Toyota je započela testiranje novog kamiona na vodikov pogon zajedno s Coca-Colom kao dio opskrbnih operacija te tvrtke. Kamion na vodikov pogon koristi Toyotine gorivne članke koje kombiniraju molekule vodika (H₂) i kisika (O₂) u vodu, istovremeno generirajući električnu energiju. Kao rezultat, jedina emisija iz ispušne cijevi je voda. Štoviše, brzo punjenje osigurava visoku stopu iskorištenosti.

Air Liquide, lider u proizvodnji i distribuciji nisko-ugljičnog i obnovljivog vodika, osigurava vodik iz obnovljivih izvora za ovaj projekt. Ova suradnja naglašava važnost istovremenog razvoja vozila i infrastrukture kako bi se potaknulo stvaranje održivijeg društva.

Kroz ove projekte kamiona na vodik, Toyota namjerava podržati dekarbonizaciju teškog cestovnog prijevoza, koji čini četvrtinu europskog teretnog prijevoza prema broju prijeđenih tona-kilometara. Komercijalni kamioni, s obzirom na svoje obrasce korištenja i potražnju za velikim količinama vodika, ključni su doprinositelji u razvoju održivih vodikovih infrastruktura.

Ova najnovija suradnja ponovno ilustrira ambiciju marke Toyota da što je više moguće podrži i doprinese uspostavi ugljično neutralnih društava u Europi i šire.

„Zadovoljstvo nam je biti u partnerstvu s Toyotom i Air Liquideom u testiranju vodikovih rješenja za naše dugolinijske logističke operacije. Želimo učiti iz ovog iskustva dok nastavljamo raditi na smanjenju našeg ugljičnog otiska.“ izrazio je zadovoljstvo Eric Desbonnets, potpredsjednik za operacije i održivost Paris 2024, Coca-Cola

„Air Liquide dijeli istu ambiciju kao Coca-Cola i Toyota: implementirati konkretna rješenja za suočavanje s izazovom klimatskih promjena. Ovaj projekt dio je takvog pristupa i demonstrirat će relevantnost vodika za tešku mobilnost. S obzirom na sve veći zahtjev za proizvodima s niskim ugljičnim otiskom u prijevozu, vodik je posebno prikladan za dugolinijski prijevoz, pružajući fleksibilnost i produktivnost.“ govori Erwin Penfornis, potpredsjednik za vodikovu energiju, Air Liquide.

„Kako bismo ubrzali širenje implementacije vodikovih tehnologija u našem društvu, proširujemo upotrebu naših Toyota modula gorivnih članaka izvan osobnih automobila na kamione, autobuse, vlakove, brodove, obalne i kratkoplovične brodove, stacionarne generatore itd. Veliko nam je zadovoljstvo surađivati s partnerima sličnog razmišljanja i demonstrirati našu zajedničku viziju održive mobilnosti. Uvidi stečeni iz ovih konceptualnih dokaza poslužit će kao ključne prekretnice na našem putu prema postizanju nulte emisije ugljika iz ispušnih cijevi u našim logističkim operacijama do 2040.“ opisao je i završio o projektu Thiebault Paquet, potpredsjednik za istraživanje i razvoj, Toyota Motor Europe
www.autoportal.hr

Energetska tranzicija je dugotrajan proces koji će trajati desetljećima da se svi tehnički sustavi koji koriste fosilna goriva zamijene novim tehničkim sustavima i opremom koja koristi obnovljive izvore energije. Nemoguće je preko noći sve sustave prebaciti na druge izvore energije jer je nešto tog oblika tehnički neizvedivo, a isto tako ekonomski nije opravdano jer je cijena novih tehnologija znatno veća od klasičnih sustava koji postoje na tržištu. Nova tehnička oprema bazirana na obnovljivim izvorima energije ima visoku cijenu jer je riječ o proizvodnji opreme u malim količinama i tek s masovnom proizvodnjom će cijena opreme pasti zbog čega će i više građana početi prihvaćati nova tehnička rješenja.

Niti jedna ozbiljna vlada pojedine države neće prihvatiti odbacivanje diverzifikacije izvora energije na uštrb energetskoj sigurnosti države, zajednice i populacije. Vlada Republike Hrvatske zadnjih godina ulaže ogromna financijska sredstva u stabilizaciju energetske sigurnosti Republike Hrvatske, a velikim ulaganjima u plinsku infrastrukturu, nove plinovode, povećanje kapaciteta LNG terminala povećava se energetska sigurnost i okolnih država koje nemaju pristup otvorenom moru i LNG brodovima.

Najveći primjer loše energijske politike zadnjih godina dolazi iz Njemačke kod koje su zelene aktivističke stranke došle na vlast te su u tom procesu zatvorile sve nuklearne elektrane, ugasili su elektrane na ugljen pri čemu su poništili energetsku diversifikaciju Njemačke i sveli su se na samo jednog dobavljača energije odnosno na plinsku energiju koja je dolazila iz Rusije. Ovom politikom Njemačka se sama dovela u poziciju da su njeni konkurenti udarili na najslabiju točku cijele njemačke infrastrukture odnosno na sjeverne plinovode. Nakon uništenja plinovoda Sjeverni tok došlo je do raspada energetskog sustava Njemačke, porasta cijene energenata, porasta inflacije, zatvaranja brojnih industrijskih pogona i posljedično do povećanog iseljavanja iz Njemačke.

Ekstremno lijeve liberalne aktivističke skupine imaju izrazito autodestruktivan pristup rješavanju problema korištenja fosilnih goriva bez propitivanja da li uopće postoji tehnička mogućnost implementacije nekog novog tehničkog rješenja? Manje od 1% stanovništva bi podržalo ovakav vid ekstremno lijevog načina izražavanje kao što je polijevanje slika u muzejima bojama, izlijevanje boja na zaštićene spomenike, ležanje na cestama i blokiranje javnih cesta, blokiranje LNG tankera na terminalu da bi pokazali i dokazali što? 99% stanovništva promatra s čuđenjem ovaj način izražavanja koji više ne graniči s liberalnim aktivizmom već prelazi lagano u sferu društvenog ekstremno lijevog terorizma.

LNG aktivizam ili terorizam?
Međunarodna grupa aktivistkinja i aktivista u 4 sata ujutro isplovila je kajacima pred tanker koji uvozi ukapljeni zemni plin (LNG) i satima je sprječavala njegovo privezivanje za LNG terminal u Omišlju.

"Aktiviste na kajacima dočekali su zaštitarski i policijski brodovi, nakon čega su na vrlo opasan i nasilan način priveli nekoliko aktivista, a nekoliko njih zbog zadobivenih ozljeda je i hospitalizirano", piše u priopćenju koje je objavila međunarodna grupa aktivista Fossil Free Adriatic.

Aktivisti kažu da su blokiranjem dolaska tankera prosvjedovali protiv fosilne industrije te nastavka ulaganja u ukapljeni plin, odnosno dvostruko povećanje kapaciteta LNG terminala na otoku Krku.

"Plinovod u klimatski pakao"
S morske i kopnene strane podignuti su transparenti s natpisima "Krk ljudima, a ne fosilnoj industriji!", "Plinovod u klimatski pakao" i "Jedini fosil za spaljivanje je kapitalizam". Željeli su poručiti da takvim ulaganjima nije mjesto u 2024., "kad se već odavno trebalo odustati od investicija u fosilna goriva kako bi se spriječio najgori scenarij pogoršanja klimatskih promjena".

U priopćenju navode da su zahtjevi stanovništva Krka ignorirani nakon velikih prosvjeda u Rijeci i Omišlju 2018., kad se lokalna zajednica usprotivila izgradnji LNG terminala i posljedicama koje će ostaviti na ljude i okoliš.

Stoga je za aktiviste Krk postao središte izgradnje klimatskog pokreta koji se otad sve direktnijim akcijama bori protiv, kako navode, samovolje profiterski usmjerene vlasti i njezina pogodovanja fosilnom lobiju.

"Unatoč tomu što otok Krk do 2030. planira postati ugljično neutralan, u kolovozu 2022. donesena je odluka o proširenju terminala i plinovoda Zlobin-Bosiljevo. Cilj tih projekata nije osigurati energetsku neovisnost građana jer Hrvatska već uvozi tri puta više plina nego što su njezine energetske potrebe.

"LNG plaćen javnim novcem, ne smanjuju cijene plina"
Pritom je LNG u najvećoj mjeri financiran javnim novcem, a u slučaju neisplativosti projekta, bit će subvencioniran novcem poreznih obveznika", piše u priopćenju.

Aktivisti tvrde da se njime ne smanjuju cijene plina za domaće potrošače, već one ostaju podložne globalnim geopolitičkim nemirima i labilnom globalnom tržištu.

Osim štetnih ekonomskih utjecaja, LNG terminal ostavlja i katastrofalan utjecaj na okoliš, kažu.

"Prošlo ministarstvo zaštite okoliša i 'održivog' razvoja odbilo je ispuniti zahtjev za zabranu korištenja štetnih kemikalija u procesu čišćenja cijevi na terminalu. To znači da ih tvrtka LNG Hrvatska nastavlja ispuštati u more, što je dovelo do potpunog pomora ježinaca i uništenja ekosustava. Time je zapravo izravno legaliziran ekocid na Jadranu", piše u priopćenju.

"Hrvatski plinski biznis ne ostavlja negativne posljedice samo lokalno"
Navodi se i da, osim zagađenja, ukapljeni zemni plin u svakoj fazi ekstrakcije, transporta, ukapljivanja, plinifikacije i distribucije ispušta stakleničke plinove pogubne za klimu. Hrvatski plinski biznis ne ostavlja negativne posljedice samo lokalno već se i neokolonijalnim praksama uvoza zemnog plina radi luksuza europskih elita disproporcionalno pogađaju rasno i ekonomski marginalizirane zajednice u zemljama poput Alžira i Trinidada i Tobaga, piše u priopćenju.

