Kotao na Pelete

Kotao na pelete je moderna verzija kotla na biomasu, a odmak od klasičnih kotlova je postignut primjenom automatskog doziranja drvne biomase. Automatski rad je moguć zbog konstrukcije plamenika kotla na pelete koji automatski dozira potrebnu količinu peleta u kotao. Kotlovi na pelete i sječku su automatski upravljani kotlovi, s automatskim dodavanjem drvne mase, automatskim paljenjem i gašenjem te upravljanjem izgaranja kontrolom sadržaja dimnih plinova lambda sondom te regulacijom količine zraka koja se dovodi u kotao. Moguće je daljinsko upravljanje radom kotla te njegovo paljenje i gašenje prema regulatoru postavljenom u dnevnoj sobi.

kwh

 
Peleti se izrađuju od drvnog otpada, piljevine nastalog u drvo-prerađivačkoj industriji, a komadići drveta se melju i prešaju u cilindrične komade ili pelete koji imaju mali udio vlage do 10%. Prešanjem drvene mase postiže se veća energetska vrijednost drvne mase nego klasične biomase. Zbog prešanja drvne mase koja je koncentrirana i malog udjela vode peleti će imati 100% veću ogrijevnu snagu od klasične drvene biomase. Tijekom izgaranja peleta može doći do razvoja nešto viših temperatura pa se ne preporučuje upotreba peleta u klasičnim kotlovima. Sječka je drugi oblik biomase koja se koristi u kotlovima, a dobiva se usitnjavanjem otpadnog drveta i dimenzijama je veća od peleta. Peleti se nalaze u spremniku peleta koji se postavlja pored kotla, a dozirnim sustavom se peleti dovode u automatski plamenik. Zbog strukture i oblika peleta jednostavna je distribucija peleta na lokaciju i pretovar u spremnike peleta.

Drvna biomasa nastaje akumulacijom sunčeve energije u drvnoj masi kroz složeni proces fotosinteze te se ovaj izvor energije može svrstavati pod obnovljive izvore energije, ali ne i u čiste izvore energije jer se u procesu izgaranja oslobađa CO2 u atmosferu. Drvna masa je CO2 neutralna jer je jednaka količina CO2 koja se koristi za stvaranje drvne mase i količina CO2 koja se oslobodi tijekom izgaranja. Korištenjem biomase može se osigurati stalni izvor obnovljive energije koja stalno nastaje u prirodi.

 
pel
Kotao na pelete 14 - 50 kW koristi se za ugradnju na toplovodne kotlove za loženje drvenim peletima. Automatski je sustav dobave drvenih peleta na nove ili već prije ugrađene Cm Pelet-setove. Cm Pelet-set i toplovodni kotao čine jednu funkcionalnu cjelinu, ''mini postrojenje'' predviđeno za loženje drvenim peletima. Radom upravlja digitalna regulacija što korisniku pruža sigurnost i zavidan komfor. Ventilator i elektrogrijač smješteni u plameniku vođeni regulacijom automatski pale pelete te održavaju plamen.  Uređaj ne zaostaje za uljnim ili plinskim sustavima grijanja dok su po potrošnji goriva do 40 % isplativija od onih loženih EL loživim uljem.

 
 
 


1PELETI - Najraširenije moderno drvno gorivo koje nastaje prešanjem piljevine ili usitnjavanjem krupnog drvnog ostatka ili iverja. Ograničavajući faktor je potrebna vlažnost koja ne smije biti iznad 8-10%, što znatno poskupljuje proizvodnju u slučaju ako se ne posjeduje suhi drvni ostatak. Najpovoljniju sirovinu predstavljaju četinjače, a piljevinu listača se uobičajeno pomiješa s dodacima na bazi ljepila. Kubik peleta teži od 650-700 kg, a tona peleta može se uskladištiti u oko 1,5 m3 prostora što, s obzirom na dimenzije, omogućuje i transport u rasutom stanju pa se pelete danas koristi za javno grijanje u većini zemalja EU koje za to koriste značajne financijske potpore.




2SJEČKA - U Hrvatskoj se za ostatak nastao usitnjavanjem različite drvne sirovine koja nastaje kao nus-produkt u šumarstvu ili preradi drva koristi i naziv iverje. Sječka se koristi za loženje u velikim industrijskim sustavima grijanja (tvornice, stambene zgrade) ili za proizvodnju električne energije, a prednost je što se može koristiti i s većim postotkom vlage kod specijalno izrađenih kotlova. Uobičajena mjera za dužinu sječke je 3-4 cm, a često se upravo zbog nejednake dužine pojavljuju teškoće i gubici kod transporta jer je sječka voluminozna te podrazumijeva specijalna prijevozna sredstva s povišenim transportnim prostorom. U pojedinim zemljama se kalkulira da je granica prijevozne isplativosti kamionom od 180 do 250 km, vlakom do 800 km, a brodom do 2.000 km.

 

 

 

3

BRIKETI - Gorivo koje je po popularnosti prethodilo peletima bilo je vrlo rašireno u pojedinim razvijenim zemljama. Posebno su ga koristili osvješteniji kupci jer u praksi nije bilo prevelike razlike u cijeni u odnosu na klasična drvna goriva. Uobičajeno je okruglog ili pravokutnog oblika promjera 5-8 centimetara. Prilikom prešanja od piljevine ili sitnijih strugotina vlaga mora biti ispod 15%, a od drugih goriva razlikuje se po težini (1m3 briketa teži oko 1.000 kg). Ograničenje se odnosi na distribuciju jer je klasični briket nezgodan za skladištenje, većinom pakovan u vrećama od 5 do 20 kg a najveći problem odnosi se na punjenje peći jer postupak nije moguće automatizirati.




4KRUPNI OSTATAK - Nastaje u svim fazama proizvodnje, a razlikuje se po vlažnosti i dimenzijama koje nisu standardizirane. Transport i distribucija su uvelike otežani jer se zbog različitih dimenzija smanjuje transportna količina. U industrijski upravljanim proizvodnjama krupni ostatak se bez dodatne dorade koristi za proizvodnju energije ili kao sirovina za proizvodnju briketa, a zbog povećanja konjunkture peleta u posljednje vrijeme dio proizvođača ga dosušuje i usitnjava na potrebnu granulaciju. Krupni ostatak se koristi i kao gorivo za kućnu upotrebu, poglavito u tranzicijskim zemljama a u mnogim velikim proizvodnjama predstavlja značajan izvor prihoda koji se povećava uslijed jačanja važnosti energije iz obnovljivih izvora.




5OGRJEVNO DRVO - Povijesna komercijalna mjera za ogrjevno drvo je prostorni metar a sačinjavaju ga cjepanice dužine jednog metra i prosječnog promjera 8-15 cm. Tradicionalna tržišna distribucija je podrazumijevala prijevoz složaja cjepanica dužine 1 m i visine 1,10 m, a u novije vrijeme se pojavljuje konfekcionirano drvo na paletama dužine 25, 33 cm većinom za loženje kamina i manjih peći, dok se dužine 50 cm koriste za loženje sustava centralnog grijanja obiteljskog tipa. Najboljom sirovinom za ogrjevno drvo smatra se grab, potom bukva i druge vrste tvrdog drva. Sušenje se odvija na zraku od svježeg stanja do vlažnosti cca 20% koja je optimalna za loženje. U mnogim zemljama i dalje je glavno drvno gorivo za krajnje korisnike.

O nama

Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

Kontakt info

HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
Kralja Tomislava 82.
31417 Piškorevci
Hrvatska

E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
Fax: 031-815-006
Mobitel: 099-221-6503
© HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive