Dom sportova ZG 2017

HD DOM SPORTOVA 220x120Dom sportova Zagreb 2017, je projekt obnove i rekonstrukcije instalacija grijanja i hlađenja pri čemu je obnova predviđena u nekoliko faza, a prva faza je obnova klizališta i rashladne strojarnice sustava. Rashladna strojarnica je koncipirana 1971. godine te traži modernizaciju novim tehničkim rješenjima i sustavima upravljanja.


Instalacije zgrade Doma sportova će se rekonstruirati u nekoliko faza:

Faza 1 je rekonstrukcija centralne rashladne stranice i klizališta pri čemu se projektom obrađuje potpuno uklanjanje postojećih instalacija klizališta i rashladne strojarnice te se projektom definira nova CO2 rashladna strojarnica zajedno s novom mrežom indirektnog hlađenja klizališta.

Faza 2 je rekonstrukcija centralne toplinske stanice jedna za sve sustave. Projektom će se obraditi idejno rješenje centralne toplinske podstanice na koju bi se spojili svi postojeći i novi toplinski potrošači. Sve s ciljem da se optimizira potrošnja toplinske energije zgrade tijekom cijele godine.
Instalirana priključna toplinska snaga: 5,9 MW
Toplinska stanica – zapad 1,767 MW
Toplinska stanica – istok 3,023 MW
Toplinska stanica – košarka 1,139 MW

Faza 3 je rekonstrukcija sustava ventilacije i klimatizacije postojećih i novih klima komora
Ovim projektom je sukladno projektom zadatku napravljeno idejno rješenje te su odabrane klima komore koje mogu zadovoljiti tražene potrebe održavanja mikroklimatskih uvjeta velike dvorane D1, male dvorane D2, ulaznog halla. Postojeće klima komore dvorane D1 se zadržavaju s ventilatorima i filterima te bi se navedene klima komore uključivale po potrebi da se izvrši dodatna ventilacija zraka kroz dvoranu u slučaju da se pokaže takva potreba.
D1 dvorana dobiva četiri nove klima komore protoka 4 x 50.000,00 m3/h koje će biti opremljene sustavom za odvlaživanje zraka koji će onemogućiti pojavu vlage u zraku u razdoblju kasnog proljeća kada mikroklimatski uvjeti generiraju povećanje relativne vlage u dvorani.
D2 dvorana se trenutačno grije i hladi preko sustava ventilacije i klimatizacije dvorane D1 tako da će se novim tehničkim rješenjem potpuno predvidjeti nova klima komora KK5 samo za potrebe dvorane D2 te će se na ovaj način dvorana odvojiti kao zasebna funkcionalna cjelina čime bi se smanjili i troškovi pogona kompleksa.
KK6 je nova klima komora koja se predviđa u ulaznom hallu te služi za poboljšanje ventilacije i klimatizacije predprostora tribina dvorane D1 u trenutcima boravka većeg broja osoba jer je korištenjem primjećeno zagušenje prostora dimom pušača.

Faza 4 je rekonstrukcija sustava grijanja i hlađenja svih ureda, poslovnih prostora te spoj na centralni sustav grijanja i hlađenja uz ugradnju novih ventilokonvektora parapetne i kasetne izvedbe.

DEMONTAŽA RASHLADNOG SUSTAVA
Postojeća instalacija hlađenja klizališta je prvotno izgrađena 1971. godine dok je rekonstruirana 1997. godine pri čemu je preko originalnih cijevi klizališta postavljen novi sloj čeličnih cijevi koje su zalivene betonom. Tako da sada u zoni klizališta postoje dva sloja cijevi koje je potrebno svekupno demontirati, očistiti i prikladno zbriniti na ovlaštenom deponiju otpada. Isparivačke cijevi klizališta su čelične bešavne te su zalivene betonom i vezane spojnicama u betonsku podlogu. Iznad cijevi se nalazi armaturna mrežica tako da je potrebno pneumatski razbiti cijelu betonsku površinu da se pristupi cijevima. Ukupna cijevna mreža klizališta napaja se pomoću cjevovoda koji su smješteni u podnim kanalima. Navedeni cjevodi se svi demontiraju dok se pristupni kanali proširuju prema novoj potrebnoj dimenziji za smještaj novih plastičnih cijevi.  Radom regulacije isparivačkih sekcija upravlja se preko regulatora usisnog pritiska sa odgovarajućom pilotom grupom, pratećim osjetnim elementima, relejima i programatorima koji su svih spojeni kabelima na centralni upravljački ormar koji se isto tako ukupno demontiraju zajedno sa svim spojnim i signalnim kabelima koji su položeni u zemlji. Sva oprema se odvozi na otpad elektroničke opreme. Kompresorski agregati su smješteni u prostoru strojarnice te se isti demontiraju, čiste od ostataka mazivnog ulja te ostataka amonijaka u uređajima. Kompresori se u dijelovima odvoze na deponij metalnog otpada jer su originalno iz 1971. godine te ne postoje više rezervni dijelovi za kompresore i svaki polomljeni dio se mora posebno tokariti prema narudžbi. Potrebno je demonitriati ukupnu regulaciju kompresora, presostate niskog i visokog tlaka, pokazivače protoka te diferencijalne presostate tlaka ulja. Sabirni bazen povratne vode rashladnih tornjeva je smješten u posebnoj prostoriji naslonjenoj na D1 dvoranu. Sam bazen je zavarivan na licu mjesta iz dijelova te ga je na isti način potrebno plinski izrezati te u dijelovima iznijeti iz prostorije koja sada neće više imati predviđenu svrhu. Sva prateća oprema, grijači, pumpe i automatika se demontiraju te odvoze na deponij elektroničkog otpada. Rashladni tornjevi su smješteni na posebno ojačanoj čeličnoj kostrukciji koja premoštava opterećenje tornjeva na glavne noseće grede. Dva su rashladna tornja svaki snage 1050 kW do kojih vodi centralni čelični vod iz strojarnice. Tornjevi su korišteni cijele godine te se u njima održava temperatura vode u rasponu 28-32 °C koja se potom usmjerava ohlađena nazad prema cijevnim kondenzatorima u strojarnici. U prostoru strojarnice nalazi se i ostala oprema sustava kao što su cijevni kondenzatori, cijevni isparivači sustava klimatizacije, sabirni spremnik amonijaka, radne i rezervne crpke i distribucijski kanali sa svom pratećom upravljačkom opremom koja se sva demontira i odvozi na otpad.

HLAĐENJE KLIZALIŠTA
Nakon demontaže ukupne postojeće opreme klizališta potrebno je pristupiti izgradnji novog klizališta koje će se sastojati od borilišta dimenzije 100x200 feeta ili 60,96 x 30,48 m odnosno sukladno IIHF standardu svedeno na ISO standard 60 x 30 m te nove centralne rashladne strojarnice koja se koristi za:
- Hlađenje klizališta i održavanje leda
- Hlađenje sustava ventilacije i klimatizacije odnosno klima komora
Proljeće koristi se klizalište
Ljeto ne koristi se klizalište
Jesen koristi se klizalište
Zima koristi se klizalište
Dužina klizališta 60 m
Širina klizališta 30 m
Temperatura zraka dvorane od +10 do +15 °C
Relativna vlažnost zraka dvorane od 60 do 85 %
Temperatura zraka okoliša od -20 do +36 °C
Relativna vlažnost zraka okoliša od 40 do 80 %

Klizalište 1971. godine
Mreža klizališta je bila izvedena od čeličnih cijevi koje su se napajale iz dolaznog kanala te su potom bile vođene cijelom dužinom 60 m kroz površinu klizališta da bi se na kraju spojile na napojni cjevovod koji se potom vodi u centralnu strojarnicu. Tijekom uporabe dolazilo je do začepljenja cijevi radnim uljem kompresora koje je bježalo iz sustava i koaguliralo se u cijevima. Rezanjem cijevi na mjestu sakupljača i vakumiranjem bi se ulje čistilo iz instalacije. Tijekom vremena došlo je i do korozije cijevi na mjestu zavara te postepenog gubitka amonijaka iz instalacije.

Klizalište 1997. godine
Klizalište je izvedeno isto od čeličnih cijevi koje su položene preko postojećeg sloja klizališta s razlogom da se nivelira razina visine klizališta i okolnih površina jer se nakon topljenja leda prostor koristi za koncerte i druge slične priredbe. Cijevi su na spojevima počele koridirati i propuštati tako da predstavljaju opasnost za korisnike i posjetitelje dvorane. Iz navedenog razloga odlučeno je da će se provesti rekonstrukcija cijelog sustava hlađenja uvođenjem indirektnog glikolnog hlađenja koje ima nešto manju učinkovitost, ali je jednostavnije za održavanje i korištenje.

Postojeće klizalište iz 1971. je bilo za 12 cm niže od okolnog terena te je s toga u taj međuprostor postavljena nova cijevna mreža te je sve zaliveno betonom s ugrađenim armaturnim mrežama. Sve cijevi su provedene do postojećih kanala za dovod i odvod amonijaka. Cijevi su postavljene na betonske češljeve koji su nivelirani u isti nivo geodetskim snimanjem visine s tolerancijom +- 1 mm. Nakon postavljanja češljeva ugrađeni su reperi za niveliranje gotove visine betona pri čemu se vrat repera postavlja između dva ležišta za cijevi. Cijevi za hlađenje se postavljaju na prethodno pripremljenu podlogu nakon čega se provodi postupak ispitivanja nepropusnosti. Nosači ograde odnosno bande se postavljaju na lokacije prema detaljnom projektu ograde, a točnost je uvjetovana precizonošću koja se traži kod spajanja elemenata ograde. Betonska ploča se betonira betonom MB-35 koji su sebi ima armaturu od poliuretanskih vlakana prema recepturi IGH laboratorija za beton te se cijela ploča izvodi bez spojnih dilatacija.

Klizalište 2017. godine
Postojeća dva sloja cijevi i beton se skidaju te se u prvi sloj postavlja novi sloj XPS izolacije na koji se potom slažu cijevi te zalijevaju betonom koji je otporan na toplinske dilatacije hladne podloge tijekom cijele godine. Površina klizališta se hladi indirektnim sistemom pomoću rashlađenog glikola do temperature od -15°C u cjevovodu radi pokrivanja povećanih toplinskih gubitaka što je posljedica nepostojanja toplinske izolacije zgrade. U površinu klizališta se smještaju nove plastične cijevi koje se isto vode dužom stranom klizališta odnosno kroz 60 m s razlogom da se onemogući spajanje cijevi ispod betonske površine što će olakšati održavanje klizališta. Primijenjen je dvostruki Tichelmann sustav distribucije hladnog glikola s ciljem da se stabilizira temperaturno polje cijelom površinom klizališta na način da polovica cijevi ulazi na jednoj strani i izlazi na drugoj strani. Druga polovica cijevi ima suprotan tok kroz površinu klizališta. Primjenom ovog modela strujanja stvoriti će se stabilna distribucija temperature leda te će led na svim točkama biti podjednake gustoće i tvrdoće što je uvjet za organiziranje hokejaških utakmica. Prethodne dvije instalacije su bile izrađene od čeličnih cijevi koje su imale veliki nedostatak kod uporabe jer je kroz izolaciju prodirala vlaga. Nakon što bi vlaga došla u kontakt s cijevima djelovao bi kisik iz atmosfere pri čemu bi došlo do pojave cijevne korozije, a s vremenom do proboja zavarenih spojeva te curenja amonijaka iz instalacije. Iz navedenog razloga u novoj instalaciji predviđeno je postavljanje plastičnih cijevi koje bi prešle na čelične u strojarnici. Cijevi se postavljaju na originalne tvorničke distancere i nosaće s razlogom da se održi traženi razmak 75 mm cijelom dužinom cijevi od 60 m čime će se istovremeno onemogućiti savijanje cijevi zbog toplinskih dilatacija.

Iznad cijevi se postavlja armaturna mreža koje se isto postavlja na udaljenosti 1,0 cm od cijevi na stabilnim distancerima. Nakon postavljanja ukupne armature pristupa se zalijavanju površine betonom marke MB-35 koji je ojačan poliuretanskim vlaknima. Smjesa betona mora imati atest IGH betonskog laboratorija vezano uz otpornost na toplinske dilatacije. Beton u dubini oko cijevi može imati najnižu temperaturu od -15°C dok na površini može imati temperaturu od -12°C. Temperatura nije konstantna već se smanjuje ovisno o traženoj temperaturi i tvrdoći leda koja se razlikuje prema zahtjevima hokeja ili slobodnog klizanja.

Tehnologija betonske smjese je preuzeta iz tehničkog elaborata projekta piste iz 1997. godine tako da beton mora imati slijedeći sastav:
- Beton marke MB-35 mikroarmiran poliuretanskim vlaknima
- Beton otporan na djelovanje zamrzavanja i odmrzavanja, marke M-200
- Beton s najvećim zrnom agregata 16 mm

Radni sastav betona odnosno receptura:
- Upotrijebiti cement PC-15dz-45
- Dozirati najmanje 380 kg cementa na 1 m3 betona
- Upotrijebiti trofrakcijski agregat, frakcije 0-4, 4-8 i 8-16 mm
- Upotrijebiti polipropilenska umrežena vlakanca dužine najmanje 12 mm
- Vlakna se doziraju u omjeru min 3 kg na 1 m3 betona
- Vodocementni omjer svježeg betona ne smije biti veći od 0,45
- Obavezna uporaba dodatka betonu AERANT-a koji će dati 5-7% uvučenih pora

ROLBA – BRUSAČ POVRŠINE LEDA
Površina klizališta se održava glatkom pomoću uređaja Rolbe koji periodički ulazi u prostor klizališta te pri tome brusi površinu leda te istovremeno prska površinu leda vodom temperature +60°C. Ovim procesom površina leda se zagrijava i potrebno je u kratkom vremenu ponovno zalediti površinu tako da se snaga hlađenja trenutačno poveća sa 300 kW na 450 kW do maksimalno moguće snage agregata od 600 kW. Uporabom se pokazalo da je Rolba jedan od najvećih potrošača toplinske energije koja se zagrijava u spremniku potrošne tople vode te se preko spojnog crijeva spaja s Rolbom. Da se smanji ukupna potrošnja toplinske energije projektom je predviđeno proširenje postojeće instalacije PTV s četiri spremnika smještenih u strojarnici u kojima bi se predgrijavala PTV od ulazne temperature +10°C u vodovodu do traženih minimalno 60°C radne temperature. Četiri spremnika PTV su vezana serijski te se u svakom spremniku nalaze dva toplinska izmjenjivača. Jedan izmjenjivač je spojen na linijski vod regeneracije otpadne topline koju generira CO2 transkritična dizalica topline dok je drugi izmjenjivač vezan na pripadajuću grupu solarnih kolektora koji su projektom predviđeni na krovu D3 dvorane. Nakon zagrijavanja iz zadnjeg spremnika PTV strojarnice sanitarna voda odlazi u postojeći spremnik PTV u toplinskoj podstanici gdje se dogrijava prema potrebi pomoću energije toplane. Trenutačni uređaj za brušenje leda Rolba je na diesel pogon te dimne plinove ispušta u prostor klizališta što nije u skladu s idejom o zatvorenom sustavu ventilacije i klimatizacije preko novih klima komora. Rolba zagađuje prostor klizališta svojom emisijom dimnih plinova, a ujedno je i zastarjela pa će se projektom predvidjeti nabavka novog uređaja modela.

HLAĐENJE KLIMA KOMORA
Korištenjem dvorana pokazao se nedostatak nepostojanja sustava odvlaživanja dvorana koji nije bio zamišljen početnim tehničkim rješenjem te se stoga tijekom ljetnih mjeseci javljalo magljenje stakala na borilištu. Klima komore se indirektno hlade pomoću rashladne vode koja se akumulira u spremniku unutar strojarnice. Projektnim rješenjem obrađeno je idejno tehničko rješenje klimatizacije i ventilacije zgrade Doma sportova u vidu da je predviđeno nekoliko neovisnih cjelina klimatizacije: Klima komore KK1-4 su smještene na ravnom krovu dvorane D1 odnosno velike dvorane te imaju funkciju odvlaživanja prostora u razdobljima povećane vlažnosti zraka. Svaka klima komora ima predviđeni protok zraka od 50.000 m3/h odnosno ukupno 200.000 m3/h. Komore su kompleksni sustav s nekoliko grijača i hladnjaka koji osiguravaju održavanje mikroklimatskih uvjeta klizališta tijekom cijele godine. Klima komora KK5 je smještena na uzvišenoj metalnoj konstrukciji pored ulaza u malu dvoranu naslonjenju na D1. Funkcija klima komore je da održava mikloklimatske uvjete male dvorane D2 tijekom cijele godine. U odnosu na originalno rješenje napravljeno je odvajanje od sustava klimatizacije D1 s ciljem stvaranja neovisne instalacije D2. Klima komora KK6 je nova klima komora koja je predviđena da osigurava mikroklimatske uvjete u prostoru halla dvorane D1 te se tijekom korištenja dvorane pokazala potreba za osiguranjem ventilacije prostora prilikom boravka većeg broja osoba u hallu. Akumulator hlađenja je čelični spremnik koji je postavljen u prostor strojarnice 1971. godine te se isti zadržava u postojećoj instalaciji jer se pokazao kao ispravan te će se konceptualno vezati na novi sustav ventilacije i klimatizacije. Banke leda se smještaju u prostoriju do centralne strojarnice te će imati funkciju da smjanjuju vršno toplinsko opterećenje sustava ventilacije i klimatizacije. Funkcija je da će se tijekom noći voda u bankama leda ohladiti isto kao i voda u akumulatoru vode te će se na taj način koristiti noćna tarifa električne energije. Primjenom banki leda cilja se na smanjenje ukupnih godišnjih računa električne energije sustava hlađenja kada se osposobi rad svih klima komora te kada se rekonstruira grijanje i hlađenje svih uredskih prostorija ugradnjom ventilokonvektora.

CENTRALNA RASHLADNA STANICA
Centralni uređaj za hlađenje je CO2 rashladni agregat koji je odabran snage 600 kW odnosno oko 70% potrebne snage hlađenja na temperaturi dvorane +20°C te sustava klimatizacije. Predviđena su dva jednaka agregata s ciljem da inicijalno jedan ima funkciju radnog dok je drugi backup agregat. Nakon što se izgradi cijeli sustav klimatizacije predviđeno je da će oba agregata raditi u isto vrijeme punom rahladnom snagom. Da se smanji dnevno rashladno opterećenje rashladnih agregata zamišljeno je da se postojeći akumulacijski spremnik 70 m3 zadrži te da se proširi s dva nova spremnika banki leda koje bi se hladile tijekom noći te bi se na taj način samo jedan agregat koristio cijeli dan. Sustav akumulacije rashladne energije je predviđen da na sebe primi dovoljno rashladne energije za potrebe hlađenja velike dvorane D1 u trajanju od 3-4 h što je dovoljno za potrebe jednog koncerta odnosno hlađenje 1-2 h prije koncerta i hlađenje tijekom samog koncerta 1-2 h. Proračunom i digitalnom simulacijom toplinskih tokova UPONOR dobivena je potrebna snaga za održavanje klizališta od 300 kW što je 50% instalirane snage jednog CO2 agregata od 600 kW. Maksimalna snaga od 300 kW će se pojaviti u trenutku održavanja ledene površine što je dugotrajno stalno opterećenje. Snaga klizališta će se povećavati kod svakog postupka brušenja i ravnanja leda samohodnim uređajem Rolbom koja po površini leda prska vodu temperature 60°C pri čemu se površina otapa te je potrebno u vrlo kratkom vremenu 10-15 min ponovno povećati snagu agregata na mogućih 450 kW no uvijek ostaje rezerva snage do max 600 kW moguće rashladne snage agregata koja se može koristiti za zaleđivanje površine leda. Najveća količina rashladne energije se koristi u inicijalnoj fazi zaleđivanja površine leda kada će se aktivirati puna snaga agregata. Što je duže vrijeme zaleđivanja to će trebati manja rashladna snaga, a kontaktom s korisnicima dolazi se do podatka da se zaleđivanje provodi nekoliko dana i noći s ciljem da se dostigne debljina leda od 5-6 cm. Prema literaturi i proračunima iz 1997. i 1971. godine vršna snaga od 600 kW će osigurati pola inča leda u vremenskom periodu od 8h što je 25,4 / 2 = 13 mm debljine leda. Sve navedeno posljedično daje podatak da će trebati 2-3 dana da se navedenim intenzitetom i instaliranom snagom postigne tražena debljina leda. No treba imati na umu da je preporučena debljina leda prema IIHF smjerenicama 25-30 mm i sve više od toga je energetski gubitak.

ADIJABATSKO HLAĐENJE
Klasični suhi hladnjaci pare ili suhi kondenzatori imaju pad učinkovitosti tijekom ljetnih mjeseci zbog porasta vanjske temperature zraka, a posljedično dolazi i do porasta potrebne temperature u kondenzatoru da se može izvršiti prijenos toplinske energije na vanjski zrak tijekom najtoplijeg dijela dana. Porastom temperature raste i potreban radni tlak kondenzatora čime se dodatno opterećuje cijeli sustav od spojeva, cjevovoda i kompresora. Kao posljedica je i povećanje potrošnje električne energije cijelog sustava te porast vršne električne snage koju će aktivirati rad kompresora. Razvijeno je tehničko rješenje za hlađenje suhih hladnjaka pare pomoću raspršene magle odnosno riječ je o sustavu koji raspršuje vodu pod visokim tlakom preko mlaznica i tlačnih cijevi. Voda se raspršuje oko kondenzatora te stvara polje s povećanom relativnom vlažnosti zraka. Kada se u zrak raspršuje voda ona hladi lokalno zrak i tako rashlađeni zrak se usisava u kondenzator tijekom najtoplijeg dijela dana te na taj način olakšava rad sustava. Voda koja se troši u adijabatskom sustavu se mora prethodno kemijski pripremiti da joj se ukloni kamenac i prateći otopljeni minerali koji bi se inače lijepili po izmjenjivaču kondenzatora.

AKUMULACIJA BANKE LEDA
Banka leda je akumulator rashladne energije te se veže na sustav klimatizacije zgrade koji radi na režimu 7/12 °C tako da je temperatura banke leda oko 0°C sasvim dovoljna da se akumulira dovoljna razlika u energiji kWh s ciljem da se pokrije potreba za hlađenjem velike dvorane D1 u trajanju od 2-3 h intenzivno. Planiranjem korištenja dvorana može se izbjegavati aktiviranje pojednih podsustava u isto vrijeme. Postojeći akumulator hladne vode 70 m3 se koristi i u novoj instalaciji za potrebe akumulacije hladne rashladne vode vezano na sustav klimatizacije i ventilacije postojećih klima komora u dvorani D1 koje su dvije te se preko akumulatora postojećim cjevovodima napaja izmjenjivač klima komore. Centralna strojarnica sadrži dva CO2 agregata od 600 kW pri čemu je jedan radni dok je drugi rezervni. Pametnim upravljanjem sustavom moguće je samo s jednim agregatom zadovoljiti sve dnevne potrebe za hlađenjem svih rashladnih sustava na način da se koriste toplinski i rashladni akumulatori te da se energija preusmjerava na pojedine podsustave sekvencijalno. Proračunom je pokazano da je trajna maksimalna rashladna potreba klizališta za održavanje površine leda 300 kW u najgorem scenariju temperature zraka dvorane od +20°C s opadanjem temperature zraka dvorane ova energetska potreba opada do 200 kW tijekom zimskog razdoblja. Što daje kao zaključak da i tijekom ljeta uvijek postoji određena rezerva na jednom CO2 agregatu u iznosu od 300 kW na niskom radnom režimu koji se može preusmjeriti na dodatno hlađenje predviđenih akumulatora rashladne vode klimatizacije.

HLAĐENJE KONTROLNE SOBE
Prostor se hladi preko klima jedinice koja u sebi ima integriranu invertersku regulaciju električne snage uređaja. Inverterske jedinice imaju veći učin od klasičnih klima jedincia. Odabrane su jedinice kompaktne izvedbe sa svom potrebnom sigurnosnom opremom, dizalica topline koristi R407 za rad. Regulacija hlađenja ostvaruje se uz pomoć termostata u jedinici i preko daljinskog upravljača koji upravljaju radom (ventilator i on-off ventil). Tlačna proba 25 bar i vakuumska proba instalacije rashladnih split jedinica. Predviđen je decentralizirani sustav za hlađenje koji tijekom ljeta održava tražene mikroklimatske uvjete. Zračna dizalica topline ima u područjima umjerene geoklime srednji godišnji faktor učinkovitosti iznad SPF 3,5 dok sam faktor uređaja postiže vrijednost COP 4,5. Primjenom zračne dizalice koristi se aktivno hlađenje 1 kW električne daje 3-4 kW rashladne energije. Mreža hlađenja je ispunjena freonom da se onemogući smrzavanje cjevovoda. Cjelokupna mreža hlađenja se izolira pjenastom negorivom izolacijom.

AUTOMATSKO UPRAVLJANJE
Primarna regulacija upravlja radom međuspremnika hladne i tople vode, radom kruga pripreme PTV i recirkulacijom i izvorom topline. Sve prema funkcionalnoj shemi primarne regulacije. U glavnoj prostoriji postavlja se programabilni regulator koji upravlja radom sustava. U prostoru strojarnice predviđeno je postavljanje nove upravljačke sobe u kojo bi se nalazila računala za daljinski nadzor cijelog sustava. Napajanje novo projektirane strojarnice izvesti će se s pripadajućeg postojećeg razdjelnog ormara na lokaciji do novo projektirane razdjelnice RK. S navedene razdjelnice potrebno je napojiti opću i sigurnosnu rasvjetu, priključnice te ormar automatike za upravljanje pumpama (REK), elektromagnetske ventile... a sve prema jednopolnoj shemi i shemi upravljanja strojarske opreme. S automatike se napaja sva novo projektirana oprema, ista je u obvezi isporuke isporučioca opreme Sve metalne elemente strojarske opreme koje se napajaju s navedene razdjelnica te elementi koji mogu doći pod opasan potencijal potrebno je P/F vodičem 16mm2 spojiti na sabirni zemljovod ili sabirnicu za izjednačenje potencijala navedenih razdjelnica.

INSTALACIJA VENTILACIJE
Instalacije zgrade Doma sportova će se rekonstruirati u nekoliko faza:
Faza 1 je rekonstrukcija centralne rashladne stranice i klizališta
Faza 2 je rekonstrukcija centralne toplinske stanice jedna za sve sustave
Faza 3 je rekonstrukcija sustava ventilacije i klimatizacije postojećih i novih klima komora
Faza 4 je rekonstrukcija sustava grijanja i hlađenja ureda te poslovnih prostora

Ovim projektom je sukladno projektom zadatku napravljeno idejno rješenje Faze 3 te su odabrane klima komore koje mogu zadovoljiti tražene potrebe održavanja mikroklimatskih uvjeta velike dvorane D1, male dvorane D2, ulaznog halla.

VENTILACIJA STROJARNICE
U prostoru strojarnice postoje novi ventilacijski kanali koji će se iskoristiti za potrebe nove instalacije prema dimenzijama koje odgovaraju. Postoji dio ventilatora koji će se također iskoristiti za potrebe odsisa odnosno dobave zraka. Instalacija se proširuje u dijelu dodatnih dobavnih i odsisnih kanala te novih rešetki zraka.

INSTALACIJA SOLARNOG SUSTAVA
Solarni sustav je opskrba energijom bez stvaranja štetnih plinova, kojom se štede fosilni energenti i rasterećuje okoliš. Solarni sustavi u nabavi iziskuju relativno velike investicije, međutim, osiguravaju donekle i neovisnost od porasta cijene nafte i plina ili drugih izvora energije. Solarni sustav je investicija u budućnost koja ne zahtijeva opsežno održavanje, ne podliježe krizama i osigurava određenu neovisnost. Dozračena energija koja dospijeva do površine zemlje naziva se globalnim zračenjem. Snaga i udio izravnog i difuznog zračenja u velikoj mjeri ovise o godišnjoj dobi i lokalnim vremenskim prilikama. Difuzno zračenje nastaje raspršivanjem, refleksijom i lomom na oblacima i česticama u zraku. Ono se također može iskoristiti za solarnu tehniku. U oblanom danu s difuznim udjelom zračenja od 80% dozračena energija je 300 W/m2. Ovisno o lokaciji, godišnje sunčevo zračenje u Hrvatskoj iznosi od 1.150 do 1.600 kWh/m2. Načelno vrijedi: I na našim prostorima Sunce daje dovoljno energije zračenja za zagrijavanje PTV i podršku grijanju.

Kolektor je srce odnosno „elektrana“ svakog solarnog postrojenja. Tu se „proizvodi“ energija pretvaranjem sunčeve energije u toplinsku. To omogućuje individualnu tehniku priključivanja te jednostavnu prilagodbu željama kupaca i okolnostima postavljanja. Ovisno o lokalnim uvjetima i broju kolektora polazni i povratni vod kolektorskog polja mogu se položiti s iste ili nasuprotne strane kolektorskog polja. Serpentinski apsorber služe za optimalno punjenje i pražnjenje. Dugotrajna stabilnost medija za prijenos topline povisuje se, budući da se kod stvaranja pare, u slučaju stagnacije, on brže potiskuje iz kolektora. Antirefleksivno staklo kod pločastog kolektora ima smanjenu refleksiju zbog strukture stakla (nano-struktura). Postupkom jetkanja površina postaje gruba, a indeks loma se smanjuje s 1,53 na 1,3. Prijenos svjetla raste u odnosu na konvencionalno staklo s 91 % na 96 %. Tako se pospješuje optički stupanj djelovanja na cca. 0,85. U odnosu na standardne radne temperature, bruto prinos kolektorskog polja raste za 7 % do 10 %.

INVALIDSKA PLATFORMA
Originalnim arhitektonskim projektom nije obrađivan pristup invalidima te u razdoblju gradnje pravilnici nisu prepoznavali nužnost osiguranja pristupa invalidima sportskim i javnim događajima koji se organiziraju u dvorani. Pristup borilištima je sa svih strana predviđen stubištima te nema niti jedne ravne plohe kojima bi invalidi prišli dvorani. Da se osigura prilaz u veliku dvoranu D1 izgrađena je mala invalidska platforma kojoj se prilazi sa istočne strane dvorane kroz ulaz u uredski dio zgrade. Kroz uporabu se pokazalo da platforma ima malu nosivost te su se pokazali problemi kod ulaska invalida u električnim kolicima koja na sebi imaju bateriju i ukupnu masu do 300 kg. Sukladno novim potrebama i zahtjevima korisnika pristupilo se izradi novog tehničkog rješenja pristupa korištenjem nove invalidske platforme povećanje nosivost te koja ima novu nosivu konstrukciju vezanu na zid stubišta.

Strojarski projekt
Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.

Elektrotehnički projekt
Darko Žerjav, dipl.ing.el.

Građevinski projekt
Damir Papac, dipl.ing.građ.

 

HD DOM SPORTOVA 750 1

HD DOM SPORTOVA 750 2

HD DOM SPORTOVA 750 3

HD DOM SPORTOVA 750 4

HD DOM SPORTOVA 750 5

HD DOM SPORTOVA 750 6

HD DOM SPORTOVA 750 7

HD DOM SPORTOVA 750 8

HD DOM SPORTOVA 750 9

Energetski Video

hrastovic energetski video banner

Energetski Članci

hrastovic energetski clanci banner

Random video

Udruga SOLAR

Udruga SOLAR  je nastala 2011. godine kao potreba organiziranja civilnog društva u smjeru korištenja i primjene obnovljivih izvora energije, primjene alternativnih izvora energije te povećanja energijske učinkovitosti na razini korisnika i lokalne zajednice.

Opširnije

O nama

Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture.

Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

Kontakt info

HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.

Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.

Kralja Tomislava 82
31417 Piškorevci
Hrvatska

E-mail:dario.hrastovic@gmail.com
Fax: 031-815-006
Mobitel:099-221-6503
© HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive