Da bi mljekarstvo bilo isplativo treba, kako se to stručno kaže, diverzificirati djelatnost, raditi više poslova, smanjiti troškove, ponajprije energije. U Hrvatskoj doista skromno koristimo obnovljive energetske izvore, pa i u poljoprivredi. No pomaka ima. Izgrađeno je nekoliko bioenergana, na farmama je sve više sunčanih kolektora. Postavili su ih i u Kusanovcu pokraj Vrbovca.

Projekt sunčane elektrane
HRT-ov reporter Sani Lukić bio je na OPG-u Zadravec i provjerio koliku je uštedu solarna elektrana donijela u godinu dana otkako je postavljena. Sirarstvo obitelji Zadravec ima stogodišnju tradiciju jer sir je ovdje radila još Rominina baka Marica 2009. izgradili su siranu, a troškovi struje u cijelom lancu proizvodnje od farme do sirane početkom prošle godine postali su zabrinjavajući. Godine 2022. u proljeće, struja je poskupjela sto posto i to je bio okidač, koji je naveo da se upustimo u projekt solarne elektrane, rekla je Romina Zadravec, Kusanovec.

Kažu kako je cijela procedura od prikupljanja dokumentacije do postavljanja i puštanja u rad trajala relativno kratko. Izvođač radova nam je ponudio cjelokupnu dokumentaciju, ishodili smo suglasnost od HEP-a, trajalo otprilike pola godine od izgradnje do priključenja na sustav, dodala je Romina. Na krovu farme muznih krava OPG-a Kusanovec izgrađena je sunčana elektrana vrijedna 134 tisuće kuna. Sa sedamdeset tisuća kuna sufinancirala ju je Zagrebačka županija. I godinu dana poslije uštede su očite iako ova obitelj žali što nije postavila još više sunčanih panela.

Imamo petnaest kilovata, jačinu naše solarne elektrane. Trebalo bi nam duplo više da bismo skroz smanjili svoj račun i doveli ga na nulu, ovako smo za kojih četrdeseta, pedesetak posto smanjili energije. To je znatna ušteda, jer veliki smo potrošači električne energije što se tiče i sirane, štale, sistema za izgnojavanje, kao i mužnje, naglasila je Romina.

Ljudi cijene domaće
U farmi imaju 26 krava od kojih je 21 na mužnji i sve mlijeko iskoristi se za proizvodnju sireva. Dok muški dio obitelj uglavnom brine o kravama žene su glavne u sirani. Cijenu sira digli smo za 25 do trideset posto, u zadnje dvije godine, kako je počelo poskupljenje i od repromaterijala prošle godine. Mislim mi kad posijemo kukuruz pohranimo ga tek za godinu dana i onda je to sve skupa dugotrajan proces, istaknula je.

Pridružila sam se ovom OPG- u obiteljima Zadravec i Čutura, našla sam se u tome. Došla sam ovdje i oni su me prihvatili, pokazali su mi i naučili me svemu što znam, te sada i radimo svi zajedno i stvarno na je lijepo, kazala je Petra Čutura, Kusanovec. U vrijeme pandemije osvojili su i nove kupce kada su krenuli s dostavom. Sireve prodaju na tržniciu zagrebačkoj Dubravi te na kućnom pragu, a sve što se proizvede vrlo brzo se proda.

Ljudi cijene domaće. Ima još jako puno ljudi koji cijene i traže i ne žele te kupovne proizvode tako da uvijek možemo prodati sir, rekla je Petra. Osim svježeg sira, kojeg su proizvodili naši preci, danas proizvodimo petnaestak vrsta proizvoda i imamo kuhani dimljeni škripavac - fete, poručila je Romina.

OPG je pravi primjer dobrog korištenja europskog novca. Nakon farme i sirane obitelj Zadravec otišla je i korak dalje i krenula i u turističke vode , dakako vezane uz sirarstvo. Imamo izletište, kušaonicu, gdje poslužujemo svoje sireve. Ima gostiju i ima turista, svi se družimo, sretni smo i zadovoljni, dodala je Petra. O uspješnosti sirane svjedoče i brojne nagrade za raznovrsne sireve među kojima i neke međunarodne.

Najdraža mi je definitivno nagrada iz 2014. godine u Austriji, međunarodno ocjenjivanje sira, a i naš kuhani sir dobio je zlatnu medalju, naglasila je Romina. Pa iako sve što proizvedu gotovo odmah prodaju, a potražnja stalno raste ne namjeravaju povećavati proizvodnju, jer kažu ovaj broj krava je optimalan s obzirom na zemljište koju obrađuju.
vijesti.hrt.hr

Na sjednici Vlade RH donesena je odluka o osiguravanju dodatnih 7 milijuna eura kako bi svi građani - njih 3.250 koji su udovoljili uvjetima javnog poziva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, dobili sredstva za ugradnju sustava za korištenje obnovljivih izvora energije u svojim kućanstvima.

Za ugradnju solarnih panela i fotonaponskih elektrana, kao i dizalica topline ili kotlova na biomasu Fond će građanima dodijeliti 19,6 milijuna eura. “Cilj je pomoći građanima da u kućanstvima proizvode okolišno prihvatljivu energiju i smanje svoje troškove za energente, a što će im, zahvaljujući programima Vlade RH, resornih ministarstva i Fonda, biti i omogućeno”, istaknuo je direktor Fonda Luka Balen.

Fond je također odobrio i 399 zahtjeva za energetsku obnovu kuća oštećenih u potresu te ukupno dodijeljena sredstva iznose 7,7 milijuna eura. „Intencija je da građani čije su kuće stradale u potresu uz konstrukcijsku naprave i energetsku obnovu, koja će im dugoročno omogućiti manje režijske troškove i povećati kvalitetu života u njihovim domovima“, kaže Balen.

Uz to, do kraja godine će Fond objaviti i uvjete za dodjelu poticaja za energetsku obnovu obiteljskih kuća, uključujući i onih oštećenih u potresu. Ukupna alokacija iznosi 120 milijuna eura, što je najveći iznos koji je Vlada do sad osigurala za tu namjenu. Stopa sufinanciranja iznosit će do 60% za energetsku obnovu kuća koje nisu oštećene u potresu te do 80% za kuće oštećene u potresu. Također je u pripremi i program sufinanciranja za energetsku obnovu kuća građanima koji su u riziku od energetskog siromaštva, a troškovi radova na takvim objektima bit će financirani u cijelosti.

Nakon što budu poznati svi uvjeti javnih poziva, građani će imati dovoljno vremena da pripreme svoje projekte energetske obnove jer će sa zaprimanjem zahtjeva Fond krenuti u prvom kvartalu iduće godine 2024.

Kao što se i najavljivalo, država izdašnim sredstvima snažno potiče ne samo gospodarstvo, nego i građane da budu energetski što neovisniji i okrenu se proizvodnji zelene energije. Sredstava će biti dovoljno za sve one koji se odluče investirati u projekte energetske učinkovitosti pa je sad pravo vrijeme da se svi koji su u mogućnosti odluče na takvu investiciju, koja će im dugoročno osigurati kvalitetnije uvjete života.
www.fzoeu.h

HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. (HEP ODS) predstavio je na završnoj konferenciji rezultate EU sufinanciranog projekta pod nazivom „Pilot-projekt uvođenja naprednih mreža“.

Riječ je o najvećem projektu informatizacije i modernizacije dijela napredne elektrodistribucijske mreže kojim je HEP ODS uložio u tri funkcionalna područja: naprednu mjeru infrastrukturu, razvoj i optimizaciju konvencionalne mreže te automatizaciju srednjonaponske mreže. Projekt je trajao pet godina, a ukupna vrijednost iznosi 23,5 milijuna eura, od čega čak 20 milijuna eura, odnosno 85 posto, predstavljaju bespovratna sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj iz Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020” (OPKK), Specifičnog cilja 4d1.

Projekt je implementiran na 5 od 21 distribucijskog područja, a to su: Elektra Zagreb, Elektroslavonija Osijek, Elektrodalmacija Split, Elektra Zadar i Elektrojug Dubrovnik. Projektom je povećana učinkovitost distribucije električne energije, stvoreni preduvjeti za povećanje pouzdanosti napajanja električnom energijom, povećan broj korisnika s pristupom naprednoj mreži i stvoreni preduvjeti za integraciju distribuiranih izvora.

„Realizacija EU projekata u distribuciji doprinijet će povećanju energetske učinkovitosti i osiguranju efikasne i održive dobave energije u Hrvatskoj. Na istom su tragu i dva velika aktualna projekta HEP grupe u toplinarstvu, sufinancirana europskim sredstvima, ukupne vrijednosti više od 100 milijuna eura. U segmentu proizvodnje, HEP je u proteklih nepunih pet godina stavio u pogon devet elektrana na obnovljive izvore i jedan spremnik energije ukupne priključne snage oko 90 MW, a trenutačno je u izgradnji ili fazi natječaja za izgradnju još devet projekata ukupne snage 120 MW. Realizacijom tih projekata dat ćemo veliki doprinos ostvarenju ciljeva povećanja udjela obnovljivih izvora i postizanja energetske samodostatnosti Hrvatske, u skladu sa smjernicama hrvatske vlade“, izjavio je član Uprave HEP-a d.d. Vice Oršulić.

„Sudjelovanjem na ovom projektu stekli smo dragocjena iskustva koja su HEP ODS-u omogućila nove izvore financiranja. To se pokazalo naročito značajnim u situacijama izvanrednih okolnosti, koje su nas zadesile tijekom potresa 2020. godine uslijed kojih je distribucijska mreža pretrpjela ogromna oštećenja. Stoga smo za sanaciju spremno iskoristili raspoloživa sredstava iz Fonda solidarnosti EU“, izjavio je pomoćnik direktora HEP ODS-a Davor Sokač.

„Tijekom provedbe projekta ugrađeno je 24.000 naprednih brojila, 6.125 sumarnih mjerenja i 150 PLC koncentratora, 449 energetski učinkovitih transformatora te 456 kompleta komunikacijske opreme koja uključuje upravljive sklopne blokove i rastavne sklopke. Ostvarili smo zacrtane ciljeve u projektu, smanjenje gubitaka u distribucijskoj mreži s 8,68% na 7,88% te smanjenje vremena trajanja neplaniranih prekida napajanja sa 183 minute na 59 minuta“, rekao je voditelj projekta Krešimir Ugarković.

U tijeku je sklapanje ugovora HEP ODS-a i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja o dodjeli EU sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO-a) za realizaciju projekta u vrijednosti od 228 milijuna eura uz sufinanciranje iz NPOO-a od 156 milijuna eura. Realizacija ovog projekta još će snažnije doprinijeti povećanju energetske učinkovitosti i osiguranju efikasne i održive dobave električne energije u cijeloj Hrvatskoj.

Koliko je bila zahtjevna implementacija projekta, najbolje govori podatak da je u realizaciji projektnih aktivnosti sudjelovalo više od 500 osoba, radnika iz HEP ODS-a i drugih društava HEP grupe, predstavnika znanstvenih organizacija i dobavljača.
www.hep.hr

Austrija zabranjuje ugradnju grijanja na plin, ugljen i lož ulje u novogradnjama od 01.01.2024. godine. Austrijska vlada je odlučila ubrzati investicije u javne građevinske projekte i za to je izdvojila za sljedeću godinu 640 milijuna eura.

Austrijski kancelar Karl Nehammer zajedno s potkancelarom Wernerom Koglerom, ministrom gospodarstva Martinom Kocherom i ministricom za zaštitu klime Leonore Gewessler predstavili su na konferenciji za medije novi Paket mjera savezne Vlade “težak” 6 milijardi eura, kojim država namjerava oživjeti konjunkturu i zaštiti klimu i okoliš.

Vezano uz Vladin program Nehammer je naglasio kako je danas “dobar dan za energetsku prekretnicu u Austriji”. Napomenuo je kako od 1. siječnja 2024. godine više se u novogradnje ne smije ugrađivati nikakvo “prljavo grijanje”. To se odnosi na plin, ugljen i lož ulje, dodao je. U postojećim zgradama će država subvencionirati prelazak domaćinstava s navedenih fosilnih izvora grijanja na one ekološke i obnovljive izvore, ali prelazak nije obvezan. Kako je istaknula ministrica Gewessler pri prijelazu s jednog na drugi, od Vlade preporučen izvor grijanja, država će subvencionirati domaćinstvima do 75 posto troškova.

“Između 21.000 i 28.000 eura po obiteljskoj kući”, naglasila je Gewessler. Dodala je kako će subvencije za domaćinstva s niskim primanjima biti dodatno proširena. Do 2026. godine Vlada je izdvojila milijardu eura subvencija za domaćinstava s ciljem zaštite klime i termo sanacija. Oni koji uvode grijanje na sunčevu energiju biti će 2024. i 2025. godine oslobođeni plaćanja poreza na dodatnu vrijednost (PDV). Vlada računa na troškove od 650 milijuna eura.

Vlada je također odlučila ubrzati investicije u javne građevinske projekte i za to je izdvojila za sljedeću godinu 640 milijuna eura. Kao primjerice za austrijsku Saveznu željeznicu ÖBB, Asfinag, poduzeće za financiranje autoputeva i brzih cesta itd.

“S Paketom od šest milijardi eura želimo brže riješiti dva problem, ekološki i građevinarstvo, kako bi se sačuvala radna mjesta”, rekao je potkancelar Kogler. Naglasio je kako je to “ciljani konjukturni paket”. Dodao je kako je građevinarstvo zahvatila kriza i stoga se mora pristupiti brzoj sanaciji. “Sve će biti brzo i ciljano”, poručio je Kogler.

Ministrica zaštite klime Gewessler se istaknula značaj zaštite klime za očuvanje radnih mjesta, pojasnivši detaljno tri stupa investiranja u oživljavanje konjunkture. Ono što je posebno naglasila je da Austrija ostaje pri svome glavnom cilju da do 2040. bude klima neutralna. Ministar Kocher je izvijestio da od 9. studenog počinje prijava za subvencioniranje troškova energije malih i posve malih tvrtki. Njih 7.000 su već pred - registrirane i čekaju na drugi krug državnih subvencija, koje će biti više za 50 posto. U prvom krugu je isplaćeno 450 milijuna eura na ukupno 10.600 poduzeća.

Svi govornici su istaknuli zadovoljstvo i ponos na konjukturni Paket mjera i visine subvencija austrijske Vlade, koje, kako su napomenuli, nema nitko drugi u Europi. A sve s ciljem da ne dođe do gospodarskog i ekološkog posrtanja i recesije.
www.vecernji.hr

Mađarska je kontinentalna zemlja u srcu Europskog kontinenta bez direktne veze na otvoreno more s malo prirodnih potencijala za generiranje električne energije na vlastitom teritoriju te je stoga ovisna o uvozu energije u svim oblicima fosilnih goriva nafte, plina, ugljena pa sve do nuklearnog goriva za potrebe nuklearne elektrane Paks koja generira 43% ukupne električne energije Mađarske.

Ovisnost Mađarske o uvozu energije povećala se tijekom posljednjeg desetljeća kako se povećala potražnja za fosilnim gorivima te električnom energijom. Unatoč većoj diverzifikaciji opskrbe naftom Mađarska i dalje uvelike ovisi o ruskoj nafti i plinu. Uz malu domaću proizvodnju, ovisnost Mađarske o uvozu iznosila je 87% u 2020. Rusija je činila 64% uvoza sirove nafte i 95% uvoza plina dok je uvoz ruskog nuklearnog goriva 100% za potrebe nuklearne elektrane Paks.

Stoga ne čudi da su ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov najbliži saveznik među čelnicima Europske unije, mađarski premijer Viktor Orban, ponovo potvrdili svoju predanost bilateralnim vezama u jeku međunarodnih napetosti oko rata u Ukrajini. Mađarsko vodstvo ne dopušta da se u Mađarskoj odigra scenario koji se dogodio Njemačkoj nakon uništenja plinovoda sjeverni tok što je za posljedicu imalo potpuni kolaps njemačke energetike, porast cijene energenata, visoku inflaciju te zatvaranje velikog broja njemačkih tvrtki.

Mađarska koja se protivila mnogim inicijativama EU da podupre Ukrajinu u otporu snagama Moskve i koja većinu svoje sirove nafte i plina dobiva iz Rusije - nikada se nije htjela suprotstaviti Rusiji i pokušava spasiti bilateralne kontakte, rekao je Orban Putinu prije foruma u Pekingu.

Oni su se sastali u vladinoj rezidenciji u kojoj je Putin odsjeo prije početka međunarodnog foruma o kineskoj inicijativi Pojas i put.

"Unatoč činjenici da su u današnjim geopolitičkim uvjetima mogućnosti za održavanje kontakata i razvoj odnosa vrlo ograničene, ipak nam može biti samo zadovoljstvo što se naši odnosi s mnogim europskim zemljama održavaju i razvijaju. Jedna od tih zemalja je Mađarska", rekao je Putin Orbanu.

Mađarska ima bliže veze s Rusijom nego s drugim državama EU te se smatra ključnim potencijalnim protivnikom odluke koja bi u prosincu trebala biti donesena o tome treba li otvoriti pregovore o pristupanju s Kijevom. Takva odluka zahtijeva jednoglasnu potporu 27 zemalja članica.

U pokušaju da dobije odobrenje Budimpešte za daljnju pomoć Ukrajini, uključujući početak pregovora o članstvu, Bruxelles razmatra odmrzavanje milijardi eura za Mađarsku koje su bile zamrznute zbog zabrinutosti oko vladavine prava, kažu visoki dužnosnici.

U odgovoru e-mailom poslanom Reutersu Orbanov šef za odnose s medijima Bertalan Havasi rekao je da su Orban i Putin razgovarali o isporukama plina i nafte te pitanjima nuklearne energije. Prema ugovoru iz 2014. dodijeljenom bez natječaja, ruski energetski div Rosatom gradi nuklearnu elektranu u Mađarskoj.

Havasi je rekao da je Orban naglasio kako je za Europu, uključujući Mađarsku, ključno da prestanu sankcije Rusiji i borbe u Ukrajini te da se zaustavi protok izbjeglica. Nije rekao tko je inicirao posljednji sastanak.

Putin i Orban posljednji su put licem u lice razgovarali 1. veljače 2022. na višesatnom sastanku u Moskvi, točno tri tjedna prije ruske invazije na Ukrajinu.
www.index.hr

Pitanje svih pitanja: hoćemo li i kada prestati koristiti fosilna goriva? I još važnije, hoće li nam to pomoći? Možemo li tako spasiti svijet od posljedica klimatskih promjena? Odgovor na to pitanje - da! I za sve kritičare koji upravo okreću očima, ovo ‘da‘ je potpuno neironično, barem ako se pita Međunarodnu agenciju za energiju (IEA).

Naime, prema njima, svijet je na ‘početku kraja‘ ere fosilnih goriva. Vodeća globalna organizacija za nadzor energije po prvi je puta prognozirala da će potražnja za naftom, prirodnim plinom i ugljenom dosegnuti vrhunac prije 2030. godine.

Čemu to možemo zahvaliti? Okretanje novim izvorima. Točnije, nove projekcije IEA predviđaju da će potrošnja tri glavna fosilna goriva početi opadati u ovom desetljeću zbog brzog rasta obnovljive energije i širenja električnih vozila.

Svjedočimo početku kraja ere fosilnih goriva i moramo se pripremiti za sljedeću eru. To pokazuje da klimatske politike djeluju – rekao je šef IEA-e Fatih Birol komentirajući projekcije koje bi trebale biti objavljene sljedećeg mjeseca u World Energy Outlook-u, prenosi Financial Times.

Inače, IEA prošle je godine istaknuo da bi ukupna potražnja za fosilnim gorivima mogla dosegnuti vrhunac do 2030, no nove projekcije su izgleda ipak ubrzale očekivanja uvođenja obnovljivih tehnologija.

Prava energetska prekretnica
U autorskom tekstu za Financial Times, Birol je pozdravio ‘povijesnu prekretnicu‘, no istaknuo i da bi kreatori politika diljem svijeta trebali učiniti više kako bi ubrzali energetsku tranziciju i smanjili emisije, unatoč političkim preprekama dekarbonizaciji.

Jer, iako su vlade diljem svijeta povećale ulaganja u obnovljive izvore energije s namjerom da odgovore na klimatske promjene i energetsku krizu potaknutu ratom u Ukrajini, brojne su države ipak kao prioritet posljednjih godina stavile borbu protiv visokih troškova života.

Birol je također spomenuo i da važnu ulogu igraju i ‘strukturne promjene‘ u kineskom gospodarstvu koje se pomiče iz teške industrije na manje energetski intenzivne industrije i usluge.

U posljednjih deset godina Kina je odgovorna za oko trećinu rasta globalne potražnje za prirodnim plinom i dvije trećine rasta potražnje za naftom. Solarna energija, energija vjetra i nuklearna energija pojest će potencijalni rast ugljena u Kini – smatra Birol.

Red kritika
Šef IEA-e je, izgleda, ipak svjestan kritika pa je dodao da kreatori politike moraju biti okrenuti energetskoj tranziciji, koja se može ubrzati ‘jačom klimatskom politikom‘, unatoč zabrinutosti oko tolerancije birača na brze promjene. Naime, i SAD i EU pokrenuli su ambiciozne programe za potporu rastu obnovljive energije, ali se suočavaju s kritikama političkih protivnika i problemom visokih troškova.

I predsjednica Europskog parlamenta, Roberta Metsola, upozorila je ovog mjeseca da snažnim klimatskim politikama Bruxelles riskira usmjeravanje birača prema populističkim strankama. S druge strane vlada u Ujedinjenom Kraljevstvu podržala je nova bušenja nafte i plina te kritizirala širenje londonske zone ultraniskih emisija.

Osim toga, iBirol i IEA suočeni su s napadima velikih proizvođača fosilnih goriva koji upozoravaju da nedovoljna ulaganja u opskrbu naftom i plinom mogu dovesti do budućih energetskih kriza. Opec je tako optužio IEA-u za poticanje ‘volatilnosti‘ na tržištima svojim pozivima da se prestane ulagati u nove naftne razvoje.

Naftne i plinske tvrtke možda ne samo da pogrešno procjenjuju javno mnijenje, već krivo procjenjuju tržište ako očekuju daljnji rast potražnje za naftom i plinom tijekom ovog desetljeća. Novi veliki projekti fosilnih goriva nose ne samo velike klimatske rizike, već i velike financijske rizike – ustrajno će Birol.

Birol je upozorio kreatore politika da su emisije morale pasti nakon vrhunca 2020. kako bi uopće imali šanse ograničiti globalno zagrijavanje na 1,5 stupnjeva. Sada se očekuje da će sredinom ovog desetljeća globalne emisije doseći vrhunac, ali to je još uvijek daleko od postizanja klimatskih ciljeva čak i uz dodatne politike. A kraj korištenja fosilnih goriva pak može popraviti situaciju, i to je vlak na koji ne bi smjeli zakasniti, smatra Birol.

Svejedno, pravo pitanje ostaje jesmo li zaista razmisliti o tome kako ćemo bez fosilnih goriva? Kritičari potpuno legitimno preispituju je li njihovo ukidanje zaista rješenje i tko će biti prvi koji će, primjerice, iz pogona neke velike tvornice isključiti fosilna goriva? Kako bi to izgledalo, pitaju se? A odgovor još nitko nije ponudio. Pa koliko god ideja očuvanja okoliša zvučala prvo politički ispravno, pa onda i zaista poželjno, pitanje budućnosti bez fosilnih goriva će u realnosti možda ipak biti teže ostvarivo.
www.lidermedia.hr

EU bi mogla postati ovisna o kineskim baterijama baš kao što je bila ovisna o ruskoj energiji, plinu, nafti i ugljenu. Dokument pripremljen za čelnike EU-a upozorava da bi ovisnost Europske unije o Kini za litij-ionske baterije i gorivne ćelije mogla doseći kritične razine do 2030. godine što je istovjetno kao i prethodno oslanjanje na rusku energiju. Navedeni dokument predstavljat će temelj rasprava o europskoj gospodarskoj sigurnosti tijekom nadolazećeg sastanka čelnika EU-a 5. listopada u Granadi, u Španjolskoj. Usred zabrinutosti zbog rastućeg globalnog i gospodarskog utjecaja Kine, čelnici EU-a razmotrit će prijedloge Europske komisije za ublažavanje rizika od pretjeranog oslanjanja na Kinu i diverzifikaciju prema Africi i Latinskoj Americi.

Porast potražnje za baterijama
Dokument naglašava nestalnu prirodu obnovljivih izvora energije poput sunca i vjetra, naglašavajući potrebu za skladištenjem energije kako bi se postigao cilj EU-a o nultim emisijama ugljičnog dioksida do 2050. godine. To će dovesti do značajnog porasta potražnje, između 10 i 30 puta, za litij-ionskim baterijama, gorivim ćelijma i elektrolizerima, navodi se u dokumentu. Iako EU ima dominantan položaj u međufazama i fazama montaže proizvodnje elektrolizera, s više od 50 posto udjela na svjetskom tržištu, uvelike ovisi o Kini za gorivne ćelije i litij-ionske baterije, koje su ključne za električna vozila.

Bez snažnih mjera - ovisnost o Kini
Bez snažnih mjera, do 2030. godine, europski energetski ekosustav mogao bi se suočiti s ovisnošću o Kini, iako drugačije prirode, ali sa sličnom ozbiljnošću kao ona s Rusijom prije invazije na Ukrajinu, ističe se u navedenom dokumentu. U 2021. godini koja je prethodila ruskoj invaziji na Ukrajinu, EU je nabavila preko 40 posto svoje ukupne potrošnje plina, 27 posto uvoza nafte i 46 posto uvoza ugljena iz Rusije. Nagli prekid većine uvoza energije iz Rusije doveo je do šoka cijena energije u EU-u i porasta potrošačke inflacije, što je natjeralo Europsku središnju banku da značajno podigne kamatne stope, čime je usporio gospodarski rast.

Dokument također naglašava da litij-ionske baterije i gorivne ćelije nisu jedina područja ranjivosti za EU. Upozorava se i na paralelni rizik u sektoru digitalne tehnologije. Predviđa se značajan porast potražnje za digitalnim uređajima poput senzora, bespilotnih letjelica, podatkovnih poslužitelja, opreme za pohranu podataka i mreža za prijenos podataka u ovom desetljeću. Iako EU održava relativno jaku poziciju u nekim aspektima industrije digitalne tehnologije, otkriva značajne slabosti u drugim područjima. Do 2030. godine takve bi ovisnosti o inozemstvu mogle ozbiljno ugroziti povećanje produktivnosti koje je hitno potrebno europskoj industriji i uslužnom sektoru te spriječiti suštinsku modernizaciju poljoprivrednih sustava u borbi protiv klimatskih promjena.
www.zimo.dnevnik.hr

U Nizozemskoj se razvija i testira novi dizajn vjetroturbina koje bi proizvodile električnu energiju u priobalnim vjetroelektranama, neobičnog su dizajna sa samo jednom lopaticom i s nekim zanimljivim tehničkim rješenjima.

Nizozemska kompanija TouchWind proizvodi vjetroturbine neobičnog oblika: umjesto tri lopatice smještene oko središta rotora, njihovo rješenje sastoji se od tek – jednodijelnog rotora. On se, poput avionskog propelera s dva kraka, vrti oko središnje osovine, a proizvođač kaže da je kao takva vjetroturbina čvršća, pouzdanija te da može podnijeti daleko snažnije udare vjetra od klasičnih (do 70 m/s, u usporedbi s oko 25 m/s).

TouchWind Mono, kako se naziva ovaj koncept, osmišljen je primarno za generiranje vjetra na moru, u priobalnim vjetroelektranama, gdje bi plutale na posebnim platformama. Umjesto da ima zakretne lopatice, koje mijenjaju napadni kut i tako se prilagođavaju brzini vjetra, ove nizozemske vjetroturbine vjetru se prilagođavaju tako da se naginju – cijele.

Kada je vjetar preslab, cijela vjetroturbina položit će se na vodenu površinu i tako "hibernirati" dok vjetar ne bude dovoljno snažan za generiranje električne energije. Kada se to dogodi, snaga vjetra će, zahvaljujući posebnom dizajnu lopatica, stvoriti dovoljan uzgon da se jarbol turbine osovi, pa da se u tom položaju rotor počne okretati.

Za održavanje ravnoteže u cijelom su procesu zaduženi posebna plutača, ovješena pri vrhu jarbola te sustav koji kontrolira nagib vjetrenjače. Takvo tehničko rješenje trebalo bi donijeti uštede pri proizvodnji od čak 30-50%, usporedimo li ga s troškom izgradnje klasične vjetroturbine. Ideja je da se glavni dijelovi sklopa sastave u luci, pa potom brodom tegle na mjesto gdje će vjetroturbina biti usidrena, što također donosi uštede i olakšava instalaciju. Jedna ovakva 200-metarska turbina mogla bi imati snagu od 12 MW.

Iako ideja postoji već oko pet godina, a koncept dizajna razvija se isto toliko dugo, TouchWind još uvijek ne spominje kada očekuje komercijalizaciju svoje inovacije. Do sada su dobili nekoliko investicija, a trenutačno testiraju koncept na jednoj manjoj platformi u Nizozemskoj.
www.bug.hr

Istraživanje Hrvatske gospodarske komore i Apsolona pokazalo je da su menadžeri i direktori drastično promjenili mišljenje: postavili su solare na krovove i paze koliko troše energenata. Više od 60 posto domaćih tvrtki zelenu tranziciju percipira izrazito pozitivno ili pozitivno, pokazalo je istraživanje Hrvatske gospodarske komore (HGK) i konzultantske tvrtke Apsolon provedeno na uzorku od 165 tvrtki.

Posljednje istovrsno istraživanje iz 2021. pokazalo je da više od 60 posto tvrtki ne percipira zelenu tranziciju kao priliku, no nova analiza je pokazala da se svijest poduzetnika drastično promijenila - ističu u HGK. Skreću pozornost i na podatak da je u ovogodišnjem istraživanju o spremnosti domaćeg gospodarstva za zelenu tranziciju 52,5 posto ispitanika izjavilo da je već počelo sa zelenom tranzicijom, što je, napominju, vidljiv pomak u odnosu na prethodno istraživanje, kada je samo 27,1 posto ispitanika izjavilo da je započelo s pripremama za zelenu tranziciju.

U odnosu na istraživanje iz 2021. može se primijetiti značajan pozitivan pomak u percepciji zelene tranzicije, budući da danas više od 60 posto ispitanika zelenu tranziciju percipira izrazito pozitivno ili pozitivno, a 2021. to je činilo nula posto ispitanika. Ono što se nije značajno promijenilo u odnosu na 2021. godinu su glavni razlozi zašto se još nije krenulo s aktivnostima iz područja zelene tranzicije, pri čemu je tri četvrtine ispitanika istaknulo visoke troškove ulaganja - komentiraju u Komori.

Ulazni troškovi
Osim visokih troškova ulaganja, prema istome izvoru, istraživanje je kao najveće prepreke provedbi zelene tranzicije u domaćem gospodarstvu utvrdilo administrativne poteškoće, zakonodavni okvir i dostupnost tehnoloških rješenja. Među ispitanicima koji su ukazali na troškove ulaganja kao glavnu prepreku zelenoj tranziciji njih gotovo 71 posto izjasnilo se da nemaju vlastitih izvora financiranja, 60 posto ispitanika nema pristupa fondovima Europske unije za zelenu tranziciju, a 13 posto nije u mogućnosti osigurati instrumente osiguranja kreditiranja.

Komentirajući promjene u stavu domaćih tvrtki prema zelenoj tranziciji u odnosu na prethodno istraživanje, menadžerica Odjela za energetsku tranziciju i održivi razvoj u Apsolonu Iva Vrankić podsjeća, među ostalim, da su se u protekle dvije godine dogodile geopolitička nestabilnost izazvana ruskom invazijom na Ukrajinu i nagli oporavak potražnje za energijom nakon dvogodišnje pandemije koronavirusa.

Sve je snažniji pritisak na ispunjavanje postavljenih ciljeva dugoročne održivosti kroz značajnu promjenu cijena energenata. Sve nabrojeno utjecalo je prvenstveno na gospodarsku strukturu, industrijsku i energetsku politiku, ali i tokove kapitala. Ipak, ono što pokazuju i sami rezultati ovogodišnje studije, dolazi i do promjene svijesti, te poduzetnici sve više percipiraju zelenu tranziciju kao priliku i sve su spremniji ulagati u održivije poslovanje - navodi Iva Vrankić.

Promjena svjesti
Voditeljica Odjela za energetiku, zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo HGK Tamara Kelava ističe kako u prilog ocjeni da je došlo do promjene svijesti u domaćim tvrtkama o važnosti zelene tranzicije ide i podatak o broju tvrtku koje su ispunile ESG rating HGK.

HGK je razvio ESG rating za mjerenje održivih praksi, a do sada ga je ispunilo gotovo 400 tvrtki. U HGK nastavljamo kroz edukacije, konferencije i zagovaranje regulative te izvora financiranja pružati stručnu i kvalitetnu pomoć tvrtkama na tom zelenom putu - napominje Tamara Kelava. Ona podsjeća da Europa u početku nije pokazala dovoljno jedinstva u smislu provedbe Europskog zelenog plana, posebice, dodaje, što se tiče uvoza energije.

Nakon svih globalnih izazova u proteklom razdoblju usvojili smo lekciju. Na teži način, ali smo je usvojili. Brojke analize vrlo zorno pokazuju da su i naše tvrtke shvatile razliku između troška zelene tranzicije, koji nije zanemariv, ali koji je i dalje puno manji od cijene koju poslije skupo plaćamo - zaključuje naša sugovornica iz HGK.
www.novac.jutarnji.hr

Nissan je predstavio novi konceptni bolid na električni pogon. Nissanov dizajnerski studio u Londonu obilježava 20. rođendan, a tim je povodom odlučio predstaviti zanimljiv konceptni automobil. Iza imena Concept 20-23 nalazi se gradski sportski električni koncept koji je javnosti predstavljen upravo u Londonu, na splavu nasuprot Nissanova dizajnerskog centra, u blizini kanala Grand Union.

Koncept se estetski oslanja na Nissanovu dugu tradiciju stvaranja kompaktnih i gradskih automobila, pa tako nosi nasljeđe Nissanovih Pike automobila kao što su Be-1, Pao, Figaro i S-Cargo. Alfonso Albaisa, potpredsjednik Nissanova globalnog odjela za dizajn, otkriva tko i što stoji iza ovog koncepta:

"Mladi tim Nissanova dizajnerskog centra u Europi dobio je jednostavnu uputu: dizajnirati zabavan električni gradski automobil kakav bi svakog dana vozili u Londonu. 20-23 Concept dizajniran je kao kompakt i snažno nadahnut svijetom virtualnih utrka. Sviđa mi se kako ovaj koncept prepliće život u modernim gradovima, virtualne igre i nultu mobilnost."

U praksi to znači prepoznatljiv izgled upakiran u karoseriju s troja vrata, brojnim aerodinamičnim dodacima te izraženim spojlerima koji omogućavaju optimalan protok zraka kroz otvore za hlađenje kočnica i zračne otvore iza prednjih kotača.

Tanka kružno oblikovana LED svjetla upotpunjuju dojam, dok bočna silueta otkriva mišićav izgled. Nissan je primijenio i neke recepte koje ne viđamo često, poput produljenih lukova blatobrana s integriranim otvorima, teksturirane površine pojedinih detalja te krilnih vrata.

Iako je naglasak na vanjskom dizajnu, u Nissanu su se potrudili i oko interijera. Izuzmemo li potpornu šipku koja otežava ulazak i izlazak iz vozila, u Nissanu su usprkos ekstremnim karakteristikama pokušali ponuditi visoku dozu udobnosti, prije svega po pitanju ergonomije, ali i kad je sama lakoća upravljanja postavkama u pitanju.

Tako na vozačevoj strani do izražaja dolazi produženi stup upravljača s pravokutnim sportskim upravljačem, na kojem su smještene brojne komande. Polugice za prilagodbu performansi električnog motora i dodatne tipke smještene su odmah iza upravljača.

Najkraće rečeno, unutrašnjost je futuristička interpretacija osnovnih funkcija trkaćeg automobila i pokazuje kako zasloni i u njemu mogu naći mjesto. Sve u svemu, zanimljiv automobil koji bi mogao ponuditi inspiraciju za neke detalje i na serijskim proizvodima.
www.index.hr