E.ON Hrvatska dobio je donaciju EU fonda za inovacije za projekt dobivanja vodika iz mulja nastalog pročišćavanjem otpadnih voda i njegovo miješanje s prirodnim plinom te korištenje u autobusima javnog prijevoza u Zagrebu.
Europska komisija objavila je da je zaprimila 72 prijave, od kojih su 42 ispunjavale uvjete za financiranje, a na kraju je izabrala 17. Ukupno je raspodijeljeno 65 milijuna eura, a svaki od projekata dobio je od 1,6 do 4,5 milijuna eura, ali pojedinačni brojke nisu objavljene.

Sredstva će pomoći tvrtkama u Europi da donesu revolucionarne tehnologije na tržište u energetski intenzivnim industrijama, obnovljivoj energiji i skladištenju energije, rekla je Komisija.

Projekt tvrtke E.On Hrvatska jedini je vezan uz vodik i jedan je od osam vezanih uz energetski intenzivne industrije te je dobio ukupno 32,6 milijuna eura.

U opisu projekta S2H2 - Sludge-to-Hydrogen for a Circular Economy navodi se da se radi o pretvorbi kanalizacijskog mulja u vodik za miješanje u lokalnoj plinskoj mreži te njegovo korištenje kao gorivo za 20 autobusa na vodik kojima upravlja javni prijevoz. prijevozničko poduzeće ZET.

Nusprodukti čađe i pepela koristit će se kao aditivi u procesu proizvodnje guma i betona, navodi Komisija.

Ideja o preradi mulja u vodik proizašla je iz činjenice da je E.ON SE s udjelom od 48,5 posto sudjelovao u izgradnji zagrebačkog pročistača otpadnih voda, projekta vrijednog 313 milijuna eura, u razdoblju od 1998. do 2004. godine. .

Tvrtka Zagrebačke otpadne vode (ZOV) nositelj je koncesije za izgradnju postrojenja do prosinca 2028. godine, a za zbrinjavanje otpadnog mulja odgovoran je Grad Zagreb, navodi se u Izvješću o održivosti za 2022. godinu tvrtke E. ON Hrvatska.

E.ON Hrvatska je, kako stoji u Izvješću, kako bi omogućio održivo zbrinjavanje mulja, pokrenuo projekt Oporaba mulja u zeleni vodik - koncept kružnog gospodarstva u ZOV-u u suradnji s tvrtkom Indeloop. Za projekt je u rujnu prošle godine potpisan memorandum o razumijevanju.

ZOV godišnje proizvede 50.000 tona otpadnog mulja koji se odlaže na nekoliko lokacija. Usporedbe radi, u EU se dobiva 135 milijuna tona, au Njemačkoj se spaljuje u termoelektranama na ugljen, što će biti zabranjeno od 2030. godine.

E.ON vjeruje da mulj može postati izvor održivog rješenja za okoliš, stoga je potencijal prerade 1/6 mulja iz ZOV-a u održivi vodik u pilot fazi sa samo jednim nusproduktom – pepelom, koji se može koristiti u građevinarstvu utvrđeno je.i bez povećanja troškova. Moguće primjene vodika su autobusi ili vozila za odvoz smeća, što je u skladu s Akcijskim planom Grada Zagreba za poboljšanje kvalitete zraka, stoji u Izvješću.

Krajem 2022. godine E.ON Hrvatska dobio je suglasnost resornih ministarstava, a plan je bio da projekt krene ove godine.
www.balkangreenenergynews.com

U Nizozemskoj su puštene u rad dvije solarne biciklističke staze površine po 1000 četvornih metara. Tvrtka Colas Group i građevinska tvrtka BAM Royal Group postavile su solarne biciklističke staze u pokrajinama Sjeverna Nizozemska i Sjeverni Brabant.
Solarne biciklističke staze postavljene su nakon pet godina istraživanja koje je provela tvrtka Colas Group s Francuskim nacionalnim institutom za solarnu energiju.

Riječ je o solarnim cestovnim podlogama, odnosno novoj vrsti solarnih panela debljine svega nekoliko milimetara. Solarne ćelije obložene su višeslojnom podlogom koja se sastoji od smole i polimera.

Dovoljno su prozirni da propuštaju sunčevu svjetlost i dovoljno otporni da izdrže biciklistički promet. Inovacija se zove Wattway.

Površine ovih solarnih ploča nisu glatke. Napravljene su da pruže isto prianjanje kao i konvencionalne smjese za ceste. Inovativni solarni paneli postavljeni su ili zalijepljeni na već postojeće biciklističke staze.

Nizozemska je poznata kao zemlja bicikala , pa ne čudi podatak da na svakih 17 milijuna stanovnika ove zemlje dolazi 23 milijuna bicikala. Ukupna duljina biciklističkih staza proteže se na 35.000 kilometara.

Projekt solarnih biciklističkih staza, ali i solarnih cesta, općenito, odgovara na izazov proizvodnje obnovljive energije unatoč ograničenoj površini zemljišta. Proizvodnja energije prometnom infrastrukturom uz pomoć fotonaponske tehnologije također nudi novi način proizvodnje električne energije.

Inovacija Wattwaya značajno je evoluirala od lansiranja 2015. godine, naglašava tvrtka. S povećanim kapacitetom od 148 vata vršne snage po kvadratnom metru (Wp/m²) u usporedbi s prethodnih 119 vata, nove Wattway instalacije predstavljaju napredak u pogledu održivosti i profitabilnosti.

Pokrajine Sjeverna Nizozemska i Sjeverni Brabant postavile su cilj da Wattway proizvede 160 megavat-sati u prvoj godini rada.

Wattway, koja tvrdi da je prva svjetska tvrtka koja je postavila solarne ceste, postavila je oko 50 pilot instalacija diljem svijeta od svog početka.

Ovo je tvrtki pružilo jedinstveno iskustvo na tržištu fotonaponskih cestovnih površina i omogućilo joj da nastavi s tehnološkim i praktičnim poboljšanjima kako bi produžio životni vijek svojih instalacija i povećao svoju konkurentnost," rekao je Laurent L'Bulot, zamjenik direktora za inteligentnu i održivu infrastrukturu i mobilnosti u tvrtki Colas.
www.balkangreenenergynews.com

Mnogi vide vodik kao gorivo budućnosti. Taj plin mogao bi biti ključ za postizanje nultih emisija globalnog gospodarstva, jer kad se koristi u industrijskim procesima ili kao gorivo, ne proizvodi CO2. No velik nedostatak vodika je taj što njegova proizvodnja nije ekološki prihvatljiva. Ali nedavna otkrića njegovih velikih prirodnih ležišta mijenjaju to

Prema podacima organizacije The Carbon Trust, manje od jedan posto trenutne globalne proizvodnje vodika je bez emisija.

Postoji nekoliko vrsta tog plina, ovisno o tipu proizvodnje. Sivi vodik nastaje cijepanjem metana na ugljikov dioksid i vodik (H2). Plavi vodik se proizvodi na isti način, ali se proizvedeni CO2 hvata i pohranjuje.

Crni vodik se pak proizvodi djelomičnim spaljivanjem ugljena.

Zeleni vodik nastaje elektrolizom vode u kisik i vodik, i pri tome nema emisija. Ali zeleni je vodik relativno skup i zato ga ima jako malo, piše BBC.

Međutim postoji i prirodni vodik, zlatni ili bijeli vodik, koji se nalazi u naslagama pod zemljom. Nastaje na više načina, ali glavni proces uključuje interakciju podzemne vode s mineralima bogatim željezom kao što je olivin. To uzrokuje razdvajanje vode na kisik, a on se veže sa željezom, i vodik.

U bazenu Lorraine, u sjeveroistočnoj Francuskoj, nedavno je pronađeno na 3000 metara dubine vrlo veliko ležište vodika.

Nije to prvi put da je pronađen u prirodi. Već postoji mala komercijalna bušotina u Bourakébougouu u zapadnom Maliju, a vjeruje se da postoje i velika nalazišta u SAD-u, Australiji, Rusiji i nizu europskih zemalja.

No otkriće u Francuskoj predstavlja najveće prirodno nalazište plina dosad pronađeno. Stručnjaci procjenjuju da bi u njemu moglo biti 250 milijuna tona vodika, dovoljno da se zadovolji trenutna globalna potražnja za više od dvije godine.

Znanstvenici su uvjereni da vodikove naslage leže neotkrivene diljem svijeta - Američki geološki institut (USGS) procjenjuje te rezerve na tisuće ili možda milijarde megatona.

'Neće se sve to moći lako iskoristiti', upozorava Geoffrey Ellis, geolog koji je modelirao količinu geološkog vodika u svijetu.

'Velika većina bit će nedostupna – nalazi se preduboko ili predaleko u moru ili u premalim akumulacijama da bi bilo ekonomično pristupiti im', kaže Ellis.

Ali USGS procjenjuje da postoji vjerojatno oko 100.000 megatona dostupnog vodika - a to bi moglo predstavljati zalihe za stotine godina.

Tehnike za njegovu 'žetvu', kaže Ellis, 'trebale bi biti slične onima za prirodni plin. Tehnologija već postoji.'

Spomenuto nalazište Bourakébougou u Maliju trenutačno je jedino postrojenje koje komercijalno proizvodi bijeli vodik, i to svega oko pet tona godišnje. Međutim postoje projekti za veće iskorištavanje rezervi.

Ove godine investicijska tvrtka Billa Gatesa, Breakthrough Energy Ventures, uložila je 91 milijun dolara u američki startup Koloma, koji želi eksploatirati rezerve bijelog vodika u SAD-u.

U međuvremenu, tvrtka Getech traži potencijalna nalazišta u Maroku, Mozambiku, Južnoj Africi i Togu.

Jedno od glavnih područja fokusa je Južna Australija jer je 2021. dodala vodik na popis reguliranih tvari dopuštenih za istraživanje prema zakonu o nafti i geotermalnoj energiji iz 2000.

'Od veljače 2021. šest tvrtki podnijelo je zahtjev za 18 dozvola za istraživanje vodika. Svi zahtjevi su odobreni', kaže Suren Thurairajah, partner za klimu i održivost u Deloitteu Australia.

'Područje pod dozvolom ima 570.000 četvornih kilometara, što je 32 posto veličine države Južne Australije', dodaje Thurairajah.

Zasad se glavni energetski igrači suzdržavaju od potrage za vodikom.

'Mislim da su velike naftne kompanije jako zainteresirane, ali trenutno sjede sa strane i čekaju. Dopuštaju novoosnovanim poduzećima da preuzmu rizik, a on nije mali', kaže Ellis.

Problem je u tome, tvrdi on, što trenutno postoji nedostatak tržišta za vodik u SAD-u, a to smanjuje poticaje za istraživanje.

Prema industrijskoj grupi Hydrogen Council, Europa je globalni lider u prijedlozima projekata vezanih uz vodik, s udjelom od 35 posto globalnih ulaganja, a na Latinsku i Sjevernu Ameriku odnosi se oko 15 posto ulaganja.
www.tportal.hr

Potrošnja struje električnih automobila i kamiona u Europi vjerojatno će porasti na 355 teravat sati do 2040. godine, sa 16 teravat sati koliko trenutno iznosi, pokazalo je u četvrtak objavljeno istraživanje koje prenosi Hina.

To odgovara dodatnoj potražnji od 13 posto ukupne električne energije koja se danas proizvodi u Europskoj uniji, navodi se u studiji konzultantske tvrtke PwC, koja je izračune izradila zajedno s Institutom Fraunhofer za istraživanje sustava i inovacija.

Deset teravat sati odgovara godišnjoj potražnji oko 500.000 kućanstava s godišnjom potrošnjom od po 20.000 kilovatsati.

Očekuje se da će do 2040. svi novoregistrirani automobili i kamioni u EU biti baterijska električna vozila ili pogonjeni vodikom i gorivim ćelijama.

Istovremeno, pretpostavka je da će do tada 70 posto automobila i 65 posto kamiona na cestama još uvijek za pogonsko gorivo koristiti benzin ili dizel.

Proći će, dakle, još dosta vremena prije nego što ćemo u voznom parku vidjeti pretežno električna vozila i da ona istisnu motore s unutarnjim izgaranjem iz fokusa javnosti, rekao je stručnjak PwC-a za industriju Philipp Rose.

Međutim, budući da vlasnici starijih vozila obično manje voze svoje automobile od onih s novijim vozilima, izravne emisije ugljičnog dioksida (CO2) na cestama vjerojatno će biti upola manje do 2040. godine.
www.financije.hr

Hrvatski operator tržišta energije (HROTE) će u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost uplatiti 10,86 milijuna eura radi provedbe programa poticanja ugradnje fotonaponskih elektrana u obiteljskim kućama, odlučila je Hrvatska Vlada na sjednici u srijedu.

Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Hrvoje Bujanović, koji je po novom vršitelj dužnosti ministra u tom ministarstvu, istaknuo je da Hrvatska ima ambiciozne ciljeve kada je riječ o udjelu obnovljivih izvora energije u finalnoj potrošnji, pri čemu veliki doprinos može doći od instaliranja solarnih elektrana koje proizvode električnu energiju za samoopskrbu građana.

Kako je napomenuo, HROTE prihode ostvaruje po više osnova, namijenjeni su promicanju OIE-a, no iz navedenih sredstava se preko HROTE-a ne mogu promicati projekti vezani uz ugradnju solara u obiteljske kuće.

Zbog toga je Vlada donijela odluku da HROTE Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost uplati 10,86 milijuna eura za provedbu ‘Programa poticanja ugradnje fotonaponskih elektrana u obiteljskim kućama‘.

Ovo je jedna od mjera koja se može vrlo brzo provesti i koja može povećati udio OIE-a i osigurati građanima cjenovno prihvatljiviju energiju i sudjelovanje na tržištu energije – rekao je Bujanović.

Vlada je Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja dala suglasnost za sklapanje sporazuma sa Slovenijom o statističkom prijenosu električne energije iz OIE-a.

Kako stoji u odluci, Hrvatska je u 2022. godini imala veći udio OIE-a te je u mogućnosti dati svoj doprinos članici koji isti treba nadomjestiti. Shodno tome, nadležno ministarstvo Republike Slovenije je uputilo zahtjev Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja za kupnjom statističkog prijenosa 1.193 gigavatsata (GWh) energije iz obnovljivih izvora, koji odgovara iznosu od 10,89 milijuna eura.

Temeljem sporazuma, Slovenija će navedena sredstva doznačiti HROTE-u, napomenuo je Bujanović.
lidermedia.hr

Nekoliko hrvatskih gradova predvođenih Bjelovarom kreću za primjerima Reykjavika i Pečuha koji se griju geotermalnom energijom. Iako je geotermalni potencijal Hrvatske utvrđen u naftno-plinskim istražnim bušenjima Ine još u drugoj polovici prošlog stoljeća, do odlučnijeg ulaska države, predstavljene u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja i Agenciji za ugljikovodike (AZU), u istraživanje i iskorištavanje geotermalne energije došlo je u posljednje četiri godine.

Kao okidač nastojanja aktualne Vlade da razvoj geotermalne energije podigne visoko na ljestvici energetskih ciljeva države može se uzeti uvrštenje projekta razvoja geotermalnog potencijala u Nacionalni plan oporavka i otpornosti vrijedan 30 milijuna eura namijenjen toplinarstvu, odnosno izgradnji infrastrukture za grijanja gradova na geotermalnu energiju. Provodeći spomenuti projekt, AZU je jesenas dodijelio koncesije za pet istražnih polja geotermalne energije i najavio početna istraživanja na daljnjih pet lokacija, u okolici Osijeka, Velike Gorice, Zaprešića, Siska i Vukovara.

Korak dalje
Najveća su očekivanja ipak od ulaganja 400 milijuna eura u pet istražnih polja geotermalne energije temeljem koncesija koje je AZU 6. listopada ove godine dodijelio Ini, IgeoPenu, iza kojeg stoji britanski Star Energy Group, te Violi Energy Generation u vlasništvu turske korporacije Soyak, koja je prije dvije godine već ishodila koncesiju za istraživanje u Legradu. Dok će 30 milijuna eura koliko je AZU namijenio za istraživanje geotermi u okolici Osijeka, Siska, Velike Gorice, Zaprešića i Vukovara biti usmjereno u toplinarstvo, Ina, IgeoPen i Soyak investirat će u geotermalnu energiju za proizvodnju električne energije.

"Na pet lokacija za koje smo početkom listopada izdali koncesije moći će se ostvariti godišnja proizvodnja električne energije od 600 tisuća megavatsati električne energije, što je dostatno za opskrbu oko 200 tisuća kućanstava", ističe ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović. U osvrtu na istraživanje geotermalnog potencijala za toplinarstvo na pet istražnih polja, Filipović ide korak dalje i najavljuje nova istraživanja.

"Nastavljamo s projektima koji idu u smjeru korištenja obnovljivih izvora, veće proizvodnje energije na hrvatskom tlu i time smanjivanju ovisnosti o vanjskim izvorima energije. Ovim projektom otvaramo mogućnost grijanja gradova putem geotermalne energije, ali i korištenja geotermalne energije za poljoprivredu", poručio je ministar gospodarstva i održivog razvoja. Upozorio je kako se aktiviranjem geotermalnih potencijala u cjelini za Hrvatsku osigurava još jedan izvor energije i to, ističe, neovisan o vanjskim čimbenicima.

"Radi se o energiji koju ćemo proizvoditi u Hrvatskoj, koja je obnovljiva i ide prema ostvarivanju ciljeva dekarbonizacije. Ovim konkretnim projektom otvaramo mogućnost grijanja putem geotermalne energije", napominje ministar gospodarstva.

Da je zamah na istraživanju geotermi zadobio naglašeni interes javnosti, svjedoči i svojevrsno natjecanje između gradova u najavama koji bi od njih mogao postati prvi u opskrbi grijanjem iz geotermi.

"Neki kažu da će Osijek i Velika Gorica biti prvi gradovi u Hrvatskoj koji će koristiti geotermalnu energiju za sustav district heating, odnosno za grijanje gradova. To je krivo, Bjelovar je prvi jer ovdje su već počeli građevinski radovi na bušotini koji su u poodmakloj fazi", poručio je gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak. Optimizam gradonačelnika Bjelovara temelji se na dosadašnjem tijeku radova na geotermalnoj bušotini u Velikom Korenovu, odnosno na istražnom polju čiji su koncesionar Terme Bjelovar, tvrtka u gradskom vlasništvu.

Tehnički detalji
Financijska struktura koju su složile Terme Bjelovar i njezin vlasnik dobra su ilustracija čiji se sve kapital može privući u geotermalnu energiju jer se očito radi o isplativim investicijama. Naime, ukupna vrijednost projekta Termi Bjelovar je 4,4 milijuna eura, od čega je 1,3 milijuna eura donacija Kraljevine Norveške, Islanda i Lihtenštajna, milijun eura je osiguralo Ministarstvo regionalnog razvoja, a ostatak gradska uprava Bjelovara.

Kada su u pitanju tehnički detalji geotermi u Velikom Korenovu, istraživanje se odvija u dubini od 1500 metara, a procjenjuje se da bi se mogla dobiti temperatura vode od oko 80 Celzijevih stupnjeva. Tako dobivena energija grijala bi poduzetničku zonu u Velikom Korenovu, koja se proteže na 80 hektara. Ako istraživanje dade pozitivne rezultate, geotermalna energija u Velikom Korenovu, prema planu Termi Bjelovar, počela bi grijati gospodarsku zonu 2025.

Trenutno se u Velikom Korenovu odvijaju pripremni građevinski radovi koji će trajati oko mjesec i pol dana. Polovicom siječnja iduće godine trebalo bi biti postavljeno bušotinsko postrojenje, a samo bušenje kreće u drugoj polovici siječnja. Radovi na gospodarskoj zoni Veliko Korenovo startaju u lipnju iduće godine.

"Bušenje traje 45 dana, a tu su i dva tjedna testiranja bušotine kad ćemo dobiti sve podatke koji su nam potrebni za dalje kao što su izdašnost bušotine, temperaturu vode, tlakovi i, ono najvažnije, možemo li tu vodu odmah eksploatirati ili će biti potrebni dodatni radovi", ističu u gradskoj upravi Bjelovara. Dodaju kako bi završetak i testiranje istražne geotermalne bušotine uslijedilo krajem ožujka iduće godine s prvim rezultatima bušenja.

"Na temelju provedenih naftno-rudarskih radova (ispitivanje bušotine) izrađuje se elaborat o rezervama i potvrđuje komercijalnost ležišta. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja utvrđuje eksploatacijsko polje i utvrđuje rezerve. Konačni i završni dokument je ishođenje i odluka o izdavanju dozvole za pridobivanje geotermalne vode, što je konačni dokument, a koji je uvjet prije mogućnosti eksploatacije. Čitav taj proces planiramo završiti do kraja 2024.", naveli su nam u gradskoj upravi Bjelovara.

Ideja o grijanju sjedišta Bjelovarsko-bilogorske županije temelji se, osim na budućem postrojenju u Velikom Korenovu, i na još pet lokacija u okolici grada koje su označene kao potencijali geotermalne energije.

"Kada govorimo o veličini jednoga grada, kao što je Bjelovar, potrebno je najmanje pet do šest eksploatacijskih bušotina, uz primjenu da se osigura izvođenje kvalitetne energetske ovojnice zgrada i kućanstava kako bi se osigurala maksimalna učinkovitost, izgradnja dijela solara za korištenje toplinskih pumpi kako bi se osigurala potrebna energija u vršnim opterećenjima i pokrivenosti dijela stambenih naselja gdje izgradnja toplovoda nije moguća ili je energetski neisplativa", napominju u bjelovarskoj gradskoj upravi.

Polazna točka
Kada se promotri stanje s korištenjem i istraživanjem geotermalne energije na razini države, polazna je točka da se geotermalna energija trenutno crpi iz šest domaćih nalazišta u kontinentalnom dijelu države. Riječ je o Draškovcu u Međimurskoj, Velikoj Cigleni u Bjelovarsko-bilogorskoj, Bizovcu u Osječko-baranjskoj, Bošnjacima u Vukovarsko-srijemskoj i Ivaniću i Svetoj Nedelji u Zagrebačkoj županiji, te o geotermalnom polju Zagreb, iz kojeg se grije Sportsko-rekreacijski centar Mladost na Savi. Istraživanja se odvijaju na još 14 polja. Po dva polja su u Slatini, Babinoj Gredi i Legradu u Koprivničko-križevačkoj županiji, a po jedno u Ernestinovu (Osječko-baranjska), Karlovcu, Križevcima, Virovitici, Topuskom (Sisačko-moslavačka), Merhatovcu (Međimurska) i Svetoj Nedelji. Popis zaključuje bušotina u Velikom Korenovu.

Na spomenutome natječaju AZU za pet istražnih polja koja su dodijeljena Ini, IgeoPenu i Violi Energy Generationu najveći interes ulagača, prema podacima AZU, zabilježen je za istražno polje Lešćan u Koprivničko-križevačkoj županiji, koje je dobila Ina ponudivši 91 milijun eura i instaliranje čak osam istražnih bušotina. Na istražnom polju Pčelić u Virovitičko-podravskoj županiji, koje je dobio IgeoPen, bit će izgrađene tri bušotine i investirano 27 milijuna eura. Ista tvrtka dobila je i polje Sječe u Osječko-baranjskoj županiji ponudivši ulaganje u četiri bušotine ukupne vrijednosti 20 milijuna eura.

Osim Lešćana, Ina će istraživati izvore geotermalne energije i na polju Međimurje 5, gdje se obvezala na četiri bušotine i ulaganje od 27 milijuna eura. Peto istražno polje koje je privuklo interes ulagača je Kotoriba u Međimurskoj županiji koje je dobila Viola Energy Generation ponudivši 25 milijuna eura i izgradnju dvije bušotine.

"Ukupno je 11 tvrtki sa 16 ponuda sudjelovalo u natjecanju za koncesije, a jedino polje za koje nije bilo interesa je Ferdinandovac u Virovitičko-podravskoj županiji", navode u AZU.

Dok su nam iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja kao primjer europskoga grada čiji se stanovnici u potpunosti griju na geoterme naveli poljske Zakopane, iz gradske uprave Bjelovara skrenuli su nam pozornost na primjere glavnoga grada Islanda Reykjavika i nama ipak najbližeg Pečuha u Mađarskoj.

"Pečuh ima 24 geotermalne bušotine za potrebe iskorištenja geotermalne energije s čitavom infrastrukturom koja je potrebna. Upravo je Pečuh jedan od primjera prema kojemu bi se Bjelovar mogao prilagoditi i izraditi potrebnu studiju koja bi predvidjela ulaganja s potrebama i brojem korisnika te cijenama za korisnike", kažu naši sugovornici iz sjedišta Bjelovarsko-bilogorske županije.

Baze podataka
U AZU procjenjuju da bi istraživanje na dodijeljenim koncesijskim poljima u Međimurskoj, Koprivničko-križevačkoj, Virovitičko-podravskoj i Osječko-baranjskoj županiji moglo započeti sredinom 2025. Istraživanjima, prema istome izvoru, prethodi ishođenje lokacijske dozvole, u proceduri koja traje između tri i četiri mjeseca, zatim slijede izrada studije utjecaja na okoliš te nabava opreme za istraživačke bušotine. Za nabavu opreme potrebno je između devet mjeseci i godine dana. Postavljanju same bušotine za istraživanje geotermalne energije, kako doznajemo u Termama Bjelovar, prethodi izgradnja bušotinskog radnog prostora za smještaj bušaćeg postrojenja koje se sastoji od ušća bušotine, temelja postrojenja, odvodnih kanala deponija za humus iz iskopa, lagune iskopnih materijala te parkirališta i skladišta materijala.

U AZU navode kako se temeljem baze podataka koje Agencija ima o geotermalnim potencijalima države može govoriti o 43 lokacije s mogućim nalazištima za proizvodnju toplinske i 32 lokacije za proizvodnju električne energije. Geotermalna energija, podsjećaju u agenciji, predstavlja obnovljiv izvor energije baznog tipa, što znači da je proizvodnja energije moguća 24 sata dnevno kroz cijelu godinu što pridonosi visokoj učinkovitosti geotermalnih energetskih postrojenja.

Zamjena uvoza
Kada se zbroje podaci o najavljenim investicijama Ine, IgeoPena i Soyaka, dolazi se do iznosa od 190 milijuna eura, a razliku do najavljenih 400 milijuna eura čini ulaganje u elektrane, pripadajuću opremu i infrastrukturu. Orijentacija na proizvodnju struje iz geotermalne energije dio je nacionalnog plana podizanja energetske samodostatnosti. Hrvatska godišnje oko 30 posto svojih potreba za električnom energijom podmiruje iz uvoza.
www.novac.jutarnji.hr

Google je izbušio bušotinu u zemlji duboku 2438 metara iz koje crpi toplinsku energiju za generiranje električne energije. Nova vrsta geotermalnog postrojenja EGS Enhanced Geothermal Systems napajat će električnu mrežu koja opslužuje dva Googleova podatkovna centra u Nevadi. Ovo je dio nastojanja da se inače energetski zahtjevnim postrojenjima smanji negativan utjecaj na okoliš

Google je objavio uspješno pokretanje geotermalnog energetskog projekta koji energijom bez emisije ugljika napaja podatkovne centre te kompanije na području Nevade. Kažu da poboljšani geotermalni sustav Enhanced Geothermal Systems (EGS) isporučuje 24-satnu opskrbu energije bez ugljika. To je korak prema Googleovom cilju da svoje podatkovne centre i urede do 2030. u potpunosti napaja energijom bez ugljika.

Godine 2021. Google se udružio s pokretačem čiste energije Fervo Energy kako bi radili na projektu EGS-a. Za razliku od drugih izvora energije bez ugljika, kao što su sunce i vjetar, geotermalni projekti mogu raditi u bilo koje vrijeme (oni solarni, naprimjer, mogu uhvatiti energiju samo danju).

Fervo Energy postigao je novi rekord u geotermalnim rješenjima ranije ove godine, kada je njihov sustav postigao rekordan protok te izlaznu snagu za EGS. Bio je sposoban proizvesti 3,5 megavata električne energije, što je dovoljno za napajanje oko 2600 domova. Ovo je, piše Engadget, prvi put da je energetska tvrtka dokazala da je EGS sposoban raditi na komercijalnoj razini.

Znanstvenici su pokušavali učiniti EGS učinkovitim još od 70-ih godina prošlog stoljeća. Prirodni geotermalni sustav za proizvodnju energije zahtijeva mješavinu topline, propusnosti stijena i tekućine. U područjima u kojima ima dovoljno topline, ali nema dovoljno propusnosti, EGS je stvara bušenjem duboko u zemlju i ubrizgavanjem tekućine da stvori pukotine u stijeni.

Na svojoj lokaciji u Nevadi, Fervo je izbušio rupu od 2438 metara u zemlji, a zatim je vodoravno proširena bušotina kako bi se dosegnuo veći dio vrućeg rezervoara. Izbušena je potom druga horizontalna bušotina da bi se presjekle pukotine u stijeni. Tvrtka pumpa hladnu vodu iz prve bušotine kroz pukotine u drugu bušotinu, a voda apsorbira toplinu okolnog kamenja, što se koristi za stvaranje pare i proizvodi CFE (električnu energiju bez zagađenja ugljikom).

Ministarstvo energetike navodi da, za razliku od frakiranja plina i nafte, EGS predstavlja nizak rizik od onečišćenja vode. Rezervoari EGS-a obično su mnogo dublje u tlu nego rezervoari nafte i plina i nisu blizu podzemnih voda ili zaliha pitke vode blizu površine. Geotermalne elektrane također ne ispuštaju vodu na površinu.

Izvješće DOE-a iz 2019. pokazalo je da bi napretkom u tehnologiji, kao i u politici i nabavi, EGS do 2050. mogao generirati do 120 gigavata čiste energije. Ovo bi, navodi izvor, bilo dovoljno da pokrije više od 16 posto očekivanih američkih potreba za električnom energijom.

Google kaže da radi na ubrzanju usvajanja EGS-a kao rješenja za čistu energiju. U tu svrhu nedavno su se udružili s projektom InnerSpace, neprofitnom organizacijom koja je usmjerena na uklanjanje prepreka koje ograničavaju globalni razvoj geotermalne energije.

Fervo, u međuvremenu, gradi EGS lokaciju u državi Utah, za koju se očekuje da će isporučivati 400 megavata cjelodnevne električne energije bez ugljika – dovoljno za napajanje čak 300.000 domova. Kažu da će to mjesto početi isporučivati struju u mrežu 2026. godine te dosegnuti punu proizvodnju dvije godine kasnije.
www.tportal.hr

Zbog OIE Hrvatska postaje izvoznik električne energije kako pokazuje OIEH izvješće o elektroenergetskim kretanjima za 2023. godinu. Prvi put od 2000. godine potencijal obnovljive energije u Hrvatskoj omogućit će da se razmjena energije na interkonekcijama ove godine zaključi s izvoznom bilancom. Također 2023. godina bit će sjajna godina za zelenu tranziciju u Hrvatskoj i godina za ubrzanje izgradnje OIE, prije svega sunčanih elektrana i novih vjetroelektrana, kako bi konsolidirali svoju poziciju kao jednog od pokretača obnovljive energije u Europskoj uniji. Pri tome treba istaknuti ključnu ulogu prijenosne i distribucijske mreže u ovom procesu transformacije energije u Hrvatskoj: “bez mreže nema obnovljive energije niti zelene tranzicije”.

U aktualnoj svjetskoj tranziciji Hrvatska sa resursima OIE koje posjeduje i koje može još daleko više iskoristiti mogla bi biti energetski samodostatana i proći u budućnosti bolje od većine zemalja EU.

Svjesni interesa koji postoji za poznavanje evolucije potrošnje i proizvodnje električne energije, posebno obnovljive energije, u Hrvatskoj i Europi, o važnosti ovih tehnologija u mjerama protiv klimatskih promjena i pojačavajući svoju predanost da budemo aktualni za statističke podatke u elektroenergetskom sektoru, predstavljamo svaki mjesec izvješće o elektroenergetskim prilikama u hrvatskom elektroenergetskom sustavu.

Elektroenergetske prilike za razdoblje siječanj – studeni 2023. godine

Ukupni promet električne energije u elektroenergetskom sustavu u jedanaest mjeseci ove godine je iznosio 23.836 GWh, od čega je potražnja iznosila 17.667 GWh, a od ostatka je izvezeno 837 GWh.

Ukupna proizvodnja električne energije na pragu elektrana u Hrvatskoj iznosila je 15.260 GWh, od čega je proizvodnja neobnovljivih izvora iznosila 4.712 GWh ili 30,9%, a obnovljivih 10.548 GWh ili 69,1%.

Hrvatska je u top 5 zemalja u EU s ovakvom strukturom proizvodnje čija je raspoloživa energija 73,8 % dekarbonizirana za prvih jedanaest mjeseci.

Ukupna potrošnja električne energije iznosila je 16.830 GWh pri čemu je tuzemna potrošnja iznosila 16.716 GWh, a potrošnja RHE za crpljenje vode 114 GWh. Proizvodnja NE Krško za potrebe Hrvatske je iznosila 2.407 GWh. Ova proizvodnja je mogla biti veća za 367 GWh da nije bilo kvara na primarnom dijelu elektrane od 6.listopada do 17.studenog. Manjak je nadoknađen uvozom i većom proizvodnjom termoelektrana u listopadu te većom proizvodnjom hidroelektrana u studenom.

Po karakterističnim pokazateljima obnovljivi izvori su u raspoloživoj energiji za prvih jedanaest mjeseci ove godine sudjelovali s 59,7 %. Od čega su hidroelektrane činile 40,2%, ostali obnovljivi izvori 19,5%, neobnovljivi 26,7% i hrvatski dio NE Krško 13,6 %. Očekuje se da će ostali OIE ove godine preći 20% raspoložive energije.

Prosječna proizvodnja CO2 u ukupnoj proizvodnji električne energije elektrana na pragu za prvih jedanaest mjeseci iznosila je 213 g/kWh što Hrvatsku svrstava u visoko dekarboniziranu zemlju u EU vezano za proizvodnju električne energije.

Proizvodnja obnovljivih izvora energije

Ukupna proizvodnja OIE u prvih jedanaest mjeseci iznosila je 10.548 GWh i ostvareno je pražnjenje akumulacija u odnosu na početak godine u iznosu 129 GWh, tako da je ukupna produktibilnost OIE iznosila 10.419 GWh. Ove godine uz prosječne faktore korištenja snage u prosincu se očekuje veća godišnja proizvodnja OIE od 11 TWh (oko 27 TWh primarne energije).

U prvih jedanaest mjeseci ove godine u odnosu na prvih jedanaest mjeseci prošle godine ostvareni su vrlo povoljni energetski pokazatelji koji će povući za sobom i pozitivne ekonomske pokazatelje u poslovanju energetskih sudionika, prije svega HEP-a.

Hrvatski dio NE Krško usprkos kvaru proizveo je 11 GWh više. Proizvodnja obnovljivih izvora veća je za 2.983 GWh pri čemu ističemo veću proizvodnju hidroelektrana za 2.686 GWh, vjetroelektrana za 178 GWh i sunčanih elektrana za 212 GWh. Neobnovljivi izvori su proizveli 26 GWh više dok je proizvodnja ostalih OIE bila manja za 93 GWh.

Ostvaren je u saldu izvoz električne energije od 837 GWh, dok smo u istom razdoblju prošle godine imali u saldu uvoz od 2.188 GWh. Razlika je 3.025 GWh što je ekonomski izvrsno kada se uzmu u obzir tržišne cijene u promatranim razdobljima. Sedam mjeseci ove godine smo imali u mjesečnom saldu izvoz, a u četiri mjeseca uvoz električne energije.

Vidljiv je veliki rast proizvodnje sunčanih elektrana zbog ulaska u pogon novih proizvodnih kapaciteta (408 MW na dan 1.listopada) – 212 GWh više u odnosu na isto razdoblje prošle godine i dobra proizvodnja vjetroelektrana – 178 GWh više te smanjenje proizvodnje geotermalnih elektrana.

Pregled energetskih kretanja u studenom

Hidroelektrane su imale dominantnu ulogu u proizvodnji električne energije u studenom. TE Plomin imala je smanjenu proizvodnju (108 GWh) tijekom mjeseca zbog velike proizvodnje hidroelektrana. NE Krško je do 17. studenog bila u kvaru, proizvela je 96 GWh u studenom, a moguća proizvodnja je trebala biti 250 GWh. Ovaj manjak se također nadoknadio većom proizvodnjom električne energije hidroelektrana. Maksimalna dnevna proizvodnja vjetroelektrana iznosila je 18.612 MWh.

Obnovljivi izvori energije su 41 sat u studenom u potpunosti podmirivali potrošnju električne energije, a na dnevnom nivou tijekom jednog dana.

Proizvodnja vjetroelektrana i sunčanih elektrana u studenom

Tijekom studenog u probni je pogon ušla VE Bruvno snage 45 MW tako da instalirana snaga svih vjetroelektrana iznosi 1160,15 MW, odnosno odobrena snaga za priključak na mrežu je 1136,85 MW. Ukupna proizvodnja vjetroelektrana u studenom je iznosila 254.801 MWh, a faktor korištenja snage je bio 32,4 %.

Vidljiv je veliki skok u proizvodnji sunčanih elektrana u ovoj godini te mjesečne (sezonske) oscilacije zbog promjena u insolaciji. U godišnjoj bilanci 70% proizvodnje sunčanih elektrana ostvari se u razdoblju travanj-rujan.

Sunčane elektrane su od siječnja do studenog 2023. godine proizvele 289 GWh električne energije. Prema prognozama od 1. prosinca, proizvodnja s ovom tehnologijom dosegnut će u 2023. godini preko 300 GWh, premašivši tako proizvodnju za cijelo razdoblje od 2019. do 2022. godine koje je iznosilo 297 GWh.

Na dnevnom su nivou obnovljivi izvori energije (bez velikih hidroelektrana) 5. studenog pokrili 44,1% potrošnje, odnosno gotovo pola električne energije koju smo potrošili taj dan došlo je iz obnovljivih izvora.

U izradi ovog izvješća korišteni su javno dostupni podatci objavljeni na stranicama: HEP, HOPS, ODS, HROTE, CROPEX, NE Krško, ENTSO, DZS, RTE France, RED Electrica, World Data, IEA, EEX, EPEX, IRENA

Objavljene analize u mjesečnim OIEH izvješćima stavljamo na raspolaganje svima onima koji žele biti informirani o radu i razvoju hrvatskog elektroenergetskog sustava. Kvaliteta i kontinuitet usluge koju pružamo u ovim analizama proizlazi iz održive vizije usredotočene na kulturu informiranja o radu i razvoju obnovljivih izvora energije u našoj zemlji.
www.oie.hr

Potpisano je 30 Ugovora o energetskoj obnovi vrijednih 74 milijuna eura. U prostoru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dodijeljeno je 30 Ugovora o energetskoj obnovi zgrada javnog sektora. Svečanosti dodjele ugovora nazočio je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, potpredsjednik Vlade i ministar Branko Bačić, ministar Davor Filipović te direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen.

Trideset ugovora ukupne vrijednosti 73,8 milijuna eura, od kojih bespovratnih 36,44 milijuna eura, uručeno je za energetsku obnovu bolnica, domova zdravlja, škola i ostalih javnih zgrada opće namjene, a bespovratni dio osiguran je iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Ugovori su sklopljeni temeljem Poziva Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine koji je bio otvoren u razdoblju od 17. ožujka 2023. do 23. svibnja 2023. godine.

Premijer Plenković naglasio je da su sredstva Europske unije ogromna financijska poluga za investicije, vezane ne samo za obnovu od potresa, već i za energetsku učinkovitost zgrada. Kao ključnu poruku istaknuo je da su energetski obnovljene zgrade one koje više štede i više vrijede te dodao da je to dugoročna investicija u jedan od 4 temeljna pravca Vladine politike, a to su digitalna tranzicija, demografska revitalizacija, dekarbonizacija i ulaganje u obrazovanje.

Na početku je zahvalio svima na dobro pripremljenim projektima ukupne vrijednosti 74 milijuna eura, od čega je gotovo polovica sufinanicrana bespovratnim sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost.

Podsjetio je da je Vlada u srpnju 2020. pregovarala Višegodišnji financijski okvir te kazao da se tada postigao veliki politički dogovor i snažan odgovor na krizu. „Sve ovo što se danas radi je zahvaljujući političkom dogovoru na najvišoj razini Europske unije kako pomoći državama članicama nakon velikih ekonomskih posljedica pandemije covida 19“, kazao je premijer.

Sredstva EU ogromna poluga za investicije

Nastavio je da se tada uspješno dogovorila dodjela bespovratnih sredstava i vrlo povoljnih zajmova u ukupnom iznosu od 10,5 milijardi eura. Povrh toga, Hrvatska je imala i 15 milijardi eura iz redovitog sedmogodišnjeg financiranja, zajedno sa sredstvima iz Fonda solidarnosti.

Istaknuo je da je to ogromna financijska poluga za investicije, vezane ne samo za obnovu od potresa, već i za energetsku učinkovitost zgrada.

„Ključna poruka: Energetski obnovljene zgrade su zgrade koje više štede i više vrijede“, kazao je predsjednik Vlade i dodao da je to dugoročna investicija u jedan od 4 temeljna pravca Vladine politike, a to su digitalna tranzicija, demografska revitalizacija, dekarbonizacija i ulaganje u obrazovanje.

„Čestitam svima koji ste bili spremni s kvalitetnim projektima i temeljem kriterija uspjeli u javnom pozivu“, zaključio je premijer i dodao da je današnjih 30 ugovora samo dio mozaika cjelokupne obnove.

Za energetsku obnovu privatnih i javnih zgrada osigurana značajna financijska sredstva

Potpredsjednik Vlade i ministar Branko Bačić predstavio je cjelokupnu alokaciju namjenjenu za energetsku obnovu zgrada kako privatnog tako i javnog sektora.
Istaknuo je kako je energetska obnova zgrada jedan od ključnih preduvjeta za ostvarenje ciljeva energetske samodostatnosti Hrvatske i smanjenja potrošnje energije koju dobivamo iz ugljikovodika čime postižemo ciljeve očuvanju klime i smanjenja emisije stakleničkih plinova definiranih u projektima Zelena Hrvatska i Zelena Europa. U tom projektu Ministarstvo je u svibnju raspisalo javni poziv za energetsku obnovu zgrada javnog sektora na koji se prijavilo 386 korisnika za vrijednosti projekata 307 milijuna eura. S obzirom na limitirana raspoloživa sredstva osigurali smo ih za 32 projekta ukupne vrijednosti 77 milijuna eura, rekao je Bačić.

Najavio je da će se kroz dodatak Nacionalnom programu za oporavak i otpornost koji su u kolovozu dostavili Europskoj komisiji i odobren je pa ćemo istom projektu dodatno alocirati 60 milijuna eura za još veći projekata i osigurati energetsku obnovu zgrada za značajno veći broj korisnika. Njome se značajno smanjuje potrošnja toplinske i primarne energije i izračunali smo da ćemo na prihvaćena 32 projekta imati uštedu od 71 posto, a primarne 94 posto, naglasio je ministar Bačić napominjući da zgradarstvo participira sa 55 posto utroška energije u Hrvatskoj, a primjerice promet s 35 posto.

Zbog izuzetno velikog interesa za energetsku obnovu generalno, pa tako i energetsku obnovu zgrada javnog sektora, u okviru Prijedloga dodatka Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, za postojeće reforme planira se i nastavak započetih investicija energetske obnove zgrada javnog sektora neoštećenih u potresima, za što je planirana dodatna alokacija u iznosu od 60,18 milijuna eura kojom se predviđa sufinanciranje dodatnih uspješnih projektnih prijedloga u okviru Poziva u sklopu kojeg su danas dodijeljeni ugovori.

Podsjetimo cilj Poziva bio je provođenje integralne energetske obnove, dubinske obnove i sveobuhvatne obnove zgrada javnog sektora neoštećenih u potresima sukladno Programu energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje do 2030. godine, koja će rezultirati uštedom godišnje potrebne toplinske energije za grijanje od najmanje 50% (QH,nd) i uštedom godišnje primarne energije od najmanje 30% (Eprim) u odnosu na stanje prije obnove na razini svakog projektnog prijedloga te smanjenjem emisija CO2, što će pridonijeti dekarbonizaciji zgrada.

Od 30 sufinanciranih projekata dubinska obnova će biti provedena na 25, a sveobuhvatna na 5 zgrade javnog sektora. Prijavitelji su prepoznali prednosti dubinske obnove koja uz mjere energetske učinkovitosti na ovojnici obuhvaća i mjere na tehničkim sustavima, što u konačnosti rezultira smanjenjem godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (QH,nd) i primarne energije (Eprim) na godišnjoj razini od najmanje 50% u odnosu na stanje prije obnove, kao i sveobuhvatne obnove koja obuhvaća optimalne mjere unaprjeđenja postojećeg stanja. Odabrani projekti bilježe prosječnu uštedu godišnje potrebne toplinske energije za grijanje od 71% (QH,nd), dok je prosjek ušteda godišnje primarne energije još veći i iznosi gotovo 94% (Eprim).

Pritom ističemo kako sveobuhvatna obnova, osim mjera energetske obnove (integralne ili dubinske), obuhvaća i mjere za unaprjeđenje mehaničke otpornosti i stabilnosti zgrade kojima će se povećati potresna otpornost zgrade za najmanje 10% iznad postojeće, a može obuhvaćati i mjere za povećanje sigurnosti u slučaju požara te mjere za osiguravanje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta. Navedene mjere predviđene su u svih 5 odabranih projekata sveobuhvatne obnove. Kako se Pozivom podupiralo i korištenje obnovljivih izvora energije (OIE), vrijedi istaknuti kako će na 30 projekata energetske obnove zgrada javnog sektora biti ugrađena čak 64 sustava koji koriste OIE.
mpgi.gov.hr

Premijer Andrej Plenković rekao je u petak na Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama da Hrvatska mora nastaviti ulagati u obnovljive izvore energije. Istaknuo je da su ciljevi ove konferencije ubrzavanje energetske tranzicije, povećanje ulaganja u energetsku učinkovitost i smanjenje uporabe fosilnih goriva.

Premijer Plenković naglasio je kako je cilj ove konferencije napraviti pregled stanja u ispunjenju ciljeva energetske tranzicije.

- Došli smo na konferenciju stranaka o klimatskim promjenama, UN-ova konferencija u Dubaiju. Zahvalni smo organizatorima i glavnom tajniku UN-a. Ključ ove konferencije je da se napravi globalni pregled stanja u smislu ispunjenih ciljeva i aktivnosti kada je riječ o naporima, možemo reći - cijele svjetske zajednice za mjere kojim bi se spriječilo globalno zatopljenje, rekao je.

- Ključ ove konferencije je da se ubrza tranzicija, dakle, s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije. Da se ubrzaju investicije na energetsku učinkovitost i da se smanji korištenje fosilnih goriva, istaknuo je.

Panel o adaptaciji
Premijer Plenković osvrnuo se i na sudjelovanje na panelu o adaptaciji koji se odnosi na usklađivanje zakonodavnog okvira.

- Bilo nas je četrdesetak, mahom predsjednika i premijera. Poanta adaptacije je da su i naši globalni, kontinentalni, europski, nacionalni i lokalni planovi, bilo kad je riječ o zakonodavnom okviru ili kada je riječ o mjerama i investicijama - kompatibilni s ciljevima i mjerama koje radimo, rekao je.

On je kako kaže, izdvojio činjenicu da je Hrvatska 12. zemlja po ispunjenju globalnih UN-ovih ciljeva održivosti.

- Ja sam danas izdvojio primjer turističkog sektora koji je za Hrvatsku osobito važan. Mi smo 18. svjetska destinacija. Imamo 20 milijuna turista godišnje na zemlju koja ima manje od 4 milijuna ljudi. Nastojali smo povezati činjenicu da smo 12. po ispunjenju globalnih UN-ovih ciljeva održivosti s novim zakonom o turizmu, rekao je.

Ulaganje u geotermalne izvore
Premijer je ustvrdio kako se mora nastaviti s politikom ulaganja te posebno izdvojio geotermalne izvore energije.

- Mi moramo nastaviti s našom politikom ulaganja u obnovljive izvore energije. Primjerice, recentan natječaj i ulaganja u geotermalne izvore, rekao je.

- Ministar je nedavno o tome govorio. Hrvatska, kada je riječ o obnovljivim izvorima energije, kada je riječ o proizvodnji struje, je peta na razini EU-a. Mi tu stojimo relativno dobro i moramo učiniti još napora u tom smjeru, zaključio je.
vijesti.hrt.hr