Sušare Valpovo 2017

HD GLAVNI SUŠARA 220x120Sušare za drvo Valpovo 2017., predmet projekta je izrada tehničkog rješenja sušenja drvenih elemenata pomoću toplog zraka koji cirkulira kroz sušaru. Zrak se grije preko radijatora u sušari do kojih se dovodi topla voda iz kotlovnice snage 3,8 MW. Energent kotlovnice je drvna sječka te ostali drvni otpad nastao obradom drveta u pogonu.


SUŠARE ZA DRVO
Predmet projekta je izrada tehničkog rješenja sagorijevanja otpadne drvne mase industrijskog procesa u kotlu snage 3,8 MW s ciljem generiranja tople vode koja se pomoću crpki provodi do sušara za drvnu masu. Ukupno dobivena toplinska energija se koristi za potrebe tehnološkog procesa sušenja drveta, a ovisno o vrsti drveta potrebne su manje ili veće količine toplinske energije odnosno potrebno je kraće ili duže vrijeme sušenja drveta. Industrijski pogon čini niz zgrada i nadstešnica koje su numerirane brojevima na situaciji koja je prilog projekta tako da su projektnom dokumentacijom obrađene nove sušare

Za tehnološki proces odabran je kotao
AHENA model AS 3000
- min snage 2.600.000 cal/h = 3024 kW
- max snage 3.250.000 cal/h = 3779 kW
- temperatura polaza vode 90 °C
- energent sječka, piljevina i razni drvi otpad
- dužina 7,50 m
- širina 2,20 m
- visina 5,80 m
- masa 50 tona

Tehničke karakteristike komore za sušenje

Grijač zraka u komori
- smješten je pri stropu svake sušare
- ulazna temperatura vode 90°C
- max toplinsko opterećenje 350.000 kcal/h
- 1 kW = 859,85 kcal/h
- toplinsko opterećenje 407,1 kW

Ventilacija komore
- prostorni ventilator u komori koji radi u recirkulaciji
- odsisni zidni ili krovni ventilatora u svakoj komori
- električna snaga jednog odsisnog ventilatora 2-3 kW
- protok zraka jednog odsisnog motora 30.000 m3/h

Brzine zraka
- hrast 1,5-1,8 m/s
- južni bor 3,0-3,6 m/s na niskoj temperaturi
- južni bor 6,0-8,1 m/s na visokoj temperaturi
- bijeli bor 3,0-3,6 m/s

Potrebna energija
- minimalna potrošnja energije 100 - 200 kWh/m3 drvne građe za jedan ciklus sušenja
- instalirana snaga iznosi do 1 kW/m3
- temperatura sušenja zraka max 60 °C
- jedan ciklus sušenja 250.000 kWh – 500.000 kWh

Model sušenja
- period sušenja 60 dana ovisno o vrsti drveta
- 360 / 60 = max 6 perioda godišnje po sušari
- faktor popunjenosti drvetom 0,5

Tehnologija sušenja drvne mase
Drvna masa se slaže u sušaru na način da se osigura međuprostor između drvenih planki tako da topli zrak ima osigurano struanje kroz drvnu masu. U gornjem bočnom dijelu sušare nalazi se radijator kroz koji prolazi topla voda. U gornjem središnjem dijelu sušare se nalazi ventilator koji prisilno prostrujava zrak kroz drvnu masu i suši ju. Da se osigura stabilna vlažnost zraka u sušari ugrađen je senzor relativne vlage koji kod niske vlage otpušta u sušaru vodu pod tlakom koja se raspšuje pomoću mlaznica. Na stropu sušare postavljeni su otvori za prisilnu ventilaciju s pogonskim odsisnim ventilatorima. Svježi zrak se uvodi kroz dodatne otvore na stropu upravljane preko motornih zaklopki.

Vlažnost drveta varira između dasaka u sušari, varira po debljini i dužini građe. Varijacija vlažnosti po debljini građe je dovela do dva pristupa proizvođača opreme: jedni propisuju da se sonde ubadaju na 1/2 debljine, a drugi na 1/3. U prvom slučaju sonde će mjeriti maksimalnu vlažnost što praktično daje opreznije, ali duže sušenje, a u drugom tzv. srednju vlažnost što je nešto rizičnije, ali brže. Dalje, većina proizvođača grupira sve vrste drveta u četiri klase što je svakako popćavanje, i neke vrste jednostavno odstupaju od predviđenih krivih. Varijacije svojstava u okviru iste vrste drveta su dodatni razlog odstupanja, ali i npr. prisustvo reakcijskog drveta na mjestu gde je sonda ubodena može biti uzrok lošeg mjerenja.

Uzorkovanje materijala (određivanje koje će daske biti kontrolne) je od izuzetne važnosti. Naravno da je bolje koristiti što veći broj sondi, ali je primarna stvar gde se one ubadaju, a ne koliko ih ima. Potpuno slučajan odabir dasaka će dati najpribližniju vrijednost srednjoj vlažnosti građe. Ne smije se, međutim, zaboraviti cilj sušenja. Najčešće je potrebno imati srednju vlažnost, ali ukoliko je zbog dalje proizvodnje potrebno da npr. nijedna daska ne bude na kraju sušenja vlažnija od 12%, onda je mnogo bolje za kontrolne izabrati najvlažnije daske u šarži.

Mjesto i način ubadanja sondi u izabranu dasku su takođe bitni. Neka novija istraživanja pokazuju da je svejedno da li se sonde ubadaju uspravno ili paralelno sa vlakancima, u čelo daske, na 10cm ili 1m od čela... Ipak, preporuka je držati se uputstva proizvođača. Potrebno je pri tom imati u vidu da, ukoliko daska sadrži i radijalne i tangencijalne dijelove, ubadanje u tangencijalni dio može dati nerealne rezultate, jer se tangencijalni dijelovi brže suše.

Postoji i problem preciznog mjerenja vlažnosti zraka. Greške mjerenja vlažnosti zraka mogu dovesti i do grešaka sušenja. U sušarama se najčešće mjeri ravnotežna vlažnost (EMC, Ugl). Osnovna prednost ove metode je jednostavnost. Pločice (kartončići) koje se koriste za mjerenje ravnotežne vlažnosti su od celuloznih vlakana. Ova se vlakna ponašaju potpuno isto kao i drvo (primaju ili otpuštaju vlagu u ovisnosti od klime zraka) što nosi sa sobom dvije mane ovog postupka: inerciju i histerezis sorpcije. Ovo znači da pločicama treba određeno vrijeme (15-20 minuta) da reagiraju na zrak koji cirkulira, kao i da se različito ponašaju pri primanju odnosno otpuštanju vlage. Ukoliko se zraku u sušari snizi relativna vlažnost s jedne na drugu, nižu vrijednost, a potom vrati na isto, ravnotežna vlažnost koju mjere pločice će biti niža nego na početku iako su ponovo uspostavljeni isti parametri klime. Pored ovih nedostataka, sva istraživanja pokazuju da vrijednosti ravnotežne vlažnosti odgovaraju relativnoj vlažnosti zraka samo u opsegu 20-85%. Van ovog opsega (u fazi zagrijavanja, kondicioniranja) podatke koje daju pločice treba uzeti sa rezervom.

Slijedeći bitan parametar je temperatura zraka, jedan od glavnih parametara za vođenje procesa. Osim što služi kao parametar režima sušenja, izmjerena temperatura zraka služi i za kompenzaciju mjerenih vrijednosti vlažnosti drveta i ravnotežne vlažnosti. Razlog je što električni otpor (preko kojeg se posredno određuje vlažnost drveta) zavisi i od temperature. Uglavnom su u sušari temperatura zraka i temperature pločica i građe dovoljno bliske da je greška koja se pravi korištenjem temperature zraka za kompenzaciju zanemarljiva. Ipak, tijekom faze zagrijavanja temperatura drveta je niža (ponekad i značajno niža) od temperature zraka što dovodi do toga da automatika pokazuje niže vrijednosti vlažnosti drveta od realnih. Pošto se ovo događa kada je drvo još uvek sirovo, elektrovlagomeri su svejedno neprecizni tako da ova greška mjerenja ne dolazi do izražaja. Tijekom hlađenja se događa obrnuto, pa elektrovlagomeri pokazuju više vrijednosti od realnih. Zbog toga je uvijek potrebno te podatke uzeti sa rezervom ili pričekati nekoliko sati prije konačnog mjerenja vlažnosti.

Utjecaj izbora režima sušenja, bez obzira da li se koristi proizvođački ili modificirani režim, na brzinu i kvalitet sušenja je ogroman. Poslije izbora režima, tijekom sušenja neophodno je pratiti i po potrebi mijenjati parametre sušenja, ali i pažljivo promatrati vrijednosti koje pokazuje svaka sonda.

EKSPANZIJSKE POSUDE
Ekspanzijske posude su dio sigurnosne opreme toplovodnih sustava centralnog grijanja čija je osnovna namjena preuzimanje toplinskih rastezanja vode zbog promjena njezine temperature. Odabrana je ekspanzijska posuda koja na sebe može primiti diletacije ukupnog sustava grijanja. Ekspanzijska posuda je otvorena čelična posuda koja se koristi da se kompenzira istezanje vode u otvorenom sustavu centralnog grijanja. Prilikom zagrijavanja vode u otvorenom sustavu centralnog grijanja voda širi zapreminu otprilike do 5 % pri 80°C. To istezanje dovodi do povećanja tlaka te se vrši prelijevanje vode iz cijevi u ekspanzijsku posudu. Posuda ima odzraku prema atmosferi za izjednačenje tlaka i odzračivanje.

ZAŠTITNI SIGURNOSNI VENTIL
Kod zatvorenog sustava grijanja ili hlađenja obavezna je ugradnja atestiranog sigurnosnog ventila s tlakom otvaranja do max. 3 bar-a i ekspanzijske posude zatvorenog tipa. Sigurnosni ventil i ekspanzijska posuda moraju biti ugrađeni prema pravilima struke te ne smije biti nikakvog zapornog elementa između sigurnosnog ventila odnosno ekspanzijske posude i kotla. Proračun sigurnosnog ventila obavlja se prema normi EN ISO 4126-1981

CIRKULACIJSKE CRPKE
Cirkulacijske elektronske crpke upravljanje preko razlike pada tlaka, visokoučinkovite s niskom potrošnjom električne energije. Elektronski regulirane cirkulacijske crpke s integriranom kontrolom diferencijskog tlaka. S lijevano željeznim kućištem i rotorom iz nehrđajućeg čelika, komplet sa spojnim i brtvenim materijalom. U području grijanja, hlađenja i klimatizacije mogu se postići uštede na električnoj energiji do čak 90% ako se ugrade visokoučinkovite crpke s malom potrošnjom. S ciljem značajnog smanjivanja potrošnje električne energije cirkulacijskih crpki s mokrim rotorom na području Europske unije, donesena je Direktiva 2009/125/EZ o uspostavljanju okvira za postavljanje zahtjeva za eko-dizajn za proizvode koji koriste energiju (tzv. Direktiva ErP) ErP čije odredbe su stupile na snagu 1. siječnja 2013. godine (što vrijedi za crpke s mokrim rotorom, dok su odredbe za crpke sa suhim rotorom na snazi od 16. lipnja 2011). Direktiva će u nekoliko faza nametnuti vrlo stroge kriterije energetske učinkovtosti. Osnovne značajke elektronskih crpki je iznimno mala potrošnja električne energije zbog inovativne tehnologije elektronički komutiranog motora (tzv. EC motora) i napredne elektroničke regulacije. Elektronički regulirane cirkulacijske crpke s mokrim rotorom s frekvencijskim pretvaračem automatski namještaju rad u skladu s promjenama u radu sustava grijanja. Osobito velike uštede u usporedbi s nereguliranim crpkama postižu se pri radu s djelomičnim opterećenjem (što čini i do 94% radnog vremena crpke). Tehnologija EC motora predstavlja najsuvremeniju izvedbu motora na istosmjernu struju (tzv. DC-motora) i njezina glavna značajka je vrlo velika energetska učinkovitost. To omogućava dvostruko veću učinkovitost u usporedbi s elektronički reguliranim crpkama s uobičajenim pogonom.

EM VENTILI
Elektromagnetski regulacijski ventili se koriste za namještanje temperature polazne vode. Ventili se spajaju na centralnu regulaciju kotlovnice te su vođeni vanjskom temperaturom zraka. Kod promjene vanjske temperature dolazi do ispravka temperature polazne vode tako da se optimizira potrošnja energenta i smanji toplinsko opterećenje distribucijske mreže. Trosmjerni ili dvosmjerni elektromotorni regulacijski ventili koriste se za regulaciju protoka fluida. Primenjuju se kao izvršni organi u regulacijskom krugu, pri čemu na osnovu signala iz regulatora mijenjaju protok radnog medija. Radni medij može biti hladna, topla i vrela voda temperature od 5°C do 140°C. Primjenjuju se u skoro svim sistemima grijanja, klimatizacije, rashladnim sistemima, industrijskim i tehnološkim procesima. Trosmjerni regulacijski ventili primjenjuju se kao mješajući ili razdijelni, a mogu se koristiti i kao tzv. prebacivački ventili za usmjeravanje strujanja fluida s jednog cjevovoda na drugi. Izbor ventila predstavlja određivanje Kvs vrijednosti ventila. Nominalani presjek ventila za odgovarajuće Kvs vrijednosti definiran je u pregledu tipova prolaznih i trokrakih regulacijskih ventila (kataloški list). Izbor je prikazan na dijagramu u funkciji protoka i pada pritiska pri potpuno otvorenom ventilu.

OMEKŠIVAČ VODE
Radi sprječavanja taloženja kamenca tvrde vode, predviđa se montaža automatskog ionskog omekšivača vode s dva ionska filtra. Potrebno je izvršiti mjerenje tvrdoće ulazne vode za točan podatak. Ionski omekšivač vode odvaja kalcijev i magnezijev hidrokarbonat koji prelazi u natrijev hidrokarbonat koji se ne taloži kao kamenac. Količina vode koju je uređaj obradio se očitava na vodomjeru. Kada se postigne nominalna vrijednost potrebno je izvršiti regeneraciju uređaja. Minerali otopljeni u vodi sastoje se iz električki nabijenih čestica – iona. Tako npr., kalcijev karbonat sastoji se od pozitivno nabijenoga iona (kationa) kalcija i negativno nabijenoga iona (aniona) bikarbonata. Neki prirodni i sintetički materijali imaju svojstvo uklanjanja iona minerala iz vode, te njihove zamjene s drugim ionima. Postoje dvije vrste tzv. ionskih masa koje se zbog svojega svojstva koriste u sustavima za obradu napojne vode: kationske i anionske.

PUNJENJE SUSTAVA VODOM
Cijeli sustav centralnog grijanja mora biti napunjen vodom kvalitete prema HRN M.E2011 - tablica 4. Sistem je potrebno odzračiti kako bi voda mogla normalno cirkulirati sistemom. Voda se nadopunjava preko ventila prema potrebi jednom godišnje prije sezone grijanja. Inhibitori su tvari koje dodane u korozivni okoliš smanjuju brzinu korozije do tehnološki prihvatljivih iznosa. Dodaju se povremeno ili kontinuirano u zatvorene ili iznimno u otvorene prostore. Prema kemijskom sastavu inhibitori su anorganski ili organski spojevi. Korozijskim inhibitorima smanjuje se korozijska agresivnost okoliša.

FILTRACIJA VODE
Filtriranje je prva korak obrade napojne vode u cilju uklanjanja neotopljenih (suspendiranih) tvari. Voda se nakon filtriranja podvrgava ostalim postupcima obrade u skladu s pogonskim uvjetima generatora pare. Ako se suspendirane čestice (rđa, pijesak i sl.) dovoljno ne uklone, u uvjetima povišena tlaka i temperature stvaraju slojeve taloga koji smanjuje prijelaz topline na ogrjevnim površinama, te smanjuje se stupanj iskorištenja postupaka koji slijede u postupku obrade vode. Da bi se iz vode otklonile i najsitnije čestice suspendiranih tvari koje se običnim uređajima za filtriranje (pješčani filtri) inače ne bi mogle dovoljno učinkovito odstraniti, potrebno je dodati (dozirati) kemikalije koje imaju svojstvo poništavanja naboja čestica, te stvaranja većih čestica (bistrenje - koagulacija, flokulacija) koje se iza toga mogu lakše ukloniti filtriranjem.

ODZRAČIVANJE
Na nižim točkama osigurati mjesta za pražnjenje cjevovoda, a organi za pražnjenje moraju biti dovoljnog presjeka i pristupačni. Za sve dimenzije koristiti kuglaste slavine. Za vrijeme pogona ovu armaturu osigurati slijepim prirubnicama. Na najvišim točkama cjevovoda osigurati odzračivanje za ispuštanje zraka kod punjenja i upuštanje kod pražnjenja vode, pomoću posuda skupljača zraka na koje treba ugraditi ozračne ventile sa preljevnom cijevi do jame u podu šahta. Cijevi se prije ugradnje moraju sa unutrašnje strane očistiti od pijeska, zemlje, kamenja i ostalih necistoca. U svakom slučaju potrebno je cjevovode ili njegove dionice isprati od svih nečistoća. Ispiranje izvršiti hidrodinamičkim načinom uz prisustvo nadzornog inženjera.

BALANSIRANJE
Da bi se ostvarili projektirani protoci kroz pojedine grane , održavao autoritet regulacijskog troputnog ventila, ostvarili željeni učini ogrjevnih/rashladnih tijela, te ostvario besprijekoran rad cijelog sustava potrebno je izvršiti balansiranje krugova grijanja. Kao balansirajući ventili predviđeni su TA- HYDRONICS STAD (STAF) ventili.

OVJEŠENJE CJEVOVODA
Konstrukcije oslonaca moraju zadovoljiti statičko i dinamičko opterećenje. Kod dinamičkih opterećenja voditi računa o mogućim hidrauličnim udarima, kolebanjima pritiska i dr. Oslonce treba izvesti tako da pregib usljed vlastite težine, težine vode te aksijalnih sila usljed diletacije ne poremeti kontinuitet nagiba cjevovoda. Pri ovome treba uzeti u obzir i eventualne greške montaže. Kako su oslonci u večini slučajeva nepristupačni, moraju se konstruirati, izvesti i zaštititi tako da im nije potrebno održavanje. Pokretni oslonci moraju omogućiti uzdužno i poprečno pomjeranje cjevovoda, prouzrokovano temperaturnim utjecajima. Na nepristupačnim mjestima predvidjeti klizne pokretne oslonce. Vodeće oslonce za U. L i Z kompenzatore prilagoditi konstrukciji ovih kompenzatora. Za aksijalne kompenzatore vodeće oslonce izvesti prema uputstvu.

DIMENZIONIRANJE CIJEVNE IZOLACIJE
Potrebna debljina izolacije cijevi i opreme ovisna je o temperaturi i vlažnosti zraka, temperaturnoj razlici između medija i okoline, promjera cijevi kroz koju protiče medij, te koeficijenta toplinske vodljivosti izolacijskog materijala. Kao osnova kod određivanja potrebne debljine izolacije služi norma HUS U.J5.070

ANTIKOROZIVNA ZAŠTITA
Antikorozivne premaze potrebno je izvesti prema uputama proizvođača. Nanošenje premaza ne preporuča se ako je temperatura okoline niža od 5°C ili viša od 40°C, a relativna vlažnost zraka je više od 80%. Prije nanošenja antikorozivnog premaza, potrebno je cjevovode očistiti mehanički, tj. rotacionim čeličnim četkama i pjeskarenjem. Sustav zaštite na bazi modificiranih alkidnih smola najčešće se primjenjuje za zaštitu metalnih površina u atmosferskim uvjetima.

OZNAČAVANJE CIJEVI, VENTILA I OPREME
Sve cijevi moraju se označiti bojama radi raspoznavanje instalacije. Svi vidljivi neizolirani dijelovi cijevi trebaju se oličiti, a na izolaciju se postavljaju prstenovi u istoj boji kojom je oličena cijev. Svi ventili, pumpe te ostala oprema mora se označiti sa brojevima koji su prikazani na shemi kotlovnice, koja se postavlja na zid kotlovnice.

AUTOMATSKO UPRAVLJANJE
Primarna regulacija upravlja radom kotla tople vode, radom kruga pripreme vode i recirkulacijom i izvorom topline. Sve prema funkcionalnoj shemi primarne regulacije. U glavnoj prostoriji postavlja se programabilni regulator koji upravlja radom sustava. U prostoru strojarnice predviđeno je postavljanje nove upravljačke sobe u kojoj bi se nalazila računala za daljinski nadzor cijelog sustava. Napajanje novo projektirane strojarnice izvesti će se s pripadajućeg postojećeg razdjelnog ormara na lokaciji do novo projektirane razdjelnice RK. S navedene razdjelnice potrebno je napojiti opću i sigurnosnu rasvjetu, priključnice te ormar automatike za upravljanje pumpama (REK), elektromagnetske ventile... a sve prema jednopolnoj shemi i shemi upravljanja strojarske opreme. S automatike kotla se napaja sva novo projektirana oprema, ista je u obvezi isporuke isporučioca opreme

Strojarski projekt
Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.

Elektrotehnički projekt
Danijel Fridl, dipl.ing.el.

Arhitektonski projekt
Robert Raff, dipl.ing.arh.

 

HD VALPOVO SUŠARA 750 1

HD VALPOVO SUŠARA 750 2

HD GLAVNI VALPOVO NOVO H3

HD VALPOVO SUŠARA 750 4

HD VALPOVO SUŠARA 750 5

HD GLAVNI VALPOVO NOVO H6

HD GLAVNI SUŠARA 750 7

HD GLAVNI SUŠARA 750 8

HD GLAVNI SUŠARA 750 9

HD GLAVNI SUŠARA 750 10

HD GLAVNI SUŠARA 750 11

HD GLAVNI SUŠARA 750 12

Energetski Video

hrastovic energetski video banner

Energetski Članci

hrastovic energetski clanci banner

Random video

Udruga SOLAR

Udruga SOLAR  je nastala 2011. godine kao potreba organiziranja civilnog društva u smjeru korištenja i primjene obnovljivih izvora energije, primjene alternativnih izvora energije te povećanja energijske učinkovitosti na razini korisnika i lokalne zajednice.

Opširnije

O nama

Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture.

Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

Kontakt info

HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.

Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.

Kralja Tomislava 82
31417 Piškorevci
Hrvatska

E-mail:dario.hrastovic@gmail.com
Fax: 031-815-006
Mobitel:099-221-6503
© HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive