Rimac Energy želi postati najveći proizvođač baterijskih sustava u Europi. Rimac i inovativnost pojmovi su koji već godinama u javnoj percepciji idu ruku pod ruku, ponajprije kroz prizmu svijeta automobila, no SineStack pokazuje da sektorski okviri u inovativnosti ne predstavljaju nikakvo ograničenje. SineStack je visoko integrirani baterijski sustav za pohranu energije koji obiluje inovacijama u području tehnologije baterija, pojašnjavaju iz tvrtke Rimac Energy za Bloomberg Adriju.

"Naš proizvod donosi cjenovno povoljnije rješenje s većim brojem ciklusa punjenja i pražnjenja te većom gustoćom skladištenja energije za oko 20 posto u usporedbi s trenutno dostupnim sustavima. SineStack ima impresivan kapacitet od 830 kilovatsati, a njegov dizajn je fleksibilan i konfigurabilan, što omogućuje prilagodbu projektima s različitim prostornim ograničenjima i zahtjevima. Ističe se sposobnošću pružanja precizne kontrole nad baterijskim sustavom koja omogućuje korisnicima maksimalno iskorištavanje njegovih kapaciteta. Osim toga, njegova kompaktna veličina zahtijeva manje prostora ili zemljišta, čineći ga iznimno atraktivnim za različite primjene", kazala je u razgovoru za Bloomberg Adriju direktorica poslovnog razvoja u Rimac Energyju Karla Janeš Mesarić.

Ne treba posebno isticati kako je u doba tranzicije prema sve više zelene energije jedan od glavnih izazova raspolaganje s dovoljno kapaciteta za pohranu energije. To su prepoznali u Rimac Grupi.

"Glavni motiv za ulazak Rimac Grupe u ovaj poslovni segment leži u prepoznavanju potencijala ovog tržišta i tehnoloških inovacija koje su moguće u području pohrane energije. Kroz razvoj SineStacka Rimac Grupa želi pružiti konkurentno rješenje koje će zadovoljiti rastuću potražnju za učinkovitim i održivim sustavima pohrane energije, doprinoseći tako globalnim naporima za borbu protiv klimatskih promjena i ostvarivanju energetske tranzicije", navodi Janeš Mesarić.

Ističe da je projekt trenutačno u fazi certificiranja pilot-jedinica te da je rad usredotočen na prilagodbu dizajna za visokoserijsku proizvodnju.

"Komercijalno lansiranje već je započelo, a isporuke se očekuju u drugoj polovici 2025. godine. Inovativnost sustava SineStack očituje se u cjenovno povoljnijem rješenju s većim brojem ciklusa punjenja i pražnjenja te većom gustoćom skladištenja energije u usporedbi s konkurentnim projektima. Osim toga, njegov fleksibilan dizajn omogućuje prilagodbu različitim projektima dok visoka efikasnost baterije od preko 92 posto osigurava pouzdanost i ekonomsku isplativost", navodi Janeš Mesarić.

Premda nam nije otkrila o kolikoj se točno investiciji radi, kaže da je ulaganje izuzetno značajno s obzirom na velik broj inženjera koji rade na projektu, stvaranje novih proizvodnih linija te potrebu za podrškom u nabavi, pravnom odjelu, logistici, proizvodnji i kontroli kvalitete.

Proizvodnja u Hrvatskoj, stručnjaci iz cijelog svijeta
Za projekt je okupljeno stotinjak stručnjaka iz različitih dijelova svijeta. Oko 30 posto tima dolazi iz Hrvatske i Ujedinjenog Kraljevstva, a ostatak čine stručnjaci iz Češke, Mađarske, Italije, Indije, Bugarske, Bosne i Hercegovine i još nekih zemalja. Za neke pozicije se još uvijek zapošljavaju novi kadrovi.

Proizvodnja baterijskih spremnika bi se trebala primarno odvijati u Hrvatskoj.

"Proizvodnja će se primarno odvijati u Hrvatskoj gdje Rimac Energy već ima uspostavljenu proizvodnu infrastrukturu. Iako smo proširili svoju proizvodnju u Oxfordshire u Ujedinjenom Kraljevstvu, ta će lokacija imati manji kapacitet u usporedbi s hrvatskom proizvodnjom. Za daljnje povećanje proizvodnih kapaciteta imamo u vidu istražiti investicijske mogućnosti u više zemalja Europe", kaže Janeš Mesarić.

Kakav interes trenutačno pokazuje tržište za tu vrstu sustava?

"Interes tržišta za stacionarne baterijske sustave pohrane energije izuzetno je velik, što se pokazalo kroz visok broj upita koje primamo iz cijelog svijeta. Ovaj trend očituje se u kontinuiranom rastu interesa i potražnje, kako u Europi tako i na globalnoj razini. Naš primarni fokus trenutačno je na tržištu Europe koje se ističe kao ključno i perspektivno područje za inovativne tehnologije u obnovljivim izvorima energije i održivom razvoju. Osim Europe, također smo svjesni potencijala tržišta u regijama poput Indije, Kanade, SAD-a te Bliskog Istoka", ističe Janeš Mesarić.

Dodaje kako do 2030. godine Rimac Energy teži postati najveći proizvođač baterijskih sustava u Europi. Pritom napominje da je perspektiva na hrvatskom tržištu obnovljivih izvora energije i sustava za pohranu energije izuzetno obećavajuća.

"Ključno je da regulatorni okvir prati brzi razvoj tehnologije i potrebe tržišta. Potrebno je definirati naknade za balansiranje mreže kako bi se stvorio poticajan poslovni model za investicije u baterijske sustave. Bez toga, povrat investicije u baterije postaje izazovan, što dalje ograničava mogućnosti integracije većih kapaciteta obnovljivih izvora energije. Mi smo spremni pružiti podršku i surađivati s relevantnim partnerima i institucijama u edukaciji i promicanju svijesti o važnosti energetske tranzicije. Naš je cilj osigurati da Hrvatska ostvari svoj potencijal u području obnovljivih izvora energije te da postane primjer održivog energetskog razvoja u regiji", poručuje.

Rimac Energy je ušao u strateško partnerstvo s tvrtkom ENNA Pavla Vujnovca koje obuhvaća implementaciju pilot-projekta u Hrvatskoj, planiranog za kraj ove godine, te dodatnog pilot-projekta u Njemačkoj.

"Ova suradnja predstavlja početak uspješne integracije tehnologije baterijske pohrane energije na području Balkana. Očekuje se da će kroz 2025. biti instaliran veći broj projekata u našoj regiji, što će dodatno osnažiti naše prisustvo i utjecaj na tržištima obnovljive energije", također napominje Janeš Mesarić.

Rimac Energy ne strahuje od konkurencije iz SAD-a i Kine.

"Konkurencija iz SAD-a i Kine je izazovna, posebno s obzirom na snažan nastup Kine na europskom tržištu. SineStack se ističe svojim iznimnim performansama i inovativnim dizajnom te vjerujemo da će uspješno odgovoriti na konkurenciju. Iako postoje razni europski razvojni projekti, smatramo da će SineStack ostati vodeća tehnološka inovacija u regiji zbog svoje visoke integracije, prilagodljivosti i konkurentne cijene", uvjerena je voditeljica poslovnog razvoja tvrtke Rimac Energy.
www.hr.bloombergadria.com

Mađarska vlada će alocirati 158 milijuna eura za veći broj baterijskih pohrana kako bi potpomogla razvoj obnovljivih izvora energije. Ministarstvo energije je najavilo da će oko 50 projekata baterijskih pohrana, snage 440 MW dobiti potporu kroz natječaj koji je napravljen u veljači. Ova nabava zapravo je predigra za puno širi program potpore, vrijedan 514 milijuna eura, koji će biti namijenjen za potporu kućanstvima i poslovnoj zajednici za proizvodnju i pohranu zelene energije.

Prošli tjedan Vlada je objavila da je odabrala projekte vrijedne 158 mil. eura, a tvrtke moraju dovršiti njihovu izgradnju do kraja travnja 2026. Kada se pohrane završe, Mađarska će povećati svoj kapacitet pohrane energije za 20 puta u roku od dvije godine, objavilo je ministarstvo. Potpore su osigurane kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti i državni proračun. Sastoje se od nepovratne potpore za investiciju i naknade prihoda za gradnju baterijskih pohrana i njihov rad za najmanje 10 godina.

Naknade će biti usmjeravana kroz dvosmjerne ugovore za razliku, a projekti su odabrani temeljem najniže ponuđene cijene i najmanjeg zahtjeva za kompenzaciju prihoda. Mađarski operator prijenosa MAVIR gradi najveću baterijsku pohranu u toj zemlji, snage 20 MW u Szolnoku, a nekoliko većih projekata bit će ostvareno kroz ovu shemu potpore.
www.energetika-net.com

Prvi put struju dominantno izvozimo, a čak 70 posto je stiže iz obnovljivih izvora energije. Električnu energiju izvozimo prvi puta nakon što smo je 23 godine dominantno uvozili, a lani su vjetar i sunce u Hrvatskoj proizveli više struje nego što nam je stiže iz Nuklearne elektrane Krško.

Usto, prošle su godine obnovljivi izvori energije činili 69,9 posto godišnje nacionalne proizvodnje struje, što je ujedno i rekordna povijesna proizvodnja iz obnovljivih izvora te 34,7 posto veća u odnosu na 2022. godinu.

Sporni ljetni mjeseci
Sve ovo podaci su Obnovljivih izvora energije Hrvatske (OIEH), koji su u svom izvješću o elektroenergetskim prilikama od 2016. do 2023. skupili statistike HEP-a, HOPS-a, HEP ODS-a, HROTE-a, CROPEX-a, NE Krško, ENTSO-a, DZS-a, RTE Francea, RED Electrica, World Date, IEA-e, EEX-a, EPEX-a, IRENA-e te podastrli “strujne prilike” u Hrvatskoj u posljednjih osam godina.

Naravno, s naglaskom na prošlu koja je za našu državu završila izuzetno pozitivno. Dakako, još je tu puno stvari koje treba popraviti, prvenstveno s administrativne strane, ali to ćemo na samom kraju, idemo prvo na ono što je dobro.

Što se same potrošnje električne energije tiče, Hrvatska je lanjsku godinu završila na 18.350 GWh, što je otprilike razina 2021. godine, ali i brojka koja se uvijek kreće otprilike na istoj razini još od 2017.

Uspoređujemo li iznose s 2016., danas trošimo gotovo 1000 GWh godišnje više, s tim da je u pandemijskoj godini (2020.) potrošeno čak i manje struje nego prije osam godina, što nije ni posve čudno uzmemo li u obzir da u određenom trenutku najveći potrošači u industriji nisu radili.

Ono što u OIEH posebno ističu, činjenica je da se, ulaskom obnovljivih izvora energije “u igru”, mijenja i sama struktura proizvodnje struje kod nas. Vratimo li se ponovno osam godina unazad, trend pokazuje da se na godišnjoj razini udio proizvodnje iz neobnovljivih izvora smanjuje, dok se udio iz obnovljivih izvora povećava. Što to konkretno znači, pojasnili su iz OIEH.

“Rast proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora bio je značajan i najveći od svih tehnologija u promatranom razdoblju (2016. – 2023., op.a.). Trend rasta proizvodnje svih obnovljivih izvora iznosio je 338,88 GWh godišnje ili 14,42 posto.

Trend proizvodnje iz vjetroelektrana bio je najveći od svih tehnologija u proizvodnom miksu i iznosio je +221,43 GWh godišnje. Trend proizvodnje iz termoelektrana i CHP na obnovljive izvore (Combined Heat and Power, kogeneracija, op.a.) iznosio je +88,76 GWh godišnje.

Trend proizvodnje iz sunčanih elektrana iznosio je +21,04 GWh godišnje, a iz geotermalnih elektrana +7,65 GWh godišnje – objašnjavaju u OIEH, u kojem ističu i da je, na dan 1. siječnja 2024., instalirana snaga elektrana kod nas iznosila 5128 MW, od čega je onih na obnovljive izvore 3970 MW (77,6 posto), a na neobnovljive 1128 MW (22,4 posto).

Idemo sad još malo na onaj dio Hrvatske kao uvoznika električne energije. Pojasnit ćemo jer on ne znači da država struju koja se ovdje proizvede svaki mjesec prodaje, već da je ukupna bilanca struje pozitivna. Preciznije, tijekom 2023. osam mjeseci (razdoblje siječanj – lipanj, studeni i prosinac) Hrvatska je bila izvoznik, a četiri mjeseca (razdoblje srpanj – listopad) uvoznik električne energije.

“Ukupna izdašnost, odnosno produktibilnost obnovljivih izvora energije u 2023. iznosila je 11.770 GWh. To predstavlja oko 28,3 TWh primarne energije, što je ekvivalent 2,1 milijuna tona LNG-a, 2,4 milijuna tona nafte ili 4,1 milijuna tona kamenog ugljena – kolika je, zapravo, proizvodnja vjetra, sunca, vode”, na primjeru su pojasnili u OIEH, dodajući da je malo zemalja u EU koje imaju takvu strukturu raspoložive energije, koja je ujedno i dekarbonizirana korištenjem energetskih tehnologija bez emisija ugljika. Hrvatska zbog toga i jest u top 5 zemalja EU po stupnju dekarbonizacije.

Jedini bez tržišne premije
S obzirom na činjenicu da je lanjskog svibnja i studenog energija od obnovljivih izvora bila jednaka ukupnoj potrošnji struje, može li se nešto napraviti za ljetne mjesece kad još uvijek struju moramo uvoziti?

“U razdoblju lipanj – listopad velik je manjak električne energije koji pokrivaju termoelektrane na fosilna goriva, uvoz električne energije i proizvodnja hidroelektrana iz akumulacija. Kako bi se nadomjestio manjak u ljetnim mjesecima, potrebno je ubrzati izgradnju sunčanih elektrana”, kažu u OIEH, odakle dolazi i podatak da je s 1. siječnja u Hrvatskoj instalirano 13.573 solarnih elektrana, od čega je 2776 krajnjih kupaca s vlastitom proizvodnjom, a 10.797 korisnika postrojenja za samoopskrbu.

A iako sveukupna situacija i nije toliko loša, u OIEH upozoravaju da se i dalje mora raditi na ciljevima koje RH mora ispuniti do 2030. U kontinentalnom dijelu zemlje nužno je potaknuti rast novih bioplinskih elektrana koje mogu odgovoriti na volatilnost proizvodnje sunčanih elektrana i vjetroelektrana.

Što se potonjih tiče, u OIEH su definirali više od 29 tisuća kvadratnih kilometara raspoloživog područja za obnovljive izvore na sjevernom Jadranu, gdje je moguć razvoj 25 GW pučinskih vjetro i solarnih elektrana. Predlažu i agrosolare te akvasolare pa ističu da bi se na samo 1% ukupno raspoložive poljoprivredne površine kod nas, što iznosi oko 1000 hektara, moglo doprinijeti ukupnoj godišnjoj proizvodnji električne energije većoj od 1000 GWh.

Regulatorno okruženje i dalje je, kažu u OIEH, najveća prepreka s kojom se tržište obnovljive energije suočava. Podsjetit ćemo samo na neke o kojima smo već i pisali; zbog HERA-ina nedonošenja odluke o iznosu naknade za priključenje na prisilnom je čekanju oko 1300 MW projekata obnovljivih izvora ukupne investicijske vrijednosti od oko 1,2 milijarde eura, a i lani je Hrvatska bila jedina država Unije koja nije omogućila tržišnu premiju za postrojenja obnovljive energije.
www.poslovni.hr

MOSS funkcionira poput divovske, superučinkovite baterije, a novo postrojenje skladišti energiju iz obnovljivih izvora poput vjetra i sunca. Danska tvrtka Hyme Energy pokrenula je prvi svjetski projekt skladištenja energije koristeći rastopljenu hidroksidnu sol za skladištenje zelene energije. Projekt se zove Molten Salt Storage – MOSS, a postrojenje za skladištenje energije otvoreno je u danskom Esbjergu.

Divovska superučinkovita baterija
Pohrana viška energije proizvedene tijekom sunčanih ili vjetrovitih dana za kasniju upotrebu ključni je izazov zelene energije. Rješenje danskih stručnjaka ovaj višak energije proizveden tijekom vršnih razdoblja pohranjuje unutar rastaljene hidroksidne soli. MOSS funkcionira poput divovske, superučinkovite baterije, a novo postrojenje će skladištiti energiju iz obnovljivih izvora poput vjetra i sunca.

Tijekom razdoblja visoke proizvodnje obnovljive energije, višak električne energije koristit će se za zagrijavanje hidroksidne soli koja prelazi u rastaljeno stanje. Ova rastaljena sol držat će se na ekstremno visokim temperaturama i pohranjivati ogromne količine energije.

Održiva i pouzdana rezerva
Buduća komercijalna MOSS postrojenja mogla bi skladištiti zelenu električnu energiju u rastaljenoj hidroksidnoj soli zagrijanoj do 700 stupnjeva Celzijusa otkriva Ask Emil Løvschall-Jensen, izvršni direktor i suosnivač Hyme Energyja.

Pohranom zelene električne energije u rastaljenoj hidroksidnoj soli postrojenje za skladištenje energije stvara pouzdanu i održivu rezervu za vrijeme kad je proizvodnja obnovljive energije niska. A čim proizvodnja obnovljive energije padne iz bilo kojeg razloga, oslobađa se toplina pohranjena u rastaljenoj soli i ta se toplinska energija pretvara u paru.

Rastaljena hidroksidna sol izvanredno je otporna na toplinu i ta joj osobina omogućuje pohranu ogromnih rezervi energije uz minimalne gubitke.

Danski projekt
Uz Hyme Energy u ovom projektu sudjelovao je niz danskih kompanija kap što su Alfa Laval Aalborg i KIRT te danski Program za razvoj i demonstraciju energetskih tehnologija (EUDP). Cilj je CO2 neutralna zemlja do 2050. A MOSS tehnologija mogla bi, vjeruju, dekarbonizirati brojne energetski intenzivne industrije. Naime, potrošnja topline čini 50% ukupne globalne potrošnje energije, uz 40% emisije ugljika.
www.bug.hr

Građani zadnjih godina masovno ugrađuju sunčane elektrane. Povrat ulaganja u ovaj tip elektrane je već za 4-5 godina, a trošak energije sljedećih 25 godina može biti gotovo nula. Broj sunčanih elektrana je u porastu što govori podatak da ih je na HEP-ovu mrežu s 31. ožujkom bilo priključeno 17.697 od čega u kategoriji kućanstava 12.495, a u kategoriji poduzetništva 5.202, dok ih je prije par godina bilo znatno manje.

Kada se razdvoji ukupna priključna snaga sunčanih elektrana od 525,5 megavata na one u poduzetništvu i na kućanstva, dolazi se do toga da kućanstva sudjeluju s 84,2 dok poduzetništvo s 441,3 megavata priključne snage na HEP-ovu mrežu.

Možda običnom potrošaču te brojke ne govore puno, ali kada se raščlane na broj priključaka po godini, jasno je da interes za ugradnjom sunčanih elektrana stalno raste.

Nagli skok krenuo s početkom energetske krize
Ne tako davne 2019. godine na HEP-ovu su se mrežu priključila 103 kućanstva i 153 poduzeća sa sunčanim elektranama. Taj je broj iduće tri godine rastao, ali je ostajao u troznamenkastim okvirima. Nagli skok dogodio se 2022. godine s pojavom energetske krize kada se na mrežu priključilo 2.457 kućanstava i 576 poduzetničkih subjekata. Prošle godine rast broja priključaka bio je još izrazitiji što ukazuje podatak da je 6.747 privatnih i 1.846 poduzetničkih objekata na svoje objekte postavilo solarne panele.

Razloga za rast broja sunčanih elektrana je više, a među glavnima se ističu neizvjesnost vezana za cijenu električne energije te poticaji koji se nude za postavljanje obnovljivih izvora energije.

Natječaj ukupne vrijednosti 300.000 eura
Koprivničko-križevačka županija već nekoliko godina kućanstvima nudi poticaje za ugradnju sunčanih elektrana, a zbog sve većeg interesa građanstva ukupna svota novca za tu namjenu u njezinom proračunu raste. Ovaj tjedan ta županija zaključit će poziv na natječaj ukupne vrijednosti 300.000 eura putem kojeg korisnici mogu ostvariti do 50 posto donacija, ali ne više od 3.000 eura za postavljanje sunčane elektrane.

Pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, komunalne djelatnosti i poljoprivredu Koprivničko-križevačke županije Marijan Štimac kaže da je do sada zaprimljeno 99 zahtjeva, a 2021. godine kada je za tu namjenu u proračunu bilo osigurano 100.000 eura bilo ih je 28.

Padaju li uistinu cijene solarnih panela?
S obzirom da se u javnosti govori kako cijene panela neprestano padaju, upitali smo Štimca je li to točno.

On podsjeća da je država 2022. godine ukinula PDV na sunčane elektrane pa se očekivao pad cijena, ali to se nije dogodilo. Istina jest da je nekim solarnim panelima pala cijena, ali riječ je o kineskim, uglavnom starijim pločama koje su ostale na zalihama, kaže Štimac. Napominje da su te ploče manje učinkovite od onih koje danas izlaze iz tvorničkih pogona. Stoga se u uvjetima natječaja Koprivničko-križevačke županije zahtijeva ugradnja kvalitetnijih panela, tvrdi Štimac. Pritom dodaje da je dobro što se cijena panela pa i sunčanih elektrana stabilizirala, odnosno ne poskupljuje.

“Svi govore o cijeni solarnih panela, ali valja znati da su oni najjeftinija komponenta sustava koji se sastoji od više dijelova“, kaže Štimac te navodi pretvarač kao jedan od skupljih dijelova, a tome treba pridodati i montažu.

Koliko postavljanje košta i koliko je zapravo isplativo?
Štimac dalje objašnjava kako prosječno kućanstvo koje se ne grije na struju, troši otprilike 4.500 kilovatsati struje na godinu. Za takvo kućanstvo, ugrubo rečeno, potrebno je izdvojiti 6.500 eura za kupnju i postavljanje sunčane elektrane po principu ključ u ruke. Sa subvencijom koja iznosi 3.000 eura ispada da investitor izdvaja svega 3,500 eura. Prema toj računici, povrat sredstava je četiri do pet godina što je više nego isplativo, jer je potrošnja kućanstva za električnu energiju idućih 20 do 25 godina svedena na nulu.

No, ako se energija troši i na grijanje i klimu treba uložiti znatnija sredstva, ali i to je dugoročno gledano dobro ulaganje.

Što ako država ukine subvenciju na potrošenu struju?
Sugovornik u kalkulaciju o ugradnji solarnih elektrana za kućanstva uvodi još jedan element koji utječe ili će utjecati na isplativost postavljanja panela na krovove obiteljskih kuća i stambenih zgrada.

Naime, država trenutno subvencionira cijenu potrošene električne energije što je čini jeftinijom od tržišne. Budu li, međutim, subvencije ukinute, postavljanje sunčanih elektrana bit će još isplativije, do te mjere da neće biti potrebne subvencije županija, gradova ili Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Definitivno se isplati ugraditi sunčanu elektranu, jer smanjuje izdvajanja iz kućnog budžeta, ali i pridonosi smanjenju ispuštanja štetnih stakleničkih plinova u atmosferu, zaključuje Štimac.
www.telegram.hr

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) i Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) potpisali su Sporazum o financiranju za provedbu financijskog instrumenta „Krediti za energetsku učinkovitost poduzetnika“. Ovaj instrument vrijedan 250 milijuna eura omogućit će poduzetnicima u različitim sektorima pristup kreditima uz povoljne kamatne stope te mogućnost djelomičnog otpisa glavnice kredita. Cilj je potaknuti energetsku učinkovitost i održivost poslovanja, pružajući tako novu podršku hrvatskom gospodarstvu. Krediti će biti na raspolaganju poduzetnicima u prvoj polovici 2025. godine.

Zaključenjem Sporazuma o financiranju za provedbu financijskog instrumenta "Krediti za energetsku učinkovitost poduzetnika" otvara se novo poglavlje u podršci poduzetnicima kroz Program Konkurentnost i kohezija 2021-2027.

Ovaj sporazum omogućuje plasiranje oko 250 milijuna eura kredita namijenjenih gospodarskim subjektima iz područja proizvodne industrije te komercijalnog i uslužnog sektora. Svrha je podržati poduzetnike bez obzira na njihov pravni oblik, veličinu ili strukturu vlasništva, a koji su najmanje godinu dana prije predaje zahtjeva za kredit registrirani za obavljanje djelatnosti u navedenim sektorima.

„HBOR želi osnažiti poduzetnike u njihovim nastojanjima za postizanje energetske efikasnosti i održivog razvoja. Vjerujemo da će ova inicijativa potaknuti implementaciju inovativnih rješenja koja će ne samo unaprijediti konkurentnost naših poduzetnika, već i doprinijeti očuvanju okoliša te dugoročnoj održivosti naše ekonomije“, izjavio je Hrvoje Čuvalo predsjednik Uprave HBOR-a.

„Podrška poduzetnicima za ulaganja u energetsku učinkovitost ključna je za ostvarenje ciljeva zelene tranzicije. S ovim inovativnim financijskim instrumentom potaknut ćemo novi investicijski ciklus poduzetnika koji nas približava ostvarenju tih ciljeva te ujedno doprinosi smanjenju troškova i povećanju konkurentnosti poduzetnika u Hrvatskoj“, istaknuo je ministar Šime Erlić.

Financijski instrument će se provoditi putem poslovnih banaka koje će kroz postupak javne nabave odabrati Hrvatska banka za obnovu i razvitak, osiguravajući tako oko 125 milijuna eura privatnog kapitala banaka. Poduzetnicima će biti dostupni krediti do 3.000.000,00 eura uz povoljne kamatne stope, s obzirom da će dio kredita biti bez kamate zahvaljujući sredstvima Europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Ključna karakteristika ovog financijskog instrumenta je mogućnost djelomičnog otpisa glavnice kredita do 50 posto uz unaprijed zadane kriterije povezane uz energetske uštede i/ili mjere obnovljivih izvora energije. Dodatnu vrijednost predstavlja oslobođenje od plaćanja naknada za obradu zahtjeva i rezervaciju sredstava.

Ovi krediti predstavljaju povoljan i dostupan izvor financiranja za postizanje energetskih ušteda, što će dodatno povećati konkurentnost poduzetnika iz prihvatljivih sektora. Otvaraju se nove prilike za unapređenje poslovanja i doprinose izgradnji održive ekonomije.
www.hbor.hr

Tijekom proteklih godina Vodovod grada Vukovara postao je prepoznatljiv po nizu projekata koje provode, a koji za cilj imaju podizanje kvalitete rada, uštede i modernizaciju. Jedan od takvih projekata je projekt “Energijom sunca do pitke vode” koji je započeo izradom preliminarnih studija koje su bile pokazatelje isplativosti ulaganja u energetiku sa pretpostavkom mogućnosti smanjenja troškova potrebnih energenata za proizvodnju pitke vode.

Prva faze projekta realizirana je i puštena u rad 2022. godine neposredno prije porasta cijene energenata. Nakon završetka prve faza i puštanja u rad solarne elektrane snage 469kW ostvarene su određene uštede koje su direktno utjecale na zadržavanje cijena vodnih usluga na trenutnim razinama unatoč porastu cijena energenata i drugih potrebnih materijala za održavanja sustava i proizvodnju vode.

Tijekom 2023. godine, Vodovod grada Vukovara prijavio se na objavljeni natječaj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te potpisao ugovor za početak druge i treće faze koja se odnosi na projektiranje novih solarnih elektrana i projektiranje baterijskog sustava.

“Projektom je predviđena izgradnja baterijskog sustava na postojećoj izgrađenoj solarnoj elektrani, zatim izgradnja solarne elektrane na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda u Sotinu snage 22kW zajedno sa baterijskim sustavom kao i solarna elektrana snage 802kW na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda u Vukovaru također zajedno sa baterijskim sustavom”, navodi direktor Vodovoda grada Vukovara Dario Tišov.

Dodaje da iako je uređaj za pročišćavanje otpadnih voda nedavno dovršen da je ovim projektom cilj što prije pripremiti i napraviti sve predradnje kako bi se već u 2024. Godini, u slučaju osiguranja financijskih sredstava, mogao pokrenuti novi investicijski ciklus izgradnje i ulaganja u obnovljive izvore energije obzirom da je jedan od najvećih troškova rada uređaja za pročišćavanje otpadnih voda upravo električna energija.

Projekt izrade dokumentacije sufinanciran je od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost a vrijednost izrade projektne dokumentacije iznosi gotovo 20.000,00 EUR-a. Tijekom mjeseca svibnja očekuje se potpuni završetak projektne dokumentacije čime će se stvoriti svi potrebni preduvjeti za četvrtu fazu odnosno izgradnju dodatnih elektrana zajedno sa baterijskim sustavima. Procijenjena vrijednost četvrte faze koja obuhvaća izgradnju dodatnih solarnih elektrana zajedno sa baterijskim sustavima iznosi gotovo 2 milijuna EUR-a.

“Cilj društva je u budućem razdoblju pronaći moguće izvore sufinanciranja kako bi osim dobrobiti i utjecaja na zaštitu okoliša u budućem razdoblju ovim projektom ostvarili dodatne uštede čime bi ostvarili mogućnost ulaganja u druge također bitne projekte sa ciljem podizanja kvalitete isporuke vodnih usluga”, istakao je Tišov.

Projekt „Energijom sunca do pitke vode ” pozicionira Vodovod grada Vukovara među tvrtke koje brinu o okolišu, vodi, vodnim resursima i korisnicima vodnih usluga. Realizacija svih projekata koje društvo provodi ne bi bila moguća bez zaposlenika Vodovoda grada Vukovara koji uz redovne poslove na procesu proizvodnje vode te održavanja sustava vodoopskrbe i odvodnje kroz organizirane projektne timove provode realizaciju svih projekata. Također realizacija ne bi bila moguća bez suradnje s gradom Vukovarom koji podržava i potiče rast i razvoj društva s ciljem napretka a time i kvalitetnije usluge krajnjim korisnicima.
www.press032.com

HEP planira gradnju nove reverzibilne hidroelektrane Blaca snage 500 MW. Snaga za turbinski način rada buduće reverzibilne hidroelektrane Blaca je 498 megavata, a crpke bi radile maksimalno 489 megavata, navodi se u dokumentaciji Hrvatske elektroprivrede. Pogon bi se nalazio u Sinjskom polju nedaleko od Splita.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja RH provodi procjenu utjecaja na okoliš planirane reverzibilne hidroelektrane Blaca. Prijevoznik je Hrvatska elektroprivreda u državnom vlasništvu, odnosno njezina podružnica HEP-Proizvodnja.

Uz glavnu namjenu, cilj investicije je poboljšati obranu od poplava smanjenjem velikih vodostaja rijeke Cetine, povećati navodnjavanje i omogućiti rad hidroelektrane Orlovac i pri visokom vodostaju Cetine, priopćilo je ministarstvo. najavio.

Snaga za turbinski način rada bila bi 498 megavata, a crpke bi radile maksimalno 489 megavata, navodi HEP u zahtjevu za procjenu utjecaja. U pumpnom načinu, crpke bi koristile višak električne energije iz vjetroelektrana i solarnih parkova za crpljenje vode iz donjeg rezervoara Gala u gornje jezero Blaca. Kada potražnja u elektroenergetskom sustavu premaši proizvodnju, reverzibilne hidroelektrane uključuju turbine i pretvaraju potencijalnu energiju vode iz gornjeg jezera u električnu energiju.

Godišnja proizvodnja procijenjena na 986 gigavata
Lokacija za pogon je na Sinjskom polju u općini Otok u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Zauzeo bi prostor od ispod naselja Gala, u Galjskom polju, do prostora doline Blaca na obroncima planine Kamešnice, navodi se u dokumentaciji.

Prije izrade studije utjecaja na okoliš, investicija se prije nekoliko godina procjenjivala na čak 790 milijuna eura.

Ministarstvo je izvijestilo da će crpke u prosjeku trošiti 1,29 teravat-sati godišnje, a turbine će proizvoditi 986 gigavata. Računa se na osam sati dnevno crpljenja i šest sati proizvodnje. Postrojenje bi bilo aktivno 11 mjeseci godišnje, dok je ostalo vrijeme predviđeno za remont i kontrolu.

RHE Blaca imala bi tri generatora
Akumulacija Gornji Blac bila bi površine 58,1 hektar i imala bi radni volumen od 13 milijuna kubika. Zamišljena duljina gornjeg tunela promjera šest metara iznosi 1929 metara, dok bi tlačni cjevovod promjera 4,7 metara bio 1719 metara.

Reverzibilna hidroelektrana projektirana je s tri generatora. Donji tunel bio bi dug 3.537 metara, a promjer šest metara. Donja akumulacija Gala bila bi površine 74 hektara i zapremine 2,6 milijuna kubičnih metara. Blaca bi se spojila na transformator 400/110 kilovolti. Projekt uključuje izgradnju brane.

Višak zemljanog materijala od izgradnje procijenjen je na 2,1 milijun kubika, a kamena 182.000 kubika.

U gotovo svim zemljama u regiji posljednjih su godina pokrenuti reverzibilni hidroelektrani . Slovenija, Srbija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Rumunjska i Grčka već imaju takve objekte , a planiraju ih graditi još.
www.balkangreenenergynews.com

Pozitivan primjer za poticanje građana dolazi iz grada Đakova koji je kreirao novi natječaj dodatnih subvencija za fizičke osobe koje su ostvarile sufinanciranje na prethodnim natječajima koje je objavio Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Iznosi koje je grad Đakovo izdvojio za natječaj su sukladni proračunu kojeg grad ima. Da se i ostali gradovi sa sličnim iznosima uključe u sufinanciranje sakupila bi se značajna financijska sredstva.

Nakon što je u veljači ove godine raspisao javni poziv za poticanje energetske učinkovitosti obiteljskih kuća na svom području, Grad Đakovo ovih je dana izišao s objavom prve tranše korisnika sredstava koja proizlaze iz Odluke o sufinanciranju provedbe mjera energetske učinkovitosti navedenih stambenih objekata, a tranša se odnosi na ožujak ove godine. Riječ je o programskom razdoblju od 2023. do 2027. godine i o sedmero prijavitelja zahtjeva, svi iz Đakova, a kojima će Grad sufinancirati poticanje energetske učinkovitosti obiteljskih kuća. Navode se pojedinačni iznosi od 1311 do 2123 eura, ukupno u tranši za ožujak 12.509 eura. Grad će sufinancirati s 20 posto iznosa ukupnih opravdanih troškova u odnosu na stvarno realizirane troškove koje je priznao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za isplatu svoga udjela subvencije, a do maksimalno 3,981,68 eura po korisniku.

Prvo je ovo sufinanciranje kojim Grad potiče energetsku učinkovitost obiteljskih kuća, a objava za ožujak prva tranša korisnika - kaže gradonačelnik Marin Mandarić.

“Svi prijavitelji dužni su se pridržavati svih uvjeta kako je propisano javnim pozivom. U protivnom, Grad zadržava pravo uskratiti isplatu", stoji u Odluci o sufinanciranju provedbe mjera energetske učinkovitosti obiteljskih kuća.

Korisniku može biti dodijeljena samo jedna potpora po javnom pozivu tijekom proračunske godine, a tijekom provedbenog razdoblja Programa poticanja energetske učinkovitosti obiteljskih kuća za razdoblje 2023. - 2027. godine može samo jednom ostvariti potporu za svaku od različitih aktivnosti energetske obnove.

Prijave na ovaj javni poziv, počevši od 1. ožujka, podnose se sve do iskorištenja planiranih sredstava u proračunskoj godini, a najkasnije do 1. prosinca 2024. godine. Ukupan iznos planiran u proračunu Grada Đakova za ovaj javni poziv je 40.000 eura.

Tko se sve može javiti na javni poziv
Javni poziv za poticanje energetske učinkovitosti obiteljskih kuća na području grada Đakova namijenjen je fizičkim osobama – građanima, koji imaju obiteljsku kuću i prebivalište na području grada, a koji su se prijavili na javni poziv za poticanje obnovljivih izvora energije u obiteljskim kućama od 28. rujna 2022. godine i/ili na javni poziv za poticanje ugradnje fotonaponskih elektrana u obiteljskim kućama od 15. studenoga 2023. godine, a koji je objavio Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, odnosno koji su zadovoljili uvjete i sklopili ugovor o sufinanciranju projeka te realizirali projekt i primili na svoj račun sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitot. Uz ostale uvjete za konkuriranje za ovo sufinanciranje, podnositelj zahtjeva ne smije imati dugovanja prema Gradu, njegovim trgovačkim društvima, Poreznoj upravi.
www.glas-slavonije.hr

Nakon desetljeća ugradnje fotonapona na raznim zgradama po cijeloj Hrvatskoj konačno je i zagrebački FER ugradio solarnu elektranu na krov fakulteta. 1400 fotonaponskih panela zadovoljit će polovinu energetskih potreba fakulteta koji školuje nove generacije inženjera elektrotehnike. Ovo je očiti primjer da nova tehnološka rješenja prvo u praksi primjene inženjeri s dobrom vizijom za budućnost dok je sama znanstvena zajednica u konačnici bila prisiljena prihvatiti nove energetske trendove kao nešto što se više ne može ignorirati.

'Mi time štedimo na računu za električnu energiju, računamo da je to na 150- 200 tisuća eura na godišnjoj razini. Štedimo na energiji, na snazi, a to nije jedini benefit, uz to emitiramo 180 tona CO2 manje u atmosferu svake godine", rekao je Tomislav Capuder

Svjetski je dan obnovljivih izvora energije, a na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva postavljena je solarna elektrana. Više od 1400 solarnih panela zadovoljit će polovinu energetskih potreba fakulteta.

Solarna elektrana na krovu fakulteta. Uskoro će gotovo sve na FER-u pokretati sunce. "Ona će godišnje proizvoditi oko 800 megavat sati, da pojasnim to je energija i kapacitet koji bi imali u 200 prosječnih hrvatskih kućanstava", rekao je Tomislav Capuder, voditelj projekta Solar FER.

Posljednji paneli još se postavljaju, a s radom bi elektrana trebala početi u lipnju. Na krovu Fakulteta elektrotehnike i računarstva postavljeno je više od 1400 solarnih panela čime će se troškovi energije na godinu smanjiti za 50 posto. Odnosno, to će zadovoljiti gotovo polovinu energetskih potreba fakulteta, a prednosti ima još.

"Mi time štedimo na računu za električnu energiju, računamo da je to na 150- 200 tisuća eura na godišnjoj razini. Štedimo na energiji, na snazi, a to nije jedini benefit, uz to emitiramo 180 tona CO2 manje u atmosferu svake godine", rekao je Capuder.

U planu je i energetska obnova zgrade, a kako bi energiju koju proizvedu maksimalno i iskoristili, uz solarne panele stižu i baterijski spremnici.

"Oni nam služe da kada imamo višak energije od sunca je spremamo u te baterije, a kada nam nedostaje onda je praznimo kako bi nadoknadili taj manjak koji dobivamo iz solarne elektrane", objašnjava Capuder.

Na projektu vrijednom 815 tisuća eura radili su dvije godine. Financiran je od Islanda, Lihtenštajna i Norveške putem Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora uz nacionalno sufinanciranje Republike Hrvatske.

"Taj projekt ima više dimenzija, jedan je ispunjavanje ciljeva smanjenja emisije ugljičnog dioksida, a s druge strane pruža fakultetu priliku da postane bolji i kvalitetniji istraživački laboratorij u kojem će studenti, istraživači, mi zajedno s gospodarstvom moći demonstrirati upravljanje obnovljivim sustavom energije", poručio je Vedran Bilas, dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu.

Ideja je da od njihove solarne elektrane koristi imaju i građani.

"Proizvodimo i kada nismo na fakultetu, kada su vikendi,praznici. Taj višak energije ćemo spremati u baterijski spremnik ili ćemo ga dijeliti. To dijeljenje bi bilo sa građanstvom, s perspektivom da gledamo na energetski siromašno građanstvo", kaže Capuder.

Na ovaj način FER je još jednom podignuo letvicu i pokazao svoju znanstvenu i stručnu orijentiranost na obnovljive izvore energije.
www.net.hr