Bioplin Nemetin 2014

NemetinBioplinsko postrojenje Nemetin 2014 će se izgraditi u zelenoj zoni grada Osijeka te će postrojenje kao energent koristiti ukupni komunalni otpad grada Osijeka, a sastojati će se od tri digestora i dvije kogeneracijske jedinice instalirane električne snage 680 kW.
 
Sustav će imati uređaje za higijenizaciju otpada i presu za izdvajanje organske komponente iz komunalnog otpada. u procesu se isključivo koristi biootpad. Ekonomske analize pokazuju da je interna stopa povrata ove investicije 13% što je znatno veće od kamatne stope kredita s kojim se planira izgraditi postrojenje te bi se investicije vratila za 4-5 godina dok bi ugovor o otkupu električne energije bio na 14 godina.


Osječko-Baranjska županija je površinom četvrta po veličini u Republici Hrvatskoj sa 4.115 km2 iza Ličko-Senjske, Sisačko-Moslavačke i Splitsko-Dalmatinske županije te je također četvrta po broju stanovnika sa 305.032 stanovnika u 2012. godini iza Grada Zagreba te Splitsko-Dalmatinske i Zagrebačke županije. Iz prikazanog se može vidjeti da se u slučaju Osječko-Baranjske županije radi o jednoj od najvećih županija u Republici Hrvatskoj što naravno predstavlja i veliki potencijal za investicije ovog tipa. Osim ekonomskog aspekta projekta bioplinskog postrojenja važno je napomenuti i potencijalno otvaranje radnih mjesta što za vrijeme izgradnje što za vrijeme eksploatacije postrojenja, smanjenje emisija CO2 te zbrinjavanje organskog dijela komunalnog otpada koji se trenutno odlaže na odlagalištu otpada.

Definicija ciljeva projekta
Posljednjih je desetak godina u energetici obilježio strelovit rast korištenja obnovljivih izvora energije. S tim da oni danas ne predstavljaju tehnologiju u povojima, nego ekonomsku realnost na koju itekako treba računati. Ekonomska isplativost svakog energetskog postrojenja ovisi o mnoštvu faktora što je itekako vidljivo kod obnovljivih izvora energije. Ako promatramo klasičnu poljoprivrednu proizvodnju ili u novije vrijeme sustav zbrinjavanja otpada, bioplin se nameće kao prvoklasno rješenje. Često on predstavlja zatvoreni krug koji uključuje zbrinjavanje otpada, menadžment gnojiva te u konačnici proizvodnju visokokvalitetnog organskog gnojiva.

Bioplinsko postrojenje je planirano u sklopu Znanstvenog centra za obnovljive izvore energije (ZCOIE) koji se nalazi u Osijeku. Sam Centar predviđen je na lokaciji nove industrijske zone Nemetin u istočnom dijelu grada. Za potrebe ZCOIE-a predviđen je prostor od 15 000 m2. Pred-studija izvodljivosti je financirana kroz projekt „Hrvatsko – Mađarska mreža za obnovljive izvore energije" koji je odobren za financiranje u sklopu IPA Prekograničnog programa Mađarska-Hrvatska. Obzirom da u obje prekogranične regije postoje značajni potencijali obnovljivih izvora energije, pogotovo u području bio-energetike, stvaranje ovakvog centra je preduvjet za kvalitetniju utilizaciju dostupnih bio-resursa. Ova pred-studija izvodljivosti predstavlja prvi korak u gradnji bioplinskog postrojenja koje bi trebalo biti integralni dio ZCOIE. Nakon nje uslijediti će i kompletna studija izvodljivosti kao i samo projektiranje postrojenja. S potpunom projektnom dokumentacijom sam projekt može krenuti u prijavu za EU strukturne fondove.

Obzirom da se radi o znanstveno-istraživačkom centru, investitor je imao određene zahtjeve po pitanju izgleda samog postrojenja koji su uzeti u obzir prilikom izrade same pred-studije izvodljivosti. Uloga Centra je znanstveno-istraživačka, no on se ipak mora u potpunosti samofinancirati. Vlasnici Centra su Grad Osijek te Sveučilište J.J Strossmayer u omjerima 40/60 posto. U ekonomskoj analizi samog postrojenja analizirani su samo realni i predvidivi troškovi, ali i prihodi. Svi eventualni prihodi koji će se ostvariti u budućnosti temeljem znanstveno istraživačke djelatnosti koja će servisirati realni sektor u ovoj analizi nisu uzeti u obzir zbog svoje nepredvidljivosti. Ovi dodatni prihodi uključuju prije svega analize rada budućeg bioplinskog postrojenja (laboratorijske analize) u cilju optimalizacije proizvodnje i praćenja kvalitete rada te utvrđivanje energetskog potencijala pojedinih supstrata (različiti organski otpad, energetske biljke i sl.).

Dio zadanih parametra za proračun postrojenja uključivao je i ulazne parametre po pitanju bio-materijala dostupnog na području Grada Osijeka. Bioplinsko postrojenje u sklopu ZCOIEa će za proizvodnju i utilizaciju bioplina koristiti kuhinjski otpad iz studentskih restorana, kuhinje iz Centra za predškolski odgoj, Kliničkog bolničkog centra Osijek, organski otpad od uređenja zelenih površina na području Grada Osijeka, organski otpad iz osječkog zoološkog vrta te organski otpad sakupljen u Gradu Osijeku od strane UNIKOM-a. Ova posljednja opcija analizirala se u šest od deset opcija. Naravno, kao dodatni materijal predviđa se korištenje kukuruzne silaže. Ovo je prvenstveno promatrano kroz prizmu maksimalne ekonomske isplativosti.

Odabir ovih opcija temeljen je na željama investitora te odražava znanstveno gospodarski karakter samog postrojenja. Što se tiče same tehnologije te principa rada, u projektnom zadatku su zadana osnovne cjeline koje bi postrojenje trebalo imati; sustav za skladištenje biomase, sustav za punjenje i doziranje biomase u digestor, higijenizator, hidrolizer, digestor sa svim pomoćnim sustavima, sustav za izdvajanje sumpora iz bioplina, spremnika za bioplin, kogeneracijsku jedinicu, sigurnosnu baklju, sustav regulacije, elektroenergetsko postrojenje (transformatori, sustav prekidača i zaštite, sinkronizacija, sabirnice, rasklopište, itd.), pomoćne sustave te zgrade za kogeneracijsku jedinicu i vođenje postrojenja. Sve navedene komponente obuhvaćene su analizom pred-studije izvodljivosti.

EU i lokalni zakonodvani okvir
Proizvodnja električne energije iz bioplina je regulirana Pravilnikom o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije u kojem je elektrana na bioplin definirana kao tehnološki nezavisna cjelina postrojenja za proizvodnju električne energije iz supstrata biološkog porijekla, uključujući sva pojedinačna postrojenja koja su povezana s proizvodnjom električne energije, poput prihvata, obrade i unosa supstrata; proizvodnje, skladištenja i pripreme bioplina; korištenja bioplina za proizvodnju električne energije. Istim su pravilnikom bioplinska postrojenja podijeljena prema snagama na postrojenja do uključivo 300 kW, od 300 kW do 1 MW, od 1 MW do 2 MW te od 2 MW do 5 MW.

Prema Zakonu o tržištu električne energije elektroenergetski subjekt ili druga pravna ili fizička osoba koja u pojedinačnom proizvodnom postrojenju istodobno proizvodi električnu i toplinsku energiju na visokoučinkovit način, koristi otpad ili obnovljive izvore energije za proizvodnju električne energije na gospodarski primjeren način sukladno propisima iz upravnog područja zaštite okoliša, neovisno o snazi proizvodnog postrojenja može steći status povlaštenog proizvođača električne energije. Povlašteni proizvođači električne energije mogu steći pravo na poticajnu cijenu prodane električne energije. Visina poticajne cijene električne energije iz obnovljivih izvora energije definirana je Tarifnim sustavom za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije. Ugovor o otkupu električne energije proizvedene iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneracijskih postrojenja sklapa se na određeno vrijeme od 14 godina, koje se računa od dana prvog očitanja obračunskog mjernog mjesta postrojenja povlaštenog proizvođača, od kojeg se primjenjuje ugovor o otkupu električne energije. Operator prijenosnog sustava ili operator distribucijskog sustava dužan je, u skladu sa zahtjevima za pouzdanost i sigurnost pogona, osigurati i kontrolirati preuzimanje ukupno proizvedene električne energije od povlaštenih proizvođača električne energije prema uvjetima utvrđenim posebnim propisima, osobito mrežnim pravilima prijenosnog sustava i mrežnim pravilima distribucijskog sustava.

Prema Direktivi Europskog parlamenta 2009/28/EC „Directive on the promotion of the use of energy from renewable sources", bioplinska postrojenja mogu značajno doprinijeti povećanju regionalne održivosti zbog svog decentraliziranog karaktera te velikog potencijala za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Energija proizvedena iz bioplina se također eksplicitno navodi kao obnovljiva.

Potreba za bioplinskim postrojenjima
Ubrzani rast cijena fosilnih goriva te sve izraženiji problemi vezani za zaštitu okoliša i borbu protiv globalnog zagrijavanja zahtijevaju nove pristupe te nove, obnovljive, izvore energije. Norme i zahtjevi za emisije CO2 i ostalih stakleničkih plinova postaju sve stroži te se traži opcija koja bi bila CO2 neutralna. Bioplin svojim biljno-životinjskim podrijetlom ne povećava količinu CO2 u atmosferi, nego je dio zatvorenog ciklusa. Osim što proizvodnjom i korištenjem bioplina zadržavamo CO2 neutralnost, otvaramo mogućnosti dodatne zarade prodajom bioplina ili, češće i isplativije, električne energije proizvedene iz bioplina.

Anaerobna digestija kao posljedicu ima nekoliko pozitivnih učinaka po pitanju smanjenja emisija stakleničkih plinova, bilo da se radi o ugljičnom dioksidu ili metanu:
* Povećanje upotrebe bioplina rezultira smanjenjem potrošnje fosilnih goriva. Samim time za posljedicu imamo manju emisiju stakleničkih plinova.
* Osnovna prednost bioplinskih postrojenje je njihova mogućnost „hvatanja" metana koji je 21 puta potentniji staklenički plin od ugljičnog dioksida.

Neki izvori procjenjuju da bi se anaerobnom digestijom i iskorištavanjem metana moglo smanjiti njegova emisija za 13,24 Mil. t/god. Isto tako uporaba bioplina kao alternative fosilnim gorivima smanjila bi emisiju CO2 za dodatnih 90 Mil. t/god. Uzevši spomenuto u obzir ukupno smanjenje stakleničkih plinova kao rezultat uporabe bioplina iznosi 420 Mil. t/god CO2 ekvivalenta.

Kao što je već spomenuto, redukcija emisija metana i CO2 nije jedina pozitivna stvar kod bioplinskih postrojenja. Kao posljedicu imamo i redukciju emisija dušičnog oksida.
* Nemamo više klasičnog skladištenja gnoja
* Izostaju anaeorbni uvjeti u tlu koji su odgovorni za razvoj N2O
* Brža je apsorpcija dušika u poljoprivredne kulture
* Dolazi do smanjenja uporabe umjetnih gnojiva

Kada se govori o anaerobnoj digestiji teško je u potpunosti procijeniti smanjenje emisija N2O. Ono što se spominje u literaturi jest da se anerobnom digestijom gnoja može reducirati 10% godišnjih emisija N2O. U konačnici bi to iznosilo 15,7 Mil. t/god CO2 ekvivalenta. Uz prethodno spomenuto smanjenje emisija stakleničkih plinova, upotreba bioplina za posljedicu ima i smanjenje otpada biološkog karaktera. Anaerobnom digestijom dobivamo visokovrijedno organsko gnojivo. Ovim postupkom s jedne strane smanjujemo količine organskog otpada kojeg bi inače trebalo zbrinuti na neki drugi način, a s druge strane smanjujemo količine mineralnog gnojiva kojeg bi trebalo proizvesti. Važno je spomenuti da je u usporedbi sa svim drugim biogorivima, bioplin najmanje zahtjevan po pitanju korištenja vode pri procesu proizvodnje, što mu također daje određenu prednost. Obzirom da se digestat primjenjuje kao organsko gnojivo važno je napomenuti da se prilikom anaerobne digestije dešava razgradnja organskih kiselina, mirisnih ugljikovodika i ostalih opasnih tvari.

Ukoliko se promatra šira slika obnovljivih izvora energije, pa tako i bioplina, valja spomenuti i dodatna radna mjesta koja generiraju obnovljivi izvori energije. S jedne strane imao novootvorena radna mjesta u procesu same proizvodnje komponenata i opreme, građevinskih radova i sl., ali i dodatnih radnih mjesta koja su posljedica održavanja instalirane opreme. Naravno da će broj radnih mjesta ovisiti o sposobnosti nacionalne industrije da prati razvoj određene grane obnovljivih izvora energije, u ovom slučaju bioplina. Primjerice, u Njemačkoj je u 2008. godini u području bioplina radilo 7.300 ljudi. Njih 4.000 radio je na održavanju i vođenju postrojenja, a njih 3.300 na razvoju i proizvodnji opreme. Opća procjena je da 1 TWh električne energije koja se proizvede iz bioplina otvara 560 novih radnih mjesta (Danska). Od toga je 420 radnih mjesta u održavanju i upravljanju, a 140 je radnih mjesta u proizvodnji. Ukoliko razvoj bioplinskih postrojenja dovede do otvaranja novih radnih mjesta, doći će do poboljšanja kvalitete života u ruralnim dijelovima Hrvatske, što za posljedicu ima zadržavanje lokalnog stanovništva na tim prostorima.

Za proizvodnju bioplina koristit će se kuhinjski otpad iz studentskih restorana, kuhinje iz Centra za predškolski odgoj, Kliničkog bolničkog centra Osijek, organskog otpada od uređenja zelenih javnih površina na području Grada Osijeka, organskog otpada iz osječkog zoološkog vrta te određene količine silirane biomase. Također postoji opcija prikupljanja organskog otpada trgovačkih centara te mehaničko izdvajanje organskog dijela komunalnog otpada prikupljenog na području Grada Osijeka pomoću separatora (prese). Prema Planu gospodarenja otpadom u Osječko-baranjskoj županiji u razdoblju 2007. – 2014. godine, Grad Osijek je u 2005. godini odložio 36.346 tona otpada, što je više od jedne trećine ukupnog otpada u cijeloj županiji. Uz pretpostavku da se pomoću prese obradi ukupna količina odloženog otpada i da je 30% otpada organskog podrijetla, moguće je dobiti gotovo 11.000 tona dodatnog supstrata za proizvodnju bioplina te se time može smanjiti potrebna količina kukuruzne silaže.

Iz navedenog se može vidjeti da biootpad predstavlja najveći potencijal za proizvodnju bioplina, a time i energije od svih predloženih supstrata dok otpadna ulja i masnoće imaju daleko najslabiji potencijal. Bez korištenja biootpada izdvojenog presom moguće je proizvesti približno 478.500 mn3 bioplina odnosno 4.901 MWh bruto energije. Sa biootpadom iznos proizvedenog bioplina raste na 1.819.549 mn3 a proizvedena bruto energija na 10.437 MWh.

Sva proizvedena električna energija će se plasirati u nacionalnu elektroenergetsku mrežu po povlaštenoj tarifi određenoj Tarifnim sustavom za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije. Pošto za bioplinska postrojenja još ne postoji jednako veliki interes kao i za sunčane elektrane, na njih još nisu postavljene ograničavajuće godišnje kvote pa je jedino ograničenje za dobivanje statusa povlaštenog proizvođača uspješno ishođenje svih potrebnih dozvola. Proizvedena toplinska energija će se djelomično koristiti za potrebe grijanja digestora (u pravilu 30%-40% proizvedene toplinske energije) dok se ostatak može koristiti za sušenje digestije. Pošto se izgradnja bioplinskog postrojenja predviđa u sklopu industrijske zone Nemetin u obzir se može uzeti i prodaja toplinske energije obližnjim industrijskim postrojenjima koje imaju potrebu za tim oblikom energije.

Tehnološka osnova projekta
Bioplin je plinovito gorivo koje dobivamo anaerobnom digestijom organskih tvari, kao što je gnojivo, komunalni otpad, kanalizacijski mulj ili bilo koji drugi biorazgradivi otpad. Osnovni sastojci su metan (CH4) i ugljični dioksid (CO2). Metan, kao najvažnija komponenta, najviše utječe na ogrjevnu vrijednost bioplina. Povećanjem udjela metana rasti će proporcionalno i ogrjevna vrijednost bioplina.

Ovisno o svom podrijetlu, primjeni i sadržaju bioplin može imati različita imena, a proces kojim nastaje zovemo anaerobnom digestijom. To je razdvajanje odnosno raspadanje organskog materijala uz pomoć bakterija i mikroorganizama u uvjetima bez kisika. Proces anaerobne digestije odvija se u digestoru. Nekoliko vrsta bakterija sudjeluje u ovoj razgradnji stvarajući bioplin. Te bakterije se hrane sastojcima punjenja (količina biomase koja se uvodi u digestor), pri čemu dolazi do odvijanja niza kemijskih reakcija razgradnje, a stvaraju se prijelazne molekule poput šećera, vodika i octene kiseline prije nego što nastane bioplin. Različite bakterije preživljavaju na različitim temperaturama. Jednima pogoduju umjerene temperaturama od 35 - 40 °C (mezofilne bakterije), a drugima više temperature od 55 – 60 °C (termofilne bakterije).

Kao u aerobnim tako i u anaerobnim sustavima, mikroorganizmi za svoj rast, razvoj i razmnožavanje trebaju izvor elementarnog kisika. U anaerobnim sustavima nema kisika iz okolnog zraka, budući da se proces odvija u hermetički zatvorenom rezervoaru. Zato se elementarni kisik, kojega trebaju bakterije za preživljavanje dobiva iz drugih izvora. Izvor kisika može biti organski materijal, ili anorganski oksid koji se nalazi u nekom od ulaznog materijala. U prisutnosti metanogena, molekule prelaze u finalni proizvod metan, ugljični monoksid i u tragovima prisutan sumporovodik. Kod ovako opisanog anaerobnog sustava najvažniji proizvod je metan, kojega u bioplinu ima 55 – 65 % i nositelj je kemijske energije sadržane u bioplinu. Jedna od velikih prednosti procesa anaerobne digestije je i smanjivanje volumena ulazne tvari (u našem slučaju gnojiva).

Postupak anaerobne digestije možemo razdvojiti na nekoliko faza:
* Raspadanje (hidroliza) organskog materijala
* Sinteza acetatne kiseline iz raspadnutog materijala
* Nastajanje metana

Za proizvodnju električne energije najčešće se koriste motori s unutrašnjim izgaranjem, ali razvojem tehnologije javljaju se i druge mogućnosti koje su i dalje preskupe i neekonomične (plinske mikroturbine te gorive ćelije). Proizvedena električna energija isporučuje se u električnu mrežu, a otpadna toplina koristi se za zagrijavanje samog digestora ili se koristi u neke druge svrhe. Kod procjene investicije ugradnje postrojenja za proizvodnju bioplina moramo voditi računa o nizu faktora. Najisplativija opcija je proizvodnja električne energije. Tu se oslanjamo na povlaštenu prodajnu cijenu električne energije propisanu zakonom. Ukoliko postoji veća potreba za toplinskom energijom moguće je korištenje bioplina i u tu svrhu.

Odabir tehnološkog rješenja
Analizirano je deset scenarija postrojenja za proizvodnju i utilizaciju bioplina. Pošto je postrojenje znanstveno gospodarskog karaktera devet od deset predloženih rješenja se sastoje od tri identične zasebne cjeline dok se jedan scenarij sastoji od dvije. U svih deset slučajrva odabrano je dvostupanjsko postrojenje koje se sastoji od faze hidrolize i digestije (metanogene faze). Sedam ponuđenih rješenja također sadrže i higijenizator dok šest uz higijenizator imaju predviđenu i instalaciju prese odnosno separatora koji bi omogućio izdvajanje organske komponente iz komunalnog otpada. Kao što je već napomenuto, u svim je scenarijima odabrano dvostupanjsko bioplinsko postrojenje. Kod takvih se postrojenja proces proizvodnje bioplina razdvaja na dva koraka, fazu hidrolize i metanogenu fazu. Supstrat se u spremniku faze hidrolize zadržava nekoliko dana gdje se kontinuira miješa da ne bi došlo do formiranja slojeva u samom supstratu. Nakon toga se transportira u drugi spremnik gdje počinje metanogena faza odnosno sama proizvodnja bioplina. Ovakvim se odvajanjem ovih dviju faza može dobiti i do 15% veća proizvodnja bioplina nego kod jednostupanjskih bioplinskih postrojenja. Za svih deset slučajeva su odabrane kogeneracijske jedinice izrazito visoke električne efikasnosti koja će omogućiti lakše postizanje zahtijevanih efikasnosti u svrhu ostvarivanja te zadržavanja poticajnih tarifa za proizvodnju električne energije.

Osnovne komponente bioplinskih postrojenja u svih deset scenarija su:
* Sustav za skladištenje biomase (kukuruzna silaža, gnoj, kuhinjski otpad, ulje i masnoće...)
* Sustav za punjenje i doziranje biomase u fermentor (miješalice, transporter)
* Hidrolizer ili turbofermentor za poboljšanje učinka digestije
* Digestor s pomoćnim sustavima (sustav za grijanje, miješalice, sustav za prihvat tekućeg ostatka digestije, sustav za prihvat i skladištenje krutog ostatka digestije, kompresora za bioplin, sustava za kontrolu nepropusnosti, sustava za nadzor procesa i drugih pomoćnih sustava)
* Kogeneracijske jedinice
* Spremnika za bioplin sa sustavom za izdvajanje kondenzata
* Sigurnosna baklja za spaljivanje bioplina u slučaju prekida rada kogeneracijskih jedinica
* Sustava za mjerenje, regulaciju i upravljanje cjelokupnim postrojenjem
* Elektroenergetskog postrojenja (transformatori, sustav prekidača i zaštite, sinkronizacija, sabirnice, itd.)
* Pomoćni sustavi (komprimirani zrak, sustav za zaštitu od požara, itd.)
* Zgrada za tehniku (za smještaj pumpi i usitnjivača)
* Zgrade za kogeneracijske jedinice
* Upravne zgrade za nadzor pogona

Strojarski projekt
Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.

Elektrotehnički projekt
Ratko Radaković, mag.ing.el.

Građevinski projekt
Kamilo Mlinarević, dipl.ing.građ. 

HD NEMETIN BIOPLIN 1

HD NEMETIN BIOPLIN 2

HD NEMETIN BIOPLIN 3

HD NEMETIN BIOPLIN 4

HD NEMETIN BIOPLIN 5

HD NEMETIN BIOPLIN 6

HD NEMETIN BIOPLIN 7

HD NEMETIN BIOPLIN 8

1

 
U zoni Nemetin gradit će se tri milijuna eura vrijedno bioplinsko postrojenje
Osnivanjem trgovačkog društva Obnovljivi izvori energije d.o.o. Sveučilište J.J. Strossmayera i Grad Osijek nastavljaju realizaciju projekta Chren s partnerima iz Mađarske. Cilj 373.582 eura vrijednog projekta koji se provodi kroz IPA program prekogranične suradnje Mađarske i Hrvatske je pokretanje istraživanja, razvoja, edukacije i regionalne suradnje uz širenje mogućnosti uporabe i razvoja obnovljivih izvora energije. Novo trgovačko društvo, u 60-postotnom vlasništvu Sveučilišta i 40- postotnom vlasništvu Grada, smjestilo se u sklopu Tera Tehnopolisa na Gajevom trgu, a projekt donosi i tri milijuna eura vrijednu gradnju energetskog postrojenja na bioplin u industrijskoj zoni Nemetin. Pogon će koristiti biootpad s prostora grada i županije, a bit će ogledni primjer takvog postrojenja za sve koji bi htjeli uložiti u sličan projekt. Također, nama je takav pogon važan jer u idućih pet godina moramo 20 posto energije proizvoditi iz obnovljivih izvora. Sveučilište ima snagu, znanje i vještinu da tako nešto ponudi, a drago nam je što imamo potporu i u Gradu - rekao je Željko Turkalj, rektor Sveučilišta. Gradonačelnik Ivica Vrkić istaknuo je važnost Sveučilišta u razvoju i potencijalu za podizanje standarda života. Imamo znanja, spremnosti i sposobnosti i želimo razvijati moderan rad i bolji standard u Osijeku. Moramo što prije nadoknaditi ono što smo izgubili za burnih ratnih vremena - rekao je Vrkić. Zamjenik gradonačelnika Denis Ambruš rekao je da će se bioplinsko postrojenje smjestiti na dvije parcele zone Nemetin, ukupne površine 3,2 hektara, a prostora će biti i za daljnje razvijanje centra. Procjena je da postrojenje na parceli koja je već pripremljena može biti izgrađeno u godinu dana i to za tri milijuna eura. Projekt završava krajem siječnja ove godine, a dokumentacija će do tada biti spremna - rekao je Ambruš. I. Sekol
www.glas-slavonije.hr
 
2

 

U Osijeku Obnovljivi izvori energije d.o.o.
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera i Grad Osijek potpisom ugovora utemeljili su danas trgovačko društvo Obnovljivi izvori energije d.o.o. nastalo kao dio Hrvatsko-mađarske mreže za obnovljivu energiju CHREN iz IPA programa za prekograničnu suradnju Hrvatske i Mađarske, čime je Osijek potvrdio svoja nastojanja da postane energetski održivi grad u što skorijoj budućnosti. Prva faza projekta počela je 1. veljače prošle, a završit će u Nagykanizsi 31. siječnja ove godine, čime su ispoštovani svi zacrtani rokovi, rečeno je na svečanosti potpisivanja ugovora o osnutku nove tvrtke između Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera iz Osijeka i Grada Osijeka. Vrijednost projekta je preko 373.000 eura, od čega Europska unija sudjeluje sa gotovo 312.000 eura. Cilj je koristiti istraživanja i podučavati u području inovacija kod korištenja obnovljivih izvora energije poput biomase, solarne i geotermalne energije. Za izgradnju trgovačkog društva i bioplinskog postrojenja izabrana je industrijska zona Nemetin koja će za proizvodnju električne energije koristiti biomasu. Završava se dokumentacija za projekt vrijedan ukupno 3 milijuna eura, a mogao bi biti ostvaren za godinu dana. Rektor osječkoga Sveučilišta dr. Željko Turkalj je istaknuo kako će to biti ogledno postrojenje koje će poslužiti za edukaciju onih s mogućnošću da izgrade slična postrojenja ne samo u ovoj nego i u drugim hrvatskim regijama. Gradonačelnik Ivan Vrkić je rekao kako razvoja nema bez znanja, a znanja nema bez Sveučilišta, zbog toga je važna ova suradnja. Grad želi biti ne samo davatelj prostora nego i sudionik stvaranja uvjeta za budućnost onima koji dolaze. Osijek želi, dodao je, prednjačiti u ovoj vrsti znanja i tehnologije.
radio.hrt.hr
 

U tijeku prva faza radova na izgradnji infrastrukture u Industrijskoj zoni Nemetin
U tijeku je prva faza radova na izgradnji infrastrukture i prometnica u Industrijskoj zoni Nemetin za 23 parcele na 24 ha. Industrijska zona ukupne površine 100 hektara bit će uređena i opremljena kroz tri faze. Potpisan je ugovor za izvođenje radova i nadzor za izgradnju pristupne ceste s osječkom tvrtkom Osijek Koteks koja će biti dovršena do polovice kolovoza, kao i ugovor za radove na oborinskoj odvodnji s Vodovodom Osijek. Oba ugovora zajedno "teže" 8,5 milijuna kuna. U pripremi je i potpisivanje ugovora s HEP Elektroslavonijom za opskrbu zone električnom energijom, kao i ugovori za opskrbu plinom, izgradnju kanalizacijske mreže i vodovoda te DTK. Ukupna vrijednost svih radova iznosi 18.2 milijuna kuna, a predviđeni rok dovršetka je ova godina što bi omogućilo svima onima koji kupe zemljište da još tijekom 2013. ishode i sve neophodne dozvole. Prvi novi stanar Zone trebala bi biti buduća tvornica Kandita za koju je položen kamen temeljac i koja bi trebala započeti s radom početkom sljedeće godine, a nakon nje tu je i tvrtka Messer Croatia plin koja je odlučila kupiti dvije parcele u Zoni na koje će preseliti dosadašnje pogone za distribuciju plina koje je preuzela od tvrtke Vodovod-Osijek. Dobro napreduje i gradnja budućeg bioplinskog postrojenja. Grad je raspisao natječaj za prodaju zemljišta u prvom dijelu zone, a do sada je pristiglo 15-ak pisama namjere potencijalnih ulagača za kupnju. Ponuđeni uvjeti su dosta primamljivi: smanjen je komunalni doprinos sa 45 na 15 kuna, a cijena zemljišta uz sufinanciranje, ovisno o broju ljudi koji će se zaposliti, može biti i 6 Eura što zonu Nemetin čini jednom od najjeftinijih i najperspektivnijih poslovnih zona u Hrvatskoj. To potvrđuje i ocjena Ministarstva gospodarstva koje je Industrijsku zonu Nemetin stavilo na drugo mjesto po važnosti u RH
www.osijek031.com

Energetski Video

hrastovic energetski video banner

Energetski Članci

hrastovic energetski clanci banner

Random video

Udruga SOLAR

Udruga SOLAR  je nastala 2011. godine kao potreba organiziranja civilnog društva u smjeru korištenja i primjene obnovljivih izvora energije, primjene alternativnih izvora energije te povećanja energijske učinkovitosti na razini korisnika i lokalne zajednice.

Opširnije

O nama

Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture.

Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

Kontakt info

HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.

Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.

Kralja Tomislava 82
31417 Piškorevci
Hrvatska

E-mail:dario.hrastovic@gmail.com
Fax: 031-815-006
Mobitel:099-221-6503
© HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive