dodatno istražiti i s osnove uporabe bioplina, kao doslovno obnovljivog i za sustave kogeneracije/trigeneracije s plinskim motorom vrlo prihvatljivog pogonskog energenta, naravno uz dodatno detaljnije sagledavanje i ekonomsku analizu takvih investicijskih i proizvodnih troškova.
    Darko Prebeg , dipl.ing.str.


    U svijetu se već poduže vrijeme za kogeneracijsku proizvodnju toplinske (rashladne) i električne energije većih objekata koriste tzv. kogeneracijske energane odnosno autonomne kontejnerske jedinice s kompletnim sustavom proizvodnje pomenutih energija uporabom plinskog motora s unutarnjim izgaranjem (poznatiji proizvođači Caterpilarr, Jenbacher, Deutz...) s ukomponiranim generatorom. Takve su energane, uz motorni agregat opremljene sa svom potrebnom izmjenjivačkom, upravljačkom, cjevnom i armaturnom tehnologijom za potpuno samostalan rad, a kao osnovni energetski izvor nekog sustava tehnološkog ili komfornog grijanja, hlađenja te zagrijavanja potrošne tople vode (PTV) uglavnom koriste prirodni (zemni) plin, a u novije vrijeme sve se više upotrebljava i bioplin. Kada je građevinska konfiguracija nekog objekta osmišljena kao velika površinska jedinica ili više njih, za potrebe tehnološkog ili komfornog grijanja, hlađenja i zagrijavanja potrošne tople vode (PTV), sustav s kogeneracijskom energanom predstavlja vrlo kvalitetno tehničko rješenje. Dovođenjem potrebne količine prirodnog plina (m³/h) preko plinske rampe do plinskog motora s unutarnjim izgaranjem, ostvaruje se dvostruka proizvodnja u jednom jedinstvenom procesu odnosno se istovremeno iz jednog energenta dobivaju električna i toplinska energija. Ustvari, ovakav oblik plinske kogeneracije je istovremeno i plinska trigeneracija, jer se proizvedena toplinska energija uporabom apsorpcijskih rashladnih uređaja u odabranoj sezoni režim rada pretvara u rashladnu energiju (s rashladnim omjerom 0,85-0,9, što znači da za potrebe hlađenja treba proizvesti više toplinske energije), sve to uz neprekidnu proizvodnju električne energije. To znači, da bilo koji veći objekat (npr. hotel, bolnica, trgovački centar, sveučilište, neboderi i sl...) može kontinuirano koristiti kogeneracijski/trigeneracijski sustav neprekidno tijekom cijele godine. Ovisno o veličini potrošnji vlastite električne energije, menadžment može donijeti odluku o prodaji proizvedene struje ovlaštenom distributeru kao višak ili kompenzacija svojih potreba. Električna energija se proizvodi uslijed mehaničkog rada, prijenosom pravocrtnog kretanja klipova u V-cilindričnom motoru na radilicu (koljenasto vratilo), čijim se okretanjem ostvaruje zakretni moment, potreban za stalnu vrtnju rotora u asihronom generatoru. Zbog induciranja u zavojnicama, na statoru dolazi do proizvodnje izmjenične električne struje, koja nema dovoljan napon (10-15000 V) pa se isto povećava uporabom transformatora (trafostanica). Tako dobivena električna energija se putem električne mreže distribuira do potrošača (rasvjeta, električni uređaji sustava, mali kućanski elektrouređaji itd.). Eventualne viškove moguće je pod određenim zakonskim uvjetima prodavati distributeru. Istovremeno, u kogeneracijskoj energani se zbog rada plinskog motora s unutarnjim izgaranjem oslobađa velika otpadna toplina iz raznih segmenata uređaja, koja se kroz posebno i sustavno ugrađene elemente (izmjenjivači topline tipa shell&tube, armatura) koristi za zagrijavanje/hlađenje sekundarne radne tvari (voda, zrak i sl.). Najveći doprinos toplinskom učinu (ovisno o opterećenju plinskog motora u radu) daje otpadna toplina iz ispušnih plinova motora (dimovodni sustav ima temperaturu na ulazu cca. 520ºC, izlaz cca. 120ºC), koja se iskorištava u svrhu grijanja sekundarne radne tvari-vode, u zimskom periodu namijenjene za potrebe komfornog grijanja i zagrijavanja potrošne tople vode (PTV) objekta. Toplina dobivena iz vodenog hlađenja motora također ima značajnu vrijednost, koja se pridružuje ukupnom toplinskom učinu korisne topline iz kogeneracije, kao i onaj dio toplinskog učina dobivenog iz topline vodenim hlađenjem ulja za podmazivanje obrtnih djelova plinskog motora i generatora. Primjerice, za neki virtualni hotel kapaciteta 600 gostiju moguće je planirati kogeneracijsku energanu ukupne električne snage ΝEL= 1136 [kWe] i toplinskog učina QGR kogen = 1716 [kW] (kod 100% opterećenja rada plinskog motora), što u potpunosti zadovoljava vršne potrebe tehničkog rada hotela. Za potrebe komfornog grijanja takvog hotela, ukupno proračunati toplinski učin iznosi QG=1366 [kW], a zagrijavanja PTV-a Q = 275 [kW], što odabrana kogeneracijska energana može zadovoljiti (Tablica 1.) iz otpadnih toplina ispušnih plinova (1012 kW), vodenog hlađenja motora (582 kw) i hlađenja ulja za podmazivanje (122 kW). Također, prema podacima proizvođača (Caterpilarr) kod 100% opterećenja rada motora, električna snaga generatora isporučena u mrežu iznosi NEL,mrež =1086[kW], a nazivni učin plinskog motora NPM,nazivno=1399 [kW]. Temeljem provedenih proračuna učina za neki virtualni hotel kapaciteta 600 gostiju (kategorija 4*), moguće je izvršiti energetsku i ekonomsku analiza isplativosti uporabe kogeneracijskog/trigeneracijskog sustava komfornog grijanja, hlađenja i zagrijavanja potrošne tople vode (PTV) te proizvodnje električne energije. Energetski dio projekta osmišljen je uporabom kontejnerske energane s plinskim motorom na unutarnje izgaranje i generatorom, pogonjenim prirodnim (zemnim) plinom. Ukupni električni učin iz kogeneracije uzet u proračunsko razmatranje (kod 100% opterećanja motora) iznosi 1136 kW, a toplinski 1716 kW (kombinirano iz nekoliko vrsta izvora otpadne topline). Ovako bi projektirani centralni energetski izvor moga preko odgovarajućeg pomoćnog sustava izmjenjivača topline, armature, cjevovoda i automatike napajati konvencionalni komforni razvod toplinske i rashladne energije hotela uporabom ventilokonvektorskog (voda) i ventilacijskog (zrak) sustava s klima komorama. Istovremeno se u jedinstvenom procesu proizvodi i električna energija za potrebe rada tih i drugih električnih uređaja, npr. liftova, unutarnje i vanjske rasvjete itd. Potrebna cjelogodišnja toplinska energija zagrijavanja potrošne tople vode (PTV) tako odabranog virtualnog hotela, ukupnog toplinskog učina 275 kW ostvaruje se također iz sustava kogeneracije. Potrošna topla voda se akumulira u spremnicima s rezervnim elektrogrijačima (2x138kW). U zimskom periodu, plinska kogeneracijska energana opskrbljuje sustave hotela potrebnom i dovoljnom toplinskom i električnom energijom, a tijekom ljetnog perioda ista prelazi u trigeneracijski sustav, jer uz kontinuiranu cjelogodišnju proizvodnju električne energije i topline zagrijavanja potrošne tople vode (PTV) omogućava kvalitetno sezonsko komforno hlađenje hotela preko posebno planiranog sustava s apsorpcijskim rashladnim uređajima (ARU) na toplu vodu, a sve to u jedinstvenom pogonskom procesu i samo s jednim energentom (prirodni plin). Troškovi početne investicije za nabavu kogeneracijske kontejnerske energane (KE) te dva apsorpcijska rashladna uređaju (ARU) relativno su visoki (cca. 755.000,00 Eura). Ipak, isto svakako treba promatrati kroz prizmu energetske vrijednosti i financijske važnosti takvog sustava, zbog dugoročnih energetskih ušteda uslijed istovremene proizvodnje električne, toplinske i rashladne energije unutar jedinstvenog procesa i s jednim energentom, a sve to za osiguranje kvalitetne funkcionalnosti odgovarajućih hotelskih ponuda. Iz rezultata izvršene analize ekonomske isplativosti ugradnje kogeneracijskog/trigeneracijskog sustava virtualnog hotela razvidno je, kako definirani vremenski period moguće optimizacije troškova poslovanja i povrata investicije iznosi oko 7.28 godina, što je unutar planiranog perioda razmatranja od 15 godina i karakterističnih trenutnih uvjeta RH. Cijena prirodnog plina u Hrvatskoj, kao trenutno ekonomski (troškovno) najutjecajnijeg energetskog parametra odabranog sustava kogeneracije/trigeneracije hotela dosta je visoka i nepovoljna u odnosu na naknadu (prihod), koju zakonom isplaćuje HEP za otkup proizvedene električne energije iz OIE i kogeneracije i u stalnom je porastu. Ta važna činjenica, ovako tehnički koncipiran sustav kogeneracije/trigeneracije virtualnog hotela postavlja u poziciju pokrivanja isključivo i samo vlastitih tehničko-funkcionalnih energetskih potreba. Naime, iz neke dalnje usporedbe proizvedenih i prodanih viškova električne energije HEP-u u statusu povlaštenog proizvođača (npr. za ekstremni slučaj stalnog rada kogeneracije s 100% opterećenja) s troškovima potrošnje prirodnog plina za rad te iste kogeneracije za pretpostaviti je, da dobiveni rezultati vjerovatno ne bi ukazivali na neko značajnije smanjivanje vremena povrata investicije, kao najzanimljivijeg parametra ovog analitičkog razmišljanja. Zaklučak je ove jednostavno predstavljene analize, da se u Republici Hrvatskoj energetski i ekonomski gledano trenutno isplati ulagati isključivo u velike sustave kogeneracije/trigeneracije (hoteli, bolnice, sveučilišta, muzeji, trgovački centri, sportske dvorane, neboderi, muzeji, škole i sl.), dakle one objekte s izrazito velikim energetskim zahtjevima i to za pokrivanje isključivo vlastitih funkcionalnih potreba za godišnjom električnom, toplinskom i rashladnom energijom. Predstavljeni dugogodišnji povrat uloženih investicijskih sredstava, u varijanti povlaštenog proizvođača električne energije kod sustava kogeneracije/trigeneracije na bazi plinskog motora s unutarnjim izgaranjem zasad u RH ekonomski nije isplativ, prioritetno zbog nesrazmjerne cijene prirodnog plina i otkupne cijene električne energije od strane HEP-a. Isto bi svakako trebalo dodatno istražiti i s osnove uporabe bioplina, kao doslovno obnovljivog i za sustave kogeneracije/trigeneracije s plinskim motorom vrlo prihvatljivog pogonskog energenta, naravno uz dodatno detaljnije sagledavanje i ekonomsku analizu takvih investicijskih i proizvodnih troškova.
    Darko Prebeg , dipl.ing.str.
    Pročitano 2876 puta

    Energetski Projekti

    hrastovic energetski projekti banner

    Energetski Video

    hrastovic energetski video banner

    Energetski Članci

    hrastovic energetski clanci banner

    Random video

    Udruga SOLAR

    Udruga SOLAR  je nastala 2011. godine kao potreba organiziranja civilnog društva u smjeru korištenja i primjene obnovljivih izvora energije, primjene alternativnih izvora energije te povećanja energijske učinkovitosti na razini korisnika i lokalne zajednice.

    Opširnije

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture.

    Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.

    Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.

    Kralja Tomislava 82
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail:dario.hrastovic@gmail.com
    Fax: 031-815-006
    Mobitel:099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive