Europska energetska infrastruktura treba 800 milijardi eura do 2030. odnosno 2,5 bilijuna eura ulaganja kako bi postigla klimatske ciljeve EU-a do 2050. i održala Europu konkurentnom na globalnoj razini, objavila je utjecajna lobistička skupina Europski okrugli stol za industriju (ERT) pozvavši se na svoju studiju.

Ambicija EU-a da bude ugljično neutralan blok do 2050. zahtijeva ogromna ulaganja u energetsku infrastrukturu, uključujući širenje mreže, pohranu energije i infrastrukturu za niskougljični vodik i hvatanje ugljika, navodi studija ERT-a napravljena uz potporu Boston Consulting Group (BCG).

"Ovo nije puka nadogradnja, već temeljna transformacija kako bismo ispunili naše klimatske ciljeve i ostali globalno konkurentni", rekla je grupa. Širenje mreža je globalni izazov. EU je u privilegiranoj situaciji jer ima jednu od najvećih međusobno povezanih elektroenergetskih mreža na svijetu, ali i nerazvijeno jedinstveno tržište energije pa te ambicije trebaju daljnju podršku kroz regulatorne mjere.

Mreže, mreže i još mreže
“Osim trenutnog kapaciteta, potrebna nam je nacionalna i prekogranična infrastruktura za električne mreže, vodik i CO2. Ova će infrastruktura igrati ključnu ulogu u upravljanju nestabilnim obnovljivim izvorima energije, što je funkcija koju trenutačno obavljaju fosilna goriva,” stoji u izvješću.

Uz stručne studije slučaja tvrtki Air Liquide, ArcelorMittal, ENGIE, Eni, Ericsson, Iberdrola, Maersk, Nokia, Shell, Siemens, Volvo Group, izvješće artikulira trenutno stanje u europskoj energetskoj infrastrukturi, nedostatke koje je potrebno riješiti i preporuke ERT-a za sljedeću Europsku komisiju i Vijeće za energiju.

U razvoju ovog izvješća, BCG je intervjuirao članove ERT-a koji su na čelu tvrtki koje rukovode energetskom infrastrukturom u Europi, tako da ovo izvješće uključuje citate Leonharda Birnbauma (E.ON), Jean-Pierrea Clamadieua (ENGIE), Claudija Descalzija (Eni), Pekke Lundmarka (Nokia) ), Martin Lundstedt (Volvo grupa), Patrick Pouyanné (TotalEnergies) i Jim Snabe (Siemens).

Traži se slabija regulativa i veća penetracija privatnog kaptala
Kako bi potaknula ulaganja na povišene razine u nadolazećim godinama i desetljećima, Europi će trebati veća suradnja između javnog i privatnog kapitala te jači i poticajniji regulatorni okvir za poticanje ulaganja u mreže i niskougljični vodik, navodi ERT.

Trenutačno složeni propisi EU-a ometaju pristup privatnom kapitalu stoga je lobistička grupa zaključila da je europi potreban “slabiji regulatorni okvir i jasan poslovna prilika za privatne ulagače".

Ako jaz između potrebnih i stvarnih ulaganja potraje, europski energetski sustav neće moći u potpunosti integrirati niskougljične izvore energije, a troškovi sustava će porasti zbog kompenzacija za planirano smanjenje proizvodnje (curtailment), kada proizvođači električne energije budu prisiljeni prekinuti proizvodnju, navodi se u izvješću.

Potrebe za ulaganjima vjerojatno će se ubrzati nakon 2030. kako bi se prilagodio sve veći udio obnovljivih izvora, dok će u zemljama u kojima je udio fotonaponske energije visok, potrebna izgradnja skladišta energije također biti visoka kako bi se kompenzirala povećana varijabilnost u sustavu, smatra ERT.

"Modernizacija infrastrukture ključ je europskog Zelenog plana, ali kreatori politike ne čine dovoljno kako bi omogućili stvarnu realizaciju ciljeva koje su postavili", zaključio je Dimitri Papalexopoulos, predsjednik odbora za energetsku tranziciju i klimatske promjene pri ERT-u.
www.energetika-net.com

Tvrtka iz Ujedinjenog Kraljevstva stvorila je prvi svjetski prototip koji bi mogao otvoriti put kontinuiranoj solarnoj energiji koja se emitira izravno iz svemira. Space Solar planira koristiti oko 1,6 km širok kompleks zrcala i solarnih panela koji kruže u svemiru za napajanje više od milijun domova do kraja 2030-ih.

U laboratoriju na Sveučilištu Queen u Belfastu testiraju prototip onoga što znanstvenici nazivaju elektranom sutrašnjice. Tvrtka Space Solar sa sjedištem u Oxfordshireu tvorci su prototipa dizajniranog za sakupljanje stalne sunčeve svjetlosti iz svemira.

Nazvana CASSIOPei, uvećana verzija bila bi solarna farma u svemiru, koja bi proizvodila električnu energiju iz sunčeve svjetlosti, koja bi se potom emitirala natrag na Zemlju.

Solarna energija bazirana u svemiru koncept je prikupljanja sunčeve energije u svemiru, gdje je ima u izobilju i dostupna je danju i noću, a koju potom šaljemo na Zemlju, tako da možemo imati obilje pristupačne i pouzdane energije cijelo vrijeme, danju i noću, i kroz sve vremenske prilike i godišnja doba, kaže Martin Soltau, pomoćni izvršni direktor tvrtke Space Solar.

Space Solar se nada da će u roku od jednog desetljeća imati elektranu u svemiru široku 1,6 km koja bi prenosila energiju do prijemne stanice na moru. Kažu da bi to proizvelo dovoljno energije za više od milijun domova.

Njihovi planovi mogu se ostvariti samo uz najmoćniju raketu ikada napravljenu - novi SpaceX Starship, koji je još uvijek u fazi probnog leta. SpaceX Starship Elona Muska vozilo je za višekratnu uporabu, koje ima za cilj dovesti ljude i teret u svemir.

Dr. Jovana Radulović, viša predavačica energetskih sustava na Sveučilištu u Portsmouthu, kaže da je to ogroman skok koji je svijetu prijeko potreban.

Kao društvo, prerasli smo ovaj planet, pa je sasvim prirodno da posegnemo u svemir. To je definitivno bila znanstvenofantastična ideja kad sam bio mlada. Ali tehnologija je jako napredovala. Vjerujem da je ovo definitivno nešto što bismo mogli vidjeti tijekom života, objašnjava ona.

Iako je još uvijek nepoznato je li moguće izgraditi tako veliku elektranu u orbiti, Velika Britanija je jedna od nekoliko zemalja koje istražuju uzbudljiv potencijal solarnih farmi u svemiru.
www.magazin.hrt.hr

MOL je pustio u rad najveće postrojenje za proizvodnju „zelenog“ vodika u regiji. MOL proizvodi 1.600 tona „zelenog“ vodika godišnje pomoću električne energije iz obnovljivih izvora; Postrojenje će smanjiti emisije ugljičnog dioksida Rafinerije Dunav za 25.000 tona

MOL Grupa je instalirala postrojenje za proizvodnju zelenog vodika u Százhalombatti, koje je s kapacitetom od 10 megavata najveće u srednjoj i istočnoj Europi. Ulaganje od 22 milijuna eura čini proizvodnju goriva održivijom: postrojenje će smanjiti emisije ugljičnog dioksida u Rafineriji Dunav za 25.000 tona. MOL će biti u mogućnosti proizvesti 1.600 tona čistog, ugljično neutralnog „zelenog“ vodika godišnje, što otvara novo poglavlje kompanije u gospodarenju vodikom. Ulaganje je u skladu s korporativnom strategijom MOL Grupe SHAPE TOMORROW, čiji je cilj učiniti regiju održivijom, konkurentnijom i samodostatnijom.

Cilj MOL Grupe je pružiti rješenja za budućnost: postrojenje za proizvodnju „zelenog“ vodika u Százhalombatti, s jedinicom za elektrolizu od 10 megavata koju je proizveo Plug Power, a koja proizvodi oko 1.600 tona čistog, ugljično neutralnog „zelenog“ vodika godišnje. Ulaganje od 22 milijuna eura smanjit će ugljični otisak Rafinerije Dunav za više od 25.000 tona ugljičnog dioksida godišnje. Nova tehnologija postupno će zamijeniti proizvodni proces koji se temelji na prirodnom plinu, a čija upotreba trenutno čini šestinu ukupnih emisija ugljičnog dioksida MOL Grupe. Postrojenje će početi s proizvodnjom u drugoj polovici 2024. godine: MOL će se koristiti zelenim vodikom prvenstveno u vlastitim pogonima za proizvodnju goriva.

Plug Power oprema za elektrolizu koristi se električnom energijom iz obnovljivih izvora energije za razgradnju vode na vodik i kisik. To znači da se ne stvaraju onečišćujući nusproizvodi, a postrojenje proizvodi osam do devet tona čistog kisika po toni vodika. Američka kompanija ponudila je MOL-u inovativnu i pouzdanu tehnologiju: generatori vodika, optimizirani za proizvodnju čistog vodika koji imaju gotovo 50 godina operativnog iskustva.

„MOL Grupa dosegla je još jednu prekretnicu: sada možemo proizvoditi zeleni vodik bez proizvodnje stakleničkih plinova. Upotrebom ove tehnologije, u mogućnosti smo ostvariti smanjenje emisija jednako kao da smo preko noći maknuli oko 5.500 automobila s ceste. Zasad naše novo postrojenje za proizvodnju zelenog vodika ima ulogu učiniti MOL-ove industrijske operacije zelenijima, ali u budućnosti će ponuditi rješenja za cijelu industriju i mobilnost temeljenu na vodiku. Nakon Százhalombatte, primijenit ćemo ovu tehnologiju u druge dvije jedinice za proizvodnju goriva u Grupi kako bismo proces proizvodnje goriva učinili održivijim u svakoj od rafinerija MOL Grupe“, rekao je József Molnár, glavni izvršni direktor MOL Grupe, na svečanosti otvaranja novog postrojenja za proizvodnju zelenog vodika.

Ulaganje je u skladu s korporativnom strategijom MOL Grupe SHAPE TOMORROW, čiji je cilj učiniti regiju održivijom, konkurentnijom i samodostatnijom.

„Oduševljeni smo što, u suradnji s MOL-om, možemo proslaviti puštanje u rad jednog od najvećih europskih postrojenja za proizvodnju „zelenog“ vodika kao podrške rafineriji", rekao je glavni izvršni direktor tvrtke Plug Andy Marsh te nastavio: „Ponosni smo što smo MOL opremili najsuvremenijom tehnologijom jedinice za elektrolizu za učinkovitu proizvodnju zelenog vodika, kao učinkovitog načina za smanjenje emisija ugljika unutar rafinerijskih operacija. Zajedno napredujemo prema ugljičnoj neutralnosti, potičemo zelenije poslovanje i guramo gospodarenje vodikom naprijed.“
www.vecernji.hr

U ministarstvu zdravstva predstavljen je idejni projekt izgradnje Nacionalne dječje bolnice na lokaciji Blato u Zagrebu, nakon čega slijede projektiranje, gradnja i opremanje, a bolnica bi trebala biti gotova u proljeće 2029.

"Završen je idejni projekt te nas samo jedan korak dijeli od početka gradnje bolnice koja je od strateške važnosti za najranjiviju skupinu društva – djecu, ali i za cijeli javni zdravstveni sustav", rekao je ministar Vili Beroš na predstavljanju projekta.

Idejni projekt bio je ugovoren 1. rujna 2023., a završen je prije deset dana. Sada predstoji izrada dokumentacije za nadmetanje za javnu nabavu za projektiranje, gradnju i opremanje, rekao je ministar.

Ravnatelj uprave za financije u Ministarstvu zdravstva Gordan Žanić naveo je da se iduće godine očekuje projektiranje prve faze i ishodovanje građevinske dozvole. Početkom 2026. trebala bi početi gradnja, a 1. faza bolnice dovršena u ožujku 2029.

Vrijednost 225 milijuna eura
"Bolnica će se nakon prve faze prostirati na 53.000 četvornih metara. U međuvremenu se stalno razmatra i 2. faza izgradnje bolnice. Definitivno nećemo na ovome stati. To je bolnica od velikog značaja", rekao je Žanić objasnivši da je tako prometno pozicionirana da će značiti puno svim hrvatskim građanima.

Potrebno je još riješiti imovinsko-pravni status s Gradom Zagrebom za zemljište na kojemu će se graditi bolnica, ugovoriti isporuku geotermalne vode za grijanje i hlađenje s koncesionarom jer je ta voda u koncesiji, rekao je Žanić. Istaknuo je da će to biti prva "carbon zero neutral" bolnica u Europi.

Ukupna vrijednost prve faze izgradnje je 225 milijuna eura plus PDV. Od toga europska sredstva iznose 40 milijuna eura, a ostalo će se namaknuti iz državnog proračuna s obzirom na to da je riječ o strateškom projektu. Gotovo cjelokupna energija, ili točnije do 84 posto, dolazit će iz obnovljivih izvora, dijelom iz solarnih izvora, ali i velikim dijelom iz geotermalnih izvora kojima obiluje lokacija na kojoj će se graditi bolnica, istaknuo je ugovoreni voditelj projekta Saša Marenjak.

Cijela bolnica u Klaićevoj će se premjestiti
Marenjak je rekao da će u novu bolnicu u prvoj fazi biti prebačen kompletan opseg Dječje bolnice u Klaićevoj i pedijatrija iz KBC-a Sestre milosrdnice, dok je u drugoj fazi zamišljen prelazak kompletnog opsega Kukuljevićeve, Goljaka i odjela ginekologije iz KB-a Merkur.

Idejni projekt je radila projektantska tvrtka UPI2M.

Četrdeset godina se priča o ovoj bolnici, ali sada su poduzeti vrlo konkretni koraci. Nadam se da ćemo kraj ovoga desetljeća dočekati u novoj dječjoj bolnici, rekao je ravnatelj Dječje bolnice u Klaićevoj Goran Roić.

Inače, gradnju nove dječje bolnice na istoj lokaciji već je najavio i prethodni ministar zdravstva u Plenkovićevoj vladi - Milan Kujundžić. U ljeto 2018. rekao je da će pokrenuti ubrzanu proceduru da se osiguraju novci iz proračuna i počne njezina gradnja te najavio da će biti gotova za tri do četiri godine.
www.index.hr

HEP pokreće investicijski ciklus ključan za obnovljive izvore energije težak 2,4 milijarde eura. Sadašnji i potencijalni korisnici mreže u protekla dva tjedna mogli su Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji (HERA) iznijeti primjedbe prijedloga desetogodišnjeg plana razvoja distribucijske mreže tvrtke HEP-ODS koji uključuje i detaljniju razradu za početno jednogodišnje i trogodišnje razdoblje.

Točnije, javna rasprava koju je otvorila HERA završava 21. ožujka.

Naime, operator distribucijskog sustava HEP-ODS mora HERA-i svake godine podnijeti na odobrenje ažurirani desetogodišnji plan razvoja koja onda taj plan i odobrava.

Prema planu Hrvatske elektroprivrede (HEP), u idućih 10 godina bi se u obnovu postojeće i izgradnju nove infrastrukture za distribuciju električne energije uložilo 2,42 milijarde eura od čega bi na godišnjoj razini bila nešto veća ulagačka dinamika u prve tri godine.

Naime, do kraja 2026. predviđeno je prosječno godišnje ulaganje u distribucijsku mrežu od 207,4 milijuna eura da bi onda u idućem sedmogodišnjem razdoblju taj iznos bio 114,4 milijuna eura godišnje.

Ove godine planira se ulaganje od 219,2 milijuna eura, u 2025. od 225,8 milijuna i u 2026. 177,05 milijuna eura.

Treba napomenuti da ove brojke ne uključuju ulaganja u elektroenergetske uvjete i priključenje gdje je naznačeno ulaganje od milijardu eura i onda se dođe do konačnih 2,42 milijarde eura.

Podsjetimo, u ljeto prošle godine HEP-ODS je donio nova pravila o priključenju na distribucijsku mrežu koja su stupila na snagu od 1. rujna 2023. i izazvala poprilično negodovanje u udruženju Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH).

Još se uvijek čeka, premda je i to neformalno bilo najavljivano za kraj ljeta prošle godine, da HERA donese novu odluku o cijeni priključenja na mrežu što i dalje izaziva nezadovoljstvo dijela investitora u pogone na obnovljive izvore koji ne mogu dalje sa svojim projektima.

"Prema podzakonskim propisima cijena priključenja na području grada Zagreba iznosi 225,63 eura po kilovat-satu, a u ostalim područjima Hrvatske 179,18 eura za kilovat-sat. Rok u kojem je HEP-ODS obavezan realizirati priključak je 30 dana od dana uplate naknade za priključenje za jednostavne priključke, a za složene priključke prema roku iz ugovora o priključenju. U trenutku izrade desetogodišnjeg plana u očekivanju je donošenje nove odluke HERA-e o iznosima jediničnih naknada za priključenje na mrežu što će utjecati na razine ulaganja u priključenja u narednom razdoblju, no kako ista nije donesena do dovršetka dokumenta i predaje, detaljniji osvrt moći će se dati tek u idućem desetogodišnjem planu", navodi HEP-ODS u nacrtu plana razvoja distribucijske mreže.

U OIEH smatraju da je u novom planu HEP-ODS ostao pri konzervativnom pristupu razvoju i priključivanju na mrežu.

"Tradicionalni pristup priključka novih korisnika, proizvođača i potrošača vidimo kao jednu od potencijalnih prepreka za razvoj dinamičnog sustava neophodnog za energetsku tranziciju. HEP se prilikom priključka novih korisnika i dalje vodi načelom 100 posto raspoloživosti mreže i kriterija sigurnosti opskrbe. Takvi kriteriji rezultiraju predimenzioniranjem sustava koji je značajno skuplji i čiji razvoj iziskuje značajno više vremena. Tako se u praksi onemogućuje priključak novih korisnika ukoliko proračuni za rubne uvjete pokazuju narušavanje kvalitete naponskih uvjeta", navodi OIEH na svojoj web stranici.

HEP-ODS smatra da će u narednom trogodišnjem razdoblju ulaganja iz naknade za priključenja biti sve više obilježena ulaganjima u obnovljive izvore energije, a nakon toga sve veći utjecaj se može očekivati i od značajnije elektrifikacije prometa te izgradnje punionica za električna vozila.

www.bloomberadria.com

Sunce i vjetar polako jačaju poziciju u proizvodnji električne energije u Hrvatskoj. U veljači su obnovljivi izvori energije (bez hidroelektrana) proizveli više električne energije od termoelektrana na fosilna goriva i od nuklearne elektrane Krško. Time su zasjeli na drugo mjesto u hrvatskom energetskom ''miksu'' za veljaču.

Da bi se doseglo željenu brzinu tzv. zelene tranzicije, potrebno je čim prije izgraditi dalekovod od Splita do Rijeke koji bi mogao primiti svu tu solarnu energiju – ističe Marija Hanzec iz Udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske.

U razgovoru za Bloomberg Adria TV, kao najveći problem spominje i otezanje regulatora – Hrvatska energetska regulatorna agencije (HERA) ni nakon godinu i pol još uvijek nije donijela odluku o visini jedinične naknade za priključenje. To, kaže naša sugovornica, blokira čak 1300 MW već stvorenih projekata u OIE, koji bi mogli opskrbljivati oko 400.000 kućanstava.

''U siječnju i veljači Termoelektrana Plomin nije bila u pogonu iz nekih tehničkih razloga, dok je vjetar u ovom dijelu godine na vrhuncu faktora iskorištenja. U siječnju je vjetar činio 17 posto u ukupnom energetskom miksu. Prošla godina je bila rekordna što se tiče OIE i razvoja te tehnologije. Upravo zahvaljujući obnovljivim izvorima, Hrvatska je prvi put još od 2000., prošlu godinu završila s izvoznom bilancom. Osam mjeseci smo izvozili električnu energiju, a uvozili ju samo četiri mjeseca. Tu su veliki ''boom'' napravili solari. Od 510 MW instalirane solarne energije u proteklih godinu dana je instalirana polovina te snage'', naglašava Hanzec.

U veljači je, kako se vidi u analizi koju je pripremilo udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske, iz domaće proizvodnje bilo raspoloživo 1487 gigavatsati (GWh) električne energije u čemu su, očekivano, hidroelektrane imale ključnu ulogu s udjelom od 41,2 posto ili 612 GWh. Ostali obnovljivi izvori su imali udio od 20,3 posto ili 302 GWh, blago ispred pogona na fosilna goriva s doprinosom od 301 GWh ili 20,2 posto te nuklearne elektrane Krško koja je proizvela 243 GWh ili 16,3 posto. Uvoz je sudjelovao s dva posto u ukupnoj potrošnji.

''To jesu dobre brojke, ali solari u ukupnom elektroenergetskom miksu na razini godine, po mjesecima čine u prosjeku čine između jedan i dva posto. To je jako malo, jer Hrvatska ima puno veći potencijal u sunčanoj energiji. Bolji od nas su i Slovenci i Mađari. Neiskorišteni potencijali, ako govorimo o vjetru, leže u Dalmaciji, ne samo na kopnenom dijelu, nego i u tzv. ''pučinskim'' vjetroelektranama kakvih u Hrvatskoj još nema. U Slavoniji postoji i mogućnost izgradnje niza solarnih kapaciteta'', kaže naša sugovornica.

Izgradnja dalekovoda Split-Rijeka i otezanje HERA-e
Kao dvije ključne prepreke, Hanzec ističe inertnost HEP-a, koji bi trebao izgraditi važan dalekovod, i nedonošenje odluka u HERA-i.

''Hitno nam je potreban i dalekovod od Splita do Rijeke koji će moći primiti svu tu solarnu energiju. Najveći problem je da HERA kao regulator ni nakon godinu i pol još nije donijela odluku o visini naknade za priključenje. To blokira čak 1300 MW već stvorenih projekata u OIE. To bi moglo opskrbljivati oko 400.000 kućanstava'', zaključuje.
hr.bloombergadria.com

Solarizacija Hrvatske je konačno uhvatila zamah, no mnogo još toga treba napraviti kako bi se Hrvatska odmaknula s europskog začelja kada se radi o instaliranoj snazi sunčanih elektrana po stanovniku. To je bio jedan od glavnih zaključaka upravo održane Skupštine Hrvatske stručne udruge za Sunčevu energiju. Riječ je o udruzi koja je proslavila 20 godina uspješnog djelovanja, ujedno i godina borbe za promicanje Sunčeve energije i njezine što jednostavnije i jeftinije primjene u Hrvatskoj.

Godine upornog rada ipak su urodile plodom. Dok je novoizabranom predsjedniku Udruge (i jednom od njezinih osnivača), prof. dr. sc. Ljubomiru Majdandžiću prije 20 godina trebalo čak 15 mjeseci da ishodi svu potrebnu dokumenataciju za postavljanje sunčane elektrane na svojoj obiteljskoj kući u naselju Špansko u Zagrebu (današnji Solarni krov Špansko), takvi projekti danas se ostvaruju mnogo brže i jednostavnije. Ipak, kako je napomenuo, treba raditi na tome da se Sunčeva energija što više približi građanima. Naime, iako je snaga sunčanih elektrana premašila 0,5 GW, uglavnom se radi o velikim sunčanim elektranama (ukupne snage oko 310 MW). Omjer velikih i malih sunčanih elektrana (promatrajući instaliranu snagu) u Hrvatskoj je 70 : 30%, dok je europski prosjek 34 : 66%. "Jedan od ciljeva Udruge u narednim godinama stoga će biti upravo popravljanje tog omjera," najavio je prof. Majdandžić.

Da sve povezano s primjenom Sunčeve energije u Hrvatskoj kreće na bolje pokazuje i podatak koji je iznio Anton Marušić, direktor DP Elektra Zagreb HEP Operatora distribucijskog sustava. Tako je na području DP Elektra Zagreb samo u prošloj godini postavljeno 1728 novih sunčanih elektrana. No, kako bi elektroenergetska mreža u narednim godinama mogla primati sve više snage iz novih izvora kao što su sunčane elektrane, morat će se više raditi na njezinoj fleksibilnosti. Istodobno, kao dodatni vjetar u leđa primjeni Sunčeve energije u Hrvatskoj treba spomenuti i činjenicu koju je istaknuo Mladen Renato Martinac iz Centrometala, a to da i na solarne toplinske sustave sada vrijedi stopa poreza na dodanu vrijednost od 0%, što imaju tek rijetke zemlje u Europi.

Istodobno, Europska unija je na putu je donošenja Strategije Sunčeve energije koja će još više ubrzati njezinu primjenu. Tu je i novo izdanje Direktive o energetskim svojstvima zgrada (EPBD) koja ju je prepoznala kao jednog od ključnih izvora energije u zgradarstvu u budućnosti. Kako je naglasio prof. dr. sc. Damir Dović s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, ujedno i dosadašnji predsjednik HSUSE-a, od 2028. godine sve javne zgrade morat će biti izgrađene u skladu sa standardom zgrada nulte emisije (ZEB), a od 2030. takve će morati biti sve novoizgrađene zgrade. Nakon te godine taj će se standard morati ostvariti kod svih zgrada koje se rekonstruiraju, a od 2050. takve će morati biti sve zgrade. Kako bi to bilo moguće, već od 2025. godine na natječajima za bilo kakve poticaje u zgradarstvu više se neće odobravati projekti u kojima je predviđena ugradnja kotlova s izgaranjem fosilnih goriva. Drugim riječima, EPBD predviđa postupnu ugradnju sunčanih elektrana na svim zgradama. "Solarna oprema i dizalice topline dominirat će desetljećima koja dolaze," zaključio je prof. Dović.

Skupština je završila izborom novog čelništva, pri čemu je za naredni dvogodišnji mandat na mjestu predsjednika izabran prof. Majdandžić. Potpredsjednica će biti Vikica Lukić, ravnateljica Tehničke škole Slavonski Brod (i predsjednica u jednom ranijem mandatu), a tajnik Stevče Arsoski iz Tehničke škole Sisak. Konačno, najzaslužnijim tvrtkama i pojedincima u proteklih dva desetljeća rada Udruge podijeljena su prigodna priznanja.
www.energetika-net.com

Boom Supersonic razvija demonstracijski model prvog civilnog nadzvučnog aviona od 60-ih godina. To je prekretnica u dugo očekivanoj novoj eri nadzvučnih putovanja. XB-1, zrakoplov za demonstraciju tehnologije koji je izradio Boom Supersonic iz Colorada, uspješno je obavio prvi testni let u zračnoj i svemirskoj luci Mojave u Kaliforniji, objavljeno je 22. ožujka.

Program XB-1 otvara mogućnost dizajna i razvoja Boomovog komercijalnog aviona Overture, koji bi mogao postati prvi neovisno razvijeni nadzvučni mlazni avion na svijetu. Deset godina nakon što je započeo projekt Boom Supersonic, izvršni direktor Blake Scholl rekao je za CNN da je pred nama nekoliko uzbudljivih mjeseci.

"Iskreno vjerujem u povratak nadzvučnog zračnog prometa. U konačnici, to će biti dostupno svakom putniku na svakoj ruti. A to nije nešto što se događa preko noći. Teži dio izgradnje nadzvučnog mlažnjaka je stvoriti nešto što je tako elegantno i tako dotjerano da sigurno uzleti i sleti", kaže Scholl.

Uspješan testni let
Prvi let XB-1 ispunio je sve testne ciljeve, uključujući sigurno dosezanje visine od 7120 stopa (2170 metara) i brzine do 238 čvorova (440 kilometara na sat).

To je prilično ispod visina koje dostižu komercijalni zrakoplovi, koji lete između 31.000 stopa i 42.000 stopa. Što se tiče macha 1 - brzine zvuka - to je oko 1235 km/h, ovisno o nadmorskoj visini i temperaturi. Ali plan je da XB-1 postigne tu nadzvučnu ambiciju prilično brzo.

"Obavit ćemo cijeli niz letova - ukupno 10 do 15 - u sljedećih pet do sedam mjeseci kako bismo prvi put probili zvučni zid", kaže Scholl.

Postojala su samo dva civilna nadzvučna aviona: sovjetski Tupoljev Tu-144 i britansko-francuski Concorde, koji je posljednji put poletio u listopadu 2003. godine, prije više od dva desetljeća.

Sada industrija vrvi nadzvučnim i hipersoničnim projektima - od NASA-e i Lockheed Martinovog "tihog" X-59 zrakoplova, koji suzbija zvučni udar, do Hermeusa sa sjedištem u Atlanti, koji je ovaj tjedan predstavio svoj prvi zrakoplov.

"Pojava digitalnog inženjeringa velik je faktor zbog kojeg se vraćaju nadzvučni letovi. Aerodinamika, materijali, pogon: to su tri područja u kojima smo postigli veliki napredak u odnosu na Concorde", objašnjava Scholl.

Nove tehnologije razvoja
Concorde je razvijan davnih 60-ih godina u zračnim tunelima, što je značilo izgradnju skupih fizičkih modela, izvođenje testova, a zatim ponavljanje.

"Ne možete testirati mnogo različitih modela jer svaka iteracija košta milijune i traje mjesecima", objašnjava Scholl. Ali Boom je usavršio učinkovit, aerodinamički dizajn svog zrakoplova, koristeći računalnu dinamiku fluida, koja je u osnovi digitalni aerodinamički tunel.

"Preko noći u simulaciji možemo provesti ekvivalent stotina testova u aerodinamičkom tunelu za djelić cijene stvarnog testa", govori Scholl.

XB-1 gotovo je u potpunosti izrađen od kompozita ugljičnih vlakana, odabranih da budu jaki i lagani.

Concorde je smanjio otpor pri postizanju nadzvučnih brzina tako što je imao dugačak šiljasti i pomični nos koji se naginjao prema naprijed pri polijetanju, slijetanju i rulanju kako bi piloti mogli vidjeti pistu.

"Danas imamo tu nevjerojatnu stvar koja se zove kamera i ekran", kaže Scholl sa smiješkom dok objašnjava jedinstven sustav vizije proširene stvarnosti XB-1. Umjesto složenog pomičnog nosa i pogleda kroz vjetrobransko staklo, letjelica koristi dvije kamere postavljene na nos, digitalno pojačane indikacijama visine i putanje leta.

"Ovo je daleko bolji pogled nego što je ikada bio na Concordeu", tvrdi Scholl, a simbologija proširene stvarnosti pomoći će pilotima da usmjere zrakoplov ili savršeno slete svaki put.

Dakle, s obzirom na to da zrakoplovna industrija ima cilj postići nultu neto emisiju ugljika do 2050. godine, gdje se u sve to uklapa nadzvučni avion koji leti dvostruko brže od modernih, konvencionalnih mlažnjaka?

XB-1 je dizajniran za pogon konvencionalnim mlaznim motorima i za pogon do 100% održivog zrakoplovnog goriva (SAF). Scholl je itekako svjestan trenutačnih problema sa sporim usvajanjem SAF-a: "Nema ga dovoljno i košta previše, ali se širi. Jednog dana koristit će se za sva duža zračna putovanja. To je budućnost zrakoplovstva."

"Brži zrakoplov je učinkovitiji za ljude i za kapital"
Scholl priznaje da je "brže letenje inherentno energetski intenzivnije", ali tvrdi da ne bismo trebali birati između klimatski prihvatljivijeg i putnicima prikladnijeg. Zapravo, možemo ubrzati prijelaz na transport s niskim ugljikom osiguravajući da je najpoželjniji avion ujedno i najprihvatljiviji za klimu.

On uspoređuje današnje transatlantsko zračno putovanje s vožnjom preko Atlantika u ne baš dobrom SUV-u: "S Overtureom će let preko Atlantika biti poput vožnje Teslom preko njega. I da, bit će energetski intenzivnije, ali iz klimatske perspektive to nije važno jer je izvor energije ekološki."

Scholl također iznosi argumente za druge učinkovitosti koje nudi brži let: "Brži zrakoplov je mnogo učinkovitiji za ljude i za kapital. Može se obaviti više letova istim zrakoplovom i posadom. Možemo značajno smanjiti sve troškove tako što ćemo avione učiniti bržima. Budemo li imali brže avione, ne trebamo ih toliko mnogo."

"Razlog zbog kojeg ne koristimo letove s propelerom između Londona i New Yorka", kaže Scholl", u tome je što bi to bilo skuplje, iako manje energetski intenzivno od mlaznog motora, jer takav avion leti upola sporije."

On predviđa da će na isti način kako su mlazni zrakoplovi zamijenili propelerske zrakoplove tijekom naših života nadzvučni zrakoplovi zamijeniti današnje mlazne. I bit će brži, održiviji i pristupačniji.

"Bilo gdje u svijetu u četiri sata za 100 dolara"
Kad je CNN razgovarao sa Schollom u svibnju 2021. godine, rekao je da je njegov san da ljudi jednog dana mogu "letjeti bilo gdje u svijetu u četiri sata za 100 dolara". Tri godine kasnije kaže da je to još uvijek njegova "zvijezda vodilja".

"Concorde je bio temeljen na tehnologiji iz 60-ih godina. Karta je koštala 20.000 funti i to jednostavno nije bilo održivo", kaže Scholl.

Na prvoj iteraciji Boomova aviona, nazvanoj Overture One, cilj je smanjiti cijenu za faktor četiri i imati nadzvučni let dostupan desecima milijuna ljudi koji danas mogu letjeti poslovnom klasom. Dugoročna vizija odnosi se na kasnije verzije Overturea - postoje planovi za Overture Two, zatim Overture Three - koji će omogućiti nadzvučne letove na više ruta za više putnika po nižim troškovima.

Boomov cilj je skratiti letove na "polovicu vremena ili manje nego što je danas potrebno". Konačni cilj su "letovi koji su brži, pristupačniji, praktičniji, održiviji. I nastavit ćemo raditi na tome dok ne budemo mogli bez napora putovati planetom."

Prvi putnici na Overtureu prije kraja desetljeća?
Boom namjerava prevesti svoje prve putnike na Overtureu - njih između 64 i 80, brzinom od 1.7 macha - prije kraja desetljeća. Trenutno se može pohvaliti sa 130 narudžbi i prednarudžbi kupaca među kojima su American Airlines, United Airlines i Japan Airlines.

Scholl kaže sljedeće: "2024. će biti jedna od najvećih godina za nadzvučne letove. Kasnije ove godine otvorit ćemo supertvornicu u Greensborou, u Sjevernoj Karolini, gdje ćemo graditi Overture. A onda počinje utrka."

Iznad svega, ponosan je na vođenje privatne tvrtke s ambicioznim komercijalnim modelom: "Svijetu je potreban novi inovativni proizvođač komercijalnih zrakoplova."
www.index.hr

Od 22. travnja građani će preko ovlaštenih distributera moći od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost tražiti poticaje za kupnju energetski učinkovitih vozila, a za to im je na raspolaganju čak rekordnih 15 milijuna eura, priopćio je Fond.

"Interes će sigurno biti velik, ali zato smo ove godine građanima osigurali i nikad veći iznos sredstava. U odnosu na prošle javne pozive ukupan iznos poticaja je i više nego udvostručen pa očekujemo kako će svi koji ozbiljno razmišljaju o kupnji novog energetski učinkovitog vozila iskoristiti mogućnosti Fondovog sufinanciranja", rekao je direktor Fonda Luka Balen.

Na posebnoj web stranici svi ovlašteni distributeri vozila i ponuda auta
Na mrežnoj stranici vozimoeko.fzoeu.hr mogu se pronaći svi ovlašteni distributeri vozila i njihova prodajna mjesta u kojima nude skoro 300 modela različitih marki energetski učinkovitih vozila dostupnih na našem tržištu.

Po pojedinom vozilu moguće je dobiti do 40 posto sredstava, a za sufinanciranje su prihvatljiva isključivo nova energetski učinkovita vozila čija ukupna cijena, uključujući eventualni popust i PDV, ne prelazi 50.000 eura.

Maksimalni iznos poticaja ovisit će o kategoriji vozila - za električne automobile iznosi do 9000 eura, za plug-in vozila do 5000 eura, a do 2500 eura za motocikle i skutere.

Kako bi ostvarili pravo na sufinanciranje, svi zainteresirani građani trebaju prvo odabrati željeno vozilo te kontaktirati neko od prodajnih mjesta koje je evidentirano u bazi Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Nakon što se građani odluče za marku i model energetski učinkovitog vozila potrebno je, u suradnji s odabranim ovlaštenim prodajnim mjestom, pripremiti svu potrebu dokumentaciju. Zahtjev za sufinanciranje mora sadržavati uvjerenje o prebivalištu prijavitelja, ponudu o kupnji vozila izdanu od prodajnog mjesta, račun za predujam te dokaz o primitku uplate obveznog minimalnog predujma na račun prodajnog mjesta (minimalno sedam posto od tražene visine poticaja).

"Cilj je da na našim cestama do kraja godine bude oko 2000 novih energetski učinkovitih vozila sufinanciranih sredstvima Fonda. U planu je i dalje nastaviti s programom 'Vozimo ekonomično' jer smo svjesni da još uvijek tržište ovisi o našim poticajima i upravo su oni prevaga za kupnju energetski učinkovitijih vozila", ističe direktor Fonda Luka Balen.

I ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan smatra da državni poticaji igraju ključnu ulogu u poticanju potrošača pri odabiru ekološki prihvatljivije opcije kod kupnje novog osobnog automobila.

"Uz poticaje za kupnju vozila država sufinancira i punionice svima onima koji ugrađuju solarne elektrane na svojim obiteljskim kućama. Ovo je prilika da smanjimo ovisnost o fosilnim gorivima i poboljšamo kvalitetu zraka u našim gradovima", poručio je ministar Habijan.
www.index.hr

Volvo je upravo proizveo svoj posljednji automobil pokretan dizelskim motorom. Marka u vlasništvu kineskog Geelyja ispunila je tako obećanje da od ove godine više neće prodavati dizelske automobile, a sve u cilju potpunog prelaska na struju do 2030. godine.

Posljednji dizelaš koji je sišao s proizvodnih traka tvornice Torslanda je XC90, a jubilarni primjerak bit će izložen u muzeju World of Volvo u Göteborgu.

‘Električni pogonski sklopovi su naša budućnost i bolji su od motora s unutarnjim izgaranjem: stvaraju manje buke, manje vibracija, manje troškova servisiranja za naše klijente i nulte emisije iz ispušne cijevi, rekao je Jim Rowan, izvršni direktor Volva.

Potpuno smo usredotočeni na stvaranje širokog portfelja vrhunskih, potpuno električnih automobila koji isporučuju sve što naši kupci očekuju od Volva - i ključni su dio našeg odgovora na klimatske promjene‘.

Potražnja za dizelašima u Europi je počela padati nakon skandala Volkswagen grupe s lažiranjem emisija štetnih plinova. Osim toga, stroži propisi o emisijama tjeraju proizvođače automobila da postupno odustaju od dizelskih motora.

Ulaganja u usklađivanje dizela sa strožim zakonodavstvom EU-a bila bi skupa, a budući da potražnja opada, nema smisla trošiti novac na motore koji ‘umiru‘.

Europska udruga proizvođača automobila (ACEA) tvrdi da je tržišni udio dizela u Europi pao sa 16,4 posto u 2022. na 13,6 posto u 2023.

Potpuno električna vozila lani su bila popularnija s udjelom od 14,6 posto, dok su plug-in hibridi činili 7,7 posto.

Najprodavaniji su benzinski automobili s 35,3 posto, a iza njih hibridi koji su zauzeli 25,8 posto udjela.
www.jutarnji.hr