Pelet kotlovnice 2014

PELET SILOS - SHEMA 220-120Osječko-baranjska županija, Pelet kotlovnice 2014.Svjetski je trend prelazak sa klasičnih goriva na obnovljive izvore energije. Obnovljivim izvorima energije (OIE) smatraju se izvori energije koji su sačuvani u prirodi i obnavljaju se u cijelosti ili djelomično:
 

Sunčeva energija,biomasa (cijepano drvo, drveni peleti, drvena sječka,...), biogorivo, bioplin, energija vodotoka, vjetra, geotermalna energija, energija valova, energija plime i oseke, energija plina iz deponija ili postrojenja za preradu otpadnih voda. Poticanje korištenja OIE je strateški cilj Europske unije, jer je u skladu sa strategijom održivog razvoja i omogućava ostvarenje ciljeva Kyoto protokola u smislu smanjenja emisije stakleničkih plinova i zaštite okoliša.


Ukupni pozitivni planirani učinci primjene biomase su:
* Ekološka prednost biomase, u odnosu na fosilna goriva, je njena obnovljivost i pristupačnost. Opterećenje atmosfere CO2 pri korištenju biomase kao goriva je gotovo zanemarivo.
* Gospodarske prednosti biomase iz šumarstva, drvne industrije i poljoprivrede su smanjenje uvoza fosilnih energenata i sigurnosti opskrbe energijom, što je jedan od strateških problema svake zemlje.
* Socijalne prednosti korištenja biomase mogućnost su otvaranja većeg broja novih radnih mjesta, što pridonosi razvoju ruralnog gospodarstva, a to je imperativ hrvatske gospodarske i socijalne politike.
* Cijena biomase biti će uvijek manja nego cijena fosilnih goriva te se cijena može kontrolirati povećanim uzgojem biomase za sustave grijanja.

Peleti su normirani proizvodi koji nastaju prešanjema specijalnim strojevima a izrađeni su od otpadaka drva točnije piljevine. Njihova dužina je uglavnom između 10-35mm. Za korištenje u kotlovima na pelete prevladala je uglavnom dimenzija peleta koja je promjera 6mm i takvi se uglavnom koriste kod većine proizvođača takvih kotlova. Peleti se proizvode prešanjem pod visokim pritiskom bez ikakvih kemijskih dodataka. Kao vezivno svojstvo peleta služi Lignin koji se kao sastojak nalazi u drvu. Maksimalni dozvoljeni postotak dodatnih vezivnih sastojaka u peletima je 2%, koji uglavnom pojednostavljuju prešanje te kasnije održavaju čvrstoću peleta. Uglavnom se u tu svrhu koristi raženo i kukuruzno brašno. Drveni peleti imaju ogrjevnu vrijednost od cca 5kWh/kg. To znači da 1 kilogram peleta odgovara otprilike 0,5 litara loživog ulja.

U praksi to znači: cca 2kg peleta = 1 litra loživog ulja = 1,8m3 plina

Srce jednog pelet sustava je komora za sagorijevanje. Automatski sustav paljenja pokreće postupak loženja koje se dalje nadgleda i upravlja ugrađenom automatikom. Automatika osigurava optimalan omjer zraka za sagorijevanje, radnu temperaturu te količinu Peleta.

