A+ HKD Sušak Rijeka 2025, projekt energetske obnove zgrade javne namjene. Osim obnove toplinske ovojnice predviđena je ugradnja fotonapona na ravnom krovu i rekonstrukcija sustava grijanja i hlađenja. Predviđena je ugradnja dizalica topline zrak-voda kojima bi se nadogradio postojeći sustav grijanja pomoću zemnog plina.
Strojarskim projektom obrađene su slijedeće instalacije
Termotehnika:
- primjena obnovljivih izvora energije
- primjena ZelEN obnovljive tarife električne energije
- zrak-voda dizalica topline za grijanje i hlađenje
- sustav centralnog i daljinskog upravljanja termotehničkim instalacijama BEMS Building Energy Management System
Održivost:
- obnovljivi izvori energije za grijanje i hlađenje zgrade
- optimizacija računalnog upravljanja opremom
Generiranje energije zgrade:
- zrak-voda dizalica topline koja transportira toplinsku energiju okolišnjeg zraka u sustav grijanja
Hrvatski kulturni dom na Sušaku, smješten na adresi Strossmayerova 26 u riječkom kvartu Sušak, jedno je od najznačajnijih djela moderne arhitekture u Hrvatskoj i simbol kulturnog napretka grada u međuratnom razdoblju. Ovaj impozantni multifunkcionalni kompleks danas je javna ustanova u kulturi koja predstavlja srce umjetničkog života Rijeke.
Povijest i gradnja
Ideja o izgradnji Narodnog doma pojavila se još 1907. godine, no realizacija je započela tek u tridesetim godinama 20. stoljeća. Grad Sušak, tada u sastavu Kraljevine Jugoslavije, želio je imati suvremeni centar za kulturu, društveni život, turizam i smještaj kao svojevrsni pandan talijanskoj Rijeci s druge strane granice. Godine 1934. raspisan je javni natječaj na koji je pristiglo čak 59 prijedloga. Prvu nagradu osvojio je projekt mladog arhitekta Josipa Pičmana (1904.–1936.), koji je zamišljen kao urbanistička okosnica Sušaka s velikim neboderom, kazališnom dvoranom, hotelom, restoranom, kavanaom i čak bazenom s morskom vodom.
Gradnja je počela 1936. godine pod vodstvom gradonačelnika Đure Ružića, no Pičman je preminuo iste godine u samo 32. godini života. Projekt je dovršio i prilagodio njegov profesor Alfred Albini, koji je uklonio neke ambiciozne elemente (poput pomičnog staklenog krova i bazena) zbog financijskih i tehničkih ograničenja. Zgrada je dovršena tek 1947. godine, nakon prekida tijekom Drugoga svjetskog rata. Kasnije su provedene obnove i to najveća nakon rata pod arhitektom Kazimirovim Ostrogovićem, a poslovni dio i foaje 1996. godine.
Arhitektura i značaj
HKD Sušak je vrhunsko ostvarenje modernizma u Hrvatskoj. Njegova armiranobetonska konstrukcija s čeličnim gredama, zaobljeno pročelje koje prati liniju ceste i monumentalna fasada od bračkog kamena čine ga prepoznatljivim. Pičmanov toranj (sušački neboder) trebao je biti manifest nove estetike stakla i čelika kao simbol tehnološkog i kulturnog napretka. Iako su ambicije bile veće, zgrada je ostala jedan od najsloženijih i najvećih građevinskih pothvata u jugoistočnoj Europi toga doba.
Danas je živo kulturno središte
Danas HKD na Sušaku djeluje kao javna ustanova (osnovana 2017.) i dom je brojnim manifestacijama: Međunarodnom festivalu malih scena (svibanj), History Film Festivalu (rujan), Međunarodnoj reviji lutkarstva, koncertima (od Josipe Lisac do suvremene scene), kazališnim predstavama i edukativnim programima. U prizemlju se nalazi ugledna Galerija Kortil s desecima godišnjih izložbi suvremene umjetnosti, a velika dvorana na prvom katu i baletne sale na višim katovima služe za raznovrsne programe. Kompleks je pristupačan osobama s invaliditetom i aktivno uključuje volontere.
HKD Sušak nije samo zgrada već je to živi spomenik riječke težnje za kulturnim identitetom i modernim duhom. Kao baština 20. stoljeća, i dalje oblikuje kulturnu mapu Rijeke, spajajući bogatu povijest s aktualnim umjetničkim događanjima. Ako prolazite Strossmayerovom ulicom, svakako svratite jer unutra vas čeka prava riznica kulture!
PROJEKT REKONSTRUKCIJE INSTALACIJA
U okviru glavnog projekta energetske obnove zgrade predviđena je potpuna zamjena starog plinskog apsorpcijskog uređaja novom reverzibilnom dizalicom topline zrak-voda.
Postojeće stanje
* ugrađen je plinski apsorpcijski uređaj York YMPC-FE-8EX-50-A (hlađenje 281 kW / grijanje 229 kW) s rashladnim tornjem na krovnoj terasi.
* Dodatno grijanje osigurava plinska kotlovnica s tri atmosferska kotla (ukupno 900 kW).
Novo rješenje (dizalica topline)
* Model: dizalica topline reverzibilna zrak-voda
* Postavlja se na krovnu terasu na prilagođenu čeličnu konstrukciju.
* Nakon demontaže starog uređaja i tornja obvezna je sanacija hidroizolacije krova.
* Primarni izvor grijanja i hlađenja za prostorije s ventilokonvektorima (dodatni ventilokonvektori planirani na 5., 6. i 7. katu).
Komplementarni dijelovi sustava
* Nova kondenzacijska plinska kotlovnica (6 bojlera, ukupni učin 665,4 kW) kao rezervni i vršni sustav.
* Zamjena triju starih klima komora (gledalište, foyer, pozornica) novima s visokoučinkovitim rekuperatorima topline.
* Uvođenje centralnog nadzornog i upravljačkog sustava (BMS).
Ciljevi projekta
* Ostvarenje minimalno 30 % udjela obnovljivih izvora energije
* Znatno smanjenje potrošnje zemnog plina i operativnih troškova
* Povećanje energetske učinkovitosti i unutarnje klime kulturne ustanove
* Modernizacija i dugoročna pouzdanost termotehničkih instalacija
Stojarski projektant
Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.
