Centar Štark Osijek 2016

HD IVAN STARK 220x120Centar Ivan Štark Osijek 2016 je javna zgrade posebne namjene dnevne brige oko djece s posebnim potrebama. Sukladno potrebama projektiran je sustav grijanja koji će onemogućiti bilo koji oblik ozljeda djece u slučaju pada na ogrijevna tijela. Sustav hlađenja je integriran u stropove i zaštićen od dodira.
 
Građevina je priključena na toplovodni sustav 80/60°C iz toplinske podstanice koja se nalazi u prizemlju zgrade. Snabdjevanje objekta toplinom riješeno je iz vrelovodne mreže HEP - toplinarstvo, pogon Osijek. Ogrjevni medij je vrela voda 130/70°C. Radijatorska tijela su pločasti aluminijski radijatori. Toplinska stanica je spojena je predizoliranim cijevimana na ulični vrelovodni sustav. Stanica je dimenzionirana za snagu 180 kW i indirektnog je tipa s izmjenjivačem. Režim grijanja je 130/70°C na primarnoj strani i 80/60°C na sekundarnoj. Unutar stanice se nalazi termoregulacijski ventil koji regulira temperaturu polaza sekundarnog kruga u ovisnosti o vanjskoj temperaturi. Na povratnom vodu primarnog kruga nalazi se kalorimetar s baterijskim pogonom.


Mreža centralnog grijanja izvedena plastičnim cijevima u sloju toplinske izolacije poda. Glavni horizontalni razvod izveden je čeličnim cijevima iznad spuštenog stropa od toplinske podstanice do podžbuknih razdjeljivača jednocijevnog grijanja, razdjeljivača podnog grijanja te zagrijača zraka unutar komore. Radijatori su pločasti aluminijski s ugrađenim termostatskim ventilima na koje su montirane termostatske glave s zaštitom od skidanja. Svaki radijator ima odzračni pipac putem kojeg se odzračuje dio mreže i navijcima. Termostatski ventili održavaju zadanu temperaturu prostorije.

Novo stanje instalacija
Previđena je ugradnja nove toplinske podstanice veće nominalne snage za pokrivanje toplinskih potreba postojeće zgrade, nove nadogradnje prizemlja te za potrebe moguće nadogradnje dodatnog kata centra. Postojeća toplinska podstanica ima vršnu snagu pločastog izmjenjivača od 180 kW prema postojećoj projektnoj dokumentaciji. Za potrebe svih sustava potrebno je osigurati slijedeće snage:
* radijatorsko grijanje postojeće zgrade 160 kW
* podno grijanje postojeće dvorane 30 kW
* grijanje toplog zraka klima komorom 30 kW
* grijanje prizemlja novog bloka 40 kW
* grijanje PTV novog bloka 10 kW
* buduće grijanje prvog kata novog bloka 50 kW
* buduća klima komora 30 kW
* budući ostali tehnički sustavi 20 kW
* ukupno planirana snaga toplane 370 kW

U instalaciji je predviđena uporaba
* zračna dizalica topline 50 kW nominalno pri +5°C (30 kW pri -20°C)
* postavljena na postolju
* s odvodom kondenzata preko zelene površine
* u zoni malog prolaska korisnika zgrade
* sa smjerom ispuha otpadnog zraka u zonu niskog prolaska
* primarna uporaba za hlađenje uz mogućnost grijanja

Osnovni energent zgrade je Sunčeva energija koja se primjenom transformacijskih tehnologija pretvara u traženi energetski oblik. Električna energija iz mreže se koristi za pokretanje dizalice topline koja istovremeno crpi Sunčevu energiju koja se akumulirala u okolišu. Uređaji se koriste u kombinaciji s vanjskim zrakom, geotermalnim sondama, zemnim kolektorima ili površinskim vodama kao izvorima topline. Akumulirana Sunčeva energija u zraku, vodama ili tlu se koristi kao izvor energije za grijanje zgrada. Dizalica topline potom pretvara dva ulazna oblika energija u korisni oblik toplinske energije koja se akumulira u sustavu. Dizalice topline pretvaraju električnu energiju u toplinsku ili rashladnu energiju te pri tome imaju faktor sustava SPF u rangu 2,5 - 5,5 ovisno o vrsti dizalice topline koje imaju faktor dizalice COP 4,5 - 5,5. U režimu hlađenja energija se iz zgrade prebacuje pomoću dizalice topline u zrak, vodu ili tlo. Osnovni princip rada dizalice topline je da iz elektro-energetske mreže uzme 1 kW električne energije te iz okoliša 2-4 kW obnovljive akumulirane energije dok se u zgradu ubacuje zbroj tih energija ili 3-5 kW toplinske energije.

Dizalice topline su uređaji koji svoj rad baziraju na kompresorskom ciklusu u kojem se određenom mediju oduzima ili predaje toplina. Naziv dizalica u sebi nosi korijen transporta odnosno podizanja energetskog nivoa određenog medija što je u ovom slučaju voda grijanja. Proces toplinskih izmjena uključuje u sebi vanjski zrak te vodu grijanja zgrade. Ovisno o lokaciji zgrade odabire se koji će izvor energije biti najprikladniji za tražene uvjete primjene. Primjenom prirodnih energetskih izvora zgrada se povezuju s okolišem te se tijekom zime vrši izmjena energije u smjeru okoliša prema zgradi dok je tijekom ljeta energetski tok suprotan od zgrade prema okolišu. Za pravilan rad sustava presudan je dualni tok energije i regeneracija toplinskog izvora tijekom godine. Energija se crpi pomoću dizalica topline iz zemlje, vode ili zraka. Kao stabilan energetski izvor se smatra zemlja i podzemna voda koja tijekom godine ima stabilnu temperaturu između 14-16°C. Temperatura zraka tijekom godine oscilira te je zrak idealan energetski izvor u sredinama s blagom primorskom klimom. Dizalice topline kao izvor energije koriste energiju vode, zraka ili zemlje odnosno tri prirodna energetska elementa koji do sada nisu korišteni u masovnoj primjeni za grijanje i hlađenje zgrada. Sunčeva energija se akumulira u biomasi te se izgaranjem odnosno vatrom energija Sunca pretvara u primjenjivu toplinsku energiju. Također se akumulira kao unutrašnja potencijalna energija koja se manifestira kroz promjenu u temperaturi vode, zraka te zemlje.

Predviđen je centralizirani sustav koji tijekom cijele godine održava tražene mikroklimatske uvjete. Zračna dizalica topline ima u područjima umjerene geoklime srednji godišnji faktor učinkovitosti iznad SPF 3,5 dok sam faktor uređaja postiže vrijednost COP 5,5. U odnosu na grijanje pomoću plinskog sustava odnosno zemnog plina ostvaruju se uštede 30-40% ovisno o geoklimi lokacije zgrade. U odnosu na grijanje pomoću zemnog plina ostvaruje se smanjenje i u emisiji ugljičnog-dioksida CO2 za 50% što je dovoljan razlog primjene ovih sustava. Nominalna radna temperatura je oko +5°C vanjskog zraka dok kod temperatura vanjskog zraka od -10°C jedinica gubi 10-15% snage, a sam uređaj ima mogućnost rada do -25°C uz pravilno dimenzioniranje. U odnosu na klasične dualne sustave grijanja i hlađenja ostvaruje se i ušteda na potrebnom prostoru jer jedinica u sebi ima integrirano grijanje i hlađenje te se olakšava i održavanje sustava.

Tok energije kroz sustav:
- zrak prolazi kroz pločasti izmjenjivač, isparivač
- istovremeno s druge strane pločastog izmjenjivača prolazi radni kompresorski medij koji hladi glikol i oduzima toplinu
- radni medij isparava u pločastom izmjenjivaču, isparivaču
- kompresor usisava ispareni radni medij
- kompresor se napaja električnom energijom u odnosu 1 kW električne = 3-4 kW topline energije
- para radnog medija se komprimira na višu temperaturu i tlak te se para istovremeno ubrizgava u kondenzator
- kondenzator je drugi pločasti izmjenjivač
- sa druge strane pločastog kondenzatora nalazi se voda ili glikol sustava grijanja
- voda se zagrijava i preuzima na sebe toplinu radnog medija u kondenzatoru i pri tome hladi radni medij
- dizalica topline transportira energiju iz okoliša na vodu sustava grijanja pomoću prijenosnog radnog kompresorskog medija
- nakon što je izvršena predaja topline ohlađeni radni medij dolazi do ekspanzijskog ventila
- ekspanzijski ventil prigušuje radnu tvar na niži tlak te se istovremeno vrši i smanjivanje temperature radnog medija
- pothlađeni radni medij ponovno ulazi u prvi izmjenjivač ili isparivač te se zatvara krug radne tvari

Zračna dizalica zrak/voda se može koristiti kao izvor topline, osnovni nedostatak je zaleđivanje vanjske jedinice i gubitak na učinkovitosti kod niskih temperatura te je potrebno tijekom hladnijih dana koristiti dogrijavanje preko dodatnog izvora topline daljinskog toplovoda, plinskog bojlera, kotla na biomasu i pelete ili električnog grijača. Po početnoj investiciji zračne dizalice su najpovoljnije, ali imaju i najmanju učinkovitost i najviše energije će trošiti za grijanja i hlađenje građevine. Kod zračnih dizalica topline dolazi do velikog pada instalirane snage kod niskih temperatura te kod temperatura od -15°C zračna dizalica izgubi preko 50% nominalne snage koja se daje za +5°C. Te bi za snagu grijanja od 25 kW kod -15°C i kontinentalnu klimu bilo potrebno instalirati duplo veću zračnu dizalicu od nominalno potrebne odnosno oko 40-50kW nominalne snage koju ona može dati pri temperaturi zraka od +5°C. Zračne dizalice dio snage dodatno gube na odleđivanje same jedinice te je za tu razliku gubitka vremena grijanja također potrebno instalirati dodatno oko 20% nominalne snage.


Strojarski projekt
Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.

Elektrotehnički projekt
Darko Angebrandt, dipl.ing.el.

Arhitektonski projekt
Bogdan Paulik, dipl.ing.arh. 

HD IVAN STARK H1

HD IVAN STARK H2

HD IVAN STARK H3

HD IVAN STARK 1

HD IVAN STARK 2

Energetski Video

hrastovic energetski video banner

Energetski Članci

hrastovic energetski clanci banner

Random video

Udruga SOLAR

Udruga SOLAR  je nastala 2011. godine kao potreba organiziranja civilnog društva u smjeru korištenja i primjene obnovljivih izvora energije, primjene alternativnih izvora energije te povećanja energijske učinkovitosti na razini korisnika i lokalne zajednice.

Opširnije

O nama

Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture.

Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

Kontakt info

HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.

Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.

Kralja Tomislava 82
31417 Piškorevci
Hrvatska

E-mail:dario.hrastovic@gmail.com
Fax: 031-815-006
Mobitel:099-221-6503
© HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive