Kina dominira u proizvodnji, distribuciji i izgradnji svih glavnih tehnologija za energetsku tranziciju u svijetu. Kina troši svoje resurse na izgradnju industrijske baze koja je počela dominirati u svim tehnološkim sferama dok SAD troši svoje resurse na pokretanje i održavanje mnogobrojnih ratnih sukoba u svijetu. Prema podacima Globalnog vijeća za energiju vjetra, 2023. godine u Kini su puštene u pogon vjetroelektrane na moru ukupne snage 6,3 gigavata, što je 71 posto ukupnih novoizgrađenih kapaciteta pučinskih vjetroelektrana u svijetu. Taj je sektor na putu da, ako zakoni i propisi budu primjereni, u sljedećih deset godina dođe s 75,2 na 487 gigavata, pokazalo je godišnje izvješće.

Očekuje se da će offshore vjetroelektrane doživjeti istinski globalni rast, nakon što je 2023. bila druga godina u pogledu novoizgrađenih kapaciteta, objavilo je Globalno vijeće za energiju vjetra (GWEC). Ta je udruga u svom godišnjem izvješću istaknula kako je poboljšanjem ključnih dijelova pravnog okvira otvoren put za ubrzanje širenja te industrije u idućih deset godina. Ukupna snaga u mreži porasla je za 10,9 gigavata na 75,2 gigavata. Porast je bio 24 posto veći nego prethodne godine, a apsolutni rekord postignut je 2021. godine, s nevjerojatnih 21,1 gigavata.

Kina je bila dominantna prošle godine, kao iu svim ostalim velikim tehnologijama za energetsku tranziciju. Povećao je snagu svojih offshore vjetroelektrana za 6,3 gigavata, što je čak 71 posto novih svjetskih kapaciteta, i dosegnuo 37,8 gigavata. Tako je već šest godina za redom na vrhu tablice po tom kriteriju.

Tržišta u nastajanju čine važne korake u svom sazrijevanju, kaže se u izvješću. Prema GWEC-ovoj ažuriranoj desetogodišnjoj prognozi, svjetski bi kapacitet mogao doseći 487 gigavata 2033. godine, uz odgovarajuće zakone i propise.

Za Europu je prošla godina bila rekordna, s 3,8 gigavata novih kapaciteta u offshore vjetroelektranama. Nizozemska je zauzela polovicu i prestigla Veliku Britaniju. U sklopu vjetroelektrana Hollandse Kust Noord (ukupno 760 megavata) i Hollandse Kust Zuid 1-4 – 1,5 gigavata pušteno je u rad 170 SG-11 DD strojeva tvrtke Siemens Gamesa.

Krajem 2023. u azijskim je vodama bio u pogonu 41 gigavat, a u Europi 34 gigavata.

Glavne kočnice su inflacija, investicijski troškovi, zagušenost opskrbnog lanca
Prošla godina bila je turbulentna za sektor vjetroelektrana na moru s obje strane Atlantskog oceana, rekao je GWEC-ov direktor tržišnih podataka Feng Zhao.

„Izazovi kao što su inflacija, povećani troškovi kapitalnih ulaganja i uska grla u opskrbnom lancu doveli su do neizvjesnosti u ovom sektoru... Unatoč preprekama s kojima smo se susreli 2023. godine, zemlje i tvrtke koje razvijaju projekte i dalje su odlučne u razvoju offshore vjetroelektrana, a srednje Izgledi za globalno tržište vjetroelektrana na vodi ostaju nepokolebljivo obećavajući", izjavio je. Prema projekciji, 2033. godine na mrežu će biti priključeno 66 gigavata, što znači da će udio tog segmenta u svim novim vjetroelektranama iznositi najmanje 25 posto, u odnosu na sadašnjih devet posto.

Segment plutajućih vjetroturbina zaostaje u odnosu na ranija predviđanja
U Norveškoj su u okviru projekta Hywind Tampen ukupne snage 94,6 megavata puštene u pogon preostale plutajuće vjetroturbine ukupne snage 35 megavata. To je najveća vjetroelektrana tog tipa na svijetu.

Planeri i glavni igrači u sektoru polažu velike nade u ovu tehnologiju, ali prošle su godine u ostatku svijeta instalirane samo još tri turbine. Testni model DemoSATH od dva megavata izgrađen je u španjolskim vodama, dok je u Kini Mingyang na internet postavio stroj od 7,25 megavata za koji tvrdi da može izdržati udare tajfuna, a Shanghai Electric instalirao je vjetroturbinu od četiri megavata.

Krajem 2023. plutajuće vjetroturbine zajedno su proizvele 236 megavata diljem svijeta. Od toga je 101 megavat bio u norveškim vodama, slijedi Britanija sa 78 megavata, zatim Portugal (25), Kina (23), Japan (pet megavata) te Francuska i Španjolska sa po dva megavata.

Infrastruktura za plutajuće platforme je nedovoljno razvijena
GWEC je procijenio da će se potpuna komercijalizacija plutajućih vjetroturbina teško dogoditi prije 2029. ili 2030. godine, dok su ranija izvješća ukazivala da će se to dogoditi 2026./2027. Troškovi za takve projekte veći su nego za konvencionalne turbine, s temeljima stupova u morskom dnu.

„Makroekonomski izazovi kao što su inflacija i povećani troškovi kapitalnih ulaganja učinili su plutajuće vjetroelektrane još skupljima. Tehnologija plutajuće platforme nije sazrela, a standardizacija dizajna plutajuće platforme još uvijek je na niskoj razini, što otežava tvrtkama smanjenje rizika i troškova u razvoju projekta. "Raspoloživa lučka infrastruktura za proizvodnju i montažu platformi nije dostatna, a postoji i povećana potražnja za brodovima za privez i sidrenje koji se koriste u montaži", dodali su autori.

Smatraju da bi protekcionističke mjere u globalnoj trgovinskoj razmjeni i obvezne kvote za domaću opremu i radnu snagu mogle dovesti do zastoja u radu na projektima s plutajućim platformama. GWEC je smanjio svoju prognozu izgradnje plutajućih vjetroturbina do 2030. za 22 posto, na 8,5 gigavata.

Rekordna godina po dodijeljenim kapacitetima
Prošle je godine kapacitet budućih offshore vjetroelektrana koje su vlasti dodijelile investitorima bio najveći dosad, 39,4 gigavata. Kina je odobrila 18,2 gigavata prema svom mehanizmu koji gleda na paritet s postojećim troškovima električne energije iz mreže. Ostatak je podijeljen putem aukcija: 15,5 gigavata u Europi, četiri gigavata u Sjedinjenim Državama i 1,4 gigavata u Japanu.

Njemačka je pristala na 8,8 gigavata na natječaju bez subvencija, dok je Irska održala svoj prvi natječaj za projekte pučinske vjetroelektrane, za 3,1 gigavat.

Ovdje treba dodati da je prvi zakon o sektoru vjetroelektrana na moru predložen u Bugarskoj prošle godine. No, ponuđena rješenja izazvala su otpor lokalnog stanovništva i zaštitnika prirode, što je pridonijelo padu sada već bivše vlasti.

Nadalje, Grčka, Rumunjska i Bugarska započele su suradnju u području razvoja elektroenergetskih mreža za integraciju obnovljivih izvora energije, uključujući vjetroelektrane na vodi. U planu je i važna interkonekcija koja bi prolazila dnom Crnog mora između Rumunjske i Gruzije.
www.balkangreenenergynews.com