HRT Zagreb 2016

HD CJEVOVOD HRT 220x120HRT Zagreb 2016, Za potrebe grijanja i hlađenja Doma HRT-a u Zagrebu izrađen je izvedbeni projekt rekonstrukcije podzemnog cjevovoda objekata B-10 i B-20. Postojeći cjevovod je položen prije više od 30 godina i neprekidno je u eksploataciji. Rok eksploatacije je istekao i potrebno ga je zamijeniti novim.
 



Prije početka izrade projekta potreban je detaljan pregled postojeće dokumentacije, cijevi i trase cjevovoda. Podzemni dio cjevovoda projektirati i izvoditi u skladu s prihvaćenim Europskim Normama za podzemne cjevovode. U maksimalnoj mogućoj mjeri potrebno je poštivati svu postojeću komunalnu infrastrukturu. Eventualne prolaze izvesti suvremenim postupkom bušenja i uvlačenja odgovarajućih čeličnih zaštitnih cijevi, uz postavljanje odgovarajuće katodne zaštite prema potrebi.

Cjevovod treba projektirati za maksimalnu temperaturu 130°C.

Materijal cjevovoda su tvornički predizolirane bešavne čelične ili PEHD cijevi. Lukovi (R=1,5), redukcije i prelazi se izvode od tvornički izrađenih fazonskih komada. Armaturu cjevovoda predvidjeti NP 25. Izolacija treba biti od poliuretana, vanjski plašt izolacije PEHD. Spojevi izolacije i vanjskog plašta moraju biti nepropusni i izvedeni prema pravilima struke. Spajanje izolacije treba izvesti ovlaštena osoba proizvođača opreme.

Ukupno je potrebno položiti 17 cijevi kako slijedi:
kom 2 NO 200 (φ 216 x 6,0) – B10 grijanje (80/60 oC)
kom 2 NO 200 (φ 216 x 6,0) – B20 grijanje (80/60 oC)
kom 2 NO 250 (φ 267 x 6,3) – B10 hlađenje (6/12 oC)
kom 2 NO 250 (φ 267 x 6,3) – B20 hlađenje (6/12 oC)
kom 2 NO 150 (φ 159 x 4,5) – B10 dogrijači (41/32 oC)
kom 2 NO 80 (φ 88,9 x 3,2) – B20 dogrijači (41/32 oC)
kom 1 NO 80 (φ 88,9 x 3,2) – PTV polaz B10 i B20
kom 1 NO 65 (φ 76,1 x 2,9) – PTV recirkulacija B10 i B20
kom 1 NO 50 (φ 57 x 2,9) – omekšana voda za strojarnicu B10
kom 1 NO 50 (φ 57 x 2,9) – omekšana voda za strojarnicu B20
kom 1 NO 65 (φ 76,1 x 2,9) – hidrantski vod

Prilikom izrade projekta potrebno je voditi se priznatim normama iz područja projektiranja, izvođenja i eksploatacije podzemnih cjevovoda u smislu potrebnih dimenzija cjevovoda, racionalnog gospodarenja energijom, zaštite okoliša i sl. Projektna dokumentacija mora sadržavati i proračun dilatacija cjevovoda.

CIJEVI, FAZONSKI ELEMENTI, ARMATURA
Podzemni dio cjevovoda potrebno je položiti u pripremljeni betonski kanal. Predviđena je ugradnja sustava tvornički predizoliranih cijevi. Spajanje cijevi predviđa se poprečnim zavarom. Termoizolacijski sloj predizoliranih cijevi spaja se originalnim cijevnim spojnicama proizvođača. Kvaliteta predizoliranih cijevi treba biti u skladu s priznatim normama HRN EN 253, HRN EN 448, HRN EN 488, HRN EN 489, HRN EN 1736 i HRN EN 13480 od 1 do 6. Kvaliteta izvedenih radova treba biti u skladu s priznatim Europskim normama za podzemne cjevovode. Radove može izvoditi samo certificirano osoblje. Preporuča se, da nakon završenog polaganja i međusobnog zavarivanja predizoliranih cijevi i fazonskih tipskih elemenata , a prije početka postavljanja izolacije cijevnih spojnica sa PUR-pjenom izvrši kontrola kvalitete zavarenih spojeva odgovarajućom nerazarajućom metodom. Svi zavareni spojevi moraju imati kvalitetu zavara V=1.0. Kontrolu kvalitete zavarenih spojeva povjeriti specijaliziranoj tvrtki za ispitivanje kvalitete zavarenih spojeva, a ispitivanje provesti prema DIN 5411 i 54109. Sve nesipravno izvedene zavarene spojeve izvođač je dužan popraviti u najkraćem roku i o svom trošku. Nakon polaganja predizoliranih cijevi izvođač je dužan investitoru predati dokumentaciju izvedenog stanja sa detaljima i točnim mjerama na kojima se nalaze zavareni spojevi. Projektom je potrebno predvidjeti ugradnju dodatnog sigurnosnog sustava za kontrolu propuštanja cjevovoda.

TERMOTEHNIČKE INSTALACIJE
Toplinska energija se dobiva iz energetskog bloka kompleksa zgrada. Od energetskog bloka vode se dvije linije cjevovoda grijanja. Prva linija je u temperaturnom režimu 80/60 °C, a druga linija je na nižem režimu 41/32 °C. Do strojarnice bloka 10 i 20 se dovodi i hladna voda temperature 6/12 °C. Dodatno se vode cijevi sanitarne hladne, tople i recirkulacije te hidrantski vod. Cijevi se vode posebno do strojarnice bloka 10 i bloka 20 koje su smještene u svakoj pojedinoj zgradi. U strojarnicama su smještene klima komore za zračno grijanja dvorana te distribucijska mreža za lokalna ogrjevna tijela. Izvođač prilikom izvođenja treba napraviti elaborat izvedenog stanja u kojem će točno biti kotirana sva mjesta zavarenih spojeva kako bi se u slučaju curenja moglo što preciznije locirati mjesta propuštanja cjevovoda.

OZNAČAVANJE CJEVOVODA
Dovodna cijev leži desno, gledano od izvora proizvodnje prema potrošaću i označena je sa crvenom bojom, a povratna cijev leži lijevo, gledano od izvora proizvodnje prema potrošaču i označena je sa plavom bojom. Sve armature i svi uređaji moraju imati pločice sa natpisima. Cijevi moraju biti označene oznakama u boji i sa oznakom za pravac protoka. Ručke zapornih elemenata moraju biti obojene sa jednakom bojom sa kojom su označene cijevi u koje su ugrađeni.

PREDIZOLIRANI CJEVOVOD
Kao materijal za vrelovode i toplovode u pravilu se koriste predizolirane cijevi. Vrelovodi se rade u izvedbi NP 25/16, a toplovodi u izvedbi NP 16. Projektirani temperaturni režim je 150/75°C za vrelovod, a za toplovod 80/60 °C. Za cijevi manje od NO 20 – NO 40 koristiti bešavne čelične cijevi od materijala C. 12.12. Cijevi NO 40 – NO 300 bešavne čelične cijevi, takoder C. 12.12. Cijevi veće od NO 300 su šavne (spiralno varene) od C.0345.

Predizolirane čelične cijevi moraju ispunjavati sljedeće karakteristike:

1. Materijal cijevi
Cijevi: uzdužno šavno varene ili uzdužno spiralno varene čelične cijevi
Kvaliteta Ø =< 114.3 P235TR1/TR2 gem. CEN 217-2, EN 10220/EN 10217-1
Ø =< 139.7 P235 GH gem. CEN 217-2, EN 10220/EN 10217-2
Norma: EN 253
Ispitivanja: EN 10204 - 3.1

Ugrađeni materijali moraju odgovarati slijedećim standardima:
- predizolirane cijevi: EN 253
- predizolirani fazonski komadi: EN 448
- predizolirana armatura: EN 488
- spojevi za predizolirane cijevi: EN 489

2. Toplinska izolacija
Sastav: Polyurethan-ska pjena, sastavljena iz 3 komponente: Polyol, Isocyanat i
Cyclopentan, koja se dobija mješanjem i doziranjem pod visokim pritiskom; toplinska provodljivost lambda = 0,026 W/mK pri srednjoj temperaturi 50 °C.

ISPITIVANJE CJEVOVODA
Kontrolu zavarenih spojeva vršiti ultrazvukom ili rendgen postupkom.
Cijevi za vrelovod i toplovod mogu variti samo varioci s atestom 0,9 u sva četiri položaja. Po završetku montaže, prije izoliranja, slijedi ispitivanje cjevovoda:
- 30% radiografske kontrole ukupnog broja zavarenih šavova,
- Kontrola nepropusnosti (hladna proba) na pritisak 1,3 puta veći od pogonskog, a gubitak pritiska na trasi ne smije biti u roku od 2 sata,
- Po tom osnovu obavezno se radi zapisnik.

SPAJANJE CJEVOVODA
Za cijevi do NO 100 koriste se cijevne spojnice, a NO 100 i veće elektrozavarujuće spojnice. Izvođač radova na postavljanju toplovoda se obavezuje da: tehniku zavarivanja, ispitivanja kvaliteta zavarenih spojeva kao i ispitivanje stručne sposobnosti zavarivača izvode prema JUS C.T.3.001-100 i Tehničkim propisima o kvalitetu zavarenih spojeva za nosaće čelične konstrukcije. Za tankostijene cijevi 4 mm je autogeno zavarivanje, a za veće debljine dolazi u obzir elektrolučno zavarivanje. Pripremu rova vršiti korektno saglasno propisanim elementima, a prilikom rada primjeniti odgovarajući dodatni materijal. Odstupanje promjera cijevi na krajevima koji se vare ne smije da prelazi + 1 mm. Cijevi se moraju u ovu svrhu odabrati, a po potrebi doraditi. Nakon zavarivanja dio čelične cijevi oko zavara je bez ikakve zaštite. Zato je potrebno izolirati spojna mjesta kako bi svaka dionica cjevovoda imala iste mehaničke i toplinske karakteristike. Na mjesto zavarenog spoja navlači se termostežuća spojnica koja ima ulogu hidroizolatora. Nakon montaže termo stežuće spojnice obavlja se popunjavanje volumena između čelične i polietilenske cijevi. Za toplinsku izolaciju cijevi upotrebljava se poliuretanska pjena. Dvokomponentna smjesa se izmiješa i ulije u spojnicu. Smjesa ekspandira i popuni spojnicu, a višak koji izađe kroz uljevni otvor se ukloni. Uljevni otvor se zatvori čepom i hidroizolira odgovarajućom termostežućom trakom. Na ovaj način predizolirani vrelovod i toplovod duž cijele trase ima zadovoljavajuću toplinsku i hidro zaštitu.

IZOLACIJA CJEVOVODA
Debljinu izolacije odrediti prema ekonomskom optimumu. U svakom slučaju pad temperature ne smije da bude veći od 10 °C/km. Izolacijski materijal ne smije mijenjati kemijska i fizikalna svojstva tokom vremena i zbog temperature. Ne smije postojati mogućnost kemijske reakcije između cjevovoda i izolacijskog materijala i ne smije se lijepiti na cjevovod tokom vremena. U slučaju totalnog kvašenja izolacijskog sloja, treba da zadrži prvobitni volumen. Kapilarna vlaga treba se odstraniti kod pogonske temperature cjevovoda. Izolacijski materijal treba zaštititi od mehaničkih oštećenja naročito u prostorijama gdje je omogućen pristup ovlaštenim ili neovlaštenim osobama. U svakom slučaju, izolacija ne smije biti naslonjena na zidove kanala ili betonske stupove. Ne dozvoljava se zajednička izolacija cijevi koje imaju različite temperature. Kod račvanja i odvajanja izolacija ne smije biti prekinuta. Prirubnice, armatura i ostala oprema na cjevovodu treba se izolirati, ali sa mogućnosti skidanja prilikom popravka i radova. Izolacija se postavlja tek poslije uspješno izvedene probe cjevovoda na hladni vodeni pritisak 1,5 x radni tlak. Montaža izolacijskog material smije se vršiti isključivo prema uputama proizvodača. Izolacija fazonskih elemenata se obavlja u tvornici tako da se izrađuju predzavareni cijevni elementi koljena kod kojeg je polimerni plašt prethodno tvornički zavaren te ispunjen pjenastom izolacijom. Zavarivanje čeličnih cjevovoda se obavlja na ravnom nastavku koljena.

Minimalna debljina izolacije iznosi:
Za 145/75 °C Za 90/70 °C
cijevi do DN 40 60 mm 50 mm
cijevi do DN 80 80 mm 70 mm
cijevi do DN 150 100 mm 80 mm

Predizolirana cijev se sastoji od čelične cijevi, kroz koju protiče radni medij. Zaštitna cijev izrađena je od polietilena (PE) ili polivinilklorida (PVC). Prostor između cijevi je ispunjen krutom poliuretanskom pjenom (PUR) kao izolatorom visoke kvalitete, postojanom na temperaturama do 130 °C, a sustavom izocijanurata i do 150 °C. Pri izvođenju toplinske izolacije cjevovoda, armature, izmenjivača topline, odzračnih i ekspanzijskih posuda potrebno je uvažavati odgovarajuće standarde i normative. Toplinska izolacija se izvodi po završenoj montaži i uspješno obavljenim ispitivanjima na pritisak te dvostrukom bojanju sa osnovnom bojom, primerenom za temperaturu do 130° C. Toplinska provodljivost izolacijskog materijala mora na 25 st. C iznositi max. 0,040 W/mK. Kroz izolator su provučene bakrene žice koje služe za detekciju vlage. Prilikom izgradnje toplovoda neophodno je izolirati zavarene spojeve. Dosadašnja iskustva su pokazala da u procesu održavanja vrelovoda najveće probleme stvara vlaga odnosno korozija. Stoga je naročito važno spriječiti prodor vlage u izolaciju cijevi. U tu svrhu se upotrebljavaju termostežuće spojnice kojima se ostvaruje čvrst i hidronepropustan spoj. Krajevi predizoliranih cijevi i predizoliranih fazonskih elemenata (lukovi, čvrste točke, kompenzatori itd.) ostave se slobodni oko 150-200 mm kako bi se cijevi mogle nesmetano zavarivati, a da se pri tome ne ošteti izolacija. Spojeve cijevi i fazonskih komada predizoliranog toplovoda potrebno je izvesti sa termoskupljajućim spojnicama, priređenim za zalivanje sa poliuretanskom izolacijskom pjenom. Spojnica mora biti opremljena sa najmanje dva termoskupljajuća rukavca na krajevima. U slučaju vođenja toplovoda po vlažnom terenu obavezno je postavljanje treće spojnice preko čepa otvora za nalivanje izolacijske mase. Izolacijski sloj cevovoda, vođenih po zgradama ili na otvorenom, mora biti zaštićen sa plaštom aluminijskog ili pocinčanog čeličnog lima. Debljina aluminijskog lima, u zavisnosti od promjera cjevovoda, mora iznositi između 0,8 i 1 mm. Lim mora biti učvršćen minimalno 6 puta po dužnom metru sa nehrđajućim vijcima ili nitnama. Izolaciju je potrebno odgovarajuće prilagoditi u području vješanja, armature i drugih elemenata cijevnih vodova. U području završnih kapa izolacije, potrebno je namjestiti izolacijsku traku širine 20 mm, koja sprječava prelazak topline iz cijevi na aluminijski plašt.

OVJEŠENJE CJEVOVODA
Konstrukcije oslonaca moraju zadovoljiti statičko i dinamičko opterećenje. Kod dinamičkih opterećenja voditi računa o mogućim hidrauličnim udarima, kolebanjima pritiska i dr. Oslonce treba izvesti tako da pregib usljed vlastite težine, težine vode te aksijalnih sila usljed diletacije ne poremeti kontinuitet nagiba cjevovoda. Pri ovome treba uzeti u obzir i eventualne greške montaže. Kako su oslonci u večini slučajeva nepristupačni, moraju se konstruirati, izvesti i zaštititi tako da im nije potrebno održavanje. Pokretni oslonci moraju omogućiti uzdužno i poprečno pomjeranje cjevovoda, prouzrokovano temperaturnim utjecajima. Na nepristupačnim mjestima predvidjeti klizne pokretne oslonce. Vodeće oslonce za U. L i Z kompenzatore prilagoditi konstrukciji ovih kompenzatora. Za aksijalne kompenzatore vodeće oslonce izvesti prema uputstvu. Kod čvrstih oslonaca voditi računa da i kod rasterećenih oslonaca sa aksijalnim kompenzatorima može da se pojavi sila od unutrašnjeg pritiska, jer postoji mogućnost brzog zatvaranja pregradnog organa na cjevovodu radi kvarova. Čvrste oslonce u principu postavljati pored račvanja, odvajanja i pregradnih organa. Gdje god je moguće, ostvariti i primijeniti samokompenzaciju cjevovoda. Kompenzatori u obliku lire mogu biti, u neprohodnim kanlima. Aksijalni kompenzatori (harmonikasti ili teleskopski) moraju biti u pogodnim šahtovima koji osiguravaju mogućnost demontaže i ugradnje novog uredaja za kompenzaciju. U cilju unifikacije i održavanja u razvodnim i povratnim cjevovodima ugraduju se kompenzatori istih dimenzija.

POLAGANJE CJEVOVODA
Prilikom izvođenja u kanalima predvidjeti mjesto za polaganje kablova za armaturu sa el. motornim pogonom. Kanale treba predvidjeti sa armaturom od betonskog čelika. Čvrstoća kanala na prelazima ispod ceste mora biti takva da izdrži prelaz teških vozila čije je osovinsko opterećenje do 11 kN. Za izradu kanala upotrebljava se vodonepropusni beton, i to najmanje MB 30, mrežna armatura ČBM 50/60 i armatura RA 40/50, nelomljivi malter za spojeve pokrivač-kanal, različite hidroizolacije i njena zaštita. Posebnu pažnju je potrebno posvetiti zadovoljavajućoj debljini pokrivnog sloja iznad armature. Na trasama ili terenima gdje su visoke podzemne vode osigurati vodonepropusnost kanala. Posebno odrediti pažnju u brtvljenju montažnih pokrivnih ploča, kanala zbog mogućeg prodora površinskih voda Pokrivne ploče kanala izvesti od armiranog betona sa kukama ili ušicama za dizanje. Ležište čvrstih (fiksnih) točaka treba izvesti tako da mogu izdržati maksimalne sile temperaturnih naprezanja i probnog pritiska. Predvidjeti i izvesti dno kanala sa padom, radi otjecanja oborinskih voda koje prodiru u kanal. Odvodnju kanala osigurati spojem sa oborinskom kanalizacijom, a za slučaj ispuštanja tople vode i spoj sa kanalizacijom preko bunara. U svakom slučaju u podu šahta ili komore ili dna kanala predvidjeti udubljenje za usisnu korpu pumpe za odmuljivanje. Priključenje na kanalizacijsku mrežu i udubljenje u šahtu izvesti ispod poklopnog poklopca šahta ili komore. Primijeniti dilatacione fuge, u cilju sprječavanja pucanja kanala zbog temperaturnih dilatacija ili slijeganja terena. Na određenim mjestima kanala, predvidjeti šahtove ili komore za smještaj armature i ostalih uređaja na cjevovodima, kao i na odvojcima ili ukrštanjima mreža. Komore i šahtovi na magistralnim cjevovodima moraju biti osigurani od podzemnih voda (vodonepropusni beton ili hidroizolacija) i sa sabirnikom vode sa ispustom vezanim za kanalizaciju ili drenažni sloj i opremljeni pouzdanom napravom koja će spriječiti prodiranje vode u šaht. Veza šahta i kanala mora biti takva da voda koja prodre u kanal ne ovlaži izolaciju cijevi.

ARMATURNA OPREMA
Toplovodni priključak za svaku podstanicu mora imati u priključnoj komori zaporne organe (kuglaste slavine). Izuzetno ukoliko je u jednoj prostoriji smješteno više podstanica , onda je moguće izvesti jedan zajednički ogranak ,a u prostoriji izvesti priključke za svaku toplinsku podstanicu. Toplovodni priključak za svaki objekat mora imati u priključnoj komori zaporne organe (kuglaste slavine). Za krivine i koljena koristiti standardne komade. Ukoliko se isti izrađuju zavarivanjem obavezna je radiografska ili ultrazvučna kontrola zavara. Za izbor armature mjerodavan je radni pritisak i temperatura u izvedbi NP 25 ukoliko nije propisano drugacije. Pri izboru pregradne armature birati onu sa najmanjim otporom. Samo prirubničke spojeve koristiti kod elemenata za ugradnju u cjevovod. Primjenjivati odgovarajuće prirubnice za odgovarajuću armaturu i opremu cjevovoda. Proračun prirubnica obaviti prema DIN 2005. Za uređaje za zatvaranje i povratne ventile toplovoda primijeniti kao materijal samo čelični lijev ili lijevano željezo sa kuglastim grafitom. Kao materijal za brtvljenje treba primijeniti klingerit ili materijal iste vrijednosti. Prije postavljanja treba ga premazati grafitnom pastom ili manganovim kitom. Zaporni organi na vrelovodnoj i toplovodnoj mreži u pravilu su kuglaste slavine odgovarajućeg temperaturnog režima i nazivnog pritiska. Za nazivne dimenzije DN150 i više zaporni organi moraju imati prijenos za smanjenje potrebne sile zatvaranja.

PRIRUBNICE
Cijevna prirubnica je u obliku prstena oblikovan završetak cijevi ili dijelova cijevnog voda koji služi za spajanje. Prirubnica može biti i odgovarajuće oblikovan poseban dio, a služi isto tako za međusobno spajanje dijelova cijevnoga voda pomoću vijaka i matica. Prirubnice su najčešće okrugle, a mogu biti i ovalne i četvrtaste. Slijepa prirubnica je ploča koja služi za zatvaranje prirubničkog otvora. Prirubnice su obrađene normama ASME B16.5 za cijevi do 24", a norma ASME B16.47 je za cijevi između 26" i 60".

ZAŠTITA OD KOROZIJE
Cjevovodi, armature, oslonci i svi metalni dijelovi moraju biti zaštićeni od korozije odgovarajućim premazima, otpornim na vanjske utjecaje, vlagu, temperaturu, kiselinu itd. Pored zaštićenih premaza, vanjski dijelovi cjevovoda i armatura u komorama trebaju biti obojeni odgovarajućim bojama prema propisima.

Zaštita inhibitorima
Inhibitori su tvari koje dodane u korozivni okoliš smanjuju brzinu korozije do tehnološki prihvatljivih iznosa. Dodaju se povremeno ili kontinuirano u zatvorene ili iznimno u otvorene prostore. Prema kemijskom sastavu inhibitori su anorganski ili organski spojevi. Korozijskim inhibitorima smanjuje se korozijska agresivnost okoliša.

Zaštita prevlakama i premazima
Metalne i nemetalne zaštitne prevlake i premazi su najčešći oblik zaštite od korozije. Metalne prevlake mogu imati galvansko djelovanje ili su otpornije na koroziju od osnovnog materijala pa djeluju kao barijera prema utjecajima okoliša. Nemetalne prevlake mogu biti oksidi npr. aluminija, netopljive soli na željezu i čeliku te keramike i organski premazi. Komponente zaštitnog premaza su: veziva, otapala, pigmenti (daju boju i neprozirnost), punila i ostalo. Razvrstavanje premaza može se provesti prema: broju komponenata, trajnosti, načinu sušenja, generičkim tipovima itd. Premazi mogu biti jednokomponentni ili dvokomponentni. Obzirom na način sušenja premaza možemo ih podijeliti na: Konvertibilne premaze - premazi koji se suše oksidacijom ili polimerizacijom. Nekonvertibilne premaze - premazi koji se suše isparavanjem otapala i koji nakon nanošenja ne prolaze kroz neke znatnije kemijske promjene. Po provedbi postupka zavarivanja cijev se očisti žičanom četkom do metalnog sjaja, te se potom izvrši antikorozivna zaštita temeljnom bojom i postavlja polimerni komad cijevi s otvorom. Krajevi se zatvore s dekodorodal trakom i zagrijavaju plamenikom do temperature taljenja trake, potom se izvede punjenje izolacionim materijalom poliuretanom ili pur - pen pjenom. Dobiveni višak pjene se odsječe i ponovno zatvara dekodoral trakom zbog vodonepropusnosti.

KATODNA ZAŠTITA CJEVOVODA
Katodna zaštita je tehnika aktivne zaštite metala od korozije. Princip rada je osiguranje polarizacije konstrukcije prema okolnom mediju (zemlja, voda i sl.) kod koje proces otapanja metala prestaje ili se odvija minimalnom brzinom. Katodna zaštita je jedna od najefikasnijih metoda zaštite metala od korozije koji se nalaze u okruženju agresivnih medija: zemlja, rijeke, močvare, mora. Katodna zaštita se ostvaruje vanjskim izvorima struje koja se injektira na površinu metala u svrhu izazivanja katodne reakcije, koja uspostavlja zaštitni potencijal prema okolnom mediju. Da bi bila efikasna, katodna zaštita mora biti trajno u funkciji što zahtjeva neprekidnu kontrolu rada. Zbog prostorne rasprostranjenosti ukopanih cjevovoda, plinovoda, naftovoda, vodovoda i sl. Kod zaštite ukopanih cjevovoda (naftovod, plinovod, vodovod, toplovod) gdje se trase cjevovoda protežu stotinama i tisućama kilometara klasični nadzor je ljudski obilazak i kontrola elemenata zaštite. Ovakav pristup zahtijeva angažiranje ljudskih resursa što je skupo i podložno greškama zbog ljudskog faktora. Parametri katodne zaštite prate se trajno u realnom vremenu, a dvosmjerna komunikacija omogućuje i daljinsko podešavanje parametara zaštite.

Elektrokemijske metode zaštite
Elektrokemijskim metodama zaštite metal se održava ili u pasivnom stanju u području potencijala pasivacije ili u imunom stanju pri potencijalima nižim od ravnotežnih kada ne korodira, s tehnološkog stajališta prihvatljivom brzinom.

Anodna zaštita
Anodna polarizacija ili kontakt s plemenitijim metalom može osnovni metal prevesti u pasivno stanje. Održavanjem pasivnog sloja osnovni je metal zaštićen od daljnjeg razvoja korozijskog procesa. Tako npr. čelik se može zaštititi u otopinama sumporne kiseline.

Katodna zaštita
Katodna zaštita je tehnika zaštite metala od korozije čiji je osnovni princip polarizacija metalne konstrukcije na potencijal kod kojeg proces otapanja metala prestaje ili se odvija prihvatljivo malenom brzinom. Može se provesti na dva načina: pomoću vanjskog izvora i pomoću protektora.

Katodna zaštita se može provesti na dva načina:
1. Potencijal metala pomoću vanjskog izvora, povezanog za inertnu elektrodu, održava se na potencijalu nižem od ravnotežnog, tj. pri uvjetima kod kojih ne dolazi do njegova otapanja.
2. Metal koji se štiti dovede se u kontakt sa metalom nižeg potencijala (protektorom) koji će se u članku vladati kao anoda.
Katodna zaštita je djelotvorna jedino ako je materijal između protektora, odnosno inertne protuelektrode, i objekta što se štiti vodljiv. Katodna zaštita se obično koristi kao sekundarni zaštitni sustav.

KONTROLA PROPUŠTANJA CJEVOVODA
Primjenjene predizolirane cijevi moraju imati instaliranu opremu za detekciju kvarova tipa Brandes i to: 1xCrNi, crvenu izoliranu i perforiranu Ø 1.1 mm / 0.5 mm2 i 1xCu, zelenu izoliranu Ø 1.3 mm / 0.8 mm2. Detekcija funkcionira na principu da je crveni kabel perforiran s mjestom na kojem može doći do reakcije vode sa žicom što će stvoriti impuls. U dogovoru sa isporučiocem na zahtjevanim mjestima predvidjeti mjesto za mjerne uređaje (protok, pritisk, temperatura) kao i kablove za daljinski prijenos mjernih vrijednosti. U toku izgradnje žice/provodnike treba pravilno povezati, provjeriti uspostavljenost provodnog kruga i izmjeriti početnu vrijednost otpornosti, koja je referentni podatak za kasnije kontrole vlažnosti. O mjerenjima treba izraditi zapisnik, kojeg potrđuje nadzorna služba dobavljača i arhivira se kod dobavljača. Sastavni dio zapisnika mora biti osnova ožičenja odnosnog dijela toplovoda, izveden na osnovi geodetske osnove izvedenog toplovoda.

VODA GRIJANJA
Cijeli sustav centralnog grijanja moraju biti napunjeni vodom kvalitete prema HRN M.E2011 - tablica 4. Nosioc toplinske energije u toplinskoj mreži (radni medij) je kemijski pripremljena voda. Sistem je potrebno odzračiti kako bi voda mogla normalno cirkulirati sistemom. Predviđeni su automatski uređaji za odvajanje mulja i plinova iz vode. Kod toplovodnih cijevi može doći do oštećenja s unutarnje i vanjske strane. Do unutarnjeg oštećenja dolazi zbog ugradnje nekvalitetnih materijala (npr. ugradnje šavnih cijevi), ali još češće zbog neadekvatne pripreme napojne vode. Do vanjskih oštećenja dolazi zbog nekvalitetne zaštite cijevi, nekvalitetne izolacije ili ne ugradnje katodne zaštite ili lošeg zavarivanja.

ODZRAČIVANJE
Na nižim točkama osigurati mjesta za pražnjenje cjevovoda, a organi za pražnjenje moraju biti dovoljnog presjeka i pristupačni. Za sve dimenzije koristiti kuglaste slavine. Za vrijeme pogona ovu armaturu osigurati slijepim prirubnicama. Na najvišim točkama cjevovoda osigurati odzračivanje za ispuštanje zraka kod punjenja i upuštanje kod pražnjenja vode, pomoću posuda skupljača zraka na koje treba ugraditi ozračne ventile sa preljevnom cijevi do jame u podu šahta. Cijevi se prije ugradnje moraju sa unutrašnje strane očistiti od pijeska, zemlje, kamenja i ostalih necistoca. U svakom slučaju potrebno je cjevovode ili njegove dionice isprati od svih nečistoća. Ispiranje izvršiti hidrodinamičkim načinom uz prisustvo nadzornog inženjera.

Dimenzija toplovoda Dimenzija odzračivanja Dimenzija ispusta
do DN 32 DN 15 DN 20
do DN 50 DN 15 DN 25
do DN 80 DN 20 DN 25
do DN 150 DN 25 DN 50
iznad DN 150 DN 40 DN 65

CJEVOVOD SANITARNE VODE
Cjevovodi sanitarne vode se izvode od pocinčanih cijevi spajanih navojnim spojevima te brtvljeni navojnim brtvenim trakama. Radni tlak se može popeti i do 8 bara tako da je nužno predvidjeti redukcijski ventil koji će smanjiti radni tlak na dopuštenih 4-5 bara. Stoga sve fazonske komade i armature unutar vodomjernog okna je potrebno ugraditi za NP 16. Probno tlačenje treba izvesti na probni tlak koji ne bi trebao biti veći od 12 bara na najnižem mjestu tlačenja. Kloriranje izvršiti vodom kojoj se dodaje 0,35 litara hipoklorita na m3 upotrebljene vode ili 50 grama aktivnog klora. Na jednom kraju cjevovoda doda se voda pripremljena kako je to navedeno, a na drugu stranu se ispušta (poslije ispunjavanja cijevi i armatura) dok se ne dobije određena koncentracija klora u vodi. Približno potrebna količina klorirane vode iznosi 2 x zapremina cjevovoda. Tako pripremljena koncentracija ostaje u cjevovodu 24 h te nakon ispuštanja iz cjevovoda količina klora mora iznositi 0,8 grama / m3. Po završenoj dezinfekciji potrebno je izvršiti bakteriološku analizu vode. Prije puštanja u eksploataciju vodovodni cjevovod je potrebno dezinficirati i isprati. Dezinfekcija cjevovoda vrši se klornom otopinom. Otvaranjem ventila treba omogućiti dotok klorne otopine do svih dijelova cjevovoda. Ovu otopinu treba držati 12 sati u cjevovodu, a nakon toga ju treba ispustiti iz cijevi. Kako je koncentracija klora velika i može biti štetna po raslinje pa je istu potrebno isprazniti uz potrebito razrjeđenje. Prije i poslije dezinfekcije potrebno je izvršiti bakteriološku analizu. Nakon izvršene dezinfekcije cijevi se potpuno ispiru vodom koja je klorirana kao voda za piće, a količinom koju mora odrediti ovlašteni Sanitarni inženjer. Po uspješnom okončanju svih potrebnih radnji glede dezinfekcije i ispiranja cjevovod se može pustiti u upotrebu.

Strojarski projekt
Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.

 

HD CJEVOVOD HRT NOVO 1

HD CJEVOVOD HRT NOVO 2

Energetski Video

hrastovic energetski video banner

Energetski Članci

hrastovic energetski clanci banner

Random video

Udruga SOLAR

Udruga SOLAR  je nastala 2011. godine kao potreba organiziranja civilnog društva u smjeru korištenja i primjene obnovljivih izvora energije, primjene alternativnih izvora energije te povećanja energijske učinkovitosti na razini korisnika i lokalne zajednice.

Opširnije

O nama

Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture.

Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

Kontakt info

HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.

Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.

Kralja Tomislava 82
31417 Piškorevci
Hrvatska

E-mail:dario.hrastovic@gmail.com
Fax: 031-815-006
Mobitel:099-221-6503
© HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive