FESB Arhimedov vijak
    Nedjelja, 19 Kolovoz 2018 16:46

    FESB Arhimedov vijak

    Naš Arhimedov vijak daje struju, a ribe se uz njega bućkaju. Bez proizvodnje nema napretka, govori nam Mladen Stupalo, vlasnik solinske tvrtke “Salona Var” dok nas vodi kroz svoj pogon između većih i manjih metalnih konstrukcija. “Sijevaju” ideje, pa onda isto takvim tempom i varnice, lijevo i desno, jer žustro se i s mnogo poleta radi na novim projektima. Firma je to u Svetome Kaji koja djeluje uspješno dvadeset i jednu godinu, ima osamnaest zaposlenih, a bavi se proizvodnjom metalnih konstrukcija te specijalnim reparaturnim radovima na strojevima i industrijskim postrojenjima, poput hidroelektrana, cementara ili brodogradilišta na čitavom području bivše države. Lani smo o njima pisali kad su za Zračnu luku u Kaštelima od starog autobusa projektirali i izradili manji model “Airbusa A320” na kojem se sada vježba gašenje požara na motoru, evakuacija putnika i slično. Projekt je bio inovacija u Hrvatskoj, a za mnogo manje kuna naručitelji su tako dobili avion koji će dobro poslužiti traženoj svrsi, a neće zauzimati ni puno mjesta.

    Stroj je vječan
    Ovaj put “bacili” su se na alternativne izvore energije. Izradili su prototip hidroenergetskog postrojenja, slobodno je možemo nazvati mini hidroelektrana, koju bi najviše mogla koristiti manja mjesta ili sela koja se nalaze uz rijeke ili potoke. Radi se o univerzalnom sporohodnom stroju koji nije vezan ni za pad ni za količinu vode, a po vijeku trajanja je praktički vječan - stručno pojašnjava Stupalo. Zapravo, najvažnije je da je cijena ovako dobivene struje po instaliranom kilovatu daleko jeftinija nego ona iz solarnih ćelija, može se opskrbljivati jednako tijekom cijele godine, jer sunce u raznim godišnjim dobima nije istog intenziteta - naglašava nam. Naravno, potreban je određeni protok, odnosno količina vode, ali i to se može riješiti manjim akumulacijama. Projekt je realan, jeftiniji je i od klasičnih hidroelektrana, ali kod manjih snaga. Riječ je ovdje o našem proizvodu “Arhimedovu vijku”, mi ih skraćeno zovemo “pužnice”, koje izrađujemo u našem pogonu, a koji je glavni element ove mini hidroelektrane. Ove vijke radimo i za našu industriju, ali i za izvoz, jer bez njih nema ekološke industrije. Vijak je u ovom mini postrojenju domaći proizvod, no, i drugi dijelovi mogli bi se proizvoditi u Hrvatskoj.

    Ekološki prihvatljivo
    U svijetu to nije ništa novo, takvi uređaji postoje na rijekama ili potocima, u Nizozemskoj, Njemačkoj, Švicarskoj, Italiji..., no kod nas, mi smo prvi koji to proizvodimo na prostorima bivše države, tvrdi Stupalo, dok nam njegova kći Marija Stupalo, ekonomistica, inače direktorica razvoja u “Salona Varu”, pokazuje animaciju kako se uređaj može estetski uklapati u okoliš, a projektiran je i tako da ribe, ili recimo pastrve iz Jadra mogu slobodno plivati. Sve je ekološki prihvatljivo, a to nam je i važno, potvrđuje Stupalo, dodajući kako su za pužnicu nagrađeni lani na međunarodnom sajmu u Zenici za najuspješnjiji proizvod, a iste godine su i dobitnici kolektivne nagrade Grada Solina. A, osim Jadra tu je i Žrnovnica, slivovi Cetine, puno je tu mjesta uz rijeku gdje bi se ovakvi uređaji mogli instalirati, nastavlja naš sugovornik koji u ovome projektu zadnju godinu dana surađuje i s Fakultetom elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu.

    Mini - hidroelektrana sa svojim glavnim dijelom
    Arhimedovim vijkom ili ‘pužnicom’ koja se izrađuje o ‘Salona Varu’ - Jako smo zadovoljni, dobili smo odličnu priliku da možemo surađivati s jako dobrom firmom i dana nam je mogućnost da vidimo kako je to uopće početi raditi u industriji, zadovoljno će studenti Hrvoje Dedić Jandrek, voditelj projekta njihova tima i student pete godine strojarstva na FESB-u, te njegovi kolege Karlo Bosiljevac i Goran Ivandić, oba na četvrtoj godini strojarstva i zadužena za konstrukcije na projektu, te Ivica Boban, bivši student strojarstva, zadužen za menadžment. Budući da nam je nedostajalo prakse, savjetovali smo se s našim profesorom i mentorom Zoranom Milasom, te došli na ideju da se bavimo ovom vrstom turbina jer ih nema na ovom području, to su po klasifikaciji mikro-mini turbine. Veoma je zanimljivo, jer smo ovdje više koncentrirani na problematiku, a možemo vidjeti i kako je to raditi u grupama, gdje se sami dogovaramo. Ima i malo presinga, ali to je pozitivno, jer gledamo hoće li nešto ispast dobro ili neće, jedva čekaš vidit rezultate. A, kad uspješno obavimo zadatak, ka da smo dobili dite, simpatično će studenti nasmijavši i nas. Članovi smo Udruge primijenjenog strojarstva studenata FESB-a koja ima više manjih timova, a naš je “energetsko strojarstvo”, pokazuju nam naziv i na zahvalnici koju je njihova udruga dodijelila Mladenu Stupalu i “Salona Varu” zbog ove suradnje. Projekt je isplativiji u odnosu na solarne izvore, nema ovdje velikih građevinskih zahvata, ekološki je prihvatljiv, velika je energetska učinkovitost, nabrajuju nam i oni. Primjerice, jedan koji ima promjer 1,5 metar i šest metara proizvodi 126 kilovata električne energije, što bi bilo dovoljno za 15 do 20 super uređenih kućanstava. Kad bi se takve turbine postavljale u serijama, u nizu, moglo bi se doći i do pet, šest megavata, objašnjavaju studenti, ističući kako su napravili već dosta kontakata i izvan Hvatske, s Nizozemcima, pa onda i s Poljacima koji su im, govore, pomogli u izračunu dok su radili projekt.

    Veliki potencijal
    Sustav je pogodan za manja mjesta, evo, recimo na primjeru Solina koji ima rijeku da se jedan ovakav montira na onom dijelu kod Gašpine mlinice tridesetak domaćinstava bi se moglo opskrbljivati po znatno nižim cijenama struje. Bez poblema se može dobiti i struja za kompletnu javnu rasvjetu grada, daje primjer i Stupalo, no, o cijenama stroja, kažu svi, teško je ovako pojedinačno govoriti, sve ovisi o veličini i detaljima projekta. Razmišljali smo i o njegovoj primjeni na velikim trgovačkim brodovima te velikim vodoopskrbnim centrima... Obavljena su razna ispitivanja, tako da proizvod može ići u proizvodnju, pokazuje nam Stupalo na turbinu u pogonu. Projekt ima zaista velike potencijale - zaključuju svi sugovornici. A, gdje će ga voda ponijeti... To tek treba vidjeti, no vrijedni i stručni ljudi i mlade snage daju za to dobre pretpostavke.
    www.slobodnadalmacija.hr
    Pročitano 73 puta

    Energetski Projekti

    hrastovic energetski projekti banner

    Energetski Video

    hrastovic energetski video banner

    Energetski Članci

    hrastovic energetski clanci banner

    Random video

    Udruga SOLAR

    Udruga SOLAR  je nastala 2011. godine kao potreba organiziranja civilnog društva u smjeru korištenja i primjene obnovljivih izvora energije, primjene alternativnih izvora energije te povećanja energijske učinkovitosti na razini korisnika i lokalne zajednice.

    Opširnije

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture.

    Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.

    Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.

    Kralja Tomislava 82
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail:dario.hrastovic@gmail.com
    Fax: 031-815-006
    Mobitel:099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive