Nuklearne elektrane proizvedu polovinu niskougljične električne energije u Europi. Potrošnja energije stvara oko 75 posto izravnih emisija stakleničkih plinova u Europskoj uniji, a prekomjerne emisije CO2 uzrokuju globalno zatopljenje i klimatske promjene, što dovodi do nepovratne štete za okoliš i zdravlje ljudi. Sve to posljedično utječe na povećanje popularnosti obnovljive i čiste energije, a to potvrđuju i posljednji podaci Energy Monitora u kojima se ističe da su takvi izvori energije u EU zaslužni za gotovo 40 posto ukupne proizvodnje električne energije. Naime, sve više zemalja ubrzava primjenu održivih izvora energije u nastojanju da smanje emisije stakleničkih plinova i odmaknu se od fosilnih goriva. Kao rezultat toga predviđa se da će se rast globalnog kapaciteta obnovljive i čiste energije gotovo udvostručiti do 2027. godine.
Raste važnost čiste energije
Tada bi globalni kapacitet te energije trebao narasti za 2400 GW, što je jednako kineskom ukupnom energetskom kapacitetu na kraju 2022. godine. Također, IEA predviđa da će ovi izvori energije premašiti kapacitete ugljena u sljedećih pet godina te tako postati najveći svjetski izvor za proizvodnju električne energije. Najveći se porast očekuje u sektoru solarne energije i energije vjetra, a ključna tržišta rasta bit će Europa, SAD, Indija i Kina. Međutim, s druge strane, obnovljivu energiju treba razlikovati od čiste energije, a čija se uloga u održivosti energetskog sektora također ne smije zanemariti. Čista energija podrazumijeva sve vrste energije koje ne proizvode emisije stakleničkih plinova ili druge štetne tvari, dok se zelenom, odnosno obnovljivom energijom smatra ona koja se dobiva isključivo iz obnovljivih izvora, kao što su sunčane, vjetroelektrane ili hidroelektrane.
Proizvodnja bez emitiranja CO2
U kategoriju čiste energije tako se ubraja nuklearna energija, koja ne spada u obnovljive izvore, ali električnu energiju proizvodi bez korištenja fosilnih goriva i emitiranja CO2 u atmosferu. Na europskoj razini, nuklearne elektrane proizvedu polovinu niskougljične električne energije, čemu pridonosi i Nuklearna elektrana Krško. Budući da je NE Krško u suvlasništvu HEP-a d.d. i GEN Energije, HEP preuzima polovicu njene godišnje proizvedene električne energije te tako Hrvatsku čini jednom od trenutno 32 zemlje svijeta koje imaju kapacitete u nuklearnoj energiji.
Nuklearna elektrana zadovoljava 16 posto potreba Hrvatske
NE Krško prosječno godišnje proizvodi oko 5,6 milijardi kilovatsati električne energije koja se u jednakim omjerima dijeli između Hrvatske i Slovenije. Godišnje tako pokriva oko 20 posto potreba Slovenije i oko 16 posto potreba Hrvatske za električnom energijom. Važnost toga da se obnovljivi i čisti izvori energije potiču na globalnoj, nacionalnoj, ali i lokalnoj razini prepoznao je i Europski parlament koji je prihvatio prijedlog Europske komisije da se nuklearna energija od siječnja 2023. godine uključi u zelenu taksonomiju. Zbog toga se investicije u nuklearne elektrane mogu financirati europskim novcem jer se smatraju dijelom borbe protiv klimatskih promjena i u skladu su s planovima Europske unije o Zelenoj tranziciji.
Odobren rad do 2043. godine
Nuklearna elektrana Krško je u siječnju ove godine dobila okolišnu suglasnost slovenskog Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, kojom je dopušteno produljenje rada elektrane za dodatnih 20 godina, odnosno do 2043. godine. U izradi dokumentacije, analiza te stručnih ocjena, kao i izradi procjene utjecaja na okoliš sudjelovale su brojne znanstvene institucije iz Hrvatske i Slovenije, a provedena je i prekogranična procjena utjecaja na okoliš sa susjednim državama Hrvatskom, Italijom, Mađarskom, Austrijom te dodatno i Njemačkom. Osim okolišne suglasnosti, uvjet za produljenje rada NE Krško bio je i uspješan završetak modernizacije i povećanja sigurnosti elektrane, a koji je ispunjen zaključenjem Programa modernizacije nuklearne sigurnosti. Riječ je o investiciji vrijednoj 370 milijuna eura.
www.telegram.hr