 
pelet

PREDNOSTI PELETA
* kompaktnost peleta je vidljiva i prilikom transporta gdje se pojavljuje tek oko 0,5% drvne prašine.
* prešaju se iz čiste, nekontaminirane drvne piljevine, bez ikakvih kemijski vezivih sredstava sa visokom toplinskom koncentracijom od oko 5 kWh/kg ili 18 MJ/kg.
* imaju vrlo nizak sadržaj vlage (ispod 10%) što omogućava vrlo visoku učinkovitost sagorijevanja.
* najbrže rastući sektor biogoriva
* Peleti su CO2-neutralni. Peleti spadaju u obnovljive izvore energije i kod izgaranja pelet ne proizvodi stakleničke plinove kao izvor topline, te se smatra jednim od rijetkih apsolutno prirodnih, sigurnih i zdravih energenata. Kao i ostala drvna biomasa, peleti znatno manje onečišćuju zrak i okoliš jer imaju manje od dozvoljenih graničnih vrijednosti emisija CO, NOx i prašine.
* cijena peleta već je godinama stabilna i neovisna o godišnjem dobu ili vremenskim uvjetima, dok su cijene tradicionalnih vrsta energenata vrlo hirovite i najčešće teško predvidive običnim građanima
* trenutno grijanje na pelete daleko isplativije od prirodnog plina, lož ulja, grijanja na struju ili ukapljenog naftnog plina, a razlika u cijeni s vremenom će samo rasti!
* gledano s potrošačkog aspekta, automatika sagorijevanja u pećima i kotlovima pelete stavlja u isti rang s loživim uljem ili plinom, s time da su i 40% jeftiniji. Peći se automatski pale ili gase, postižu i održavaju temperaturu koja im se zada i imaju automatsko doziranje, što im daje prednost pred grijanjem na drva ili drvene brikete.
* ekološki i praktičan oblik grijanja stambenog prostora i tople vode.
* ovisno o potrebama i željama kupca prelaskom na pelet početna investicija moguće je isplativa u razdoblju od samo 5 do 10 godina, a nerijetko i puno prije.
* moguće ih je u kombiniranim pećima ložiti i s ogrjevnim drvom
* visoki sadržaj energije, jednostavni za transport i skladištenje
* peći snage do 10 KW najviše se koriste u vikendicama, stambenim prostorima, poslovnim prostorima te skladištima. Kroz vrata ložišta može se vidjeti plamen, što domu daje prekrasan ugođaj. Način rada podešava se putem digitalnih komandnih ploča koje se u pravilu nalaze u sklopu kućišta kotla, a paljenje peleta te gašenje (kada se postigne zadana temperatura) u cijelosti je automatizirano, što uz komfor pridonosi i značajnim uštedama u usporedbi s loženjem drvenim cjepanicama.
* posebna prednost peleta sastoji se u smanjenoj potrebi skladištenja u odnosu na drvo.

NEDOSTATCI PELETA
* jedina mana peleta je pepeo, no na čitavu tonu prikupi se samo pet kilograma ili 0,5 % mase
* kod peći na pelete jedina obveza jednom tjedno očistiti pepeo, sve ostalo je automatizirano!

POSTUPAK PELETIRANJA BIOMASE
Postupak peletiranja biomase pokazuje niz prednosti u odnosu na ostale postupke spremanja biomase: smanjuje se volumen, smanjuju se troškovi manipulacije i transporta, potreban je znatno manji prostor za skladištenje, veća je otpornost materijala na biološke procese kvarenja i povećava se efikasnost u procesu sagorjevanja

Za razliku od postupka direktnog sagorjevanja biomase upakovane u obliku bala postupci peletiranja biomase namjenjeni su prije svega za snabdjevanje drugih korisnika biogorivom (domaćinstava, poljoprivrednih objekata, proizvodnih pogona i industrije). Postupak peletiranja biomase pokazuje niz prednosti u odnosu na ostale postupke spremanja biomase (smanjuje se volumen, smanjuju se troškovi manipulacije i transporta, potreban je znatno manji prostor za skladištenje, veća je otpornost materijala na biološke procese kvarenja, povećava se efikasnost u procesu sagorjevanja i dr.).

Sa tradicionalnim peletnim sistemom, poslije jednog vijeka razvoja, koji se većinom i danas koristi za proizvodnju koncentrirane stočne hrane, sirovi materijal se ubacuje unutar prstenaste ili ravne matrice i pelete se ekstrudiraju (istiskuju) izvan matrice, u krajnji proizvod pelet, čija prosječna temperatura (zbog efekta visokog pritiska i trenja u alatu peletirke) iznosi između 100 i 120oC. Ova prilično visoka temperatura utječe na omekšavanje celuloze, hemiceluloze i lignina, te se biljni materijal međusobno zaljepi.

Konvencionalna tehnologija peletiranja biomase sastoji se iz slijedećeg: usitnjavanja sirovog materijala, sušenja, postupka proizvodnje peleta, hlađenja peleta, pakovanja i skladištenja peleta. Prosječna cijena koštanja ovog procesa je od 140 do 160 EUR po toni pelata.

Oblik peleta je, uglavnom, valjkast. Prečnik peleta iznosi 5 do 20 mm, a dužina 5 do 30 mm. Sadržaj vlage u materijalu za peletiranje treba da bude 12 do 14%. Nasipna gustina peleta može da iznosi 650 do 700 kg/m3. Utrošak električne energije za proizvodnju peleta je 120 do 200 Wh/kg, plus eventualna energija za sušenje.