"Osim iz navedenih zemalja, LNG Hrvatska većinom uvozi zemni plin iz SAD-a, gdje proces frakiranja ubije više od milijun ljudi godišnje, uzrokuje rak i različite respiratorne bolesti kod ljudi. Svaki pokušaj otpora tamošnjeg stanovništva dočekan je sve brutalnijim odgovorom država i njihovih represivnih aparata. To uključuje policiju, vojsku i privatne zaštitarske kompanije u službi fosilne industrije, odnosno kapitala", kažu aktivisti.

"Sva moć je akumulirana u rukama male skupine profitera"
Prosvjednici ističu da neutaživa glad za neograničenim gospodarskim rastom konzumerističkog i kapitalističkog društva, od koje izravno profitira mali broj ljudi, dovodi do kolektivne patnje u sve ugroženijoj biosferi.

Navode da je krajnje vrijeme za korjenito redefiniranje prioriteta: nisu nam nužni dodatna energija i društvo gospodarskog rasta, već nam je potrebna dostatna količina energije koja će ispuniti lokalne potrebe i osigurati dostojanstven život za sve ljude uz poštivanje granica ekosustava.

Smatraju da je za to, kako su ukazali transparentima, potrebna radikalna promjena u društvenim odnosima moći.

Aktivisti stoga svojim djelovanjem upućuju snažnu kritiku kapitalizmu kao potpuno neodrživom sustavu u kojem je sva moć akumulirana u rukama male skupine moćnika i profitera. Stoga ovom akcijom žele poručiti: Krk ljudima, a ne fosilnoj industriji.
www.index.hr

Pored grada Sudže, oblast Kursk, Rusija nalazi se plinska mjerna stanica koja je prema dostupnim satelitskim snimkama oštećena tijekom proteklih dana borbi između ukrajinske i ruske vojske. Jedna od četiri plinske mjerne stanice je oštećena dok je upravna zgrada u potpunosti uništena očigledno navođenom raketom veće udarne snage. Preko ove plinske mjerne stanice transportira se sav ruski plin prema središnjoj Europi, a prekidom isporuke cijena zemnog plina bi na Europskom tržištu otišla u nebo. Mađarska, Slovačka i Austrija ovise o ovom ruskom plinu, a u slučaju prekida isporuke zemnog plina najviše bi štete imale ove tri zemlje koje su kopneno vezane na ruske plinovode i desetljećima su izgrađivale svoju infrastrukturu koja je i sada vezana na ruske energente.

Satelitske slike autora @planeta, snimljene 11. kolovoza, pokazuju štetu na plinskoj mjernoj stanici Sudža u Kurskoj oblasti. Šteta na upravnoj zgradi Gazproma je nastala u noći na 11. kolovoz, dok se oštećenje plinske mjerne stanice dogodilo ranije, između 9. i 10. kolovoza. Zadnje referentne satelitske slike neoštećenog postrojenja korištene za usporedbu snimljene su 31. srpnja 2022.

Gazprom i dalje distribuira zemni plin preko Sudže

11. kolovoza agencija TASS je objavila da Gazprom opskrbljuje Europu plinom preko Ukrajine u količini od 39,3 milijuna kubičnih metara (mcm) dnevno preko plinske mjerne stanice Sudža u ruskoj regiji Kursk, rekao je novinarima predstavnik Gazproma, dodajući da je zahtjev za transport zemnog plina kroz plinsku mjernu stanicu Sokhranovku odbijen od strane ukrajinskog regulatora plinskog tržišta, a riječ je o drugom plinovodu koji prolazi preko okupiranog dijela Ukrajine i ne koristi se već nekoliko godina. U izvještaju Gazproma ne spominje se nikakva šteta na plinskoj mjernoj stanici Sudža niti na upravnoj zgradi Gazproma u Sudži.

"Gazprom isporučuje ruski plin za tranzit preko teritorija Ukrajine u količini koju je potvrdila ukrajinska strana preko plinske mjerne stanice Sudža u količini od 39,3 milijuna kubičnih metara na dan 11. kolovoza. Nominacija za plinsku mjernu stanicu Sokhranovka je odbijena".

U subotu, 10. kolovoza, transportirana količina iznosila je 39,6 milijuna prostornih metara zemnog plina, a kolovoški prosjek iznosio je preko 42 milijuna prostornih metara zemnog plina.

Ranije je na web stranici Ukrajinskog operatera prijenosnog sustava plina (GTSOU) objavljeno da bi nominacije za tranzit ruskog plina u Europu preko teritorija Ukrajine 11. kolovoza mogle biti oko 39,28 milijuna kubičnih metara.

U petak je glasnogovornik Gazproma Sergey Kupriyanov rekao da su borbe koje su izbile u blizini Sudže u regiji Kursk već imale učinak na cijene prirodnog i ukapljenog plina koje su naglo porasle. Vrijeme će pokazati kako će tržište reagirat na ovo oštećenje ruske plinske infrastrukture u Sudži, regija Kursk.

Dana 6. kolovoza, ukrajinske oružane snage pokrenule su masivan napad na rusku regiju Kursk, gdje se nalazi plinska mjerna stanica Sudža. Tranzitna linija kroz ovu plinsku mjernu stanicu ostaje jedina ruta za opskrbu ruskog plina Europi preko Ukrajine. Ruske isporuke plina idu kroz Ukrajinu u smanjenim količinama od svibnja 2022., kada je ukrajinski GTS operater najavio prekid tranzita u Europu preko postaje Sokhranovka zbog više sile: kompanija navodno ne može kontrolirati kompresorsku stanicu Novopskov u LPR-u. Međutim, Gazprom nije vidio razloga za promjenu ili zaustavljanje rasporeda transporta zemnog plina.

Zašto je Sudža tako ključna za opskrbu plinom Europe?

Sudža, smještena oko 10 km (6 milja) od ukrajinske granice, ima ključnu ulogu u tranzitu ruskog prirodnog plina u Europu. Prosječno 42 milijuna kubičnih metara (1,5 milijardi kubičnih stopa) ruskog plina teče u Ukrajinu svaki dan, a pored grada Sudže je izgrađen sustav za mjerenje protoka zemnog plina koji se se putem ukrajinskih plinovoda transportira u Europu. Plinska mjerna stanica Sudža je zadnja infrastrukturna točka ruskih plinovoda koji se preko granice nastavljaju na ukrajinski plinski sustav.

Unatoč ratu s Rusijom Ukrajina je dopustila da zemni plin nesmetano prolazi kroz ukrajinski plinski transportni sustav iz sovjetske ere kao dio ugovora vrijednog 2 milijarde dolara godišnje između državnog ukrajinskog Naftogaza i ruskog Gazproma. Iz Ukrajine se zemni plin transportira u smjeru Slovačke, gdje se račva pri čemu jedan krak ide prema Češkoj, a drugi krak prema Austriji. Riječ je o mreži plinovoda koji su izgrađeni prije više desetljeća još dok je postojao Sovjetski Savez i sve ove zemlje su se oslanjale na Rusiju koja im je dobavljala sav potreban zemni plin za funkcioniranje društva.

Tranzitni ugovor između Naftogaza i Gazproma istječe u siječnju iduće godine. Ako se tokovi zemnog plina poremete prije toga, cijene zemnog plina mogle bi značajno porasti, što bi teško pogodilo europske potrošače i industriju središnje Europe koja još uvijek ovisi o ruskom zemnom plinu.

www.tass.com

Havajska uprava za razvoj zajednice (HCDA) udružila je snage s japanskom tvrtkom Kanoa Winds Inc., koja se bavi čistom energijom, kako bi uveli u primjenu inovativnu tehnologiju vjetroturbina. Cijeli projekt ima cilj procijeniti prikladnost tehnologije vertikalnih vjetroturbina na Havajima.

Havaji su prirodni biser poznat po svojoj ljepoti, ali se također suočavaju s izazovom jer se uvelike oslanjaju na fosilna goriva za proizvodnju električne energije. Ovu tehnologiju već više od 15 godina koriste Japanci, a radi se o vertikalnim koaksijalnim kontra-rotirajućim dvostrukim lopaticama (VCCT) za vjetroturbine.

Ova tehnologija nudi nekoliko prednosti u odnosu na konvencionalne horizontalne turbine. VCCT ima jedinstveni dizajn što omogućuje vjetroturbini da proizvodi struju čak i uz blagi povjetarac i raditi sve do jakih naleta. Zbog toga ove vjetroturbine rade u širem rasponu od 11 do 215 km/h, dok standardni horizontalni generatori mogu proizvoditi električnu energiju samo do 70 km/h. Također su kompaktne veličinom i vertikalne, pa ih je lakše smjestiti, a također su i tiše tijekom rada, što je pozitivno za životinjski svijet u njihovoj blizini, posebno ptice.

Samo vjetroturbina je visoka poput stupa ulične rasvjete (7 m). Očekuje se da će testni modeli na Havajima generirati od 10 do 25 kWh energije svaki dan. Za usporedbu, tipična kuća na otoku Oahu u prosjeku koristi otprilike 17 kWh dnevno.
www.revijahak.hr

Grafen je čvršći od čelika i pomoću grafena se mogu napraviti najtanji 2D materijali budućnosti. Rezultati istraživanja znanstvenika s Instituta Ruđer Bošković (IRB) pokazali su da primjena snopova iona visoke energije može precizno oblikovati nanoporozni grafen, mijenjajući funkcionalnost materijala i otvarajući put stvaranju materijala s prilagođenim svojstvima.

Znanstvenici su, kako navodi IRB, koristili ionske snopove za precizno oblikovanje strukture grafena pa bi te primjene mogle postati još sofisticiranije i raširenije.

Grafen je najjači i najtanji materijal poznat čovjeku, koristi se u razvoju naprednih elektroničkih i energetskih uređaja te kao inovativni materijal za filter zraka i vode. Rezultati njihovog istraživanja objavljeni su u znanstvenom časopisu Applied Surface Science.

Korak u razumijevanju preciznog upravljanja strukturama
"Naše istraživanje predstavlja važan korak u razumijevanju kako precizno upravljati strukturama na atomskoj razini u grafenu", izjavila je poslijedoktorandica u Laboratoriju za interakcije ionskih snopova na IRB-u te dopisna autorica na radu Kristina Tomić Luketić.

Istaknula je kako mogućnost da kontroliraju stvaranje nanopora korištenjem snopova iona visoke energije otvara nova vrata za prilagođavanje svojstava grafena za specifične primjene. Grafen je materijal koji se sastoji od jednog sloja ugljikovih atoma raspoređenih u heksagonalnom uzorku, zasluženo nosi titulu čudesnog materijala suvremene znanosti.

Njegova izvanredna čvrstoća, koja premašuje čak i čelik, kombinirana s gotovo neprobojnom fleksibilnošću i iznimnom provodljivošću, čini ga idealnim kandidatom za inovativnu primjenu u različitim industrijama.

Osim što je najtanji materijal ikad otkriven, grafen je i jedan od najboljih vodiča topline i električne struje, što otvara nove mogućnosti u razvoju naprednih elektroničkih uređaja, učinkovitijih energetskih rješenja i inovativnih kompozitnih materijala.

Grafen se već primjenjuje u izradi fleksibilnih zaslona i super brzih sklopova
Jedinstvene osobine grafena već su pronašle primjenu u izradi fleksibilnih zaslona, superbrzih elektroničkih sklopova i ultralakih sportskih rekvizita.

Također, zbog svoje sposobnosti formiranja barijera na molekularnoj razini, grafen ima potencijal i u filtrima vode i zraka, gdje bi njegova primjena mogla znatno poboljšati učinkovitost i smanjiti troškove proizvodnje.

Novo istraživanje znanstvenika IRB-a produbljuje razumijevanje o tome kako upravljati svojstvima grafena na nano razini.

Istraživački tim s IRB-a, koji, uz Tomić Luketić, čine i Andreja Gajović iz Laboratorija materijala za konverziju energije i senzore i Marko Karlušić, također dopisni autor, iz Laboratorija za tanke filmove na IRB-u, koristio je metodu koja se može usporediti s umjetničkim stvaranjem mikroskopskih remek-djela i to na platnu debljine jednog atoma.

Tim je koristio visokoenergetske snopove joda, bakra, silicija i kisika, koji su ubrzani do velikih brzina, za kontrolirano stvaranje nanopora u jednoslojnom grafenu na podlozi. Ovisno o brzini i vrsti iona, uzorci koje su dobili varirali su, pri čemu su sporiji ioni stvarali veće pore, slično efektu koji ostavlja teža lopta koja udara u mekšu površinu, napominje IRB.

Nuklearna i zaustavna moć
Važnu ulogu u tom procesu igraju kanali depozicije energije ionskog snopa, nuklearna i elektronska zaustavna moć grafena za ionske snopove.

Nuklearna zaustavna moć djeluje poput izravnog udarca u atome te može "izbiti" atom iz svog mjesta, dok elektronska stvara oštećenje uslijed poremećaja u elektronskoj strukturi grafena, omogućavajući time stvaranje fino prilagođenih nanostrukturnih obrazaca.

Tim je istražio i kako podloga na kojoj se nalazi grafen utječe na karakteristike oštećenja, otkrivši da materijal ispod grafena igra značajnu ulogu u konačnom izgledu oštećenja. Što se podloge tiče, istraživanje pokazuje da optimalni rezultati nastaju kada elektronska zaustavna moć znatno prevladava nuklearnu.

IRB naglašava kako bi to moglo omogućiti razvoj novih metoda za stvaranje naprednih materijala kao što je nanoporozni grafen, koji bi se mogli koristiti u širokom spektru aplikacija, od naprednih senzorskih tehnologija do sustava za pohranu energije.

Istraživanje je financirano sredstvima Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ) i Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu Znanstvenog centra izvrsnosti za napredne materijale i senzore.
www.index.hr

Prosvjednici na masovnom skupu protiv rudarenja litija blokirali su u subotu navečer željezničko čvorište u Prokopu u Beogradu te željezničku postaju u Novom Beogradu, a privremeno je blokirana i autocesta kroz prijestolnicu koja vodi prema Nišu i Zagrebu.

Večerašnjem prosvjedu prethodili su prosvjedni skupovi u pedesetak gradova i naselja diljem Srbije, nakon što je 10. kolovoza istekao rok od 40 dana koji su Savez ekoloških organizacija Srbije (SEOS), ekološki pokreti i udruge dali Vladi rok od 40 dana za usvajanje Zakona.

Procjene organizacije Arhiv javnih skupova je da se na večerašnjem skupu okupilo više od 40.000 ljudi.

Srbijanski premijer Miloš Vučević nazvao je prosvjednike "kukavicama i lažovima" i na društvenoj mreži X poručio da su "raspala banda", te da "otvoreno i monstruozno prijete smrću predsjedniku (Aleksandru) Vučiću".

"Nećete ga uplašiti! A nećemo dozvoliti da ugrozite Srbiju zarad ličnih interesa koje podržavaju i (kosovski premijer Albin) Kurti, i ustaše i strane službe", poručio je srbijanski premijer.

Vlasti u Srbiji suočavaju se sa sve žešćim otporom rudarenju litija nakon što je Beograd 19. srpnja s Europskom unijom potpisao memorandum o strateškom partnerstvu u održivim sirovinama, pokrenuvši tim dokumentom novi val skoro svakodnevnih prosvjeda diljem zemlje.

Afera vezana uz rudarenje litija, koje u zapadnoj Srbiji, na plodnom poljoprivrednom području regije Jadar, planira multinacionalna kompanija Rio Tinto, aktualizirana je prije nešto više od dvije godine, a srbijanska je vlada u siječnju 2022., suočena s masovnim prosvjedima koji su tada na ulice izveli desetke tisuća ljudi, ukinula dozvolu toj kompaniji.

Ustavni sud je nedavno poništio vladinu odluku iz 2022. o ukidanju dozvole, a par dana kasnije vlada je ekspresno donijela novu uredbu i tako "vratila u život" projekt Rio Tinta.

"Nećeš kopati", "Rio Tinto, marš sa Drine", "Rudnika neće biti" - samo su neki od transparenata koje nose prosvjednici.

Poslije skupa u središtu Beograda, povorka se zaputila Ulicom kneza Miloša, uz žestoko negodovanje prosvjednika u trenutku dok su prolazili pored veleposlanstva Njemačke, čiji je kancelar Olaf Scholz nazočio nedavnom potpisivanju Memoranduma Srbije i EU, ohrabrujući službeni Beograd u eksploataciji strateških sirovina.

Prosvjednici su se na poziv organizatora podijelili u dvije kolone u namjeri da blokiraju željeznički čvor u Beogradu, što su kasnije i napravili.

Promet na autocesti kroz Beograd na petlji Gazela prema Nišu i prema Zagrebu blokiran je u oba smjera.

Prethodno je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, odgovarajući tijekom dana na pitanje o pripremama Zapada za akcije na teritoriju Srbije s ciljem izvršenja državnog udara, rekao da je Rusija upozorila vodstvo zemlje na navodne predstojeće masovne nemire u Srbiji, koje su organizirali predstavnici zapadnih zemalja. Kazao je da se time bave nadležne službe.
www.vijesti.hrt.hr

Prva nuklearna elektrana u Srbiji bi se mogla izgraditi do 2050. godine. U nacrtu Strategije razvoja energetike Srbije do 2040. godine s projekcijama do 2050. godine, za koje je Ministarstvo rudarstva i energetike pokrenulo javnu raspravu, navodi se da bi prva nuklearna elektrana u Srbiji mogla početi s radom prije 2050. godine.

Ovakva promjena u elektroenergetskom sektoru omogućila bi transformaciju ostalih energetskih sektora s ciljem njihove značajne dekarbonizacije, a očekuje se da će u razdoblju nakon 2040. godine tehnologije za proizvodnju i skladištenje zelenog vodika biti dostupne i komercijalno dostupne u značajnoj mjeri, piše Biznis.rs .

U Integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu za razdoblje do 2030. godine i viziji do 2050. godine predviđeno je sudjelovanje nuklearne energije u energetskom miksu Republike Srbije, uz konzervativnu prognozu puštanja nuklearne elektrane u rad do 2045. godine.

U nacrtu Strategije navodi da "imajući u vidu plan razvoja nuklearnog programa, kao i planirano ukidanje moratorija na izgradnju nuklearnih elektrana u Srbiji, ukoliko se provedu sve potrebne aktivnosti prije početka izgradnje, realizacija samog projekta izgradnje odvijala bi se u zadanim rokovima, dok se izgradnja i puštanje u rad nuklearne elektrane može razmatrati u razdoblju do 2040. godine.

Podsjeća se da, osim što Zakon o moratoriju na izgradnju nuklearnih elektrana još nije ukinut, Srbija nema bilančne rezerve nuklearnih sirovina, te da ne postoji regulatorni i administrativni okvir koji uređuje izgradnju i rad nuklearnih elektrana, postrojenja za proizvodnju nuklearnog goriva i postrojenja za obradu istrošenog nuklearnog goriva.

Autori ističu da je nuklearna energija čisti izvor energije sa stajališta emisije stakleničkih plinova i lokalnih zagađivača, a također omogućuje diverzifikaciju strukture proizvodnje električne energije po razumnoj cijeni. Visoki kapitalni izdaci nuklearne elektrane kompenziraju se niskim varijabilni troškovi proizvodnje u dugom roku. Sa stajališta energetske sigurnosti, riječ je gotovo u potpunosti o uvezenoj tehnologiji, baziranoj na trajno uvezenim nuklearnim gorivima.

No, nuklearni reaktori predstavljaju vrlo pouzdan izvor energije, namijenjen pokrivanju osnovnog opterećenja, uz nultu emisiju onečišćujućih tvari u zrak.

Javna rasprava o Strategiji razvoja energetike Srbije do 2040. godine s projekcijama do 2050. godine trajat će do 15. kolovoza. Građani i stručna javnost mogu dati primjedbe, prijedloge i komentare na tekst prijedloga Strategije na javnim skupovima koji će se održati: u Beogradu, 26. srpnja u Privrednoj komori Srbije, zatim u Nišu, 30. srpnja u prostorijama Regionalne privredne komore Niš i Novi Sad, 31. srpnja u Regionalnoj revizorskoj komori Novi Sad.
www.energetskiportal.rs

Grad Zagreb nakon 24 godine preuzima glavni pročistač voda koji je do sada bio u privatnoj koncesiji. Zagrebačka gradska tvrtka Vodoopskrba i odvodnja (ViO) preuzima posjed i upravljanje Centralnim uređajem za pročišćavanje otpadnih voda Grada Zagreba. Promjena dolazi nakon što je taj posao 24 godine radio privatni koncesionar Zagrebačke otpadne vode (ZOV) temeljem ugovora potpisanog još za vrijeme vladavine bivšeg gradonačenika Milana Bandića koji je strateški komunalni objekt grada Zagreba prepustio na upravljanje privatnoj tvrtci.

Radi se o privatnoj koncesiji za koju je ugovor sklopljen još davne 2000. godine, a koja je prema ugovoru trebala trajati do prosinca 2028. godine.

"Odlučili smo Gradskoj skupštini predložiti raskid ugovora kako bi se bez prepreka na tom zemljištu uz postojeći pročistač mogao izgraditi Centar za gospodarenje otpadom te kako bi se iz EU fondova mogao izgraditi treći stupanj pročistača otpadnih voda", rekao je Tomislav Tomašević, gradonačelnik Grada Zagreba, prilikom preuzimanja pročistača od strane Vodoopskrbe i odvodnje.

"Strateški najbitnije gradsko zemljište"
Iz Grada tvrde da raskidom koncesije Grad dolazi u posjed strateški najbitnijeg gradskog zemljišta od milijun kvadratnih metara te preuzima radnike i postrojenje pročistača, što omogućuje lakši proces za izgradnju trećeg stupnja pročistača i prijavu na EU sufinanciranje.

Cijena izgradnje trećeg stupnja pročistača iznosi 94 milijuna eura, pri čemu je europsko sufinanciranje projekta moguće ako pročistačem upravlja javno, a ne privatno poduzeće. Od svih hrvatskih gradova jedino je Zagreb donedavno imao privatno poduzeće koje pruža uslugu pročišćavanja otpadnih voda, a novi Zakon o vodnim uslugama više ne omogućuje takav model za hrvatske gradove u budućnosti, dodali su u gradskom priopćenju.

"Ne manje važno, analiza je pokazala da će Grad imati i financijske uštede od raskida jer bi raskid trebao koštati manje nego ostajanje u ugovoru do kraja 2028. godine. Uz to, preuzimanje zemljišta na kojem je pročistač omogućava Gradu da bez odlaganja krene u izgradnju Centra za gospodarenje otpadom čija je lokacija u Prostornom planu određena upravo na ovom zemljištu koje je dosad bilo pod privatnom koncesijom. Izgradnja Centra za gospodarenje otpadom je planirana do 2028. godine, što će omogućiti zatvaranje odlagališta Jakuševec", pojasnio je gradonačelnik Tomašević.

"93% zaposlenika privatnog koncesionara odlučilo je prijeći u ViO"
Nakon donošenja odluke o raskidu, gradska uprava i gradska poduzeća su proteklih šest mjeseci sudjelovali u intenzivnim razgovorima s koncesionarom kako bi se preuzimanje napravilo na vrijeme.

Jučer su na lokaciji pročistača gradonačelnik Tomašević i direktor ViO-a Marko Blažević s predstavnicima ZOV-a potpisali sporazume o prijenosu imovine i zaposlenika te je napravljena inventura imovine i obavljene su druge nužne predradnje za preuzimanje uređaja.

"93% zaposlenika privatnog koncesionara odlučilo je prijeći u ViO, čime je osiguran nastavak kvalitete usluge pročišćavanja otpadnih voda", kazali su iz Grada.

Između Grada i privatnog koncesionara je još potrebno utvrditi trošak naknade uslijed raskida koncesije, što će se i dalje nastojati postići sporazumom. U slučaju da to ne bude moguće, pokrenut će se arbitraža, sukladno ugovoru o koncesiji iz 2000. godine.
www.index.hr

Nuklearni turizam počinje u Kini jer se planira izgradnja 30 novih nuklearnih reaktora. Očekuje se da će takvi posjeti učiniti ljude svjesnima nuklearne energije i pitanja poput radijacije i sigurnosnih kontrola.

U rijetkom potezu, Kina je dopustila javnosti da posjeti devet nuklearnih elektrana diljem zemlje. Cilj ovog koraka je prikupiti potporu za nuklearnu energiju usred sve veće potražnje za čistom energijom.

China General Nuclear Power Corp (CGN) nedavno je uvela online sustav rezervacija kako bi pomogla turistima da lakše pristupe programu nuklearnog turizma.

7. kolovoza događaj pokretanja reaktora održan je u nuklearnoj elektrani u pokrajini Fujian. Turistima je bilo dopušteno posjetiti četiri reaktora CPR-1000 nuklearne elektrane Ningde zajedno s obližnjim vrtovima bijelog čaja.

Cilj posjeta je jačanje potpore javnosti u sektoru nuklearne energije
Turistima je također ponuđena opcija da posjete nuklearnu elektranu Fangchenggang, koja je prvi projekt nuklearne energije u zapadnoj Kini, a nalazi se unutar autonomne regije Guangxi Zhuang.

Tvornica, koja je udaljena samo 50 km od granice s Vijetnamom, nalazi se blizu poznatih turističkih otoka na kojima živi etnička manjina Jing.

Kineska agencija za nuklearnu energiju nada se da će program ne samo potaknuti lokalni turizam, već će također ojačati javnu potporu u sektoru nuklearne energije u vrijeme kada Kina namjerava ispuniti svoj cilj smanjenja emisija ugljika do 2060. godine.

Očekuje se da će takvi posjeti učiniti ljude svjesnima nuklearne energije i načina na koji elektrane rješavaju pitanja poput radijacije i sigurnosnih kontrola, navodi CGN.

Kina gradi dodatnih 30 nuklearnih reaktora
Čini se da je javna potpora Kini neophodna jer zemlja trenutno gradi dodatnih 30 nuklearnih reaktora.

U proteklih 10 godina u Kini je dodano više od 34 gigavata (GW) kapaciteta nuklearne energije, čime je broj aktivnih nuklearnih reaktora u zemlji porastao na 55 s ukupnim neto kapacitetom od 53,2 GW od travnja 2024., prema US Energy Information.

Sjedinjene Države imaju najveći broj nuklearnih elektrana, s 94 reaktora, ali zemlji je trebalo gotovo 40 godina da doda isti kapacitet nuklearne energije kao što je Kina dodala u 10 godina.

Posjet će dovesti do visokokvalitetnog razvoja kineske nuklearne industrije
"Ovo nije samo aktivnost javne popularizacije znanosti, već i važno istraživanje na polju nuklearnog turizma", izjavio je tijekom događaja Guo Xingang, glasnogovornik CGN-a, citirao Bloomberg.

"Ovo neće pomoći samo poboljšati razumijevanje i povjerenje javnosti u nuklearnu energiju, već će također doprinijeti visokokvalitetnom razvoju industrije nuklearne energije moje zemlje."

Kina je ostvarila brzi rast nuklearne energije, ali do 2022. nuklearna energija činila je samo oko 5% ukupne proizvodnje električne energije u zemlji. Dok nuklearna energija čini gotovo 18% proizvodnje električne energije u SAD-u

Kina je 2011. provela dugoročnu strategiju za razvoj nuklearne energije kako bi zadovoljila svoju potražnju za električnom energijom i riješila pitanja zaštite okoliša.

S obzirom na rastuću potražnju za električnom energijom tijekom posljednjeg desetljeća, kineska komunalna poduzeća povećala su razvoj svih vrsta proizvodnje električne energije, prema američkoj Upravi za energetske informacije.
www.interestingengineering.com

Ruska državna tvrtka za prirodni plin Gazprom priopćila je da se obujam tranzita kroz plinsku mjernu stanicu Sudža u Kursku, jedinu preostalu rutu za tranzit ruskog plina u Europu kroz Ukrajinu, malo smanjio u četvrtak usred kontinuiranog napredovanja ukrajinske vojske u regiji.

"Gazprom isporučuje Europi ruski plin za tranzit preko teritorija Ukrajine u količini koju je potvrdila ukrajinska strana preko plinske mjerne stanice Sudža i to 37,3 milijuna kubičnih metara (1,3 milijarde kubičnih stopa) od 8. kolovoza", rekao je predstavnik Gazproma Sergej Kuprijanov. , prema Interfax Rusija.

U članku se navodi da je količina u srijedu, dan prije, bila 39,4 milijuna kubičnih metara (1,4 milijarde kubičnih stopa), gotovo 2 milijuna kubičnih metara (70,6 milijuna kubičnih stopa) više. Također je navedeno da je razina u četvrtak bila 12 posto niža od uobičajene razine za radni dan.

Kupriyanov, međutim, nije precizirao je li smanjenje izravno uzrokovano ukrajinskom ofenzivom u regiji Kursk, koja je započela u ranim jutarnjim satima utorka, 6. kolovoza.

Tranzit plina iz Ukrajine u Europu ostaje nepromijenjen, izvijestio je Interfax Rusija pozivajući se na podatke Europske mreže operatora prijenosnog sustava za plin (ENTSOG).

Unatoč sankcijama EU-a za ruski energetski sektor, EU je nastavila uvoziti plin nakon invazije Moskve na Ukrajinu 2022., iako se udio Rusije među zemljama opskrbljivačima smanjio s 40 posto 2021. na oko 8 posto 2023., kako je izvijestio Deutsche Welle (DW).

U srpnju je EU također pojačala svoje mjere sankcija uskraćivanjem odobrenja ruskim brodovima za ukapljeni prirodni plin (LNG) za tranzit i preprodaju kroz europske luke.
www.kyivpost.com