Centralni toplinski sustavi u hrvatskim gradovima bi mogli do 2030. ukinuti sve kotlove na dizel i lož ulje pri čemu bi koristili zemni plin, biomasu, dizalice topline ili obnovljivu električnu energiju za grijanje toplinske mreže.

Ubrzanjem klimatskih promjena mijenjaju se i uvjeti u toplinarstvu te se predviđa da će se do 2030. godine morati ukinuti svi kotlovi na dizel ili lož ulje, do 2050. ugasile bi se i kogeneracije, a u upotrebi bi ostali samo obnovljivi izvori energije, rečeno je u četvrtak na konferenciji Toplinarstvo 2023. Organizator te dvodnevne konferencije koja se održava u osječkom vikarijatu je tvrtka Energetika marketing koja je izdavač specijaliziranog časopisa EGE.

Uz predstavljanje primjera najbolje prakse u Hrvatskoj - revitalizaciju vrelovoda u Zagrebu i Osijeku, održava se okrugli stol o problematici izvođenja projekata, pogonu i održavanju te financiranju projekata.

Dalibor Veseli iz HEP Toplinarstva kaže da se toplinarstvo u Hrvatskoj većinom bazira na drugoj generaciji, a rekonstrukcijama koje provode sve firme koje se kod nas bave toplinarskom djelatnošću prelazi se na treću generaciju sustava toplinskog grijanja. U svijetu već imamo i četvrtu generaciju, a razvija se i peta generacija sustava toplinarstva u kojoj će naglasak biti na obnovljivim izvorima energije koji su neizostavni dio naše budućnosti, kaže Veseli, dodajući da gradovi Sisak i Osijek koriste obnovljive izvore energije i to iz biomase.

Direktor osječkog pogona HEP-Toplinarstva Ivica Mihaljević najavio je da od 15. rujna kreće razdoblje spremnosti za početak nove sezone grijanja, a da bi s grijanjem započeli u listopadu. Prema sadašnjim vremenskim prognozama u rujnu su predviđene još uvijek dosta visoke temperature, gotovo ljetne, tako da će sezona grijanja najvjerovatnije započeti u listopadu, pojasnio je Mihajević. Podsjetio je također da su u svibnju ove godine, po završetku sezone grijanja, nastavili s radovima na zamjeni spojnog vrelovoda.

Rukovoditelj Službe za eksploataciju pogona toplinske mreže grada Zagreba Jurica Brnas naglasio je da se u posljednje tri godine i u Zagrebu izvodi revitalizacija vrelovodne mreže. U obuhvatu je oko 48 kilometara vrelovodne mreže koja je oko četvrtine ukupne vrelovodne mreže koja na području Zagreba broji oko 100 tisuća potrošača, rekao je.
hrportfolio.hr