Prva nagrada pripala je radu pod šifrom 003
naziv koncepta: mobilE
autori: RE-SO-RI/

Neven Kovačić (Redesign),

Vedran Jukić (Soda arhitekti d.o.o.)

suradnici:

Mate Rimac (Rimac automobili, razvoj tehnologije integriranog punjača),

Dario Hrastović (Hrastović Inženjering doo, sunčano polje)

Sanja Kovačić (Redesign, grafičko oblikovanje)

Obrazloženje Ocjenjivačkog suda:
Prvonagrađeni rad u cijelosti zadovoljava na konceptualnoj, tehnološkoj i ergonomskoj razini s naglaskom na kreativnost, inovativnost, oblikovnost i estetiku, kao i tehničku razradu rješenja. Karakterističan oblik stupa jasno sugerira na transformaciju energije koja se koristi za pokretanje vozila. Posvećena je zamjetna pažnja uporabnim svojstvima, funkcionalnosti te dovitljivim rješavanjem modularnosti - jedinstvenom formom koja je aplikabilna na sve tipove parkirnih mjesta. Posebno je zanimljivo da zakretanjem solarnih panela za Suncem sama konstrukcija postaje živa. Korištenjem konstrukcije iz armiranog betona izuzetno je dobro riješena stabilnost, a ujedno i otpornost na habanje i vremenske uvjete. Izbor materijala je u skladu s ekološkim zahtjevima. Estetski princip oblikovanja ne doživljava se kao tipična pumpa već djeluje vrlo originalno i intrigantno. Stoga je, po svojim oblikovnim i drugim karakteristikama, ovaj rad najoriginalniji, te uvelike nadmašuje očekivanu razinu oblikovnog doživljaja.

Tim hrvatskih stručnjaka predvođen arhitektom Vedranom Jukićem (SODAarhitekti) i produkt dizajnerom Nevenom Kovačićem (REdesign), osmislio je pobjedničko rješenje dizajna prve hrvatske stanice za brzo punjenje električnih vozila ELEN. Idejno rješenje prvonagrađenog rada, koje je nagrađeno s 50.000 kn brutto nagrade, biti će podloga za izradu stanica za punjenje električnih vozila koje HEP grupa razvija pod robnom markom ELEN. Po izradi projektne dokumentacije, krenuti će se u realizaciju dvije ogledne stanice koje će svoje mjesto naći ispred upravne zgrade HEP-a na jednoj od najprometnijih zagrebačkih prometnica, Ulici grada Vukovara, te ispred poglavarstva Grada Zagreba na Trgu Stjepana Radića. Početak je to projekta buduće mreže stanica ELEN uz hrvatske prometnice, koje će električnu energiju dobivenu iz obnovljivih izvora koristiti kao pogonsko gorivo za električna vozila. Idejno rješenje stanice ELEN autora Vedrana Jukića i Nevena Kovačića, te interdisciplinarnog tima suradnika Mate Rimca, Daria Hrastovića i Sanje Kovačić, pobijedilo je u konkurenciji pet rješenja koje su osmislili timovi odabrani između 47 prijava pristiglih na natječaj za oblikovanje stanice ELEN. Natječaj je raspisala HEP-Opskrba u suradnji s Gradom Zagrebom, a provelo ga je Hrvatsko dizajnersko društvo, koje je i izvijestilo o rezultatima natječaja. Ukupno je na natječaju za tri najbolje rangirana rada izdvojeno 100.000 kn.

 

Tim hrvatskih stručnjaka predvođen arhitektom Vedranom Jukićem (SODAarhitekti) i produkt dizajnerom Nevenom Kovačićem (REdesign), osmislio je pobjedničko rješenje dizajna prve hrvatske stanice za brzo punjenje električnih vozila ELEN. Idejno rješenje prvonagrađenog rada bit će podloga za izgradnju stanica za punjenje električnih vozila koje HEP grupa razvija pod robnom markom ELEN. Po izradi projektne dokumentacije, krenut će se u realizaciju dviju oglednih stanica koje će svoje mjesto naći ispred upravne zgrade HEP-a, na jednoj od najprometnijih zagrebačkih prometnica, u Ulici grada Vukovara, te ispred poglavarstva Grada Zagreba, na Trgu Stjepana Radića. Početak je to projekta buduće mreže stanica ELEN uz hrvatske prometnice, koje će električnu energiju dobivenu iz obnovljivih izvora koristiti kao pogonsko gorivo za električna vozila. Riječ je o višegodišnjem razvojnom projektu kojim HEP grupa želi biti u korak s energetskom strategijom Europske unije (smanjenje emisije CO2), a pravovremenim planiranjem i vlastitim razvojem u budućnosti osigurati vodeću poziciju i u segmentu elektro-mobilnosti. Prva hrvatska stanica za brzo punjenje električnih vozila osmišljena je kao jedinstven element u obliku velikog elipsastog sunčanog polja postavljenog na centralnom armiranobetonskom stupu s postoljem. Elipsasto sunčano polje prati kretanje Sunca, čime se povećava njegova učinkovitost u prikupljanju Sunčeve energije, koja se potom skladišti i koristi za punjenje električnih vozila. Pri osmišljavanju stanice ELEN, autori su posvetili zamjetnu pažnju uporabnim svojstvima, funkcionalnosti te jedinstvenoj formi, što omogućuje jednostavnu i brzu montažu na bilo kojoj lokaciji. Tako će se u budućnosti, osim uz prometnice, stanice ELEN moći postavljati u sklopu javnih garaža, trgovačkih centara, uredskih zgrada i sličnih mjesta. Idejno rješenje stanice ELEN autora Vedrana Jukića i Nevena Kovačića, te interdisciplinarnog tima suradnika Mate Rimca, Daria Hrastovića i Sanje Kovačić, pobijedilo je u konkurenciji pet rješenja koje su osmislili timovi odabrani između 47 prijava pristiglih na natječaj za oblikovanje stanice ELEN. Natječaj je raspisala HEP-Opskrba u suradnji s Gradom Zagrebom, a provelo ga je Hrvatsko dizajnersko društvo.

 

Hrvatska elektroprivreda i Grad Zagreb prije nekoliko su dana poprilično bučno najavili početak zajedničkog projekta gradnje stanica za punjenje elektroautomobila u glavnom gradu Hrvatske. Riječ je o novom pokušaju otvaranja domaćeg tržišta vozila pogonjenih električnom energijom, a kao i prethodni pokušaji i ovaj je odmah na početku obilježen bizarnošću. Tako su iz Gradskog ureda za energetiku najavili da će se u prvoj fazi graditi dvije stanice, jedna ispred HEP-ove glavne zgrade, a druga ispred Gradskog poglavarstva, piše Večernjak. Kako između te dvije zgrade ima otprilike 500 metara zračne udaljenosti, a treća, već postojeća stanica za napajanje kod obližnjeg je Energetskog instituta Hrvoje Požar, ispada da će sve tri stanice za napajanje u Zagrebu biti u samom centru grada. Kako bi to trebalo pomoći potencijalnim vlasnicima elektroautomobila koji žive na istočnim ili zapadnim rubnim dijelovima grada, nije jasno. Ipak, ništa smislenija nije bila ni HEP-ova prethodna strategija koju je provodio na temelju ugovora s njemačkom kompanijom RWE. Partneri su zajedno trebali postaviti 150 stanica za punjenje diljem Hrvatske, no zasad su postavljene tek dvije, u Labinu i u Vukovaru. Tako se htjelo simbolično povezati dva kraja Hrvatske, no samo simbolično jer u praksi ni jedan elektroautomobil na svijetu nema toliku autonomiju rada da s punjenjem u Labinu može doći do Vukovara, pa čak ni do Zagreba. Dapače, za većinu elektroautomobila maksimalni domet s jednim punjenjem je oko 100 kilometara, pa je stoga jasno da bez razvijene i raširene infrastrukture ni njihova upotreba neće biti raširena. Ipak, nije samo nedostatak infrastrukture razlog zbog kojeg u nas nema elektroauta. U proteklih pet godina u našoj zemlji registrirano je tek pet takvih novih vozila, a pretpostavi li se da je uvedeno i nekoliko polovnih, danas ih nema više od deset u cijeloj Hrvatskoj. Dapače, čak i hibridna vozila, koja kombiniraju električni pogon s benzinskim motorom, nisu naišla na značajniji uspjeh. Ukupno je u Hrvatskoj u proteklih godinu i pol prodano 83 hibridnih i elektroautomobila. Ipak, polovica tog broja otpada na Toyotu Prius, što je vjerojatno posljedica veće narudžbe jedne zagrebačke taxi tvrtke koja se koristi takvim vozilima. Problem je dakako cijena. Unatoč tome što garantiraju uštedu na potrošenom gorivu, visoka inicijalna cijena u pravilu odbija kupce. To je dodatno apostrofirano trenutačnom ekonomskom krizom, ali nije specifikum Hrvatske. Primjerice, Opelov model Ampera, proglašen najboljim svjetskim elektroautomobilom, stoji više od 40.000 eura, što je iznimno visoka cijena za auto srednje klase. K tome, nema ni jedne države u Europi, pa ni u svijetu u kojoj su elektroautomobili postigli bilo kakav pamtljiviji tržišni rezultat bez određenih subvencija. U prosjeku taj poticaj za kupnju u Europi iznosi 5000 eura, no njegova visina nužno ne garantira tržišni uspjeh. Primjerice, u Njemačkoj je prodaja vrlo dobra, iako je subvencija dosta niska – tek 380 eura, a u Italiji je, unatoč deset puta većim subvencijama, interes slab. Kombinacija financijskih poticaja i društvenih pogodnosti u Norveškoj se pokazala uspješnom, pa bi Hrvatska, ako želi poticati masovniju implementaciju elektroautomobila, tome morala posvetiti ozbiljnu nacionalnu strategiju i jasan paket mjera. Stihijska izgradnja nekoliko stanica za punjenje na nekoliko lokacija u glavnom gradu Hrvatske gotovo izvjesno neće imati nikakvog rezultata.
www.energetika-net.com