A+/A+ Kamp i Bungalovi Vukovar 2020. projektom je definirana izgradnja prostora kampa i smještajnih bungalova koji su svi projektirani u niskoenergetskoj klasi dok se za grijanje koriste obnovljivi izvori energije. Bungalovi su koncipirani u nekoliko osnovnih modela koji su raspoređeni u predviđenom prostoru i svi su vezani hidrotehnikom.

 

 

USPOREDBA CIJENE ENERGENATA

Cijene energenata se mijenjaju ovisno o stanju na tržištu te se primjenom pojedinih tehnoloških rješenja i pravilnim odabirom energenta može dugoročno značajno uštedjeti. U tablicama je napravljena usporedba troška upotrebe određenog energenta ovisno o potrebnoj količini energije koja se mora dovesti u sustav u zavisnosti nekoliko faktora: učinkovitost uređaja, ogrijevna vrijednost te cijena energenta. Analiza je napravljena na nominalnom iznosu od 10.000 kWh godišnje energije za grijanje pri čemu treba imati na umu da su dizalice topline uređaji koji mogu grijati i hladiti tijekom cijele godine. Kompaktna dizalica topline ima opciju i dogrijavanja sanitarne vode odnosno to je uređaj 3 u 1 dok za usporedbu klasični sustavi kao što su kotlovi na pelete, plin ili UNP imaju samo mogućnost grijanja zgrade i grijanja sanitarne vode te je potrebno ugraditi dodatni rashladnik vode. Kod zračnih dizalica topline faktor učinkovitosti opada sa smanjivanjem temperature vanjskog zraka, ali je od svih kompresorskih tehnologija zračna dizalica topline najpovoljnija po cijeni. Ekonomskom analizom se dolazi do podatka da je zračna dizalica topline konkurentna do temperatura u rangu između -10 i -15°C te se ispod te temperature može koristiti drugi sustav grijanja.

 

INSTALACIJA HLAĐENJA I GRIJANJA

Prostor se hladi odnosno grije preko klima uređaja koja u sebi ima integriranu invertersku regulaciju električne snage. Inverterske jedinice imaju veći učin od klasičnih klima jedinica. Odabrani su uređaji kompaktne izvedbe sa svom potrebnom sigurnosnom opremom, dizalica topline koristi R407 za rad. Regulacija hlađenja ostvaruje se uz pomoć termostata u jedinici i preko daljinskog upravljača koji upravljaju radom (ventilator i on-off ventil). Tlačna proba 25 bar i vakuumska proba instalacije rashladnih split jedinica.

Predviđen je decentralizirani sustav za hlađenje koji tijekom ljeta održava tražene mikroklimatske uvjete. Zračna dizalica topline ima u područjima umjerene geoklime srednji godišnji faktor učinkovitosti iznad SPF 3,5 dok sam faktor uređaja postiže vrijednost COP 4,5. Primjenom zračne dizalice koristi se aktivno hlađenje 1 kW električne daje 3-4 kW rashladne energije. Mreža hlađenja je ispunjena freonom da se onemogući smrzavanje cjevovoda. Cjelokupna mreža hlađenja se izolira pjenastom negorivom izolacijom.

Zračna dizalica zrak/voda se može koristiti kao izvor topline, osnovni nedostatak je zaleđivanje vanjske jedinice i gubitak na učinkovitosti kod niskih temperatura te je potrebno tijekom hladnijih dana koristiti dogrijavanje preko dodatnog izvora topline plinskog bojlera, kotla na biomasu i pelete ili električnog grijača. Po početnoj investiciji zračne dizalice su najpovoljnije, ali imaju i najmanju učinkovitost i najviše energije će trošiti za grijanja i hlađenje građevine. Kod zračnih dizalica topline dolazi do velikog pada instalirane snage kod niskih temperatura te kod temperatura od -15°C zračna dizalica izgubi preko 50% nominalne snage koja se daje za +5°C. Te bi za snagu grijanja od 25 kW kod -15°C i kontinentalnu klimu bilo potrebno instalirati duplo veću zračnu dizalicu od nominalno potrebne snage koju ona može dati pri temperaturi zraka od +5°C. Zračne dizalice dio snage dodatno gube na odleđivanje same jedinice te je za tu razliku gubitka vremena grijanja također potrebno instalirati dodatno oko 20% nominalne snage.

 

KAMINSKA PEĆ NA DRVA

U pojedinim prostorijama predviđena je uporaba kaminske peći na biomasu pri čemu bi se peć koristila kao dodatni izvor grijanja kod niskih temperatura obzirom da je predviđeno grijanje pomoću inverterskih klima jedinica do -15°C.

Prostorni preduvjeti
Ako prostorija predviđena za ugradnju peći ima pod od lako zapaljivog ili temperaturno osjetljivog materijala, peć se mora postaviti na negorivu podlogu. Podlogu treba tako dimenzionirati, da bude veća od tlocrta peći: bočno i straga 25 cm, a s prednje strane 60 cm. Najmanji razmak od temperaturno osjetljivih materijala bočno i straga je 25 cm. Temperaturno osjetljivi materijali u direktnom području isijavanja topline, ispred peći moraju imati najmanji razmak 120 cm. Peć mora biti postavljena na vodoravnu površinu, a prostorija u kojoj je ugrađena, treba imati prozor za dovod svježeg zraka. Ukoliko je u prostoriju ugrađen nekakav aspirator (napa) ili nekakvo drugo trošilo zraka, potrebno je kroz poseban otvor sa zaštitnom mrežom, koja se ne može začepiti, osigurati redovan dotok svježeg zraka.

Priključak na dimnjak
Za priključak na dimnjak koriste se uobičajene (standardne) dimovodne cijevi i koljena s ugrađenom zaklopkom (klapnom). Unutarnji promjer dimovodne cijevi je Ø150 mm. Dimovodne cijevi (koljena) treba postaviti čvrsto i nepropusno na dimni nastavak peći. Također ih treba međusobno čvrsto i nepropusno spojiti i čvrsto i nepropusno priključiti na dimnjak. Dimovodna cijev ne smije zadirati u poprečni presjek dimnjaka. Prilikom postavljanja peći potrebno je pridržavati se nacionalnih, europskih normi, kao i lokalnih propisa za ovu vrstu uređaja

Prvo loženje
Obzirom da je peć izrađena iz sivog lijeva, potrebno je voditi računa o sklonosti sivog lijeva pucanju radi naglih i nejednolikih toplinskih opterećenja. Zbog toga prilikom prvih loženja ložite umjerenijom vatrom. Za potpalu koristite novinski papir i sitna suha drva.

Prije prvog loženja obavezno stavite sloj pepela ili pijeska na donju ploču ložišta i to tako da prekriju valovita rebra, rupe na poklopcu koša ostavite slobodne. Kod čišćenja, tj. odstranjivanja pepela ostavite dovoljno pepela, da kompletna donja ploča bude prekrivena u visini valovitih rebara. Tako omogućavate trajnožarnost, te štitite donju ploču. Peć nema klasičan rost, nego poklopac koša. On služi za odstranjivanje pepela u pepeljaru, i pomoć za dovod zraka pri odlaganju. Kada ponovno uspostavljate vatru na malo žari, grebilicom očistite rupe na poklopcu, navucite na poklopac malo žari, stavite sitna drva, otvorite regulator i zatvorite vrata. Pepeo ne treba uklanjati često, ako ložite kvalitetnim drvima. Bitno je da sloj pepela ne prekriva otvore za ulaz primarnog zraka na bočnim stranicama. Ovakav proizvod bez rosta daje kvalitetu trajnožarnosti, te vatru nije potrebno gasiti sve do uklanjanja pepela.

Prikladno gorivo
Peć je predviđena za loženje isključivo drvima i drvenim briketima, tj. gorivom koje ima mali sadržaj pepela, a to su: bukva, grab, breza i slična goriva. Poželjno je da je gorivo suho, tj. da mu vlažnost ne prelazi 20%. Kod loženja vlažnim drvima nastaje masna čađa koja može izazvati začepljenje dimnjaka. Ne spaljujte nikakav otpad, posebice plastiku. U mnogim otpadnim materijalima nalaze se škodljive tvari, koje su štetne za peć, dimnjak i okoliš. Spaljivanje ovih otpadnih materijala zabranjeno je zakonom. Također, ne spaljujte ostatke iverice, budući da iverica sadrži ljepila koja mogu izazvati pregrijavanje peći.

 

INSTALACIJA VODOVODA

VANJSKI VODOVOD
Projektom vanjskog vodovoda riješena je problematika opskrbe vodom projektirane građevine za sanitarne i protupožarne potrebe od vodomjernog okna do građevine. Cijevi će se polagati u zemljani rov na posteljicu od pijeska debljine d=10 cm. Zatrpavanje cijevi do visine 30 cm iznad tjemena, također će se vršiti pjeskom. Preostali dio rova zatrpavat će se prebranim materijalom od iskopa u slojevima uz ručno nabijanje svakog sloja nasutog materijala. Na horizontalnim i vertikalnim lomovima cijevovoda, isti će se sidriti o dno i stijenke rova betonskim ukrućenjima izvedenim u betonu klase C15/20. Nakon montaže i djelomičnog zatrpavanja cijevovoda treba izvršiti tlačno ispitivanje pod tlakom 15 bara. Po uspješno izvršenoj tlačnoj probi, cjevovod će se dobro isprati vodom, te dezinficirati prema uputstvu o dezinfekciji vodovodne mreže. Uspješnost dezinfekcije utvrdit će se bakteriološkom analizom uzoraka vode i analiza na mineralna ulja iz cjevovoda vanjskog vodovoda, koju će izvršiti nadležna zdrastvena ustanova.

PRIKLJUČAK VODOVODA
Zgrada će se opskrbljivati vodom preko javnog vodovoda. Predviđa se izgradnja novog priključnog uličnog voda kojim će se zgrada spojiti na javnu mrežu vode. Novi ulični vod će se dimenzionirati za potrebu unutrašnjih trošila zgrade te vanjskog hidranta. Obzirom da se predviđa provođenje priključnog voda PEHD d90 ispod ceste ugrađuje se zaštitna proturna cijev Č.DN150. Poslije uspješne tlačne probe, cijevi se zatrpavaju pijeskom do 20 cm iznad tjemena cijevi, a potom materijalom iz iskopa.

Betoniranje zidova vodomjernog okna potrebno je izvesti u dvostranoj oplati betonom C25/30 nakon što se oplata prethodno dobro nakvasila. Unutarnje površine potrebno je premazati vodonepropusnim premazom. Armirano betonsku ploču nad vodomjernim oknom izvesti u skladu s detaljnim nacrtom okna i statičkim proračunom betonom C25/30. Nakon betoniranja istu je potrebno tijekom sedam dana polijevati vodom kako ne bi došlo do pojave pukotina. Sav ugrađeni beton mora biti jednolično zbijen vibriranjem. Sve radnje vezane uz beton usaglasiti s nadzornim inženjerom.

CIJEVNI RAZVOD
Cjevovodi unutrašnje instalacije se izvode od PPR cijevi spajanih termičkim zavarivanjem. Podzemni cjevovodi se postavljaju na minimalnoj dubini od min -80 do -120 cm ispod razine tla te ispod granice smrzavanja. Cijevni razvod u zgradi se vodi prvenstveno po zidovima, a gdje nije moguće po podu u estrihu. Da se smanji nekontrolirano širenje toplih cijevi potrebno je čvrsto ugraditi cjevovode. Vodovodne cijevi ugrađuju se i u šlicevima poda i zidovima građevine, zidnim usjecima i probojima. Odzračivanje vodovodne mreže vrši se preko ispusnih slavina te su slavine i najviše točke instalacije vodovoda. Vodovi tople vode se izoliraju s 6 mm cijevne toplinske izolacije. Na cijevi se postavlja toplinska izolacija, iste se vješaju za stropnu konstrukciju, pričvršćuju o zid ili nosivu konstrukciju.

 

INSTALACIJA ODVODNJE
Projektom je predviđen razdjelni sustav odvodnje odnosno razdvajanje otpadnih voda sanitarnih i oborinskih da se smanji opterećenje na sustav odvodnje. Otpadne fekalne vode se vode putem cjevovodne mreže u javni kolektor koji je položen duž ulice. Obzirom na nagib terena predviđene su dvije crpne stanice fekalne odvodnje. Čiste oborinske otpadne vode kišnice će se upustiti u mrežu oborinske odvodnje zgrade te će se na kraju upustiti u retencijski spremnik s preljevom u okolne zelene površine.

SANITARNA ODVODNJA
Odvodnja sanitarne otpadne vode od predmetne građevine odvodi se u uličnu kanalizaciju koja je predviđena samo za sanitarnu odvodnju. Odvod svih otpadnih voda iz sanitarnih čvorova se u konačnici spaja na kontrolno okno te javni kolektor. Predviđa se postavljanje zaštitne proturne cijevi u prolasku cijevi sanitarne odvodnje ispod ceste. Cijevi sanitarne odvodnje raspoložive su u promjeru od DN 32 do DN 160, sa standardiziranom duljinom prema DIN 19531. Cijevi i spojni dijelovi unutrašnje odvodnje sive su boje prema RAL 7037 i isporučuju se sa ugrađenim brtvama. Uz brtvu, cijevi imaju i oblikovani naglavak zbog čega je spajanje brzo i jednostavno, a sustav je dugotrajno vodonepropusan. Sam čin ugradnje cijevi i spojnih dijelova je jako jednostavan i brz zahvaljujući naglavcima. Zbog lakšeg spajanja preporučljiva je upotraba sapuna za montažu, a sami spojevi trebaju biti čisti i uredni. Kod spajanja uvijek treba obratiti pažnju da su cijevi i spojni dijelovi postavljeni ravno, da spajanje nije previše plitko, ali ni previše duboko, što garantira čvrstoću i vodonepropusnost spoja. Prilikom skraćivanja cijevi, vrh cijevi treba uvijek obrusiti da se postigne kut od cca. 15° što olakšava daljnje spajanje. Skraćivanje spojnih dijelova se ne preporučuje, jer može dovesti do lošeg i krivog spoja. Cijevi fekalne odvodnje se polažu u padu 1-3%.

OBORINSKA ODVODNJA

Ukupna mreža odvodnje se provodi u okolne zelene površine te se postepeno upija u okolnu zemlju.Oborinska odvodnja je projektirana PVC cijevima, limenim olucima te limenim vertikalama koje se spajaju na okna uz zgradu. Pad cijevi odvodnje projektiran je na 0,33-1,5%. Sva okna projektirana su kao plastična kružna okna ili lijevana betonska koja se u konačnici spajaju na odvodnu mrežu.

TEMELJNA ODVODNJA
Raspoložive su cijevi u promjerima od DN 110 do DN 500 sa standardiziranim duljinama proizvodnje prema DIN 8062. Cijevi i spojni dijelovi vanjske odvodnje su crveno - smeđe boje prema RAL 8023 i isporučuju se sa ugrađenim brtvama, koje zajedno s naglavkom omogućuju brzo i jednostavno spajanje. Izrađuju se od tvrdog PVC - a, kojeg karakterizira visoka mehanička otpornost na kiseline te mnoge organske i anorganske supstance. Također je otporan i na abraziju (trošenje) sa visokom otpornošću na starenje i vanjske utjecaje. Mala težina cijevi i velika mehanička čvrstoća olakšavaju transport, manipulaciju i montažu.

Temeljna kanalizacija izvesti će se iz tvrdih PVC i PP cijevi za kućnu kanalizaciju, spajanje cijevi i fazonskih komada izvoditi pomoću gumenih brtvi (prstenima). Kanalizacijske cijevi temeljne kanalizacije položene su u tampon šljunka ispod betonskih podloga građevine, odnosno u zemljani rov na priređenu pješćanu posteljicu. Odvodnja sanitarno-fekalnih voda iz građevine projektirana je iz kanalizacijskih cijevi sa pripadajućim fazonskim komadima. Cijevi će se polagati u šliceve zida, zidne usjeke i proboje. Cijevi se spajaju pomoću natičnih naglavaka te standardiziranih gumenih brtvi koje se montiraju u utor naglavka, radi brtvljenja spojeva.

Vanjska odvodnja izvesti će se iz PVC UKC cijevi klase SN4 i PE-HD cijevi klase SN8. Kanalizacijske cijevi će se polagati u zemljani rov na podlogu od pijeska, debljine 10 cm, isplaniranu u projektiranom padu kanalizacije. Do visine 30 cm iznad tjemena cijevi, iste će se zatrpavati pijeskom. Ostatak rova zatrpava se materijalom od iskopa u slojevima debljine 30 cm, uz istovremeno močenje i nabijanje svakog sloja nasutog materijala ručnim nabijačima. Na lomovima kanalizacijske mreže izvest će se revizijska okna.

REVIZIJSKA OKNA
Revizijska okna na kanalizaciji izvest će se prema dimenzijama određenim detaljnim nacrtom. Stjenke okna, dno i pokrovna ploča izvesti iz armiranog betona klase C 30/37, XA2, VDP3. Na dnu okna izvest će se kinete nabijenim betonom klase C 12/15, XA2, VDP3. Stjenke okna ožbukati će se cementnom žbukom 1:2 debljine 2 cm zaglađenog do crnog sjaja. Kinete na dnu okna obraditi će se cementnom glazurom 1:2 debljine 2 cm zaglađenog do crnog sjaja.
Iznad okna ugraditi će se ljevano-željezni poklopac ND 600 mm s okvirom za saobraćajno opterećenje 250 KN. U zidove se ugrađuju čelične ljestve, koje su projektirane iz dvije vertikale CP 30x30x3 mm, pričvršćene za stjenke betonskog okna /varenjem preko anker pločica vel.80x80x5 mm, vertikale stranica ljestvi međusobno razmaknute 40 cm, a od armiranobetonskog zida odmaknute 16 cm. Prečke ljestava su od okruglog željeza promjera 16 mm, zavarene u CP vertikalne profile na međusobnom razmaku po vertikali 30 cm.

 

Strojarski projekt termotehnike
Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.

Strojarski projekt hidrotehnike
Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.