Prvo plinarsko društvo (PPD) Pavla Vujnovca zbog uvoza američkog LNG-a zakupilo je sve raspoložive kapacitete hrvatskog LNG (Liquefied natural gas / Ukapljeni prirodni plin CH4) terminala Omišalj do 2037. Veliki poslovni manevar hrvatske tvrtke počinje dramatično djelovati na dugoročne geopolitičke energetske odnose između Hrvatske i svih okolnih zemalja koje su vezane na hrvatski plinski distribucijski sustav. Ukapljeni prirodni plin skraćeno LNG je smjesa ugljikovodika, uglavnom sastavljena od metana CH4. Sadrži i male količine butana, propana, etana, nešto težih alkana i dušika. LNG je smjesa bez mirisa, netoksična, bezbojna. LNG se proizvodi iz prirodnog plina. U postrojenju za LNG uklanjaju se voda, sumporovodik, ugljični dioksid i neki drugi spojevi (koji će se smrzavati pod niskim temperaturama). Ekološki štetne emisije LNG-a veće su tijekom proizvodnje, skladištenja i izgaranja. Najveći nedostatak LNG-a su visoki troškovi povezani sa skladištenjem, prijevoznim sredstvima te izrazito zahtjevna infrastruktura.

Mađarski MVM i MET ostvarili su tri milijarde eura prihoda zakupom kapaciteta LNG terminala samo u 2022. Kroz deset godina ostat će bez 30 milijardi eura prihoda, a Mađarska bez ključne točke za snabdijevanje plinom. Tri mjeseca nakon neočekivanog dugoročnog zakupa LNG terminala u Hrvatskoj, mađarski regulator u lipnju vrtoglavo je kaznio PPD zbog ‘manipulacije tržištem energenata’ u Mađarskoj. Prvo plinarsko društvo (PPD), po prihodima jedna od najsnažnijih hrvatskih tvrtki, u vlasništvu poduzetnika Pave Vujnovca, sredinom ožujka zakupilo je sve raspoložive kapacitete LNG terminala čak do 2037. godine, doznao je Nacional od dva neovisna upućena poslovna izvora iz energetskog miljea.

Radi se o potezu velikog poslovnog značenja za PPD, ali i strateškog i geopolitičkog značenja s posljedicama za energetsku stabilnost Hrvatske, ali i energetske odnose između Hrvatske i Mađarske.

Taj se potez može tako tumačiti prvenstveno zbog ruske agresije na Ukrajinu, koja je promijenila globalno tržište energenata i postupno počela smanjivati uvoz ruske nafte i plina u Europu. Zbog toga se europsko tržište sve više počelo okretati uvozu ukapljenog plina, što je Hrvatsku iznenada zbog LNG terminala u Omišlju prometnulo u geopolitički izuzetno važno odredište za energetsku stabilnost Europe. Iako su ga godinama razne interesne grupacije osporavale, usred ruske agresije na Ukrajinu LNG terminal doslovno se preko noći pretvorio u poslovno itekako opravdanu investiciju, čiji bi kapaciteti u godinama koje dolaze, prvenstveno zbog geopolitički promijenjenih okolnosti, mogli dugoročno biti jako važni za energetsku stabilnost Hrvatske, ali i više zemalja u njenom okruženju.

Zakupljenost kapaciteta LNG terminala može značajno redefinirati bilateralne odnose i energetski rat Hrvatske i Mađarske.

Mađarska vlada još je 2018. dala ponudu za kupnju 25 posto udjela u LNG terminalu. Upravo je mađarski ministar vanjskih poslova i trgovine Peter Szijjártó u proljeće 2019. izjavio kako je „strateški interes Mađarske da se taj terminal izgradi i da se joj ponudi plin po konkurentnoj cijeni“. U ožujku 2020. nakon potpisivanja izjave s ministrom mora, prometa i infrastrukture Olegom Butkovićem Szijjártó je izjavio kako mađarska strana na LNG terminal na otoku Krku gleda kao na veliku priliku ne samo za Hrvatsku nego i za cijelu regiju. Potom je u studenome 2020. nakon videokonferencije s europskim povjerenikom za energetiku Kadrijem Simsonom Szijjártó izjavio kako je LNG terminal na otoku Krku ključan za opskrbu Mađarske plinom.

Mađarska je dosad zbog korupcijom stečenih dominantnih upravljačkih prava mađarskog MOL-a u Ini izvlačila goleme strateške energetske prednosti za sebe, pretvarajući Inu u filijalu podređenu vlastitim interesima, a Hrvatsku uvelike podložnu njenim energetskim prioritetima.

Tu su situaciju sada počele mijenjati geopolitičke okolnosti i uvoz nafte i plina preko Omišlja. Mađarska preko naftovoda Družba trenutno još uvijek uvozi cjenovno povoljniju rusku naftu, ali tu će stratešku prednost uskoro izgubiti zato što je EU do 2027. odredio datum dovršenja postupnog ukidanja uvoza ruskog plina i nafte. U tom kontekstu za njih posebno važan postaje Janaf. Na zahtjev Mađarske, države članice Europske unije već su raspravljale o Janafu. Mađari pokušavaju od Janafa i Hrvatske dobiti što povoljnije tranzitne tarife za prijevoz nafte, što im je važno ako se odluče tu naftu u većim količinama uvoziti preko luke Omišalj i Janafa. No Janaf im je, uz podršku hrvatske vlade, ponudio skuplje tarife. Mađari su zbog toga čak na sastanku u Bruxellesu koncem prosinca 2022. zatražili da Europska komisija propiše tranzitne tarife Janafa.

S druge strane zahvaljujući planu Europske komisije da Janaf postane strateški europski naftovod i da se proširi kapacitet krčkog LNG terminala, Hrvatska ima priliku postati energetsko čvorište ovog dijela Europe i time iskoristiti svoj geografski položaj.

Međutim, promjena odnosa snaga na tom području u skoroj budućnosti osim zbog uloge Janafa, počet će se događati i na području uvoza ukapljenog plina i LNG terminala. Ali na tom području u Hrvatskoj umjesto državnih tvrtki puno snažniju ulogu ima privatni PPD, koji bi zbog toga mogao dodatno ojačati svoju ionako izuzetno jaku poziciju, iako su te kapacitete LNG terminala mogli zakupljivati i Ina, HEP, ali i brojne druge strane tvrtke. Upućeni poslovni izvor iz energetskog miljea navodi da je PPD tim potezom posredno naznačio još nešto – odmak i prekid suradnje s ruskim Gazpromom, od kojeg je godinama uvozio plin i tako počeo stvarati svoj golemi poslovni utjecaj, prvo u Hrvatskoj, a potom i u nekim drugim zemljama u okruženju, čime je ušao i u fokus političkih i geostrateških interesa zemalja u regiji gdje posluje.

Taj izvor navodi i kako PPD sada pretežito surađuje s British Petroleumom, (BP), jednom od najvećih svjetskih tvrtki koja se bavi trgovinom energentima, uvozeći preko njih američki LNG, te da se sve više okreće američkim dobavljačima energenata.

PPD je od ožujka 2022., nakon početka rata u Ukrajini, u ukupno pet navrata dokupljivao slobodne kapacitete LNG terminala, koji ukupno dosežu 2,6 milijardi m3. Potom je u ožujku 2023. PPD zakupio i sve slobodne kapacitete do 2037.

Dugoročni i kratkoročni slobodni kapaciteti zakupljuju se u godišnjem postupku ugovaranja usluge prihvata i otpreme ukapljenog prirodnog plina. Na službenoj stranici tvrtke LNG Hrvatska u svakom trenutku vidljive su informacije o slobodnim kapacitetima. One se nalaze u tablici koja se ne nalazi na početnoj stranici, nego u dijelu posvećenom zakupu. Ta tablica pokazuje da slobodni kapaciteti postoje tek od 2037. Ali ne pokazuje tko ih je zakupio, jer se te informacije smatraju poslovno osjetljivima, pa se službeno ne otkrivaju. PPD dosad nije javno objavljivao količine zakupa LNG terminala. Na službeni upit Nacionala u vezi sa spomenutim zakupom odgovorili su sljedeće:

‘’Tvrdnje o zakupu svih kapaciteta LNG terminala na Krku ne možemo ni potvrditi ni demantirati. Poznato je kako je PPD od studenoga 2022. godine ne preuzima Gazpromov plin.

No, PPD je osigurao alternativni dobavni pravac te će u potpunosti ispuniti sve preuzete obveze, a naši kupci mogu biti sigurni da ćemo isporučiti sve ugovorene količine plina.

Unaprijed zakupljeni kapaciteti hrvatskom tržištu jamče sigurnost opskrbe.’’

Za zakup LNG terminala ne postoji službeni javni natječaj, nego se postupak provodi drugačije. Postoje rokovi za iskazivanje interesa te svatko tko ispunjava tehničke predispozicije u bilo kojem trenutku može podnijeti zahtjev zakup onog dijela kapaciteta koji su slobodni. Za ozbiljnost svake ponude potrebno je uplatiti polog od milijun eura, a potom je potrebno 55 posto vrijednosti zakupa ‘’pokriti’’ bankarskom garancijom za prvu godinu zakupa te nešto manji postotak vrijednosti zakupa za svaku sljedeću godinu.

Treba napomenuti da sve do 2027. značajne kapacitete LNG terminala u zakupu imaju dvije velike mađarske tvrtke: državni MVM, koji je spomenutim potezom PPD-a ozbiljnije poslovno ugrožen, te švicarski MET, čije je ime nastalo od MOL Energy Trade, a kasnije se vlasnički odvojio od MOL-a.

Mađarska vlada je prvo isključivo bila zainteresirana za suvlasništvo u LNG-u Hrvatska, ali ne i za zakup kapaciteta. To se kasnije počelo mijenjati pa su ipak počeli zakupljivati ozbiljne količine preko MVM-a, čime su omogućili da popunjenost terminala bude 98 posto. Zahvaljujući tome nestala je potreba za naplatom takozvane SOS naknade za sigurnost opskrbe koju bi u slučaju zakupa manjeg od 1,1 milijardu kubičnih metara prema odredbama tzv. lex LNG-ja plaćali svi potrošači plina u Hrvatskoj.

Koliko je zakup LNG terminala važan za spomenute mađarske tvrtke pokazuju i njihovi poslovni rezultati.

MVM CEEnergy Croatia zakupljuje najveći dio kapaciteta LNG terminala za ukalupljeni plin na Krku, otprilike jednu trećinu, i s 12,9 milijardi kuna prihoda (1,7 milijardi eura) prošle je godine bila četvrta tvrtka u Hrvatskoj po visini prihoda, odmah iza Ine, PPD-a i HEP-a. MVM je zapravo ekvivalent hrvatskom HEP-u, ali za razliku od HEP-a, MVM je pravi energetski div koji razvija projekte i na tržištu se ponaša proaktivno.

MET Croatia Energy Trade, prema podacima FINA-e, s 9,4 milijarde kuna (1,2 milijarde eura) prihoda lani, bila je po visini prihoda na sedmom mjestu, odmah ispod Konzuma i HEP Proizvodnje. MET Croatia Energy Trade također je jedan od većih zakupaca plina iz LNG-a.

PPD je duže vrijeme dobro surađivao s mađarskim tvrtkama, a posluje i na mađarskom tržištu. Nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, pa sve do trenutka u kojem je PPD prestao uvoziti plin od Gazproma, s mađarskim tvrtkama radio je zamjenu plina, a u nekim situacijama radi to i danas. Onaj dio koji su mađarske tvrtke trebale uvoziti od LNG terminala do Mađarske, zamijenile su za ruski plin koji je PPD uvozio prema Hrvatskoj. I tako su obje strane štedjele na troškovima transporta.

Nakon što je PPD zakupio LNG terminal do 2037. ti su se odnosi vjerojatno i zbog toga počeli mijenjati. Svega tri mjeseca kasnije PPD je vrtoglavo visoko kažnjen u Mađarskoj, gdje je tijekom 2022. ostvario 107 milijuna eura prihoda i počeo značajno povećavati svoj udio na tamošnjem tržištu energenata. Ali početkom lipnja mađarski regulator MEKH, nominalno zbog manipulacije tržištem energenata, PPD-u je izrekao kaznu od 1,35 milijuna eura, po visini gotovo nikad izrečenu na razini EU-a.

PPD je na to reagirao priopćenjem u kojem su, među ostalim, napisali i sljedeće: ‘’IPPD dosad nije bio u ovakvoj ili sličnoj situaciji. Na odluku mađarskog regulatora ćemo se žaliti, a do tada platiti kaznu u iznosu 1 milijun i 350.000 eura koju je mađarski regulator odredio. Prema našim saznanjima to je neuobičajeno visoka kazna za takvu vrstu prekršaja.

U odluci kojom se kažnjava PPD stoji da nije došlo do pokušaja manipulacije tržištem te da nije došlo do manipulacije koja bi bila provedena širenjem informacija, obmanom ili prikrivanjem, ali da je PPD prekršio uredbu EU-a (REMIT) jer se dogodio učinak manipulacije, tj. konkretno – iako nije postojala namjera manipulacije, samim natjecanjem PPD-a na aukciji rasla je cijena transporta plina.’’

Na čelu MEKH-a, mađarske verzije HERA-e, koji je kaznio PPD nalazi se Edit Juhász, koja je na tu poziciju došla iz MVM-a gdje je bila Deputy CEO General and Legal Affairs, Chief Legal Counsel. Na tu je poziciju došla iz mađarske državne tvrtke koja je u Hrvatskoj najviše financijski izgubila zbog PPD-ova zakupa kapaciteta LNG terminala. Ranije je radila izravno pod mađarskim ministrom vanjskih poslova i trgovine Peterom Szijjártom. Jedan od Nacionalovih izvora iz energetskog miljea ovako je protumačio tu kaznu: ‘’Poruka Hrvatskoj je jasna. Trebala bi omekšati svoje pozicije prema Mađarskoj na području transporta nafte i plina.’’

PPD-ov zakup kapaciteta LNG terminala značajno će od 2027. utjecati na strukturu ukupno 3,7 milijardi eura prihoda koje dvije mađarske kompanije ostvaruju koristeći zakupljene kapacitete LNG terminala.

Strani poslovni izvor izjavio je za Nacional kako postoji značajan interes i drugih inozemnih trgovaca energentima za zakup kapaciteta LNG terminala koje Hrvatska namjerava dograditi. Taj izvor izjavio je kako su pojedini kandidati već boravili u Hrvatskoj te izrazili bojazan kako su svi kapaciteti ‘’rezervirani’’ za PPD te tako aludirali na moguće privilegiran položaj PPD-a na hrvatskom tržištu.

Da su odnosi između RH i Mađarske značajno poremećeni, bilo je jasno i nakon što je Plenković navodno, osobno, blokirao prodaju Fortenove Indoteku – kompaniji u većinskom vlasništvu jednog od najbogatijih Mađara Daniela Jellineka jer su postojale indicije da Jellinek zapravo u toj transakciji predstavlja tek paravan za netransparentni mađarski kapital koji se povezuje izravno s mađarskim premijerom Viktorom Orbánom. To je potpuno zakompliciralo priču oko Fortenove koja i dalje traje.

Nacional je u rujnu 2022. otkrio detalje velikog sukoba hrvatskog i mađarskog političkog vrha koji se vodio oko konačnog preuzimanja trajne vlasničke kontrole u Fortenova grupi, nasljedniku nekadašnjeg Agrokora. Potvrđivao je to i jedan ekskluzivni mađarski dokument. Aktualna hrvatska vlada blokirala je tada najavljenu kupoprodaju 43 posto udjela koje ruski Sberbank drži u Fortenova grupi, a koje je ta banka namjeravala prodati mađarskoj Indotek grupi, u većinskom vlasništvu jednog od najbogatijih Mađara Daniela Jellineka.

Osobno je hrvatski premijer Andrej Plenković odlučio podržati blokadu te transakcije nakon što je informiran kako postoje ozbiljne sumnje da Jellinek zapravo u toj transakciji predstavlja tek paravan za netransparentni mađarski kapital koji se povezuje izravno s mađarskim premijerom Viktorom Orbánom. Do vrha hrvatskih vlasti još su početkom 2022. dospjele dramatične informacije da je Orbán izravno od ruskog predsjednika Vladimira Putina tražio dopuštenje da netko iz Mađarske od Sberbanka otkupi njen udio u Fortenova grupi. Nacionalovi izvori navode kako se to dogodilo početkom veljače 2022., kada je Orbán u Moskvi posjetio Putina, iako su ga čelnici mađarske oporbe tada hitno pozvali da otkaže posjet zbog krize u Ukrajini.

Nakon toga je mađarski ministar vanjskih poslova i trgovine Peter Szijjártó više puta u kratkom vremenu putovao u Moskvu na sastanke s vodstvom Sberbanka kako bi dizajnirao strukturu te poslovne transakcije. U to vrijeme mađarska Državna porezna i carinska uprava, iako svjesna da nije nadležna za donošenje takve odluke, objavila je dokument kojim podržava i dopušta ovu transakciju. Te su takvu odluku poslali u Hrvatsku s ciljem da pokušaju proizvesti pritisak da sve to prođe u Hrvatskoj.

Taj pokušaj nije prošao, a kasnije su propala još dva: da ruske udjele u Fortenova grupi preuzmu hrvatski mirovinski fondovi, a potom i pokušaj ruskog poduzetnika Krešimira Filipovića, podrijetlom iz Hrvatske, da preko Dubaija skriven iza paravanskog investitora također preuzme većinski paket udjela u Fortenova grupi.

Sve to pokazuje da je Pavo Vujnovac postao i regionalno prilično utjecajan. Put do tog utjecaja dijelom je gradio i zahvaljujući dobroj povezanosti s različitim hrvatskim političkim i ekonomskim krugovima. Zato je počeo privlačiti i veliku pozornost hrvatske javnosti, pa protiv njega raste broj naglašeno kritički intoniranih političkih istupa koji tumače Vujnovčeve poslovne poteze i propituju njegove veze s vrhom hrvatske politike.

U tom će smislu i činjenica da je PPD nedavno zakupio sve dostupne kapacitete LNG terminala do 2037. zasigurno proizvesti dodatne značajne, lako moguće također podjednako kritičke reakcije u hrvatskoj javnosti, a vjerojatno i u zemljama u okruženju na koje će taj potez utjecati.
www.nacional.hr

U Vinkovcima planiraju proizvoditi vodik iz komunalnog otpada. Grad Vinkovci prvi je među hrvatskim gradovima i općinama koji je napravio konkretne korake u zelenoj tranziciji, odnosno razvoju energetske samoodrživosti zahvaljujući čistoj zelenoj energiji nastaloj iz proizvodnje vodika.

"U ovom trenutku imamo spremnu studiju predizvodljivosti za projekt +ZEMC (Zero Emission Mobility Corridor) H2 Grada Vinkovci, vrijedan 48 milijuna eura, te smo na dobrom putu da uskoro možemo razgovarati i o svim benefitima koje donosi razvijanje ovakvih tehnologija", kaže zamjenik vinkovačkog gradonačelnika Josip Romić.

A benefiti su, navodi, rješavanje problema zbrinjavanja otpada i smanjenja troška odvoza za građane do mogućnosti razvoja sustava gradskog prijevoza i grijanja na vodik, što bi u konačnici također utjecalo na smanjenje izdataka kada su krajnji korisnici u pitanju.

Jer, vodik bi Vinkovčani proizvodili upravo iz komunalnog otpada. Cilj je, kako pojašnjava, "jednim udarcem" proizvesti jeftino ekološko gorivo, riješiti problem nagomilanog nerecikliranog otpada te smanjiti emisije štetnih plinova.

Romić: Vinkovci bi mogli postati perjanica zelene energetske priče
"Živimo u vremenu kada su u potpunosti mijenja europska paradigma energetike, mijenjaju se planovi, rokovi, strategije i pronalaze fondovi za financiranje brzog prelaska na alternativne izvore energije i ovo je prilika koju ne smijemo propustiti. Dug je put pred nama, ali prvi važni koraci su učinjeni i nadamo se kako ćemo postati perjanica nove, najsuvremenije hrvatske zelene energetske priče", kaže Romić.

Kaže kako su Vinkovci prvi među hrvatskim gradovima i općinama koji su napravili konkretne korake u zelenoj tranziciji, odnosno razvoju energetske samoodrživosti zahvaljujući čistoj zelenoj energiji nastaloj iz proizvodnje vodika koji će, napominje, u budućnosti postati sve važniji radi sigurnosti opskrbe električnom i toplinskom energijom.

Romić pojašnjava kako postoje različite vrste vodika kategorizirane prema proizvodnom procesu i emisijama stakleničkih plinova. Čisti vodik (obnovljivi ili "zeleni vodik") proizvodi se elektrolizom vode upotrebom električne energije iz obnovljivih izvora i za njegove proizvodnje ne ispušta stakleničke plinove.

Od vodika oko dva posto energije u EU
Prema podacima Europskog parlamenta, od vodika se dobiva oko dva posto energije u EU, od čega se 95 posto proizvodi iz fosilnih goriva, što oslobađa 70-100 milijuna tona CO2 godišnje.

Prema istraživanjima, obnovljivi izvori energije mogli bi biti značajan izvor energije 2050. godine, od čega bi vodik mogao biti zaslužan za 20 posto opskrbe (20-50 posto u prometu i 5-20 posto u industriji).

Kako bi smanjila emisije stakleničkih plinova u skladu s planovima za klimu i unutarnje energetsko tržište, EU radi na paketu za tržišta vodika i dekarboniziranog plina. Odbor za energetiku Europskog parlamenta podržao je u veljači 2023. prijedloge Komisije za olakšavanje ulaska obnovljivih plinova s niskim udjelom ugljika, uključujući vodik i biometan, na tržište plina u EU.

"Vodikova energija bi mogla značajno smanjiti utjecaj globalnog zatopljenja"
"Trenutno vodik ima neznatnu ulogu u ukupnoj opskrbi energijom. Međutim, pod pritiskom prelaska na zelenu energiju, vodikova energija bi mogla značajno smanjiti utjecaj globalnog zatopljenja, u usporedbi s ekonomijom fosilnih goriva. Europska unija, čija smo članica, ide u tom smjeru kome se pokušavamo prilagoditi i to što prije kako bi Vinkovci postali predvodnik u Hrvatskoj takve energetske politike", naglašava zamjenik vinkovačkog gradonačelnik Josip Romić.

Kada je riječ o samom projektu ZEMC H2 Grada Vinkovci naglašava kako je izrađena studija predizvodljivosti. "Čekamo da nas uvrste u Dolinu vodika kao jedinu jedinicu lokalne samouprave", poručuje te navodi kako je projekt Dolina vodika Sjeverni Jadran službeno započeo 1. rujna i trajat će šest godina, a u njemu sudjeluju Slovenija, Italija i Hrvatska s ključnim ciljem stvaranja tržišta obnovljivog vodika.

Projekt će trajati šest godina, tijekom kojih će ključni industrijski igrači iz sve tri zemlje razviti 17 pilot projekata za proizvodnju više od pet tisuća tona obnovljivog vodika godišnje.
www.index.hr

U rad je puštena najsjevernija fotonaponska elektrana na svijetu. Smještena je na čak 78° sjeverno, ovo će solarno postrojenje smanjiti lokalne emisije stakleničkih plinova i korištenje nafte na Spitsbergenu, najvećem otoku arhipelaga Svalbard u arktičkom krugu.

Da solarne elektrane ne moraju nužno biti smještene na mjestima s natprosječno velikom količinom sunčanih dana, pokazuje primjer nedavno pokrenutog najsjevernijeg fotonaponskog postrojenja na svijetu. Ova je malena elektrana smještena na otoku Spitsbergenu, najvećem otoku poznatog norveškog arhipelaga Svalbard, a nalazi se duboko unutar arktičkog kruga – na čak 78° sjeverne zemljopisne širine, gotovo nadomak sjevernog pola.

Nova elektrana, puštena u pogon prije nekoliko dana, napajat će zgradu radija Isfjord, postaje pokrenute još 1933. godine. Izvorno je to bila tek radijska postaja, a danas služi i kao komunikacijski centar te glavna radijska veza između otočja Svalbard i kopna. Također, u njezinom sklopu nalazi se i meteorološka postaja te hotel za turiste i istraživače koji se upute u arktički krug. Cijela postaja je potpuno odvojena od elektroenergetske mreže, a ranije se napajala naftom. Godišnje su koristili i do 200 tona dizela. Zahvaljujući obnovljivim izvorima, procjenjuju kako će u budućnosti smanjiti svoje štetne emisije za do 70%.

Elektranu je izgradila norveška nacionalna energetska kompanija Store Norske Energi. Sastoji se od samostalnih solarnih ploča te instalacije na krovu glavne zgrade, a osim fotonaponskih panela ugrađene su i baterije za pohranu energije. U ovom dijelu planeta, znamo, sunčanih dana tijekom pola godine niti nema, pa će dizelski generatori i dalje ostati aktivni izvor energije na ovoj lokaciji.

Kompanija koristi projekt kao pokusni u platformu za ispitivanje učinkovitosti hibridnog sustava, koji spaja solarnu energiju s klasičnim izvorima poput ugljena i dizela. Naime, slična bi rješenja mogla u budućnosti biti instalirana u čak 1.500 udaljenih arktičkih mjesta, također odvojenih od nacionalne električne mreže. Krajnji im je cilj u sustav uključiti i vjetroelektrane, pa ponuditi 100% obnovljive sustave pogodne za rad u izazovnim meteorološkim i klimatskim uvjetima Arktika.
www.bug.hr

 

Od 2035. godine moći će se prodavati benzinci i dizelaši na sintetička e-goriva, ali uz određena ograničenja koja propisuje Europska komisija. Europska komisija sada traži i da se u lancu transporta, skladištenja i distribucije goriva koriste sustavi i cisterne s nultom emisijom CO2.

Njemačka je uspjela lobiranjem omogućiti da se od 2035. godine na području Europske unije mogu prodavati i novi dizelski i benzinski automobili – ako ih pokreću sintetička goriva. Svi ostali automobili s motorima s unutarnjim sagorijevanjem bit će zabranjeni. No EK je sad predstavila prijedlog za uključivanje novih vozila s motorima s unutarnjim sagorijevanjem na e-goriva u promet.

Ovim prijedlogom Komisija omogućuje e-goriva, ali ih de facto onemogućuje, barem tako prijedlog propisa tumači udruga eFuel Alliance, koja se zalaže za korištenje e-goriva. Prijedlog koji je sada na stolu toliko je restriktivan da se ne može implementirati u praksi, tvrdi udruga.

Tako će zabrana motora s unutarnjim sagorijevanjem ostati na snazi i 2035. godine. U čemu je bit prijedloga? Prilikom proizvodnje e-goriva iz zraka se uzima CO2, koji se kasnije, izgaranjem u automobilima, vraća u atmosferu. Dakle, ono što se uzme, to se i vrati pa su emisije CO2 – nula!

No EK sada traži i da se u lancu transporta, skladištenja i distribucije goriva koriste sustavi i cisterne s nultom emisijom CO2, a to je iz današnje perspektive utopija. Smanjenje emisija od 100% stoga je gotovo nemoguće. To se odnosi na sve tehnologije, uključujući i elektromobilnost.

Sve dok transport i distribucija nisu također obuhvaćeni obnovljivim energijama, nemoguće je postići potpuno smanjenje emisija – kažu u eFuel Alliance, jasno upirući prstom i u elektromobilnost, koja također nije očišćena od emisija CO2.

EK je objavila da će novi benzinci i dizelaši, proizvedeni od 2035. godine nadalje, morati biti opremljeni posebnim sustavima koji će prepoznavati sintetičko gorivo. Ako u njih natočite klasični benzin i dizel neće se moći pokrenuti.
www.automania.hr

Završena je izgradnja sunčane elektrane Novaci snage 55 MW, koja je trenutačno najveća na zapadnom Balkanu. Zemlje zapadnog Balkana još uvijek polako povećavaju svoje kapacitete za proizvodnju električne energije iz sunčeve energije. No, popis velikih solarnih elektrana postupno se povećava. Nedugo nakon što je jedno takvo postrojenje od 45 megavata pušteno u probni rad u Bosni i Hercegovini, Sjeverna Makedonija na svom teritoriju ponovno ima najveći fotonaponski sustav u regiji. Mey Energy objavio je da je završio izgradnju solarne elektrane snage 55 megavata u općini Novaci, u srcu industrije ugljena u zemlji.

Taj je sustav postavljen uz rudnik uglja Suvodol. Tvrtka, osnovana 2020. godine, najavila je da će s proizvodnjom električne energije krenuti prije kraja mjeseca. Tvornica Novaci imat će godišnju proizvodnju procijenjenu na 85 gigavat-sati, što je ekvivalentno potrošnji energije 30.000 kućanstava u Sjevernoj Makedoniji.

Investicija je vrijedna 40 milijuna eura, navodi se u priopćenju. Ova fotonaponska elektrana prostire se na 57 hektara i sastoji se od 101.000 panela. Postavljeno je 856 kilometara kabela. Gradnja je započela u studenom. Mey Energy je objavio da su svi izvođači iz Sjeverne Makedonije. Novi proizvođač električne energije dodao je da će elektrana Novaci imati životni vijek od 25 godina. Iz tvrtke su također naveli da će električnu energiju prodavati na slobodnom tržištu, prvenstveno unutar zemlje.

Sunčana elektrana izgrađena je na privatnom zemljištu. Lokacija je bila pogodna zbog blizine 110 kilovoltne mreže, jer se nedaleko odatle nalazi termoelektrana, u sklopu kompleksa REK Bitola. Njime upravlja državna tvrtka Elektrani na Severna Makedonija (ESM), koja planira postupno zaustaviti eksploataciju i korištenje ugljena te velik dio zamijeniti solarnim panelima. Vlada je odlučila okončati taj proces najkasnije do 2030. godine.

Neki od fotonaponskih projekata na kojima investitori rade na Zapadnom Balkanu zapravo se mjere u stotinama gigavata, ali velika većina je u ranoj fazi. U svakom slučaju, Novak neće još dugo biti najveći. Po jedna solarna elektrana od 150 megavata gradi se u BiH i na Kosovu* . U Albaniji se instalira jedno postrojenje od 140 megavata .
www.balkangreenenergynews.com

Nuklearne elektrane proizvedu polovinu niskougljične električne energije u Europi. Potrošnja energije stvara oko 75 posto izravnih emisija stakleničkih plinova u Europskoj uniji, a prekomjerne emisije CO2 uzrokuju globalno zatopljenje i klimatske promjene, što dovodi do nepovratne štete za okoliš i zdravlje ljudi. Sve to posljedično utječe na povećanje popularnosti obnovljive i čiste energije, a to potvrđuju i posljednji podaci Energy Monitora u kojima se ističe da su takvi izvori energije u EU zaslužni za gotovo 40 posto ukupne proizvodnje električne energije. Naime, sve više zemalja ubrzava primjenu održivih izvora energije u nastojanju da smanje emisije stakleničkih plinova i odmaknu se od fosilnih goriva. Kao rezultat toga predviđa se da će se rast globalnog kapaciteta obnovljive i čiste energije gotovo udvostručiti do 2027. godine.

Raste važnost čiste energije
Tada bi globalni kapacitet te energije trebao narasti za 2400 GW, što je jednako kineskom ukupnom energetskom kapacitetu na kraju 2022. godine. Također, IEA predviđa da će ovi izvori energije premašiti kapacitete ugljena u sljedećih pet godina te tako postati najveći svjetski izvor za proizvodnju električne energije. Najveći se porast očekuje u sektoru solarne energije i energije vjetra, a ključna tržišta rasta bit će Europa, SAD, Indija i Kina. Međutim, s druge strane, obnovljivu energiju treba razlikovati od čiste energije, a čija se uloga u održivosti energetskog sektora također ne smije zanemariti. Čista energija podrazumijeva sve vrste energije koje ne proizvode emisije stakleničkih plinova ili druge štetne tvari, dok se zelenom, odnosno obnovljivom energijom smatra ona koja se dobiva isključivo iz obnovljivih izvora, kao što su sunčane, vjetroelektrane ili hidroelektrane.

Proizvodnja bez emitiranja CO2
U kategoriju čiste energije tako se ubraja nuklearna energija, koja ne spada u obnovljive izvore, ali električnu energiju proizvodi bez korištenja fosilnih goriva i emitiranja CO2 u atmosferu. Na europskoj razini, nuklearne elektrane proizvedu polovinu niskougljične električne energije, čemu pridonosi i Nuklearna elektrana Krško. Budući da je NE Krško u suvlasništvu HEP-a d.d. i GEN Energije, HEP preuzima polovicu njene godišnje proizvedene električne energije te tako Hrvatsku čini jednom od trenutno 32 zemlje svijeta koje imaju kapacitete u nuklearnoj energiji.

Nuklearna elektrana zadovoljava 16 posto potreba Hrvatske
NE Krško prosječno godišnje proizvodi oko 5,6 milijardi kilovatsati električne energije koja se u jednakim omjerima dijeli između Hrvatske i Slovenije. Godišnje tako pokriva oko 20 posto potreba Slovenije i oko 16 posto potreba Hrvatske za električnom energijom. Važnost toga da se obnovljivi i čisti izvori energije potiču na globalnoj, nacionalnoj, ali i lokalnoj razini prepoznao je i Europski parlament koji je prihvatio prijedlog Europske komisije da se nuklearna energija od siječnja 2023. godine uključi u zelenu taksonomiju. Zbog toga se investicije u nuklearne elektrane mogu financirati europskim novcem jer se smatraju dijelom borbe protiv klimatskih promjena i u skladu su s planovima Europske unije o Zelenoj tranziciji.

Odobren rad do 2043. godine
Nuklearna elektrana Krško je u siječnju ove godine dobila okolišnu suglasnost slovenskog Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, kojom je dopušteno produljenje rada elektrane za dodatnih 20 godina, odnosno do 2043. godine. U izradi dokumentacije, analiza te stručnih ocjena, kao i izradi procjene utjecaja na okoliš sudjelovale su brojne znanstvene institucije iz Hrvatske i Slovenije, a provedena je i prekogranična procjena utjecaja na okoliš sa susjednim državama Hrvatskom, Italijom, Mađarskom, Austrijom te dodatno i Njemačkom. Osim okolišne suglasnosti, uvjet za produljenje rada NE Krško bio je i uspješan završetak modernizacije i povećanja sigurnosti elektrane, a koji je ispunjen zaključenjem Programa modernizacije nuklearne sigurnosti. Riječ je o investiciji vrijednoj 370 milijuna eura.
www.telegram.hr

Centralni toplinski sustavi u hrvatskim gradovima bi mogli do 2030. ukinuti sve kotlove na dizel i lož ulje pri čemu bi koristili zemni plin, biomasu, dizalice topline ili obnovljivu električnu energiju za grijanje toplinske mreže.

Ubrzanjem klimatskih promjena mijenjaju se i uvjeti u toplinarstvu te se predviđa da će se do 2030. godine morati ukinuti svi kotlovi na dizel ili lož ulje, do 2050. ugasile bi se i kogeneracije, a u upotrebi bi ostali samo obnovljivi izvori energije, rečeno je u četvrtak na konferenciji Toplinarstvo 2023. Organizator te dvodnevne konferencije koja se održava u osječkom vikarijatu je tvrtka Energetika marketing koja je izdavač specijaliziranog časopisa EGE.

Uz predstavljanje primjera najbolje prakse u Hrvatskoj - revitalizaciju vrelovoda u Zagrebu i Osijeku, održava se okrugli stol o problematici izvođenja projekata, pogonu i održavanju te financiranju projekata.

Dalibor Veseli iz HEP Toplinarstva kaže da se toplinarstvo u Hrvatskoj većinom bazira na drugoj generaciji, a rekonstrukcijama koje provode sve firme koje se kod nas bave toplinarskom djelatnošću prelazi se na treću generaciju sustava toplinskog grijanja. U svijetu već imamo i četvrtu generaciju, a razvija se i peta generacija sustava toplinarstva u kojoj će naglasak biti na obnovljivim izvorima energije koji su neizostavni dio naše budućnosti, kaže Veseli, dodajući da gradovi Sisak i Osijek koriste obnovljive izvore energije i to iz biomase.

Direktor osječkog pogona HEP-Toplinarstva Ivica Mihaljević najavio je da od 15. rujna kreće razdoblje spremnosti za početak nove sezone grijanja, a da bi s grijanjem započeli u listopadu. Prema sadašnjim vremenskim prognozama u rujnu su predviđene još uvijek dosta visoke temperature, gotovo ljetne, tako da će sezona grijanja najvjerovatnije započeti u listopadu, pojasnio je Mihajević. Podsjetio je također da su u svibnju ove godine, po završetku sezone grijanja, nastavili s radovima na zamjeni spojnog vrelovoda.

Rukovoditelj Službe za eksploataciju pogona toplinske mreže grada Zagreba Jurica Brnas naglasio je da se u posljednje tri godine i u Zagrebu izvodi revitalizacija vrelovodne mreže. U obuhvatu je oko 48 kilometara vrelovodne mreže koja je oko četvrtine ukupne vrelovodne mreže koja na području Zagreba broji oko 100 tisuća potrošača, rekao je.
hrportfolio.hr

Češka je u euforiji zbog najvećeg nalazišta litija u Europi. U Češkoj su pronađena ogromna nalazišta litija. Vlada u Pragu smatra da bi „bijelo zlato“ trebalo unaprijediti češko gospodarstvo i doprinijeti razvoju regije Ustečki kraj. Ali nisu svi oduševljeni tim planovima. Pored mjesta Cinovec u njemačko-češkoj pograničnoj oblasti je pravo blago. Oko tri do pet posto svjetskih rezervi litija nalazi se u blizini tog mjesta - najveće nalazište u Europi. Cinovec je udaljen oko 100 kilometara od češke prijestolnice Praga. Taj vrlo lak metal je posljednjih godina dobio na važnosti. Litij se koristi, između ostalog, u proizvodnji baterija i akumulatora a energetska tranzicija i elektromobilnost su trenutno teško zamislivi bez litijskih baterija. Cijena te sirovine je u međuvremenu toliko porasla da bi se i Češkoj isplatila eksploatacija. No to bi moglo dovesti do velikih promjena.

Naime, prema analizi Češke privredne komore, Češka je iscrpila sve dosadašnje izvore privrednog rasta. Prema tome, zemlji prijeti privredna stagnacija u narednim godinama. Premijer Petr Fiala se nada da bi eksploatacija litija mogla postati novi poticaj češkom gospodarstvu. Kada je početkom rujna premijer predstavio svoju viziju razvoja zemlje u narednih trideset godina, naveo je šest oblasti u koje bi Češka u budućnosti morala strateški ulagati. Pritom je govorio i o litiju i ulaganju u njegovo eksploatiranje, što je mnoge iznenadilo.

„Litij je ključna sirovina za elektromobilnost, posebno za skladištenje električne energije. Zato radimo na tome da počnemo s eksploatacijom što je prije moguće, idealno 2026. godine“, rekao je Fiala

Selo Cinovec se nalazi usred rudarske regije. Rude su se tu kopale još u 13. stoljeću, a volfram i kalaj od 1940-ih pa nadalje. Zatim su prva istraživanja dvijetisućitih godina pokazala da tu postoje značajne zalihe litija, kao i s druge strane njemačko-češke granice, gdje se nalazi manji dio rezervi. Češka je već potpisala sporazum sasaveznom pokrajinom Saskom o mogućoj suradnji u eksploataciji litija. Na češkoj strani, za eksploataciju litija bi trebala biti nadležna Češka elektroenergetska kompanija ČEZ.

Aktualna studija pokazuje da bi kod mjesta Cinovec godišnje moglo da bude eksploatirano 2,25 milijuna tona rude, što bi omogućilo proizvodnju gotovo 30.000 tona litijskog hidroksida. Prema trenutnim procjenama, količina iskopane rude bi vjerojatno bila dovoljna za proizvodnju gotovo milijun litijskih baterija za automobile svake godine.

Regija Ustečki kraj na sjeverozapadu zemlje spada među najsiromašnije u Češkoj Republici. Na eksploataciji lignita radilo je tisuće ljudi u tom području. Završetak eksploatacije nazirao se od devedesetih godina i ostavio je strukturalne probleme. Površinski kop je također ostavio duboke ožiljke, više od 100 naselja su progutali bageri.

Procjenjuje se da bi tijekom 25-godišnjeg razdoblja eksploatacije litija tisuće rudara moglo dobiti posao. Izgradnja giga-tvornice za proizvodnju akumulatora za električne automobile osigurala bi radna mjesta i novac regiji. Češka elektroenergetska kompanija navodi kako bi eksploatacija mogla početi za četiri godine.

Regija Ustečki kraj podržava eksploataciju litija pod uvjetom da se ona obavlja na ekološki najprihvatljiviji mogući način. „Mogućnost eksploatacije litija vidim kao šansu", kaže Jan Schiller, načelnik okruga i član oporbene stranke ANO. „Ali mnogo toga ovisi od uvjeta koji će biti dogovoreni prije same eksploatacije. Još uvijek imamo živa sjećanja na posljedice eksploatacije ugljena u regiji. Svako narušavanje ili pogoršanje životnih uvjeta mora biti adekvatno nadoknađeno zajednicama“, kaže Schiller za DW.

Nove perspektive ili ponovo rudarstvo?

Regija će dobiti novac od Europske unije iz Fonda za pravednu tranziciju, za financiranje prestanka eksploatacije ugljena i promjenu strukture lokalne privrede. Dio tog novca bi trebalo biti usmjeren ka razvoju projekta za eksploataciju litija. Međutim, neki stručnjaci upozoravaju da regija Ustečki kraj, nakon eksploatacije lignita,ne bi trebala jednostavno prijeći na sljedeću rudarsku aktivnost. Umjesto toga, oni preporučuju da se novac investira u obrazovanje i opće restrukturiranje privrede u regiji.

Slično razmišlja i lokalno stanovništvo. Na primjer, Michal Kolecko, profesor na Sveučilištu Jan Evangelista Purkyne u gradu Usti na Labi, oštro se protivi eksploataciji litija. „Mislim da litij nije pravi put. Ako želimo promijeniti regiju i da joj damo novu budućnost, moramo se odlučiti za istinsku promjenu. Moramo se usredotočiti na oblasti koje imaju potencijal i koje će regiji pružiti ne samo gospodarsku budućnost, nego će promijeniti i društveni sastav i obrazovnu razinu stanovništva", kaže Kolecko za DW.

Mišljenja ljudi koji žive oko Cinoveca su podijeljena. Kada je početkom rujna u obližnjem Dubiju održan sastanak građana i predstavnika ČEZ-a, koji je većim dijelom u rukama države, dvorana je bila ispunjena do posljednjeg mjesta. Kako je prenio Češki radio, stanovnici su najviše zabrinuti za vodoopskrbu i pogoršanje kvaliteta zraka kao posljedica transporta eksploatirane sirovine.

Kao kod svake eksploatacije i eksploatacija litija također ima utjecaj na okoliš. U Južnoj Americi, u takozvanom „litijskom trokutu“ između Bolivije, Čilea i Argentine, gdje se nalazi oko 70 posto svjetskih rezervi litija, razina podzemnih voda je naglo opala zbog crpljenja litijskih soli. Zbog neodgovarajućeg postupanja rudarskih kompanija na pojedinim mjestima je došlo do zagađenja zraka, vode i zemljišta. U Cinovecu bi litij bio eksploatiran iz stijene. I taj način eksploatacije se smatra vodointenzivnim – zahtjeva mnogo energije i skuplji je od eksploatacije iz slane vode.

Prema energetskoj kompaniji ČEZ, planirano je da pregovori za početak eksploatacije litija počnu krajem ove godine. Međutim, čini se da kompanija ne sumnja u ishod postupka: već je kupila zemljište na kojem će biti postrojenje za preradu litija, za milijardu čeških kruna (oko 40,8 milijuna eura)
seebiz.eu

Automobilski div Stellantis vjeruje da će e-benzinska vozila biti na cestama do 2050. Međutim, navodi se da industrija mora poduzeti potrebne korake kako bi obuzdala svoje emisije ugljika dok ih konačno ne zamijene potpuno električni modeli, što u konačnici znači da će morati raditi na sintetičkim "e-gorivima".

Treći najveći proizvođač automobila u svijetu po prodaji i matičnoj grupi marki uključujući Fiat, Peugeot i Opel ovaj je tjedan proveo testove e-goriva sa saudijskim naftnim divom, Aramcomom. Otkrio je da 24 vrste motora s unutarnjim izgaranjem u europskim vozilima koje proizvodi od 2014. mogu koristiti napredna sintetička goriva bez modifikacija.

Britanska vlada za sada ostaje ustrajna pri obvezi zabrane prodaje novih benzinskih i dizelskih automobila od 2030. godine. Međutim, EU je postavila drugačiji rok do 2035., iako je ranije ove godine najavila iznenađujuću odredbu prema kojoj bi vozila s pogonskim motorom mogla dulje ostati u prodaji.

U ožujku je Europska komisija rekla da će dopustiti nastavak prodaje novih automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem ako se pokreću isključivo na klimatski neutralna e-goriva. To tehnički znači da bi automobile s motorom s unutarnjim izgaranjem držali u salonima i nakon sredine sljedećeg desetljeća.

Neprofitna skupina od 47 tvrtki - uključujući proizvođače automobila Ford i Volvo - u ožujku je izrazila svoju zabrinutost zbog ove odluke, rekavši da je industrija "već uložila velika sredstva u električna vozila" i da bi svaka rupa u zakonu o e-gorivima bila protiv toga.

Ipak, drugi proizvođači automobila, uključujući Nissan i Porsche, nastavljaju s ispitivanjima sintetičkih goriva u nadi da mogu spasiti motor s unutarnjim izgaranjem. I dok je Stellantis postavio vlastiti rok za prodaju svih novih automobila u Europi na električni pogon do 2030., kaže da će se mnogi njegovi modeli prodani od sada do 2029. oslanjati na e-goriva kako bi ostali na cestama još dva desetljeća.

Christian Mueller, iz Stellantisa, rekao je: "Moramo stvarno voditi računa o našoj floti". Nadalje je dodao da je zbog dugog životnog vijeka automobila važniji razvoj sintetičkih e-goriva, koja se proizvode iz obnovljivih izvora energije. "Mislim da je 25 posto naših vozila još uvijek u uporabi nakon 20 godina. Stoga je ova vrsta vremena izloženosti e-gorivima vrlo značajna".
www.jutarnji.hr

Prvo na svijetu krstarenje s neto nultom emisijom stakleničkih plinova („GHG“) kojeg je ostvarila MSC Euribia, najnoviji brod Odjela za krstarenja s pogonom na LNG, označava promjenu paradigme za krstarenja. Dokazuje da je krstarenje s neto nultom emisijom moguće već danas, znatno prije cilja industrije postavljenog za 2050. godinu. MSC Euribia je postigla ovu prekretnicu korištenjem bio-LNGa kao goriva uz primjenu ravnoteže mase.

Nakon premijerne plovidbe broda MSC Euribia s neto nultom emisijom stakleničkih plinova iz St. Nazairea, Francuska do Kopenhagena, Danska između 3. i 8.6.2023., uključujući jedan dan proveden u Amsterdamu, MSC Cruises sada može podijeliti ključne podatke i uvide prikupljene s ovog putovanja. Tijekom četverodnevne plovidbe MSC Euribia je imala za 11% bolju izvedbu od svog digitalnog blizanca – virtualnog broda koji reproducira optimalan protok energije i njezino korištenje na brodu – postigavši ukupnu uštedu od 43 tone goriva. Optimalni profili brzine, ruta, trim i konfiguracija motora uz strogu optimizaciju energetske potrošnje hotela uključujući HVAC, kuhinju i rasvjetu osigurali su da MSC Euribia nije nikada morala koristiti više od dva od svoja četiri dostupna motora tijekom plovidbe. Dodatno, sva potrebna toplina za kuhinje, sustave grijanja i toplu vodu na brodu dolazi iz motora broda MSC Euribia što znači da nije bilo potrebe za korištenjem kotlova tijekom čitavog putovanja.

Postizanje neto nulte učinkovitosti je omogućeno korištenjem bio-LNGa kao goriva. MSC Euribia je pogonjena bio-LNGom uz korištenje sustava ravnoteže mase, najisplativiju i ekološki najučinkovitiju metodu ostvarivanja prednosti obnovljivog LNG-a, u potpunosti priznata EU Direktivom o obnovljivoj energiji (RED II). Svaka proizvedena serija bio-LNGa certificirana je od strane Međunarodnog sustava certificiranja održivosti i ugljika (ISCC).
svijetkulture.com