Republika Hrvatska zadnjih nekoliko godina regulira cijene energenata na lokalnom hrvatskom tržištu s ciljem stabilizacije troškova svih poslovnih subjekata, javnih ustanova, ali i samih građana. Cijene energenata su regulirane i kontrolirane s ciljem obuzdavanja povećanja inflacije. Sve analize pokazuju da reguliranje energetskog tržišta ima pozitivan utjecaj na rast hrvatskog gospodarstva koje posluje unutar stabilnih i očekivanih cijena energenata. Vlada Republike Hrvatske putem državnog intervencionizma u energetsko tržište najviše štiti same građane koji su krajnji kupci energenata te su do sada bili prisiljeni plaćati energente ovisno o dinamičkim fluktuacijama cijena na otvorenom tržištu. Hrvatski državni intervencionizam u energetsko tržište za posljedicu ima da se pojedini poslovni subjekti kao MOL osjećaju oštećeni po pitanju izgubljene dobiti između regulirane cijene i potencijalne tržišne cijene energenata dok je u ovom slučaju s MOL-om sporna regulirana cijena zemnog plina. 

MOL je pokrenuo novu arbitražu protiv Hrvatske, a traži odštetu zbog odluke Vlade iz 2022. Novu arbitražu, MOL je pokrenuo pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova(ICSID) u Washingtonu, o čemu su izvijestili na svojim službenim internetskim stranicama, no zasad nisu objavljeni popratni dokumenti iz kojih bi se vidjelo o čemu je točno riječ.

Novinar 24sata Ivan Pandžić piše kako je neslužbeno doznao da je ova arbitraža, četvrta između Hrvatske i MOL-a, vezana za odluku Vlade iz jeseni 2022., a kojom je određeno da Ina sav plin proizveden u Hrvatskoj mora prodavati HEP-u, prvo za 41 euro za megavatsat, a zatim je to podignuto na 47 eura. MOL navodno smatra da je to bila nezakonita odluka Vlade s ciljem da bi se subvencionirali domaći kupci, a kojom je MOL-u nanesena ekonomska šteta. Naime, tadašnja tržišna cijena plina premašivala je 200 eura po megavatsatu, pa je jasna razlika. Prema podacima koji su vidljivi na službenim stranicama ICSID-a, zahtjev za arbitražom registriran je 20. lipnja. U tri prethodne arbitraže, Hrvatska je dvije izgubila, a jedna još traje.

"MOL potvrđuje da je pokrenuo arbitražu protiv Republike Hrvatske zbog  nadoknade štete proizašle iz mjera koje je Hrvatska nametnula tržištu plina 2022. i 2023. Te su mjere prisilile Inu da domaći plin prodaje za maleni dio poštene tržišne cijene HEP-u, koji je u potpunom državnom vlasništvu", navodi se u kratkom priopćenju MOL-a, uz napomenu da neće davati bilo kakve dodatne informacije o tom slučaju. Iz priopćenja MOL-a proizlazi kako je nova arbitraža pokrenuta zbog odluke Vlade iz rujna 2022. godine po kojoj je Ina sav plin proizveden u Hrvatskoj morala prodavati HEP-u po reguliranoj cijeni.

Vlada je to regulirala izmjenom Uredbe o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije (donijetoj sredinom rujna 2022. godine), koja je vrijedila do kraja rujna 2023. godine,  a poslije je produžena. Vlada je ujedno bila i regulirala cijenu po kojoj Ina domaći plin prodaje HEP-u i ona je najprije iznosila 41 euro za megavatsat (MWh), a poslije je ta regulirana cijena iznosila 47 eura po MWh.

Tadašnji ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović je nakon sjednice Vlade u rujnu 2022. objasnio da će Ina sav domaći plin prodavati HEP-u i to po tada najnižoj cijeni koju je odredila HERA, a to je cijena za građanstvo od 41 eura po MWh, dok je tadašnja cijena plina na  burzi 227 eura po MWh, kao i da će HEP sav taj plin dalje distribuirati građanstvu i institucijama.

Filipović je tada izvijestio i da ta mjera nije dogovorena s MOL-om, već je donesena sukladno zakonu, kao i da ne postoji način da MOL spriječi tu Vladinu odluku. Kako danas prenosi list 24sata pozivajući se na izvore bliske MOL-u, MOL je u posljednjih godinu i pol više puta kontaktirao nadležne dužnosnike Vlade RH i pokazao spremnost za pronalaženje sporazumnog rješenja za obje strane. Ali tadašnji ministar gospodarstva Davor Filipović, nije imao sluha, stoga u MOL-u smatraju da nisu imali drugog izbora nego pokrenuti međunarodnu arbitražu, prenosi list. Inače, mađarski MOL u Ini ima 49,1 posto dionica, Republika Hrvatska 44,8 posto, a privatni i institucionalni investitori 6,1 posto dionica.
www.tportal.hr