Dvorac Marčan 2016

DVORAC OPEKA 220X120Dvorac Opeka Marčan 2016, predmet projekta je integracija obnovljivih izvora energije te modernih tehnoloških rješenja sa zaštićenom zgradom na temelju koncepta integralnog pristupa projektiranju kroz stručni tim više projektanata uz poštivanje odredbi norme ISO 50001 sustava upravljanja energijom.
 

ZAŠTITA KULTURNOG DOBRA
Projektom se obrađuje nova instalacija grijanja i hlađenja. Građevina je zaštićena kao nepokretno kulturno dobro te je stoga potrebno posvetiti posebnu pozornost prilikom izrade instalacija da se ne oštete strukture zgrade. U prostorijama u kojima se postavljaju podne (parapetne) jedinice i podni razvod, a u kojima postoji kameno popločenje, ne smije biti uklonjeno, bušeno ili oštećeno kameno popločenje. Ujedno zidna originalna opločenja se ne smiju bušiti ili oštećivati u bilo kojem obliku.

Zaštita kulturnog dobra:
• Zaštita od oštećenja tijekom izvođenja instalacija
• Zabranjuje se bušenje i oštećivanje kamenog poda
• Zabranjuje se bušenje i oštećivanje obloženih zidova
• Zabranjuje se bušenje i oštećivanje obloženih stropova
• Tijekom izvođenja se predviđa stručni nadzor konzervatorske službe

Demontaža opreme:
• Uklanjanje postojeće opreme na zgradi
• Skidanje i rezanje postojećih cjevovoda grijanja
• Skidanje i sanacija postojećih cjevovoda vodovoda
• Skidanja i demontaža svih kabel polica i elektro vodova
• Sanacija prodora kroz zidove, stropove i vraćanje u prvobitno stanje

SMJERNICE ZA IZLAGANJE I ČUVANJE UMJETNINA NA PAPIRNOM NOSITELJU
Papir je zbog svoje vlaknaste strukture i sastava vrlo osjetljiv na oscilacije relativne vlažnosti zraka i temperature, na utjecaj svjetlosti te način rukovanja. Pigmenti i tinte također su osjetljivi izlaganju većoj količini svjetlosti (fotooksidacija), tako da može doći do promjene njihove boje; pojedini pigmenti mogu izrazito posvijetliti te gotovo izblijedjeti. Oštećenja na papirnom nositelju mogu izazvati vanjski čimbenici odnosno neodgovarajuće čuvanje i rukovanje te unutarnji čimbenici, ponajprije loša kakvoća materijala od kojih se izrađuje, no razlozi štetnog djelovanja često su rezultat kompleksnog preklapanja različitih procesa. Kako je papir po svojoj prirodi izrazito higroskopan materijal, predmeti na papirnom nositelju ne bi se smjeli izlagati velikoj relativnoj vlažnosti (RV). Srednja vrijednost za papir iznosi između 40 i 55% (± 2) RV. Visoki postotak vlage u zraku stvara uvjete unutar kojih dolazi do reakcija izmjeničnog bubrenja i stezanja papirnih vlakana, čime dolazi do deformiranja papirnog nositelja. Visoki postotak vlage u zraku također pogoduje i razvoju plijesni. Mikroorganizmi mogu uzrokovati niz problema, od alergijskih reakcija kod posjetilaca do slabljenja cjelokupnog stanja predmeta na papirnom nositelju, stvaranja nepovratnih mrlja i privlačenja drugih štetnika. Izrazito suhi uvjeti mogu uzrokovati stezanje, čak i lomljenje papirnih vlakana ukoliko RV padne ispod 40%. Različiti materijali na oscilacije u temperaturi reagiraju na različite načine. Temperatura prikladna za papirnu građu je ona između 16 i 19°C, dok više temperature izazivaju ubrzavanje procesa kemijske degradacije papira.

IZLAGANJE IZVORIMA SVJETLOSTI
Izlaganje izvorima svjetlosti potrebno je nadzirati, odnosno izbjegavati, kako bi se umanjile posljedice fotokemijskih reakcija. Vidljiv dio svijetla smješten je između ultraljubičastog i infracrvenog dijela spektra. Ultraljubičasto zračenje je oblik elektromagnetske radijacije, ono ne doprinosi vidljivosti predmeta i u idealnim slučajevima ga je najbolje eliminirati. U suprotnom će njemu izloženi materijali biti višestruko oslabljeni, a promijenit će i obojenje od blagog žućenja a mogu i potpuno izblijediti. Direktno sunčevo svjetlo ima najviše potencijala za ovu vrstu oštećenja, no i neke vrste žarulja također emitiraju dosta ultraljubičastih zraka. Interakcija svjetla trebala bi se ograničiti na trenutke kada je predmet dostupan razgledavanju ili izučavanju te minimizirati izloženost ultraljubičastim svjetlom primjenom odgovarajućih filtera. S obzirom na to da su posljedice djelovanja vidljivog svjetla kumulativne, svako ograničenje izlaganja istom, bilo u smislu vremena ili intenziteta, sprječava oštećenje predmeta. Umjetnine na papirnom nositelju mogu biti osvijetljene s najviše 50 luksa.

RUKOVANJE
Poželjno je da se rukovanje umjetninama svede na minimum. Preporuča se da se takva umjetnina prenosi u horizontalnom položaju, uz minimalno nagibanje ukoliko je to potrebno. Otvaranje originalne opreme za pohranu ili podizanje mapa izvan predviđenih vitrina se mora izvoditi pažljivo, od strane osposobljene osobe koja pritom mora koristiti zaštitne pamučne rukavice.

USPOREDBA CIJENE ENERGENATA
Cijene energenata se mijenjaju ovisno o stanju na tržištu te se primjenom pojedinih tehnoloških rješenja i pravilnim odabirom energenta može dugoročno značajno uštedjeti. U tablicama je napravljena usporedba troška upotrebe određenog energenta ovisno o potrebnoj količini energije koja se mora dovesti u sustav u zavisnosti nekoliko faktora: učinkovitost uređaja, ogrijevna vrijednost te cijena energenta. Analiza je napravljena na nominalnom iznosu od 10.000 kWh godišnje energije za grijanje pri čemu treba imati na umu da su dizalice topline uređaji koji mogu grijati i hladiti tijekom cijele godine. Kompaktna dizalica topline ima opciju i dogrijavanja sanitarne vode odnosno to je uređaj 3 u 1 dok za usporedbu klasični sustavi kao što su kotlovi na pelete, plin ili UNP imaju samo mogućnost grijanja zgrade i grijanja sanitarne vode te je potrebno ugraditi dodatni rashladnik vode. Kod zračnih dizalica topline faktor učinkovitosti opada sa smanjivanjem temperature vanjskog zraka, ali je od svih kompresorskih tehnologija zračna dizalica topline najpovoljnija po cijeni. Ekonomskom analizom se dolazi do podatka da je zračna dizalica topline konkurentna do temperatura u rangu između -10 i -15°C te se ispod te temperature može koristiti drugi sustav grijanja.

ZRAČNA DIZALICA TOPLINE
Zračna dizalice topline se koristi kao primarni tehnološki uređaj za grijanja i hlađenje zgrade tijekom cijele godine. Tijekom ljeta se uređaj koristi za hlađenje zgrade, a tijekom zime za grijanje. Jedinica ima mogućnost prekretanja režima rada tako da se može prebacivati iz moda grijanja sanitarne vode u mod hlađenja zgrade. Primjenom akumulacije energije može se sva toplinska energija pripremiti tijekom noći za novi dan. Klimatski uvjeti koji vladaju u kontinentalnoj Hrvatskoj, omogućavaju primjenu reverzibilnih dizalica topline sa svrhom grijanja i hlađenja, kojima se može pouzdano grijati i kod najnižih temperatura vanjskog zraka koje se mogu pojaviti u toj klimatskoj zoni. Za grijanje i hlađenje prostora odabrane su tzv. reverzibilne dizalice topline u kompaktnoj izvedbi.

U instalaciji je predviđena uporaba
* zračna dizalica topline nominalno pri +5°C (60% kW pri -20°C)
* postavljena u posebnoj prostoriji
* s odvodom kondenzata
* u zoni malog prolaska korisnika zgrade
* sa smjerom ispuha otpadnog zraka u zonu niskog prolaska
* primarna uporaba za hlađenje i grijanje

Osnovni energent zgrade je energija okoliša koja se primjenom transformacijskih tehnologija pretvara u traženi energetski oblik. Električna energija iz mreže se koristi za pokretanje dizalice topline koja istovremeno crpi energiju koja se akumulirala u okolišu. Akumulirana toplinska energija u zraku se koristi kao izvor energije za grijanje zgrada. Dizalica topline potom pretvara dva ulazna oblika energija u korisni oblik toplinske energije koja se akumulira u sustavu. Dizalice topline pretvaraju električnu energiju u toplinsku ili rashladnu energiju te pri tome imaju faktor sustava SPF u rangu 2,5 - 5,5 ovisno o vrsti dizalice topline koje imaju faktor dizalice COP 4,5 - 5,5. U režimu hlađenja energija se iz zgrade prebacuje pomoću dizalice topline u zrak. Osnovni princip rada dizalice topline je da iz elektro-energetske mreže uzme 1 kW električne energije te iz okoliša 2-4 kW obnovljive akumulirane energije dok se u zgradu ubacuje zbroj tih energija ili 3-5 kW toplinske energije.

Dizalice topline su uređaji koji svoj rad baziraju na kompresorskom ciklusu u kojem se određenom mediju oduzima ili predaje toplina. Naziv dizalica u sebi nosi korijen transporta odnosno podizanja energetskog nivoa određenog medija što je u ovom slučaju medij grijanja. Proces toplinskih izmjena uključuje u sebi vanjski zrak te medij grijanja zgrade. Ovisno o lokaciji zgrade odabire se koji će izvor energije biti najprikladniji za tražene uvjete primjene. Primjenom prirodnih energetskih izvora zgrada se povezuju s okolišem te se tijekom zime vrši izmjena energije u smjeru okoliša prema zgradi dok je tijekom ljeta energetski tok suprotan od zgrade prema okolišu. Temperatura zraka tijekom godine oscilira te je zrak idealan energetski izvor u prijelaznim razdobljima godine proljeća i jeseni dok tijekom time gubi kapacitet.

Predviđen je centralizirani sustav koji tijekom cijele godine održava tražene mikroklimatske uvjete. Zračna dizalica topline ima u područjima umjerene geoklime srednji godišnji faktor učinkovitosti iznad SPF 3,5 dok sam faktor uređaja postiže vrijednost COP 4,5. U odnosu na grijanje pomoću plinskog sustava odnosno zemnog plina ostvaruju se uštede 30-40% ovisno o geoklimi lokacije zgrade. U odnosu na grijanje pomoću zemnog plina ostvaruje se smanjenje i u emisiji ugljičnog-dioksida CO2 za 50% što je dovoljan razlog primjene ovih sustava. Nominalna radna temperatura je oko +5°C vanjskog zraka dok kod temperatura vanjskog zraka od -10°C jedinica gubi 10-15% snage, a sam uređaj ima mogućnost rada do -25°C uz pravilno dimenzioniranje. U odnosu na klasične dualne sustave grijanja i hlađenja ostvaruje se i ušteda na potrebnom prostoru jer jedinica u sebi ima integrirano grijanje i hlađenje te se olakšava i održavanje sustava.

PELET KOTLOVNICA
Pelet kotlovnica se koristi kao rezervni sustav grijanja u slučaju kvara primarnog sustava grijanja pomoću dizalice topline. Ujedno pelet kotlovnica ima mogućnost preuzimanja cijelog sustava kod izrazito niskih temperatura okoline što se može javiti vrlo rijetko i samo nekoliko dana do tjedan tijekom godine. Uređaj se može koristiti za pomoć dogrijavanja cijelog sustava kod bilo kojeg neplaniranog ispadanja iz rada ostalih aktivnih sustava pripreme tople vode. Svjetski je trend prelazak sa klasičnih goriva (loživo ulje, plin, ugljen) na obnovljive izvore energije. Obnovljivim izvorima energije (OIE) smatraju se izvori energije koji su sačuvani u prirodi i obnavljaju se u cijelosti ili djelomično: Sunčeva energija,biomasa (cijepano drvo, drveni peleti, drvena sječka,...), biogorivo, bioplin, energija vodotoka, vjetra, geotermalna energija, energija valova, energija plime i oseke, energija plina iz deponija ili postrojenja za preradu otpadnih voda. Poticanje korištenja OIE je strateški cilj Europske unije, jer je u skladu sa strategijom održivog razvoja i omogućava ostvarenje ciljeva Kyoto protokola u smislu smanjenja emisije stakleničkih plinova i zaštite okoliša.

CO2 NEUTRALAN ENERGENT
Drvna biomasa nastaje akumulacijom Sunčeve energije u drvnoj masi kroz složeni proces fotosinteze te se ovaj izvor energije može svrstavati pod obnovljive izvore energije, ali ne i u čiste izvore energije jer se u procesu izgaranja oslobađa CO2 u atmosferu. Drvna masa je CO2 neutralna jer je jednaka količina CO2 koja se koristi za stvaranje drvne mase i količina CO2 koja se oslobodi tijekom izgaranja. Korištenjem biomase može se osigurati stalni izvor obnovljive energije koja stalno nastaje u prirodi. Biomasa je dio zatvorenog ugljičnog kruga. Ugljik iz atmosfere se pohranjuje u biljkama, prilikom spaljivanja ugljik se ponovno oslobađa u atmosferu kao ugljični dioksid CO2. Dok god se poštuje princip obnovljivog razvoja (zasadi se onoliko drveća koliko se spali biomase) ovaj oblik dobivanja energije nema značajnog utjecaja na okolinu. Biomasa se smatra obnovljivim izvorom energije i često se naziva ugljično neutralno gorivo, no ono ipak može doprinjeti globalnom zagrijavanju. To se događa kad se poremeti ravnoteža sječe i sađenja drveća, na primjer kod krčenja šuma ili urbanizacije zelenih površina. Kada se biomasa koristi kao gorivo umjesto fosilnih goriva ona ispušta jednaku količinu CO2 u atmosferu. Ugljik iz biomase koji čini otprilike pedeset posto njene mase je već dio atmosferskog ugljičnog kruga. Biomasa apsorbira CO2 tijekom svog životnog ciklusa te ga ispušta natrag u atmosferu kad se koristi za dobivanje energije. Kod fosilnih goriva je to drugačiji proces jer se kod njih ugljik izdvaja iz dugotrajnih spremnika u kojem bi inače bio zauvijek zarobljen i ispušta se u atmosferu. Svjetski je trend prelazak sa klasičnih goriva (loživo ulje, plin, ugljen i električna energija) na obnovljive izvore energije. Obnovljivim izvorima energije (OIE) smatraju se izvori energije koji su sačuvani u prirodi i obnavljaju se u cijelosti ili djelomično: Sunčeva energija,biomasa (cijepano drvo, drveni peleti, drvena sječka,...), biogorivo, bioplin, energija vodotoka, vjetra, geotermalna energija, energija valova, energija plime i oseke, energija plina iz deponija ili postrojenja za preradu otpadnih voda. Poticanje korištenja OIE je strateški cilj Europske unije, jer je u skladu sa strategijom održivog razvoja i omogućava ostvarenje ciljeva Kyoto protokola u smislu smanjenja emisije stakleničkih plinova i zaštite okoliša.

INSTALACIJA VENTILACIJE
REKUPERACIJA ZRAKA GRAĐEVINE
Rekuperatori su uređaji koji se ugrađuju u niskoenergetske i pasivne građevine te im je osnovni cilj smanjivanje ventilacijskih gubitaka građevine pomoću integriranih pločastih izmjenjivača topline zrak-zrak. Jedinice imaju integrirani sustav filtracije zraka u kojem se iz zraka odvajaju čestice peludi, prašine, pore plijesni te se sustavom osigurava higijenski ispravan zrak. Sustavi su idealni za primjenu u kućama u kojima žive astmatičari jer je moguće osigurati higijenski ispravan zrak tijekom cijele godine. Osnovni element uređaja je saćasti izmjenjivač kroz koji prolaze dvije struje zraka te se preko stijenki izmjenjivača vrši izmjena topline. Topli otpadni zrak dolazi iz građevine te prelazi preko izmjenjivača, predaje toplinu te se potom izbacuje u okoliš. Na drugom ulazu je svježi zrak koji je tijekom zime hladan, prolazi preko izmjenjivača, prima toplinu na sebe te se zagrijava, a tako zagrijan ubacuje se u građevinu. Sličan je princip rada i tijekom ljeta kada se topli okolišnji zrak hladi povratnim unutrašnjim zrakom. Potrebno je koristiti sustav ventilacije jer je građevina gotovo hermetički zatvorene te ima jako malu infiltraciju prirodnog zraka na razini od 0,3 do max 0,6 i/h pa da se osigura higijenska izmjena zraka ugrađuju se ventilacijski sustavi. Korištenjem ventilacijskih sustava podiže se kvaliteta života u građevini jer se stalno dovodi svježi zrak te se na taj način izbjegava pojava ustajalog i vlažnog zraka, smanjuje se mogućnost pojave gljivica i plijesni unutar same građevine. Sustav također smanjuje ventilacijske gubitke građevine jer korišteni rekuperator ima mogućnost povrata i do 90% energije iz otpadnog zraka.

SUSTAV MJERENJA POTROŠNJE
Svi kalorimetri i vodomjeri su povezani na centralni sustav mjerenja potrošnje toplinske energije. Kalorimetri se postavljaju na nekoliko referentnih točaka kojima se promatra proizvedena i potrošena energija na dizalici topline ili rezervnom sustavu. Rezervni sustav se koristi kada vrijednost COP-a padne ispod minimalno zadane tako da se ujedno optimiziraju troškovi rada sustava grijanja.
* mjerenje potrošnje toplinske energije
* mjerenje potrošnje hladne vode
* mjerenje potrošnje tople vode
* centralni sustav očitavanja preko BUS linije

Digitalni sustav centralnog mjerenja potrošnje se sastoji od:
* vodomjera i kalorimtera
* komunikacijskih jedinica, impulsni adapter signala
* M-BUS koncentrator signala
* M-BUS komunikacijski kabel
* M-BUS napojni trasformator
* M-BUS komunikacijski sustav preko GSM-a
* PC komunikacijski spojni elementi, kartice i kabeli
* računalni program za praćenje potrošnje
* WEB sučelje za praćenje potrošnje preko interneta

INSTALACIJA SOLARNOG SUSTAVA
Predviđena je uporaba solarnog sustava koji se postavlja na krov novog bloka zgrada i primarno se koristi kao pomoć u grijanju zgrade te kao dodatna pomoć sustava pripreme tople vode. Uporabom hibridnih fotomodula moguće je istovremeno proizvoditi toplu vodu i električnu energiju. Solarni sustav je opskrba energijom bez stvaranja štetnih plinova, kojom se štede fosilni energenti i rasterećuje okoliš. Solarni sustavi u nabavi iziskuju relativno velike investicije, međutim, osiguravaju donekle i neovisnost od porasta cijene nafte i plina ili drugih izvora energije. Solarni sustav je investicija u budućnost koja ne zahtijeva opsežno održavanje, ne podliježe krizama i osigurava određenu neovisnost. Dozračena energija koja dospijeva do površine zemlje naziva se globalnim zračenjem. Snaga i udio izravnog i difuznog zračenja u velikoj mjeri ovise o godišnjoj dobi i lokalnim vremenskim prilikama. Difuzno zračenje nastaje raspršivanjem, refleksijom i lomom na oblacima i česticama u zraku. Ono se također može iskoristiti za solarnu tehniku. U oblanom danu s difuznim udjelom zračenja od 80% dozračena energija je 300 W/m2. Ovisno o lokaciji, godišnje sunčevo zračenje u Hrvatskoj iznosi od 1.150 do 1.600 kWh/m2. Načelno vrijedi: I na našim prostorima Sunce daje dovoljno energije zračenja za zagrijavanje PTV i podršku grijanju. Sunčevo je zračenje najintenzivnije oko podneva. Stoga bi kolektori trebali biti tako postavljeni da su u podne okrenuti na jug. Tu orijentaciju nazivamo Azimutovim kutem pri cemu 0° označava orijentaciju na jug. Ukoliko orijentacija kolektora odstupa od optimalne orijentacije, tada se godišnje zračenje na površinu kolektora smanjuje što je veće odstupanje od idealnog smjera i nagiba, što u pravilu možemo kompenzirati većom površinom kolektora. Solarni stupanj pokrivenosti je ciljna veličina orijentacije koja određuje mjerodavne dimenzije površine kolektora i volumena spremnika. Ovaj stupanj opisuje udio potrebe za toplinskom energijom koji treba pokriti solarni sustav. Zimi je, zbog male količine sunčeva zračenja, nemoguće 100 % pokriti toplinske potrebe za grijanjem. Odgovarajućim povećanjem površine kolektora neznatno se doduše može povećati pokrivenost zimi. Ali, to nesumnjivo dovodi do viška u ljetnim mjesecima što pored male gospodarske rentabilnosti dovodi do dodatnog termičkog opterećenja ukupnog postrojenja. Potpuna pokrivenost sunčevom energijom moguća je stoga samo pomoću velikih međuspremnika. Kod malih je sustava kao npr. obiteljske kuće ili kuće za dvije obitelji) potreban stupanj pokrivenosti od cca. 60 % za grijanje PTV. Kod srednjih solarih sustava (stambena zgrada, sportski centri itd.) odabire se stupanj pokrivenosti od cca. 30 - 45 %. Kod velikih sustava (stambene zgrade, dom za starije osobe itd.) s više od 30 - 40 m2 površine kolektorskog polja nastoji se postići stupanj pokrivenosti od < 20 %. Ovdje je riječ o tzv. sustavima za predgrijavanje. Razlog za različite stupnjeve pokrivenosti prije svega leži u gospodarskoj optimizaciji. Eventualni solarni viškovi smatraju se gubicima. Takvo shvaćanje ima posebno značenje kod velikih postrojenja s večim investicijama.

INSTALACIJA ZEMNOG PLINA
Instalacija zemnog plina se prvenstveno koristi za potrebe kuhinje i tehnološkog procesa priprema hrane koja traži velike količine toplinske energije u kratkom vremenu. Predviđena su plinska kuhinjska trošila: štednjaci, kotlovi, friteze i dr.

PLINSKI PRIKLJUČAK
Plinski priključak potrebno je izraditi prema energetskoj suglasnosti distributera plina i ovom projektu. Izvođenje radova na priključnom plinovodu može se povjeriti samo specijaliziranoj tvrtki koja posjeduje posebnu opremu i ateste za zavarivanje plinskih vodova pod tlakom. Prije početka radova potrebno je distributeru plina prijaviti početak radova na instalaciji. Priključni plinovod definirati prema stvarnom stanju. Od priključnog plinovoda vodi se po prilaznom putu plinovod u podzemnom kanalu na dubini od 0,6-1,0 m, sa svih strana se oblaže pijeskom. Nakon polaganja pijeska potrebno je postaviti traku za detektiranje priključka i traku „POZOR PLIN“. U vanjskom ormariću se ugrađuje kuglasta slavina prije ulaska instalacije u zgradu. Cjelokupna instalacija nemjerenog plina izraditi će se vidljivo izvan zida iz čeličnih cijevi prema DIN 2440. Instalacija će se učvrstiti na zid ili strop odgovarajućim obujmicama, odnosno ovjesnicama.

UNUTARNJA PLINSKA INSTALACIJA
Prema Tehničkim propisima HSUP-P 600, članak 2.1.1, plinskom se instalacijom (unutarnjom) smatra instalacija iza glavnog zapora, pa do kraja dimovodnog uređaja. Plinska se instalacija sastoji od cijevne instalacije, plinomjera s regulatorom, plinskih naprava, opskrbe zrakom za izgaranje i dimovodnog uređaja. Trošilo se može isključiti iz opskrbe plinom ugrađenom plinskom slavinom dok se sami uređaji priključuju čvrstim navojnim spojem na instalaciju. Cjelokupna instalacija mjerenog plina polaže se vidljivo izvan zida s padom prema trošilima. U svrhu zaštite od korozije ista će se premazati temeljnom bojom i uljnim naličjem. Prije nego se instalacija zaštiti uljnim naličjem potrebno je istu ispitati na nepropusnost. Za projektiranu plinsku instalaciju treba upotrijebiti ispravan i kvalitetan materijal i to: čelične cijevi prema DIN 2440, kvaliteta Č. 0206. Sve cijevi, armaturu i spojnice prije ugradnje u cjevovod treba iznutra očistiti od svih nečistoća. Međusobno se cijevi moraju spajati autogenim zavarivanjem dok se plinomjeri, plinska trošila i armatura priključuju odgovarajućim spojnicama s navojem. Spojevi cjevnim navojem smiju se izvoditi isključivo izvan zida. Kod navojnih spojeva kao brtveni materijal koristi se specijalna traka za brtvljenje plinskih instalacija kao SYNTHESOL traka. Cijevi predviđene za ličenje treba na vanjskim površinama očistiti od svih nečistoća, a samo ličenje izvesti u tri sloja i to: osnovni premaz temeljnom bojom i dva sloja uljane boje za plinsku instalaciju.

TEHNIČKI UVJETI ISPUNJENJA
Projektnim rješenjem zadovoljiti će se svi tehnički uvjeti propisani Javnim natječajem radi sufinanciranja projekata povećanja energetske učinkovitosti u postojećim nestambenim zgradama te projekata građenja novih niskoenergetskih nestambenih zgrada

Izradom projektne dokumentacije primjenjivati će se slijedeća tehnička ograničenja:

Sustav grijanja prostora:
- dizalica topline zrak-voda s COP >= 3,2
- planirana dizalica topline na režimu A7/W45 ima COP 3,64
- dizalica topline klase A prema Eurovent Energy Efficiency
- rezervni toplinski sustav

Sustav grijanja PTV:
- dizalica topline zrak-voda s COP >= 3,2
- planirana dizalica topline na režimu A7/W45 ima COP 3,64
- dizalica topline klase A prema Eurovent Energy Efficiency
- rezervni toplinski sustav

Sustav hlađenja prostora:
- dizalica topline zrak-voda s EER >= 3,1
- planirana dizalica topline na režimu A35/W7 ima EER 3,35
- dizalica topline klase A prema Eurovent Energy Efficiency

Sustav prozračivanja:
- dizalica topline zrak-zrak s COP >= 3,6 i EER>=3,2
- planirana dizalica topline na režimu A7/W45 ima COP 3,64
- planirana dizalica topline na režimu A35/W7 ima EER 3,35
- dizalica topline klase A prema Eurovent Energy Efficiency
- planirani rekuperator ima učinkovitost 80-90%

Sustav očitanja i mjerenja
- ugradnja kalorimetara za mjerenje
- proizvodnja dizalice topline
- proizvodnja rezervnog sustava
- proizvodnja desuperheatera
- potrošnja PTV
- potrošnja sustava grijanja i hlađenja


Strojarski projekt
Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.

Elektrotehnički projekt
Ratko Radaković, mag.ing.el.

Arhitektonski projekt
Goran Vareško, dipl.ing.arh. 

IP HD DVORAC OPEKA 1

IP HD DVORAC OPEKA 2

IP HD DVORAC OPEKA 3

IP HD DVORAC OPEKA 4

IP HD DVORAC OPEKA 5

IP HD DVORAC OPEKA 6

IP HD DVORAC OPEKA 7

IP HD DVORAC OPEKA 8

IP HD DVORAC OPEKA 9

IP HD DVORAC OPEKA 10

Energetski Video

hrastovic energetski video banner

Energetski Članci

hrastovic energetski clanci banner

Random video

Udruga SOLAR

Udruga SOLAR  je nastala 2011. godine kao potreba organiziranja civilnog društva u smjeru korištenja i primjene obnovljivih izvora energije, primjene alternativnih izvora energije te povećanja energijske učinkovitosti na razini korisnika i lokalne zajednice.

Opširnije

O nama

Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture.

Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

Kontakt info

HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.

Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.

Kralja Tomislava 82
31417 Piškorevci
Hrvatska

E-mail:dario.hrastovic@gmail.com
Fax: 031-815-006
Mobitel:099-221-6503
© HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive