Pansion Budimir Đakovo 2012, izvedeni projekt zgrade tipa hotela sa smještajnim kapacitetima i pratećim restoranom te sportskim sadržajima, teniskim terenima. Definirane su klasične instalacije grijanja pomoću zemnog plina, plinskog bojlera te mreže podnog grijanja. Spremnik sanitarne vode vezan je na solarne kolektore radi smanjenja potrošnje.
PLINSKI PRIKLJUČAK
Plinski priključak potrebno je izraditi prema energetskoj suglasnosti distributera plina i ovom projektu. Priključni plinovod definirati prema stvarnom stanju. Od priključnog plinovoda vodi se po prilaznom putu plinovod. Priključak se vodi na dubini od 0,8-1,2 m, sa svih strana se oblaže pijeskom. Nakon polaganja pijeska potrebno je postaviti traku za detektiranje priključka i traku „POZOR PLIN“. Investitor je dužan ugovoriti navedene radove sa distributerom plina. Postojeći plinski priključak se izmješta na novu poziciju sa parkirališta na bočnu stranu zgrade
DIMENZIONIRANJE PLINSKE INSTALACIJE I PRORAČUN PADA TLAKA
Prema Tehničkom propisu za plinske instalacije HSUP - P 600. Određivanje promjera čeličnih cijevi razvoda, potrošnih, uzvodnih, ogranaka i priključnih vodova. Proračun plinske instalacije omogućuje izbor najmanjih standardnih promjera cijevi za svaku dionicu uz ograničenje brzine strujanja i ukupnog pada tlaka. U kućnom priključku preporučena najveća brzina strujanja iznosi 6 m/s. Brzinu strujanja u kućnim instalacijama potrebno je ograničiti na 3 m/s da se izbjegnu šumovi u cjevovodu koji nastaju pri većim brzinama u uvjetima najveće potrošnje. Potreba za ograničenjem pada tlaka u kućnom priključku i instalaciji također se javlja u uvjetima najveće potrošnje, a odnosi se na raspoloživu razliku protočnog tlaka na ulazu u kućni priključak i radnog tlaka najudaljenijeg plinskog trošila. Radi jednostavnijeg postupka dimenzioniranja kućna instalacija zajedno s kućnim priključkom dijeli se na funkcionalne cjeline, a za svaku od njih propisan je najveći dozvoljeni pad tlaka.
IZVOR TOPLINE - PLINSKI BOJLER
Centralni uređaj za pripremu ogrjevne vode radi u režimu 75/60oC, a prema proračunima gubitaka i odabiru ogrjevnih tijela odabran je slijedeći uređaj za zagrijavanje. Dan je samo primjer plinskog bojlera te se može ugraditi bilo koji atestirani bojler iste snage te sličnih karakteristika. U glavnoj prostoriji građevine postavlja se programabilni regulator kojim se upravlja radom plinskog bojlera.
RADIJATORI
Kao ogrjevna tijela u pojedinim prostorijama odabrani su čelični kompaktni ventilski radijatori kao proizvod VAILLANT vaiRAD 33VK, 22VK ili 11VK ili slični odgovarajući. U sanitarijama i kupaonicama je prema potrebi odabran odgovarajući ukrasni zidni cijevni radijator. Na postojeći termostatski ventil koji se nalazi u radijatoru potrebno je ugraditi termostatske glave kao DANFOSS. Radijatori su osim toga opremljeni slavinom za punjenje i pražnjenje, odzračnim pipcem i prigušnicom. Radijatori na sebi imaju termostatske ventile sa termostatskim glavama za regulaciju temperature po prostorima.
ODABIR PODNOG GRIJANJA
Podno grijanje zadovoljava potrebe grijanja u svim prostorijama osim u kupaonicama, stoga su dodatno u kupaonicama predviđene električne grijalice koje se koriste u prijelaznim razdobljima te ukrasni kupaonski radijatori..
GRIJANJE SOLARNIM KOLEKTORIMA
Predviđeno je korištenje solarnih kolektora za grijanje PTV tijekom ljetnog razdoblja, te dogrijavanje vode prema potrebi preko plinskog bojlera u prijelaznom razdoblju. Za potrebe takvog modela grijanja odabran je bivalentni spremnik PTV zapremine 700 litara.
ODSISNA VENTILACIJA
Ovim sustavom ventilacije vrši se odsisavanje zraka iz prostorija bez prozora ili prostorija s povećanim oslobađenjem vlage. Ventilatori su opremljeni nepovratnim klapnama koje onemogućuju povratni tok zraka ili nekontrolirano strujanje u prostoriju tijekom zimskog perioda. Regulacija rada ventilatora se vrši pomoću tiristorske kontrole, povezivanja s rasvjetom te termičke zaštite elektromotora tijekom rada.
Strojarski projekt
Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.