Specijalan pogon za peletiranje biomase od drvene piljevine sagrađen je 2007. godine u tvrtki »Spačva« u Vinkovcima. Pogon se sastoji iz dve prijemne linije. Prijemna linija sastoji se iz: prijemnog koša (za čips, strugotinu ili piljevinu) sa dva puža na dnu koša, transportera, rotacionog pročistača, povratnog gumenog transportera do drobilice (mlina čekićara) i transportera do pneumatskih sušara. Vlažnu piljevinu suše tri vertikalne pneumatske sušare, prečnika cevi 1,2 m i visine 10 m, proizvodnje "Seting" iz Delnica. Topli zrak priprema se sa tri toplovodna kotla tvrtke Ogrevanje "Sedeljšak", Vransko, Slovenija. Ložište radi na suhu piljevinu. Toplinska snaga jednog ložišta je 2,6 MW. Piljevina se iz sušara ubacuje u kotlove preko ciklona, ustava i lančastih transportera. Transport suhe piljevine od sušara do prijemnog ciklona, koji je postavljen pored pogona za peletiranje, obavlja se pneumatski iz lančastog transportera. Iznad prijemnog velikog ciklona ima četiri mala ciklona. Ispod velikog ciklona postavljene su dvije drobilice (mlina čekićara) za usitnjavanje krupnog otpada koji se izdvaja separatorima. U pogonu za peletiranje postavljene su tri nove snažne i visokog učinka peletirke talijanske proizvodnje "General Dies", Verona

Peletirke su postavljene paralelno, jedna pored druge. Pelete ispadaju na zajedničku transportnu gumenu traku, koja je postavljena ispred peletirki. Promjer prstenaste matrice je 850 mm. Promjer otvora na matrici je 6 mm. Iznad peletirke je postavljen kondicioner (puž) za paru i vodu. Sadržaj vlage u piljevini ne smije da bude veći od 30%. Pelete se u otvorima matrica zapeku dok se ne postigne radna temperatura. Kada se otvori ne mogu probiti onda se moraju bušilicom probijati. Da se to ne bi dešavalo pri zaustavljanju peletirke ubacuije se zrno ječma da se otvori ne začepe. Zrno ječma je mekano pa se stvaraju porozne i lagane pelete. Dužina peleta iznosi 3-4 cm. Pogon matrice obavlja se sa dva snažna elektromotora, koji vise na bočnim stranama peletirke, sa kaišnim prenosom. Deklarirani učinak jedne peletirke je 3,7 t/h, a dobro je kada se postigne 3,2 t/h. Iza trakastog transportera postavljen je elevator za podizanje peleta u koš spiralnog hladnjaka. Ohlađene pelete ubacuju se u vibracioni separator. Iz separatora, gde se odvaja piljevina, pelete se usmjeravaju ponovo u elevator, podižu se na gumeni, harmonikasti, transporter, koji nosi pelete u koš pakirnice. Pelete se pakuju u plastične džakove mase od 15 kilograma. Cijena peleta je 140 evra po toni. Pelete se izvoze u Italiju i Austriju.

KARAKTERISTIKE PELETA
Peleti imaju prednost kao ekološki proizvod kod primjene drva kao ogrijevnog energenta, bez osjećaja nedostatka komfora nasuprot uljnom ili plinskom grijanju. Samo pepeo mora biti povremeno odstranjen ali jako rijetko. Upravo zbog toga peleti nude moderno rješenje ako se planira izvedba nove instalacije grijanja ili sanacija starog postojećeg sustava. Prednost peleta je svakako i činjenica da imaju visoki sadržaj energije, jednostavni su za transport, mogu se jednostavno skladištiti, imaju niske emisije a osim toga drvo raste iz godine u godinu.

Pelete razlikujemo po materijalu od kojega se dobivaju.Idealnim omjerom smatra se udio od 20% mekog i 80% tvrdog drveta, a u proizvodnji nije dopušteno koristiti kemijske aditive ili ljepila i zato se smstraju obnovljivim izvorima energije. Kvalitetan pelet dobiva se iz jezgre debla drveta sa što manjim udjelom same kore jer kora sadržava najviše vlage i prašine te ima manju kaloričnu vrijednost od jezgre. Idealno drvo za proizvodnju peleta je ono koje ne izgara ni suviše dugo, ni suviše kratko te stvara žar dugog trajanja (grab, bukva).

Kod izrade peleta u pravilu se koristi više vrsta bjelogoričnih (bukva, grab) i crnogoričnih drva (jela). Bukva (4.200 kcal/kg) je najraširenije drvo u Europi, te se sve deklaracije izvode prema kaloričnoj vrijednosti bukve. Peleti od jelovine (4.100 kcal/kg) imaju manju kaloričnu moć ali dulje gore jer je jelovina drugačije vlaknaste strukture s određenim udjelom smole zavisno od obrade peleta pri proizvodnji. Udio određenog drveta zavisi od proizvođača i ne mora biti uvjet za odabir peleta, jedini osnovni uvjet kod kupovine peleta da je na vreći istaknut neki od certifikata koje proizvođač posjeduje za proizvodnju peleta (npr. EN Plus, OEN M7135, DINPlus...)

Međunarodna udruga proizvođača peleta odredila je naziv novog certifikata koji će se koristiti u proizvodnji peleta EN 14961-2, koji će zamijeniti neke od postojećih certifikata. Prema usporedbi standarda važnijih certifikata za pelete dolazimo do podataka da certificirani peleti moraju zadovoljiti slijedeće standarde:

Promjer: 6mm (dozvoljeno od 4 do 10mm)
Duljina: 30 mm (do 5 x promjer)
Gustoća: od 1,12 kg/dm3
Sadržaj vode: manje od 10,0%
Abrazija: manje od 2%
Mehanička čvrstoća: više od 97,5%
Sadržaj pepela na 815C: manje od 0,5%
Energetska snaga: više od 18 MJ/kg

* Promjer i duljina, Predugi peleti mogu dovesti do začepljenja transportera peleta, tako da je preporuka da je duljina malo manja od norme, ali i prekratki peleti odnosno umrvljeni mogu dovesti do većeg ubacivanja peleta što će utjecati na rad peći.
* Gustoća je značajka kvalitete, koja ukazuje na specifičnu težinu peleta. Veća vrijednost znači da je za određenu debljinu pelet jače prešan te mu je mehanička čvrstoća veća.
* Sadržaj vlage mora biti što manji kako bi se povećala kalorična vrijednost te smanjila potrošnja peleta
* Mehanička čvrstoća, Pokazuje postotak količine sitnih čestica proizvedenih kad su peleti izloženi određenom opterećenju. To opterećenje simulira proces ispuhivanja, odnosno koliko se peleti mrve u dodiru jedan s drugim. Što je niža vrijednost veća je kvaliteta peleta. Manje mrvljenja i prašine više mjesta za pelete u spremniku. Prašina utječe na izgaranje peleta u ložištu jer smanjuje količinu zraka za kvalitetno izgaranje.
* Sadržaj pepela, Mala količina pepela što peleti proizvode prilikom izgaranja označava čisto izgaranje te se takav pepeo može koristiti kao gnojivo. Novi standardi EN 14961-2 i EN plus određuju maksimalnu vrijednost pepela od 0,7% kod temperature izgaranja od 550C.

PROIZVOĐAČI PELETA
U Hrvatskoj postoji nekoliko proizvođača peleta koji koriste drvni otpad iz svog industrijskog procesa obrade drva te pretežito 90% proizvodnje izvoze. Velike količine biomase se u obliku sječke također izvoze u susjedne zemlje gdje se spaljuju u centralnim toplanama ili kogeneracijskim postrojenjima za istovremenu proizvodnju električne energije. Sječka se nakon sušenja može koristiti kao sirovina za daljnju proizvodnju peleta. Također postoji i veliki potencijal za povećanje uzgoja brzorastuće biomase iz koje se mogu dobiti velike količine sirovine za proizvodnju peleta.

PRIJEVOZ PELETA
Peleti se transportiraju specijalnim vozilima te se preko crijeva pomoću zraka upuhuju u mjesto skladištenja. Na drugom priključku crijeva zrak se ponovo usisava kako se u skladištu ne bi pojavio nadtlak. Penumatskim transportom rifuznog peleta postiže se i niža cijena ogrijeva jer ga nije potrebno pakirati u manje vreće te se ne moraju koristiti niti jumbo vreće. Pneumatski transport daje veću slobodu kod konstruiranja spremišta peleta te primjenu samostojećih silosa kojima se u gornjoj zoni nalazi priključak dovodne cijevi za punjenje.

PUŽNI TRANSPORTNI SUSTAV
Peleti se unutar metalnih kanala pomoću rotirajućih spirala guraju do kotla. Ova tehnika poznata je desetljećima. Ona je nastala iz poljoprivredne tehnike koja se koristila na poljoprivrednim gospodarstvima kako bi se transportirala hrana za životinje. Ove spirale transportiraju Pelete direktno od spremišta do plamenika kotla. Od tamo se točno dozira, pali i rasipa pomoću moderne mikroprocesorske regulacije. Mogućnost odabira različitih vrsta spirala na tržištu omogućuje rješenje za svaki zahtjev. Tako se Peleti mogu skladištiti u velikim količinama u spremištu pa od tamo transportirati do manjeg silosa ili podzemnog spremnika i dalje do manjeg spremnika pored samog kotla kako bi konačno stigli do mjesta sagorijevanja u plameniku kotla.

SKLADIŠTENJE PELETA
Sa jednostavnom računicom ( 2kg Peleta = 1 litra Loživog ulja = 1,8m3 plina) dolazimo brzo do željenog rezultata koliko Peleta trebamo za loženje, uzevši u obzir dosadašnju potrošnju goriva na vlastitom objektu. Naravno postoji mogućnost spremanja Peleta u podzemne spremnike ili silose koji se nalaze izvan građevine. Ako je pak silos premali postoji mognućnost punjenja dva puta godišnje što je dosta čest slučaj i kod loživog ulja.

2 kg peleta 1 lit ulja za loženje
1 kg peleta 2 kg ugljena
2 kg peleta 1,8 m3 zemnog plina
650 kg peleta zauzima 1 m³ prostora
3 m³ peleta 1 000 lit ulja za loženje
potrošnja peleta 1 kg/h 5 kW snage

DIMENZIONIRANJE DIMNJAKA
Ispravno dimenzioniran i izveden dimnjak preduvjet je za siguran rad kotla i ekonomičnost grijanja. Dimnjak mora biti dobro toplinski izoliran, plinonepropustan i gladak. Na donjem dijelu dimnjaka moraju biti ugrađena vrata za čišćenje. Zidani dimnjak mora biti troslojan sa srednjim izolacijskim slojem iz mineralne vune. Debljina izolacijskog sloja iz mineralne vune je 30 mm ako se dimnjak nalazi u grijanom prostoru, odnosno 50 mm ako je građen u negrijanom prostoru.

Temperatura dimnih plinova na izlazu iz dimnjaka mora biti najmanje 30°C viša od temperature kondenziranja plinova izgaranja. Izbor i izgradnju dimnjaka obavezno povjeriti stručnjaku. Unutarnje dimenzije svijetlog presjeka dimnjaka ovisne su o visini dimnjaka i snazi kotla. Propisani maksimalni razmak između kotla i dimnjaka je 700 mm, a minimalni 300 mm. Dimovodna cijev mora biti pod kutem od 30° do 45°. Da spriječimo ulaz kondenzata iz dimnjaka u kotao, moramo ugraditi dimovodnu cijev 10 mm dublje u dimnjak. Spojnu dimovodnu cijev između kotla i dimnjaka, obavezno je toplinski izolirati termoizolacijskim slojem mineralne vune debljine 30 - 50 mm.

Ukoliko je zbog nekih razloga potrebno kotao spojiti na dimnjak primjeren kotlu većih snaga, postoji velika vjerojatnost pojave kondezacije u dimnjaku. Što se tiče kotla on može normalno raditi, samo je potrebno prilagoditi zaklopku na dimnjači kotla u ovisnosti o potlaku dimnjaka (pogledati tehničke podatke za potrebni potlak dimnjaka za pojedini tip kotla).

PELET KOTLOVI
Kotlovi na Pelete su konstruirani isključivo za pogon na Pelete i imaju optimalni faktor iskorištenja čak do 95%. Kotlovi koji su namijenjeni za sagorijevanje svih vrsta drvenih proizvoda imaju daleko manji faktor iskorištenja i više emisije štetnih plinova. Korištenje kotla na Pelete upravo se i zasniva na činjenici da se zadržava komfor loženja identičan onome na ulje ili plin te je u potpunosti automatiziran rad, i na vrlo kvalitetno sagorijevanje sa malim emisijama štetnih plinova. Proizvodnja Peleta od drugih sastojaka kao što je npr. žito ili slama, već se testira, no međutim ovi materijali uglavnom prilikom sagorijevanja imaju veliki udio pepela na kraju sagorijevanja a također i veliki udio spojeva kao što je Sumpor i Klor. Plinovi koji nastaju sagorijevanjem ovakvih materijala ne smiju tako zagađeni biti ispušteni u atmosferu. S druge pak strane postoje kotlovi koji imaju dva odvojena ložišta tako da se jedno može ložiti isključivo sa Peletima dok se drugo može koristiti za druge vrste energenata uključujuči i drva, tako da u slučaju ispada bilo koje od te dvije varijante uvijek postoji mogućnost nužnog pogona sustava grijanja. Normirani Peleti od čistog sastava drveta su svakako optimalni ogrjevni energent kao zamjena ulju ili plinu, dok se drugi energenti u kotlu koji je namijenjen isključivo za Pelete ne smiju koristiti.

Uređaj je dizajniran i izrađen za izgaranje drvenih peleta koji ne sadrže mokru piljevinu karakteristika:
- Donja ogrijevna vrijednost >= 4,9 kWh/kg
- Gustoća 650 kg/m3
- Postotak vlage 12 % težine (max)
- Postotak pepela 1,5 % težine (max)
- Promjer 50 mm (max)

UTJECAJ NA OKOLIŠ
Izgaranje drva je gotovo CO2 neutralno. CO2 (ugljični dioksid) je jedan od sastojaka koji je odgovaran za globalno zatopljenje (efekt staklenika) i klimatske promjene koje doživljavamo svakodnevno. Efekt staklenika nastao je zato što su se u posljednjih 50 do 100 godina za ogrijev i industriju koristili ugljen, ulje i plin. Ovi energenti nastali su od biljaka koje su rasle milijunima godina. Što je vrijedno znati: biljke kod rasta uzimaju CO2 iz atmosfere. Ovaj "C" (ugljik) iz CO2 koriste za izgradnju vlastitog tijela, naprimjer stabljiku i grane drveta dok "O2" (kisik) iz CO2 vraćaju nazad u atmosferu. Ljudi i životinje koriste kisik za disanje a vraćaju potrošeni kisik u obliku CO2 ponovno na izdisaju u atmosferu. Jedan vrlo jednostavan životni ciklus. Jedinu grešku koju čovjek trenutno radi je velika potrošnja ugljena, ulja i plina koja traje već desetljećima zbog teške industrije. Milijunima godina biljke mogu iskorištavati CO2 koji se nalazi u pretjeranim količinama u atmosferi. Posljedica: sadržaj CO2 u atmosferi konstantno raste što za posljedicu ima efekt staklenika. Korištenjem drva kao ogrjevnog energenta, postoji mogućnost rješavanja ove dileme. Drvo stabala koja mi danas koristimo kao ogrjev, tek su u prošlih 20 do 30 godina koristila CO2 koji smo proizveli (a ne prije 20 do 30 milijuna godina). Kod sagorijevanja drva ista ta količina CO2 ponovo se oslobađa, upravo zbog toga se i govori o CO2 neutralnosti. Osim toga za proizvodnju peleta koristi se isključivo otpadno drvo koje se gotovo do prije par godina koristilo maksimalno za izradu drveni ploča ili ploča od iverice.

Svako sagorijevanje (također plinsko i uljno) nije potpuno i točno onakvo kakvo bi mi željeli. Pored CO2 također nastaju i drugi štetni spojevi kao npr:CO (ugljični monoksid) nastaje zbog nepotpunog sagorijejevanja energenata NOX (dušikovi oksidi) nastaju zbog reakcije dušika i kisika u zraku. Zrak sadrži cca 20% kisika (O2) i 80% dušika (N2) Prašina nastaje kod sagorijevanja drva. Radi se o sitnim dijelovima pepela. Emisije štetnih spojeva kod modernih sustava na pelete su veoma male. Tome pridonosi i normirana kvaliteta ogrjevnog energenta koji sagorijeva vrlo kvalitetno i ne sadrži druge štetne spojeve u svojem sastavu. Veoma mali postotak kore drveta koji je dozvoljen u sastavu peleta, je uzrok tako male količine pepela kao ostatka sagorijevanja koji se kreće ispod 0,5%. Dok od 1.000 kg peleta u konačnici ostaje manje od 5 kg pepela.
 
Projekt strojarskih instalacija
Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.

Energetski Video

hrastovic energetski video banner

Energetski Članci

hrastovic energetski clanci banner

Random video

Udruga SOLAR

Udruga SOLAR  je nastala 2011. godine kao potreba organiziranja civilnog društva u smjeru korištenja i primjene obnovljivih izvora energije, primjene alternativnih izvora energije te povećanja energijske učinkovitosti na razini korisnika i lokalne zajednice.

Opširnije

O nama

Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture.

Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

Kontakt info

HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.

Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.

Kralja Tomislava 82
31417 Piškorevci
Hrvatska

E-mail:dario.hrastovic@gmail.com
Fax: 031-815-006
Mobitel:099-221-6503
© HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive