Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavljuje Javni poziv za poticanje ugradnje fotonaponskih elektrana u obiteljskim kućama. Predmet Poziva je dodjela sredstava Fonda za neposredno sufinanciranje projekata ugradnje fotonaponskih elektrana za proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju u postojećim obiteljskim kućama. Fotonaponske elektrane mogu biti postavljene na postojeće obiteljske kuće ili na postojeće pomoćne građevine uz obiteljsku kuću. Za sufinanciranje su prihvatljive isključivo fotonaponske elektrane koje su ugrađene i puštene u pogon nakon 1. siječnja 2023. godine, stupnja korisnog djelovanja ugrađenih fotonaponskih sunčanih modula najmanje 18%.

Postojeća obiteljska kuća u smislu Poziva je zgrada:
• koja je izgrađena temeljem građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta sukladno Zakonu o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19) i svaka druga koja je navedenim ili posebnim zakonom s njom izjednačena,
• u kojoj je više od 50% bruto podne površine namijenjeno za stanovanje i
• koja zadovoljava jedan od dva navedena uvjeta:
− ima najviše 3 (tri) stambene jedinice,
− ima građevinsku bruto površinu manju ili jednaku 600 m2.

Ciljevi i očekivani učinci
Ovim Pozivom osigurava se provedba članka 4. stavka 5. Zakona o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije („Narodne novine“ broj 71/23) i mjere OIE-3 Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana Republike Hrvatske za razdoblje od 2021. – 2030. „Poticanje korištenja OIE za proizvodnju električne i toplinske energije“.

Cilj Poziva je povećanje proizvodnje energije i udjela OIE u ukupnoj potrošnji energije te posljedično smanjenje emisije stakleničkih plinova. Procjenjuje se da će provedbom Poziva biti sufinancirano oko 3500 ugrađenih fotonaponskih elektrana.

Očekivani učinci provedbe Poziva su godišnja ušteda energije od 0,07938 PJ i smanjenje emisije od 3.500,00 t CO2.

Sukladno Pravilniku o sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije („Narodne novine“ broj 98/21, 30/22 i 96/23) nositelj ušteda koje će biti ostvarene provedbom ovog Poziva je Fond.

Korisnici sredstava
Korisnici sredstava Fonda u smislu ovog Poziva su fizičke osobe – građani, vlasnici ili suvlasnici obiteljske kuće koji su u trenutku puštanja fotonaponske elektrane u pogon imali prebivalište3 na adresi i mjestu kuće.

Fizičke osobe – građani koji na adresi i mjestu obiteljske kuće obavljaju gospodarsku djelatnost nisu korisnici sredstava Fonda u smislu ovog Poziva.

Prijavitelji koji su ostvarili pravo na sredstva Fonda ili sredstva iz drugih izvora4 po prethodno provedenim dodjelama sredstava za sufinanciranje predmeta Poziva, ne mogu ostvariti pravo na sredstva po ovom Pozivu.

Sredstva Fonda
Ukupno raspoloživ iznos sredstava Fonda po ovom Pozivu iznosi 12.425.000,00 eura.

Fond će po ovom Pozivu dodjeljivati sredstva donacija sukladno Pravilniku o uvjetima i načinu dodjeljivanja sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te kriterijima i mjerilima za ocjenjivanje zahtjeva za dodjeljivanje sredstava Fonda („Narodne novine“ broj 18/09, 042/12, 73/13, 29/14, 155/14, 132/21) (u daljnjem tekstu: Pravilnik).

Sredstva se dodjeljuju u visini od 600 eura po kW nazivne snage ugrađene fotonaponske elektrane, a najviše do 50% opravdanih troškova Projekta.

Prihvatljivi i opravdani troškovi
Prihvatljivi i opravdani troškovi po ovom Pozivu su troškovi izvođenja radova, što uključuje nabavu i ugradnju sustava i opreme, kako slijedi:
• fotonaponski sunčani moduli, njihovi nosači (potkonstrukcija), pretvarači (inverteri), DC i AC razvod,
• regulacijska, mjerna i oprema za prikupljanje i prikazivanje podataka,
• oprema obračunskog mjernog mjesta,
• ostala oprema za pravilan rad sustava,
• građevinski radovi nužni za ugradnju prethodno navedene opreme (kabelski prodori, betoniranje postolja i sl.),
• gromobranska instalacija FN elektrane.

Opravdani su isključivo troškovi nastali nakon 1. siječnja 2023. godine.
Fond opravdanost troškova utvrđuje uvidom u Potvrdu za trajni pogon, račune izvođača radova/dobavljača opreme te prijavni obrazac.

Hrvatska će kroz par godina dobiti drugu geotermalnu elektranu Bukotermal. Slično kao u slučaju sunca, pa i vjetra, puno se toga napisalo i izgovorilo i o hrvatskim potencijalima u geotermalnoj energiji za proizvodnju toplinske i električne energije, no unatoč tome dosad imamo tek jednu geotermalnu elektranu u aktivnom pogonu Velika 1 kod Bjelovara.

Nedavno je Agencija za ugljikovodike (AZU) provela natječaj za istraživanje geotermalnih polja nakon čega je ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja izdalo trima tvrtkama dozvole za istraživanje potencijala na pet istražnih prostora. Govore da je riječ o investicijskom ciklusu vrijednom oko 400 milijuna eura, no do rezultata istraživanja i eventualne izgradnje elektrana još će trebati neko vrijeme pričekati.

Ako sve bude prema predviđenom, Hrvatska će ipak i prije toga dobiti novu geotermalnu elektranu, no ne u režiji privatnog investitora već zahvaljujući naporima javne tvrtke koja je u vlasništvu Varaždinske županije i općine Mali Bukovec.

Nakon dvije godine istraživanja na polju Lunjkovec-Kutnjak utvrđeno je da na 2,4 kilometara pod zemljom postoji nalazište geotermalne vode topline 142 stupnja.

To se geotermalno polje prostire na 100 četvornih kilometara, a istraživanja je pokrenula tvrtka Bukotermal u kojoj Varaždinska županija ima udio od 85 posto, a općina Mali Bukovec 15 posto.

"Tijekom istražnih radova najvažniji zadatak nam je bio definirati rezerve i zauzeti eksploatacijsko polje. To smo u zadnje dvije godine istraživanja uspjeli i sada nam slijedi definiranje načina eksploatacije te ishođenje mjera zaštite okoliša i prirode. Potom ćemo krenuti u projektiranje same geotermalne elektrane, kao i postrojenja za korištenje viška topline. Osim toga, morat ćemo projektirati i nove proizvodne i utisne bušotine kako bismo optimalno iskoristili istraženi vodonosni sloj. Po završetku projektiranja i ishođenja svih potrebnih dozvola krenut ćemo u nabavu opreme i ugovaranje novih bušotina. Očekujemo da će taj dio započeti u 2025. godini. Što se tiče same geotermalne elektrane, nadamo se da bi izgradnja mogla početi u sljedećih 2 do 3 godine", rekao je za Bloomberg Adriju načelnik općine Mali Bukovec Darko Marković koji je ujedno član skupštine tvrtke Bukotermal.

Kako pokazuje sama brojka oko očekivanih investicija u potencijalne geotermalne elektrane temeljem natječaja AZU-a, jasno je da je financiranje izazov i kad je riječ o planiranoj elektrani na polju Lunjkovec- Kutnjak. Ukupna vrijednost investicije je procijenjena na oko 50 milijuna eura.

"Ukupna vrijednost investicije u novih pet bušotina, cjevovode, geotermalnu elektranu bruto snage oko 16 MW i postrojenja za korištenje viškova topline je procijenjena na 50 milijuna eura. Ovaj projekt jio je sporazuma Sjever kojeg su pet sjevernih županija potpisale s hrvatskom Vladom. S obzirom da je ovo jedini takav projekt koji je pokrenula javna tvrtka u vlasništvu regionalnih i lokalnih vlasti, očekujemo da će zbog toga biti uvršten u strateške projekte od važnosti za Hrvatsku nakon čega će nam na raspolaganju biti i sredstva iz fondova Europske unije. Osim tog izvora, opcija su kreditna sredstva Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) te mirovinski fondovi. Uglavnom, zagovaramo da ovaj kompletan projekt ostane u stopostotnom hrvatskom vlasništvu", ističe Marković.

Kako pojašnjava, ono što je sada bitno je ishoditi sve potrebne dozvole i izvesti radove na bušenju i ispitivanju novih proizvodnih i utisnih bušotina.

"Sama izgradnja elektrane ne traži veliki vremenski period. Nakon isporuke opreme ona se podigne za svega par mjeseci. No, kompliciranije je ishođenje potrebnih dozvola i izvođenje radova na bušenju i ispitivanju novih proizvodnih i utisnih bušotina. Nakon izgradnje novih bušotina, a temeljem rezultata njihova ispitivanja, definira se i naručuje oprema elektrane koja se tek tada krene proizvoditi. Taj period je nešto duži i procjenjujemo ga na minimalno dvije godine. Dakle ukupno minimalno 2-3 godine", kaže Marković.

No, ideja nije samo proizvodnja električne energije.

"Osim proizvodnje električne energije primarno nam je važno da viškove topline iskoristimo za domaću poljoprivrednu proizvodnju, prije svega cvijeća. Naime, Varaždinska županija ima najveću proizvodnju sezonskog cvijeća u Hrvatskoj, a to je preko 40 posto ukupne proizvodnje. Cvjećari Varaždinske županije najviše su koncentrirani na području općina Mali i Veliki Bukovec gdje se planira izgradnja elektrane, pa je stoga plan da se za njih u blizini elektrane izgrade staklenici koji će im centralizirati, pojednostaviti i pojeftiniti proizvodnju uz povećanje kvalitete. Naravno, za ostatak njihovih plastenika koji se uglavnom nalaze iza njihovih kuća planiraju se izgraditi toplovodi na koje će se osim cvjećara moći priključiti i svi javni objekti. Uz samu geotermalnu elektranu ponudit ćemo i izgradnju staklenika za proizvodnju povrća jer nam topline neće nedostajati", iznosi Marković.

Dodaje i da je u potencijalnom fokusu još jedan segment.
"Općina Mali Bukovec je već pripremila i prostorno-planske uvjete za moguću gradnju turističkih sadržaja koji bi se grijali na geotermalnu toplinu i eventualno koristili balneološka svojstva geotermalne vode ako se ona dokažu. U tom cilju župan Varaždinske županije Anđelko Stričak je organizirao posjet na tom temelju realiziranim velikim projektima u Mađarskoj gdje su nas impresionirali brojkama i turističkim rezultatima koje postižu. No, toj ideji ćemo dati malo više vremena da se razvija u smjeru u kojem želimo", najavljuje čelni čovjek općine Mali Bukovec.

Marković je ponosan i modelom za koji se odlučila Varaždinska županija kod projekta u koji je dosad uloženo 2,5 milijuna eura.

"Bio je jedan od pokušaja izgradnje geotermalne elektrane od strane javne tvrtke i na našem geotermalnom polju još 2005. godine, ali nije uspio. Ima i puno primjera gdje se želi malim ulaganjima doći barem do neke dokumentacije pa onda takav projekt ponuditi stranim)investitorima. Varaždinska županija u suradnji s općinom Mali Bukovec se odlučila na drugačiji pristup, a to je osigurati vlastita, za nas velika financijska sredstva za istraživanje i dokazivanje rezervi te s dozvolom o eksploataciji pregovarati ili samostalno osigurati financiranje ukupnog projekta. Prije nešto više od 20 godina Hrvatska je počela osiguravati zakonsku podlogu i regulativu za ulaganje u obnovljive izvore energije. Mnogi su tada odmahivali rukom na spomen ulaganja u, primjerice, vjetroelektrane. Danas imamo na elektroenergetskom sustavu priključeno 1000 MW u vjetroelektranama. Za manje od 20 godina toliko bi moglo biti priključeno i geotermalnih elektrana. Koliko će njih od toga biti u hrvatskom vlasništvu?“, zapitao se Marković.
hr.bloombergadria.com

Rimac Energy je predstavio SineStack, visoko integrirani sustav za pohranu energije i isporuku električne energije, dizajniran za podršku energetske infrastrukture i omogućavanje ubrzanja tranzicije prema budućnosti s obnovljivom energijom. SineStack je dizajniran od nule s uključenim inovacijama koje smanjuju ukupne troškove pohrane, povećavaju učinkovitost i maksimiziraju gustoću energije po kvadratnom metru.

Rimac Energy je također najavio namjeru partnerstva s društvom ENNA, vodećim investitorom u obnovljive izvore energije i energetskim društvom u Hrvatskoj. Društva planiraju integrirati Rimac Energy SineStack sustav u ENNA projekte obnovljive energije priključene na mrežu i izvan nje. Prvi pilot projekt bit će isporučen na ENNA lokacije 2024. godine, omogućavajući objema društvima da preciziraju planove za implementaciju projekta.

"Ponosni smo predstaviti SineStack, prvi Rimac Energy flagship proizvod za tržišta za veliku i industrijsku pohranu energije. SineStack je rezultat višegodišnjeg istraživanja i razvoja u hardveru i softveru. On pomiče granice onoga što baterije priključene na energetsku mrežu mogu ponuditi korisnicima. Drago nam je što surađujemo s društvom ENNA kako bismo doveli naše prve proizvode na tržište te ubrzali implementaciju čiste, obnovljive, otporne i povoljne energije u Južnoj i Istočnoj Europi. Jedva čekamo vidjeti SineStack sustave u rukama korisnika diljem Europe i pojačavamo proizvodnju u Europi kako bismo zadovoljili potražnju," izjavio je Wasim Sarwar Dilov, Rimac Energy voditelj.

"Rimac Technology je poznat po pomicanju granica u industriji komponenata električnih vozila, a sada SineStack kreće u predstavljanje sljedeće generacije sustava za pohranu energije. Ne možemo poželjeti boljeg partnera za ostvarivanje naših zajedničkih ambicija za održivost i inovativni razvoj rješenja za pohranu energije na ključnim tržištima u jugoistočnoj Europi. Predloženo partnerstvo ima za cilj potaknuti nas da učinimo obnovljive izvore energije, potpomognute najnovijom tehnologijom za pohranu energije, središnjim dijelom energetskog krajolika Hrvatske," rekao je Zoran Miliša, izvršni direktor ENNA Opskrba.

Detalji SineStack proizvoda
SineStack je tehnološka inovacija. U njegovoj srži nalazi se distribuirani i duboko integrirani sustav pohrane energije upravljan inovativnim softverom koji omogućava:
• Vodeće industrijske troškove pohrane energije - vijek trajanja sustava do 12.000 ciklusa, više od 92% efikasnosti baterije, i manje od 5°C termičkog gradijenta kroz čitavi stack postignut tekućim hlađenjem.
• Najmanji footprint - visoko kompaktni dizajn integrira inverter sa baterijom, minimizirajući dodatne potrebe za prostorom i povećavajući energiju po kvadratnom metru.
• Dubinu informacija dostupnih iz sustava za poboljšanu izvedbu - jedinstvena električna arhitektura i unutarnji kontrolni softver izvlači svu energiju iz svake ćelije, minimizirajući nedostupnu energiju tijekom rada. Najmoderniji optimizator vijeka trajanja ćelija osigurava da se ćelije koriste prema njihovom SOH, pružajući do 30% duži vijek trajanja.
• Izuzetnu sigurnost – sigurnost je ugrađena u hardver, softver i cloud sisteme, podržana obimnim simulacijama i ispitivanjima. U kombinaciji s LFP kemijom, SineStack pruža maksimalnu zaštitu od nepredviđenih kvarova, s mogućnošću pokretanja širokog spektra dijagnostike bez prekida rada sustava.
• Niske troškove povećanja kapaciteta energije – SineStackov integrirani inverter omogućuje korisnicima dodavanje jedinica od 790 kWh bez potrebe za promjenama na inverteru ili drugim dodacima. AC coupling pruža jednostavan i povoljan način dodavanja kapaciteta kad to bude potrebno.

Proizvedeno u Europi
SineStack se fokusira na podršku Europi u bržem prelasku na održivu energiju koristeći baterije proizvedene unutar Europe. Rimac Energy ima za cilj odigrati ključnu ulogu u promicanju ekološke odgovornosti i proširenju dostupnosti održivih rješenja za energiju, postavljajući temelje za čišću, jeftiniju i otporniju budućnost na kontinentu. Planirano partnerstvo s tvrtkom ENNA igra ključnu ulogu u ubrzanju inicijativa za održivu energiju u jugoistočnoj Europi i šire, pri čemu Hrvatska služi kao početna početna točka za ovu transformaciju.

O Rimac Energy
Rimac Energy je podbrend Rimac Technology, sa sjedištem u Zagrebu, Hrvatskoj, te dodatnim uredima u Witneyju, Oxfordshireu. Kao dio šire Rimac Grupe, stacionarna energetska pohrana Rimac Technology specijalizirana je za naprednu tehnologiju sustava za pohranu energije (ESS), dizajniranje, razvoj i proizvodnju inovativnih stacionarnih rješenja ESS-a u cijeloj Europi. Primarna misija Rimac Energyja je ubrzati prijelaz na čistu i održivu energiju isporukom visoko učinkovitih rješenja ESS-a koja doprinose otpornijem energetskom pejzažu.

O ENNA-i
ENNA je vodeći investitor i brzorastuća energetska tvrtka u Hrvatskoj, posvećena znanju, inovacijama i razvoju. ENNA nudi ekonomski održiva i učinkovita energetska rješenja s naglaskom na obnovljive izvore energije, uglavnom solarnih elektrana i geotermalnih izvora. Osim u sektoru energetike, ENNA razvija poslovanje u sektorima prijevoza, logistike i proizvodnje te distribucije hrane.
www.rimac-energy.com

Norveška tvrtka "World Wide Wind" razvila je revolucionarnu plutajuću vjetroturbinu VAWT, koja bi mogla udvostručiti proizvodnju energije.

Prototip 19-metarske vjetroturbine od 30 kW, koja će uskoro biti testirana u Norveškom moru, dolazi s okomitom osi, a sav posao s teškim generatorima obavlja se pod vodom i ispod plutajućeg pontona turbine.

Rotor i stator generatora zatim su spojeni na par turbina s okomitom osi, od kojih svaka pokreće tri lopatice pod kutom od 45 stupnjeva od glavne osi tornja. Donja turbina je postavljena da se okreće u jednom smjeru, a gornja, postavljena na stup koji se proteže niz središte donje, je postavljena da se okreće u drugom smjeru.

U kojem god smjeru vjetar puhao, plutajući dvostruki VAWT pasivno se naginje do optimalnog kuta, a dvije se turbine počinju okretati u suprotnim smjerovima, učinkovito udvostručujući brzinu kojom se rotor vrti u statoru.

Zakretni moment koji stvara vjetar na strukturi učinkovito se neutralizira s dvije suprotne rotacije. Osim toga, konusni zamah svakog rotora smanjuje brzinu vrha lopatica, tako da se u praktičnoj situaciji vjetroelektrane mogu postaviti bliže jedna drugoj, generirajući više energije iz određenog područja i smanjujući priključne kablove.

World Wide Wind kaže da vide jasan put za podizanje ovih strojeva do 400 metara visine, tako da bi jedan toranj mogao proizvesti nevjerojatnih 40 MW, gotovo dvostruko više od najvećih svjetskih vjetroturbina i, što je još važnije, mogao bi drastično smanjiti troškove. na manje od 50 USD po megavatu energije, što je manje od polovice cijene konvencionalnih vjetroelektrana s horizontalnom osi.
avaz.ba

Otvaraju se prilike poduzetnicima za povlačenje bespovratnih sredstava za ulaganja u energetsku neovisnost i obnovljive izvore, naglasio je ministar gospodarstva, navodeći kako Modernizacijski fond otvara prilike da do 2030. investiraju milijardu eura u jačanje vlastite energetske neovisnosti.

Hrvatska bilježi rekordne rezultate kada su u pitanju izravna strana ulaganja – u posljednje četiri i pol godine ostvareno je više od 13 milijardi eura stranih ulaganja te Hrvatska postaje sve atraktivnija investicijska destinacija, izjavio je u četvrtak ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović.

Filipović je na tradicionalnom savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista u Opatiji istaknuo da su izravna strana ulaganja važan alat za promicanje održivosti, konkurentnosti i inovacija, a podsjetio je i na mjere unutar Nacionalnog plana oporavka i otpornosti kojima je cilj jačanje strateškog okvira za privlačenje ulaganja.

Kroz Zakon o poticanju ulaganja potiču se ulaganja u održive i tehnološki napredne projekte, ulaganja visoke dodane vrijednosti koja pridonose rastu i razvoju, rekao je ministar, naglašavajući da se takva ulaganja i događaju u Hrvatskoj te da investicijsku klimu i konkurentnost prepoznaju i svjetske rejting agencije i MMF.

Filipović je iznio i podatke kako je od 2018. ostvareno administrativno rasterećenje poduzetnika za više od 252 milijuna eura te da je do kraja 2020. provedeno 50 mjera iz akcijskog plana za rasterećenje od parafiskalnih davanja, a poduzetnički sektor je rasterećen za dodatnih 70 milijuna eura.

U okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornost predviđeno je dodatno smanjenje parafiskalnih nameta od 132 milijuna eura, rekao je i dodao da se radi o gotovo 450 milijuna eura u nekoliko godina.

Otvaraju se prilike poduzetnicima za povlačenje bespovratnih sredstava za ulaganja u energetsku neovisnost i obnovljive izvore, naglasio je ministar gospodarstva, navodeći kako Modernizacijski fond otvara prilike da do 2030. investiraju milijardu eura u jačanje vlastite energetske neovisnosti.

Filipović je naveo da naša energetika prolazi kroz transformaciju, pri čemu je spomenuo i LNG terminal na otoku Krku. Potrošnja plina u Hrvatskoj je 2,9 milijarda kubika i s LNG terminalom možemo zadovoljiti sve naše potrebe za tim energentom. No, želimo postati europsko energetsko čvorište pa se proširuje kapacitet terminala, kako bi opskrbljivali i druge, Sloveniju, Austriju, Bavarsku, a napravit će se i južna interkonekcija za opskrbu BiH, istaknuo je.

Rekao je i kako se priprema ogroman paket usmjeren na korištenje obnovljivih izvora energije te će biti raspisano nekoliko natječaja, kojima će se utrostručiti broj solara u Hrvatskoj, ići u smjeru energetske obnove i institucija i kuća.

Podsjetio je i na provedeni natječaj za geotermalna istraživanja, na kojemu su odabrane tri tvrtke, radovi će se provoditi na pet istražnih polja, a ukupna investicija procijenjena je na 490 milijuna eura.

Pokrenuto je i korištenje geotermalnih potencijala za grijanje i potpisan ugovor kojim će za financiranje tog projekta Agencija za ugljikovodike dobiti 30 milijuna eura, a kako bi se išlo u smjeru da se Osijek i Velika Gorica griju na geotermalni potencijal.

Provodimo politiku koja mijenja energetsku krvnu sliku Hrvatske, iskorištavamo niz prilika i gradimo okvir konkurentnijeg održivog i inovativnog gospodarstva te se približavamo članstvu u OECD-u, a to znači podizanje kvalitete i standarda upravljanja, mijenjamo Hrvatsku u okolnostima koje nisu uobičajene, zaključio je Filipović.
www.poslovni.hr

U prostorijama Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja održano je svečano potpisivanje Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava u iznosu od 29.828.555,70 eura za financiranje projekta “Priprema i istraživanje geotermalnog potencijala u kontekstu centraliziranog grijanja" kroz mjeru C1.2. R1-12 Poticanje energetske učinkovitosti, toplinarstva i obnovljivih izvora energije za dekarbonizaciju energetskog sektora. Potpisivanju su prisustvovali ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović, predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan te direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen.

Nakon završetka natječaja za istraživanje geotermalnog potencijala na 6 istražnih polje, nastavljamo s projektima koji idu u smjeru korištenja obnovljivih izvora, veće proizvodnje energije na hrvatskom tlu i time smanjivanju ovisnosti o vanjskim izvorima energije. Ovim projektom otvaramo mogućnost grijanja gradova putem geotermalne energije, ali i korištenja geotermalne energije za poljoprivredu - rekao je ministar Filipović.

Odlukom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja pokrenut je projekt pripreme i istraživanja geotermalnog potencijala u kontekstu centraliziranog grijanja, a potpisom Ugovora u vrijednosti od gotovo 30 milijuna eura između ministra Davora Filipovića i čelnika Agencije za ugljikovodike Marijana Krpana započinje izvedba projekta. Natječaj za ovaj projekt je pripremio i proveo Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Radi se o Ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstavau iznosu od 29.828.555,70 EUR iz Mehanizma za oporavak i otpornost kroz aktivnosti u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. (NPOO) za financiranje projekta „Priprema i istraživanje geotermalnog potencijala u kontekstu centraliziranog grijanja“ kroz mjeru C1.2. R1-I2 Poticanje energetske učinkovitosti, toplinarstva i obnovljivih izvora energije za dekarbonizaciju energetskog sektora.

Projekte vodi Agencija za ugljikovodike budući da sukladno Zakonu o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika Ministarstvo donosi odluku prije raspisivanja nadmetanja o provedbi radova u svrhu ispitivanja geotermalnog potencijala na području Republike Hrvatske, a za navedene aktivnosti ovlaštena je Agencija za ugljikovodike (Članka 54., stavak 6 i 7. )

Povodom potpisivanja ministar Filipović je izjavio: “Aktiviranjem geotermalnih potencijala u cjelini za Hrvatsku osiguravamo još jedan izvor energije i to neovisan o vanjskim čimbenicima; drugim riječima, radi se o energiji koju ćemo proizvoditi u Hrvatskoj, koja je obnovljiva i ide u prema ostvarivanju ciljeva dekarbonizacije. Ovim konkretnim projektom otvaramo mogućnost grijanja putem geotermalne energije, a već krajem 2024. godine očekujem da krene bušenje istražnih bušotina".

Marijan Krpan, čelnik Agencije za ugljikovodike naveo je da ovaj projekt ima višestruke koristi za Hrvatsku: “Lokalnoj zajednici pomaže se u realizaciji projekata primjene geotermalnih voda budući da bi u dva slučaja na istražnim prostorima bila postojeća istražna bušotina koja bi se mogla upotrijebiti pri daljnjem razvoju projekta. Isto tako, na četiri istražna prostora postojat će detaljna dokumentacija o geotermalnom potencijalu s mogućim lokacijama budućih bušotina te bi time bio uklonjen velik dio rizika istraživanja, a time i olakšavanja donošenja odluka o budućim investicijama”.

Ovaj projekt vrijedan gotovo 30 mil eura samo je jedan u nizu projekata koji potiču zelenu tranziciju i ulaganje u obnovljive izvore energije za što resorno Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja daje snažnu potporu i poticaje. Na tom tragu, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost financira, kako projekte iz nacionalnih sredstava, tako i kao posredničko tijelo, iz sredstava Europske unije, odnosno iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Svi ti projekti snažno doprinose, kako zelenoj tranziciji, tako i smanjenju fosilnih goriva, a u konačnici i zaštiti okoliša - izjavio je direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen.

U sklopu projekta provest će se 6 ključnih aktivnosti koje imaju za cilj korištenje geotermalnog potencijala za grijanje. Odabrano je šest lokacija na kojima je izvjestan geotermalni potencijal i koje imaju postojeće sustave centralnih toplinskih sustava. Projekt se provodi na prostoru Zaprešića, Siska, Velike Gorice, Osijeka, Vinkovaca i Vukovara. Na svim navedenim prostorima početkom ove godine provedena su geofizička snimanja –2D seizmika i magnetotelurika te će se na osnovu dobivenih podataka izabrati dva područja na kojima će se izbušiti po jedna geotermalna bušotina.

Također, u sklopu projekta izrađena je Strateška studija utjecaja plana razvoja geotermalne energije na okoliš kao i Geološko-geofizička studija za projekte snimanja geofizičkih podataka. Okolišna dozvola očekuje se za otprilike 4 mjeseca. Također izradit će se Studija stanja u prostoru i izmjene propisa koji reguliraju prostorno-planske aspekte. Osim što je ovaj projekt usmjeren na korištenje geotermalne energije u toplinarstvu, otvara se mogućnost korištenja toplinske energije i za potrebe poljoprivrede.
vgdanas.hr

U ovoj godini Vlada Republike Hrvatske je nekoliko puta donosila zaključke i odluke o energetskoj obnovi višestambenih zgrada i kuća. Jedan takav plan bio je u ožujku, pa onda je uslijedio paket antiinflacijskih mjera, pa novi plan na sjednici 19. listopada 2023.. U tom grotlu brojnih informacija, raspetljali smo kada će se objaviti koji javni poziv te s koliko novca će se sufinancirati energetska obnova u Hrvatskoj.

Ove godine je bilo nekoliko odluka oko energetske obnove višestambenih zgrada, a to se odnosi na:

* 80 milijuna eura za koje je donesena odluka u ožujku 2023.
* 98 milijuna eura za koje je donesena odluka u rujnu 2023.
* do 80 milijuna eura za energetsku obnovu višestambenih zgrada (Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, u 2024. i 2025. godini osigurat će novac) - listopad 2023.

Koliko novca će 'dobiti zgrade'?

Iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine pojašnjavaju - u trenutku kad je u ožujku 2023. donesen Zaključak Vlade RH nije još počela izrada dodatka Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026. U međuvremenu je dodatak izrađen te je Nacrtom Dodatka NPOO-a kojeg je usvojila Vlada RH 31. kolovoza 2023. za energetsku obnovu višestambenih zgrada planiralo dodatnih 120 milijuna eura iz Mehanizma za oporavak i otpornost. S obzirom na indikatore i rokove koje RH treba ispuniti u okviru NPOO-a prvo će se koristiti navedena EU sredstava, a potom nacionalna sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU).

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine će u siječnju 2024. godine objaviti novi javni poziv za energetsku obnovu višestambenih zgrada s alokacijom od 98 milijuna eura (preostala 22 milijuna eura do pune alokacije od 120 koristit će se za projekte koji su ostali na rezervnoj listi po NPOO pozivu za višestambene neoštećene u potresu iz travnja 2021. godine).

Sredstva FZOEU-a s alokacijom do 80 milijuna eura koristit će se za TOP-UP predmetnog poziva Ministarstva kako bi što veći broj zainteresiranih građana dobio subvenciju. To znači da FZOEU neće raspisivati poseban poziv za nacionalna sredstva kako je prethodno planirano već će se temeljem sporazuma između Ministarstva i FZOEU potrebna sredstva iz prihoda dobivenih od prodaje emisijskih jedinica u Republici Hrvatskoj uplatiti u korist državnog proračuna Republike Hrvatske. Ova nacionalna sredstva će Ministarstvo dodjeljivati građanima u okviru istog poziva i pod istim uvjetima kao EU sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost.

KADA ĆE BITI OBJAVLJENI POZIVI - plan za 2023. i 2024.

Na prijedlog Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Vlada je na sjednici 19. listopada 2023. godine, radi smanjenja troškova grijanja kućanstava, tvrtki i javnih ustanova, donijela Zaključak kojim se za energetsku obnovu obiteljskih kuća i višestambenih zgrada osigurava 225 milijuna eura iz nacionalnih sredstava.

Obiteljske kuće se ne financiraju iz NPOO-a niti drugih EU sredstava, nego isključivo nacionalnim sredstvima RH proračuna prvenstveno jer se pomoću EU fondova ne može financirati 100% privatno vlasništvo kao što su obiteljske kuće. Proteklih godina postojala su nastojanja da se pokuša pronaći modalitet subvencija obnove obiteljskih kuća pomoću EU fondova no svi prijedlozi su bili odbijeni od strane EU institucija. Stoga se obiteljske kuće obnavljaju sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te financijskim sredstvima iz hrvatskog državnog proračuna.

2023. GODINA

Do kraja 2023. godine FZOEU će za obiteljske kuće objaviti uvjete za dodjelu poticaja za energetsku obnovu obiteljskih kuća, uključujući i onih oštećenih u potresu. Stopa sufinanciranja iznosit će do 60 posto za energetsku obnovu kuća koje nisu oštećene u potresu te do 80 posto za kuće oštećene u potresu. Za energetsku obnovu kuća građanima koji su u riziku od energetskog siromaštva troškovi radova bit će financirani u cijelosti (100%). Nakon što krajem godine budu objavljeni i poznati svi uvjeti javnih poziva, FZOEU će krenuti sa zaprimanjem prijava u prvom kvartalu 2024. godine.

Temeljem Zaključka u I kvartalu 2024. godine za obiteljske kuće planira se sljedeće:

* javni poziv za energetsku obnovu obiteljskih kuća, kojim će se obuhvatiti obiteljske kuće oštećene i neoštećene u potresu, s ukupno raspoloživim iznosom od 120 milijuna eura
* javni poziv za energetsku obnovu obiteljskih kuća građana u riziku od energetskog siromaštva s ukupno raspoloživim iznosom od 25 milijuna eura.

2024. GODINA

Javni poziv za energetsku obnovu višestambenih zgrada koji će objaviti MPGI (98 milijuna eura), za koji će se najprije koristiti EU sredstava odobrena nakon usvajanja dodatka NPOO-a, od strane Europske komisije, a potom i nacionalna sredstva od prodaje emisija CO2 u iznosu do 80 milijuna eura osigurana Zaključkom Vlade iz listopada 2023.

Za dekarbonizaciju zgrada uložit će se 2 milijarde eura?

Sadašnja alokacija NPOO-a za zgrade oštećene u potresu je 591,41 milijuna eura, a povećanje koje se planira u Dodatku NPOO-a je 931 milijuna eura što čini ukupno 1,52 milijarde eura.

Sadašnja alokacija za neoštećene u potresu je 132,7 milijuna eura, a povećanje koje se planira Dodatkom NPOO-a je 281,77 milijuna eura što iznosi ukupno 414,5 milijuna eura.

Kada se zbroji alokacija za oštećene zgrade + neoštećene zgrade dobijemo = 1.520 + 414.5 milijuna eura =1.934,5 milijuna eura= 1,93 milijarde eura.

Ostatak sredstava do 2 milijarde je za druge mjere poput strategija zelene urbane obnove, poboljšanja učinkovitosti stambene politike, kružne uporabe građevinskog otpada iz zgrada sa statusom kulturnog dobra - koje se također financiraju unutar inicijative 6.1. Obnova zgrada.

Nadalje, ukupno alokacija u dodatku NPOO je 1,241 milijarde u koju je uključeno 931 milijun eura za oštećene u potresu + 281,77 za neoštećene u potresu + dio za ostale mjere

Ukupna alokacija u originalnom NPOO-u je 789 milijuna eura u koju je uključeno 591,41 milijuna za oštećene u potresu + 132,7 za neoštećene u potresu + dio za ostale mjere

ORIGINALNI NPOO + DODATAK NPOO-u = 789 + 1.241 = 2.030 milijuna eura = 2 milijarde eura

Dodatkom NPOO-a planira se povećanje alokacije za javne zgrade oštećene u potresu od 906 milijuna eura.

Za višestambene oštećene u potresu planira se dodatna alokacija od 25 milijuna eura (povrh alokacije od 27 milijuna eura za koju je trenutno otvoren poziv koji traje do 31.10.2023.).

www.zgradonacelnik.hr

E.ON je do sada instalirao više od 100 MWp solarnih elektrana za vlastitu potrošnju svojim poslovnim kupcima i investirao više od trideset milijuna eura u greenfield-investicije. Energetska tranzicija, međutim, ostaje zadatak cijelog društva i ne ovisi samo o mrežnim operatorima. Hrvatsko tržište još nije dovoljno zrelo za inovacije u energetici, tvrdi Vedran Belamarić, direktor E.ON-ovih energetskih infrastrukturnih rješenja. Za to trebaju agilne i moderne elektroenergetske mreže spremne za prihvat energije iz obnovljivih izvora energije uz pojednostavnjenje svih procesa.

Kako se E.ON postavio u tranziciji prema klimatski neutralnoj energiji?
Grupa E.ON jedan je od najvećih europskih operatora energetskih mreža i infrastrukture te pružatelj inovativnih korisničkih rješenja za više od 48 milijuna kupaca, što nas stavlja u idealan položaj da postanemo platforma za zelenu energetsku tranziciju Europe. Prema definiciji, naša je poslovna strategija održivost. E.ON pruža kupcima – poslovnim i privatnim, javnim ustanovama, gradovima i općinama – energetska rješenja, bilo da su infrastrukturne prirode bilo korisničko rješenje koje omogućava energetsku tranziciju i pomaže da se ona provede. Dakle, E.ON živi misiju energetske tranzicije i dekarbonizacije zahvaljujući svojim rješenjima povezanima s obnovljivim izvorima energije, energetskom učinkovitosti, ali i distribuciji energije na šesnaest tržišta diljem Europe. Energetska industrija ima ključnu ulogu u postizanju klimatske neutralnosti, što zahtijeva agilan ciljni trokut te industrije. Ideja o savršenom energetskom trokutu uključuje jednako važna područja ekološke i klimatske kompatibilnosti, sigurnosti opskrbe i pristupačnosti cijena. Energetski sustav koji je maksimalno otporan na krize i vanjske geopolitičke poremećaje osnovni je preduvjet za postizanje klimatske neutralnosti, koja je našoj kompaniji utkana u poslovnu strategiju.

Koja energetska rješenja nudite klijentima?
Smirivanje energetskih tržišta općenito je dobar znak za sve strane. Ipak, veleprodajne cijene još su na razini koja je otprilike tri puta veća više nego prije početka pandemije i rata u Ukrajini. Pouzdana dugoročna prognoza o razvoju veleprodajnih cijena i cijena krajnjih kupaca ostaje nemoguća. Iako su signali s tržišta trenutačno pozitivni, ne smijemo pauzirati energetsku tranziciju. Pravo je vrijeme za investicije kojima će se osigurati pristupačna energija i odgurati vlastito poslovanje od nestabilnosti cijena na tržištu. Na hrvatskom i slovenskom tržištu savjetodavnim uslugama i energetskim infrastrukturnim rješenjima podupiremo najsnažnije predstavnike industrija, od farmaceutske, prehrambene, proizvodne, prerađivačke do maloprodajne, dakle sve one grane koje su okosnica i nositelji gospodarstva jedne države. U Hrvatskoj većinom radimo na projektiranju, gradnji, puštanju u pogon te financiranju projekata solarnih elektrana, ako se radi o većim kupcima i projektima. Počeli smo provoditi projekte kogeneracije na biomasu za pojedine kupce, radimo na energetskoj učinkovitosti, imamo u pripremi i druga rješenja koja su već realizirana diljem EU-a. E.ON je snažno prisutan u toplinarstvu i u energetskim rješenjima za gradove i gradske četvrti s inovativnim rješenjima poput ectogrida™. Razmatramo koja su rješenja pogodna za hrvatsko i slovensko tržište te koja možemo provesti s kupcima i partnerima. Svakom kupcu pristupamo partnerski jer snažno vjerujemo da samo tako možemo uistinu napraviti projekt koji će mu donijeti mnogo koristi i kojim ćemo zajedno doista pridonijeti ciljevima zelene energetske tranzicije.

Koja rješenja nudite proizvođačima energije iz obnovljivih izvora, privatnim korisnicima i tvrtkama?
Naš portfelj uključuje široku lepezu energetskih rješenja i savjetovanje o najboljem rješenju za specifičnosti industrije kupca. Prema dosadašnjem iskustvu, najisplativije je i najjednostavnije rješenje​ solarna elektrana za vlastitu potrošnju. Već i prije ove krize i rasta cijena energije to je bilo iznimno isplativo poduzetnicima. Uzimajući u obzir tržišne cijene koje poduzetnici plaćaju, povrat investicije je brz i pri tome se osigurava i vlastita energija, odnosno sigurnost opskrbe, koja je prijeko potrebna u energetski intenzivnim industrijama koje imaju proizvodnju 24/7.

Radite li na osmišljavanju energetskih poslovnih modela usklađenih s industrijom 4.0?
E.ON-ova strategija počiva na tri temeljna stupa. Jedan je od tih stupova digitalizacija, koja je pokretač industrije 4.0. E.ON iznimno puno ulaže u pametno upravljanje mrežama, odnosno distribuciju električne energije, ali i druga rješenja poput energetskih sustava upravljanja s pomoću umjetne inteligencije, automatizacije i obrade velike količine podataka, što omogućava velike uštede zbog optimiranja potrošnje.

O kojim se inovacijama radi?
Inovacije su tu i u primjeni na ostalim našim tržištima, no hrvatsko tržište još nije dovoljno zrelo za takva rješenja. Preduvjet za njihovu primjenu agilne su i moderne elektroenergetske mreže spremne za prihvat energije iz obnovljivih izvora energije uz pojednostavnjenje svih procesa, a industrija 4.0, kako se sada čini, daleko je od nas. Pomaci jesu vidljivi, ali ne brzinom koju od nas zahtijeva EU za ostvarenje ciljeva klimatske neutralnosti. Međutim, spomenuo sam E.ON-ovu inovaciju ectogrid™ kao napredni sustav grijanja i hlađenja korištenjem otpadne topline, koju s nekim partnerima razmatramo primijeniti i na našem tržištu.

Kako pridonosite dobrobiti zajednice u kojoj poslujete?
Instalirali smo više od 100 MWp solarnih elektrana za vlastitu potrošnju poslovnim kupcima podupirući njihove poslovne i klimatske ciljeve, pri čemu osiguravamo i opskrbu energijom, što je u posljednjih nekoliko godina postalo iznimno važno. Smanjenjem emisija CO2, osnaženjem konkurentnosti svojih partnera omogućujući im sigurnu, zelenu i obnovljivu energiju posredno pomažemo i zajednici. Uz to, do sada smo investirali više od trideset milijuna eura u greenfield-investicije. Unatoč tomu energetska tranzicija ostaje zadatak cijelog društva i ne ovisi samo o mrežnim operatorima. Mnogo je tu ključnih dionika: kupci, mrežni operatori, proizvođači električnih automobila, EV punjača i dizalica topline, instalaterski tehničari, proizvođači solarnih panela i vjetroturbina te, naravno, zakonodavci, koji moraju ubrzati procedure odobravanja. Energetska tranzicija zaista će uspjeti samo ako svi ti dionici donesu rezultate. Kratkoročno, Europi je potreban nov dizajn tržišta koji odražava dinamiku energetske industrije u idućim godinama i nudi sigurnost planiranja za sve sudionike. To uključuje poticaje za učinkovito pružanje proizvodnih i fleksibilnih kapaciteta koji su ekonomski pravedni i regionalno razumni. Još jedna važna tema koju ovdje želim otvoriti i istaknuti našu prednost jesu stručnjaci. Moramo spriječiti da sve veći nedostatak kvalificiranih radnika postane zapreka europskoj energetskoj tranziciji, gospodarskom razvoju i napretku. To će biti moguće samo ako poslovna zajednica i kreatori politika djeluju ruku pod ruku.

Kakvi su dugoročni poslovni planovi?
Nastaviti širiti poslovanje i spektar energetskih infrastrukturnih rješenja koje postupno uvodimo na hrvatsko i slovensko tržište, i dalje snažno investirati u kvalitetne projekte te zadržati poziciju najboljeg partnera za energetsku tranziciju kompanija, ali i lokalnih zajednica.
Sadržaj nastao u suradnji s tvrtkom E.ON.
www.lidermedia.hr

Očekuje se da će Fond za zaštitu okoliša objaviti novi natječaj za kupnju električnih vozila. Država će dati 9300 eura po vozilu koje vlasnik potom ne smije prodati dvije godine. Iako su vlasnici električnih automobila zadovoljni uštedama, glavni su problem punionice kojih je malo, često ne rade, a vlasnici kažu i da su skuplje nego u drugim zemljama.

Država je dala 9000 eura, a 13.000 eura dao je sam Zdenko Dubovečak. On se već 10 mjeseci vozi na struju. Štedi na gorivu, a servisa za automobil gotovo da i nema. Prednosti je, kaže mnogo. “Mislim da je značajna ušteda u odnosu na to koliko sam prešao kilometara – to je sad već 12.000 kuna uštede u 10 mjeseci. Kad usporedim to s drugim autom koji je dizelaš i malo veći, sigurno je negdje oko 10 tisuća kuna ušteda.”, rekao je Zdenko za RTL.

Samo lani registrirano je gotovo 1400 novih električnih automobila. Za sada ih voze tek rijetki, ali u budućnosti bi trebali svi.

“Ako mi baš treba, onda stavim ga i po danu da se puni, ali najviše po noći. Priključim ga u 21 sat, ujutro je pun i to je to. Koliko mogu prijeći kilometara ovisi o temperaturi – ovo ljeto sam napravio rekord od 250 kilometara, a deklariran je može prijeći 230, zimi oko 180 kilometara i to ako je vanjska temperatura 0 stupnjeva. Baterije dosta osciliraju”, pojašnjava Zdenko.

Prilika za kupnju uz pomoć države otvara se i ove godine. Osim električnih, poticat će se i kupnja hibridnih te vozila na plin i vodik. Javni poziv za dodjelu subvencija trebao bi biti raspisan do kraja listopada ili najkasnije u studenom. Umjesto najbržeg prsta, zadnje dvije godine prijave se podnose preko ovlaštenih trgovaca automobila uz uplatu akontacije.

“To se pokazalo kao puno učinkovitiji model. Iako su i dalje limitirana sredstva i ne mogu svi dobiti poticaje, ovako se osiguralo da gotovo 100 posto poticaja bude dodijeljeno i iskorišteno, a ne 40 do 60 posto kao što je to bilo prije s najbržim prstom”, kazao je za RTL Danas Tin Koren, tajnik udruge “Strujni krug”.

Uz poticaje je moguće kupiti jedno vozilo koje ne smijete prodati najmanje dvije godine. Najprodavaniji električni modeli su Renault, Dacia, Tesla i Volkswagen. Na struju već godinama vozi i Igor Kolovrat, inače stručnjak za e-mobilnost.

“Moje vozilo ima više od 500 konja, ima prijeđenih više od 300 tisuća kilometara. Ako usporedimo to s potrošnjom benzinca od 500 konja, ja sam uštedio više od 70 tisuća eura samo na benzin, a da ne računam rezervne dijelove i drugo”, govori.

Ipak, postoje i mane. Iako je broj punionica za električne automobile sve veći, one često zjape prazne. “Ako morate ići na javne punjače vi ste nagrabusili jer najčešće ne rade i užasno su skupi – najskuplji u Europi. Punjači u Hrvatskoj koštaju dva do tri puta skuplje nego oni u Njemačkoj, Belgiji, Nizozemskoj, da ne govorim o Norveškoj gdje je većina javnih punjača besplatna i gdje ne plaćate PDV prilikom kupnje električnog vozila”, niže Kolovrat.
www.poslovni.hr

U Europskoj uniji se razvijaju projekti za ugradnju elektrolizera snage 67 GW, što je više od službeno postavljenog cilja do 2030. godine, no problem je što je realizacija projekata slaba pa su instalirani kapaciteti mali. Situacija u EU je slična kao iu ostalim dijelovima svijeta, prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), od svih najavljenih projekata u svijetu samo ih je četiri posto došlo do faze konačne odluke o ulaganju. Kako ubrzati razvoj vodikove industrije bila je tema prvog u nizu dijaloga o čistoj tranziciji koje je pokrenula Europska komisija kako bi podržala postizanje ciljeva Europskog zelenog dogovora i dekarbonizaciju europske industrije.

Prvi Dijalog, s predstavnicima cijelog lanca vrijednosti vodika, otvorili su Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije i Maroš Šefčovič, izvršni potpredsjednik Europske komisije. Govoreći o postignućima Europske komisije u ovom sektoru, von der Leyen je rekla da je EU regulatorni okvir za vodik gotovo dovršen, ogromna sredstva su spremna za njegovu potporu, a razvoj globalnog tržišta čistog vodika je u tijeku.

“Uskoro ćemo imati kompletan set jasnih pravila za podršku našem tržištu vodika u nastajanju. Europa se može pohvaliti da je jedini takav kontinent. To znači jasnoću i predvidljivost za vaša ulaganja", rekla je gospodarstvenicima.

Von der Leyen je istaknula da su investicije osigurane kroz programe NextGenerationEU i REPowerEU, odobreno je dodatnih više od 17 milijardi eura državnih potpora za 80 vodikovih projekata diljem EU, a prve aukcije u organizaciji Banke vodika zakazane su za iduću godinu. mjesec.

„U razvoju su projekti za elektrolizere snage 67 GW, što je znatno više od ambicioznog cilja od 40 GW do 2030. koji smo zacrtali u Vodikovoj strategiji. No naš je instalirani kapacitet još uvijek premalen. Dakle, moramo izgraditi most između ambicije i stvarnosti. I zato je današnji dijalog važan”, istaknula je.

Povodom prvog Clean Transition Dialogue, izvršni direktor udruge Hydrogen Europe Jorgo Čacimarkakis rekao je kako je čast što je upravo vodik odabran za otvaranje ove serije razgovora. No, kako je dodao, to je i pokazatelj da je vodik postao prioritet za novu industrijsku revoluciju čiste tehnologije.

„Ohrabrujuće je vidjeti na karti Međunarodne agencije za energiju (IEA) projekte za proizvodnju vodika diljem svijeta. Pojavljuju se kao gljive poslije kiše”, naglasio je. Europa je, kako je naveo, daleko ispred svih ostalih po broju projekata.

"U čemu je problem? Konačna odluka o ulaganju donesena je za četiri posto svih tih projekata. Samo četiri posto!”, upozorio je Çatsimarkakis, no dodao kako postoje načini da se to promijeni.

Iznio je i glavne zaključke prvog Dijaloga o čistoj tranziciji. Među njima je potreba osiguranja stabilne opskrbe vodikom, kao i korištenje različitih tehnologija u proizvodnji uz postupno ozelenjavanje.

“Postoje ogromne potrebe za financiranjem, potrebno je oko 570 milijardi eura do 2030. godine ako želimo dostići proizvodnju od deset milijuna tona zelenog vodika. Kako bi se to postiglo, Banka vodika mora služiti kao "sve na jednom mjestu", pojednostaviti i ubrzati postupke te smanjiti rizik za ulaganja uz pomoć Europske investicijske banke (EIB) i drugih javnih nacionalnih banaka" , naveo je Čacimarkakis.

Drugi zaključak je da će izgradnja europskog opskrbnog lanca za industriju vodika, koji uključuje kritične tehnologije, biti ključna za instaliranje kapaciteta za proizvodnju vodika u EU.

"Potrebna nam je i agregacija potražnje, tako da se postojeća zajednička kupnja u plinskom sektoru može iskoristiti kao dobro iskustvo za vodikov sektor kroz Banku vodika", naglasio je Čacimarkakis.