Europa izgleda odustaje od klasičnog automobilskog biznisa u kojem sve više dominira Daleki istok i od klasičnog kupovanja osobnog automobila. Najam automobila prema potrebi bi mogao obilježiti budućnost automobilskog prijevoza. Geneva Motor Show je jedan od najznačajnijih salona automobila u čitavoj povijesti moderne mobilnosti. Ništa neobično, prva je Ženeva održana daleke 1905. godine, kad bi mjesto održavanja bio poznati ženevski sajamski prostor Pallexpo. Ali nije: Geneva Motor Show, i to baš pod tim nazivom, održat će se u Kataru!

Ženeva kao da je jedva dočekala 2020. godinu i početak pandemije kako bi, čini se zauvijek, ukinula sajam u svom gradu. Iako se mislilo da će sajmovanje u tom bogatom i jako skupom švicarskom gradu ipak nastaviti 2022. godine – nije, sajam je preselio u bogati dio arapskog poluotoka. K tome, ukinuo se i salon automobila u Frankfurtu, dok na bijenalni Pariški sajam dolaze uglavnom samo francuski proizvođači.

Kina sve jača
Europa se, još više u najavama i naznakama odmiče od klasičnog automobilskog biznisa. Iako nakon osam mjeseci, svega dvije države EU-a i pridruženih zemalja kao što su to Norveška, Švicarska ili Island bilježe pad prodaje – riječ je o Mađarskoj i već spomenutoj Norveškoj, potpuno je točno da Stari kontinent permanentno traži nove modalitete mobilnosti, posebno kad je riječ o urbanim sredinama. Evidentno je da se strateški odlazi od automobila koje pokreću derivati fosilnih goriva te da se sve okreće struji.

Uostalom, 2050. godine, koja i nije tako daleko kao što se čini, trebala bi u Europi u cijelosti prestati prodaja klasičnih benzinaca, dizelašima će se to dogoditi mnogo ranije te će se tržište dominantno okrenuti struji. Nedavno je tako na Automotodromu Grobnik održan i zanimljivi panel u kojem je Krešimir Bago, jedan od čelnika hrvatske ispostave Toyote kao i ponajbolji domaći poznavatelj mobilnosti uz pomoć vodika, pojasnio kako u vremenima koja dolaze svakako treba računati i na taj, još čišći energent od struje. Kako bi potkrijepio odlučnost jednog od najvećih proizvođača automobila na svijetu, dovezao se Toyotinim Miraijem na Grobnik, iako u Hrvatskoj ne postoji ni jedno mjesto gdje bi se vodik mogao »tankati«. Istina, i kod vodika, kao i kod struje, postoje slični problemi sa skladištenjem, vodik naime traži goleme spremnike što značajno povećava težinu samog automobila.

Europa se na neki način naprosto umorila od klasične mobilnosti. Veliki gradovi su za klasičnu komunikaciju osobnim automobilima postali besmisleni. Njihovi stanovnici, posebno mlađe dobi, odustaju od vlasnišva, dominantno koriste klasični komunalni transport, od metroa do tramvaja, tako da se njihov stav prema automobilima može definirati kao »koristim samo kad mi treba«. Drugim riječima, koriste rent-a-car nekoliko puta godišnje jer osim što se automobilima u gradovima samo gmiže i gubi vrijeme, njihovo parkiranje može imati cijenu koja je na razini najma stana. Istina, pogledamo li prodajne brojke automobilskih kompanija u prvih osam mjeseci 2023. godine, negativne brojke bilježi, riječ je dakako o zemljama koje smo spomenuli i u uvodu teksta, svega njih pet: Citroen, Fiat, Mitsubishi, Honda i Jaguar. No, ono što je evidentno, silno jačaju kineski prizvođači automobila.

Drugačiji svijet
Ne bi stoga čudilo da se i oni pridruže korejskim i japanskim automobilskim divovima te da u velikoj mjeru zavladaju Europom. Daleki istok, istina bez Kineza, to je već učinio u SAD-u pa su tako japanski, sve više i korejski proizvođači, u cijelosti bacili na koljena nekad moćnu američku automobilsku industriju.

U Europi je i dalje uvjerljivo najznačajnji proizvođač VW grupacija, dok sve ostale europske tvrtke, okupljene u grupacije Stelantis i Renault, jedva dosežu VW. K tome, Nijemci se jedini s dalekoistočnim proizvođačima bore u SAD-u, tako da se i iz toga naziru neki odgovori. Nastavak jačanja Kineza, posebno kad zadovolje potrebe na svom golemom tržištu, mogli bi se krajnje negativno odraziti na nenjemačke proizvođače tako da nas ne bi trebalo začuditi ako njihovim vlasnicima ne postanu upravo Kinezi. Uostalom, njihov je već Volvo, dok su engleski proizvođači poput Jagura u vlasništvu Indijaca.

Svijet se naprosto mijenja što se jako lijepo oslikava i unutar automobilske industrije. Dominatna proizvodnja i prodaja sele u Kinu, vrlo brzo će isti proces krenuti i u Indiji, dok se zapadna Europa i SAD okreću redefiniranju potrebe za mobilnošću. U svakom slučaju sve manje postaje važna kategorija posjedovanja, sve više korištenja prema potrebi.

Hrvatskoj odgovara prelazak na struju
Hrvatska je zemlja koja bi mogla, pa i morala snažnije prigrliti električne automobile. S obzirom na to da električnu energiji može u najvećoj mjeri dobivati iz obnovljivih izvora, posebno kad pogledamo hidropotencijal, kao i zalihe plina, tako da proizvodnja električne enregije može biti čista i, s obzirom na to da se jako forsira proizvodnju električnih automobila, jako dohodovna. Povećanje broja električnih vozila značilo bi i korištenje vlastite energije, odnosno zaradu domaćih energetskih kompanija.
www.zadarskilist.novilist.hr

 Belgijski operater prijenosnih sistema Elia priopćio je da je dobio dozvolu za nastavak gradnje prvog energetskog otoka Princess Elisabeth. Otok se sastoji od energetskog centra udaljenog 45 kilometara od obale, koji će povezivati belgijski kopneni električni sustav s novim vjetroelektranama i dodatnim interkonektorima iz Velike Britanije i Danske. Ključni uvjet za razvoj je bio upravo dobivanje dozvole za koju je kompanija Elia aplicirala u siječnju ove godine. Izgradnja će trajati oko dvije godine.

Belgija je lider u oblasti vjetra na moru i ubrzava tranziciju energije kroz četverostruko povećanje kapaciteta u belgijskom Sjevernom moru, gradnjom energetskog otoka i novih interkonektora sa zemljama koje okružuju Sjeverno more, rekla je Tinne Van der Straeten, belgijska federalna ministrica energetike.

Dodala je da će novi energetski otok postati offshore centar za energiju vjetra koji će pružati održivu pristupačnu energiju za Belgijce i kompanije te da će pretvoriti Sjeverno more u 'postrojenje zelene energije'. Lokacija na kojoj će Elia napraviti betonske temelje za otok nalazi se u Vlissingenu, a pripreme za budući posao su već počele i predvode ih belgijske firme DEME i Jan De Nul.

Elia trenutno dovršava dizajn otoka koji uključuje i prirodu kako bi se zaštitile morske i kopnene životinje. Ovaj prijedlog će biti dostavljen kasnije ove godine. Dizajn je razvijen u suradnji s vanjskim stručnjacima kako bi se vidjelo koji elementi se mogu promijeniti ili dodati kako bi se povećala bioraznolikost na otoku i oko njega.

Van der Straeten je napomenula da novi planovi ne smiju zanemariti morski život ispod i iznad površine vode te je pohvalila kompaniju Elia za rad na dizajnu koji uključuje prirodu i koji će je nastojati zaštititi, a možda čak i obnoviti vodeni život. Otok će imati ogroman utjecaj na proizvodnju energije u Belgiji. 'Planiramo nastaviti razvoj Sjevernog mora kao belgijskog vodećeg energetskog centra, a ovaj otok će biti ključni dio tog procesa', rekao je Vincent Van Quickenborne, zamjenik belgijskog premijera i ministar pravde i Sjevernog mora.

On je otok nazvao drugom zonom offshore vjetra te je kazao da će prve turbine biti puštene u rad 2028. godine i da će isporučivati dodatnu 'zelenu' energiju mnogim Belgijcima. Projekt će biti prvi u kojem neka zemlja u svijetu instalira vjetroturbine u zaštićenim morskim područjima.
www.tportal.hr

Ulaganje u solarnu elektranu danas se isplati već za šest do osam godina. Koliko stanovnici Hrvatske koriste obnovljive izvore energije, posebice sunčevu energiju i koliko ona ušteda može donijeti jednom kućanstvu? Koliko košta ugradnja solarnih panela? Pitanja su to na koje smo odgovore potražili kod Zelene energetske zadruge (ZEZ) koja je osnovana 2013. godine u sklopu projekta "Razvoj energetskih zadruga u Hrvatskoj" koji je provodio Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj.

Po završetku projekta ZEZ nastavlja samostalno djelovanje i do danas postaje krovna organizacija za područje energetskog zadrugarstva u Hrvatskoj i regiji. Misija im je pomoći građanima u razvoju, investiranju i korištenju obnovljivih izvora energije. Za početak nas je zanimalo kakva je situacija s obnovljivim izvorima energije u Hrvatskoj – koliko se koriste, to jest, koliko se koristi sunčeva energija u kućanstvima. Iz ZEZ-a su nam rekli kako Hrvatska ima velik potencijal za proizvodnju obnovljive energije, a time i energetsku samodostatnost te smanjenje uvoza električne energije.

"Obnovljivi izvori energije Hrvatska nedavno su izvijestili da bi do kraja ove godine obnovljiva energija mogla ostvariti udio veći od 70% godišnje proizvodnje električne energije, što bi Hrvatsku u tom području svrstalo u top 5 zemalja Europske unije. Pritom, trenutno oko pola naše obnovljive energije proizvode hidroelektrane i postoji još puno prostora za povećanje proizvodnje iz drugih obnovljivih izvora. Iako ulaganja u solarnu energiju postaju sve intenzivnija – primjerice, broj solarnih elektrana za kućanstva u Hrvatskoj se od početka 2022. do početka 2023. udvostručio – udio solarne energije u proizvodnom miksu trenutno iznosi tek oko 2%", rekli su iz ZEZ-a za portal Generacija.hr.

Dodali su kako je u 2022. godine, prema instaliranoj snazi fotonaponskih elektrana po stanovniku u zemljama Europske unije (prvih i posljednjih pet zemalja), Nizozemska bila na čelu Europske unije s 815,4 W po stanovniku. Istovremeno, Hrvatska se nalazila na pretposljednjem mjestu s 26,9 W instalirane snage fotonaponskih sustava po stanovniku, što je višestruko manje od zemalja koje godišnje imaju puno manje sunčanih sati u odnosu na Hrvatsku.

Dobrobiti solarne energije
Zanimalo nas je i to kako potiču građane na zelene odluke. "U ZEZ-u smo fokusirani na poticanje građana na ulaganje u solarnu energiju, s obzirom na njen velik potencijal i iskoristivost u svakom dijelu Hrvatske. Smatramo da svaki građanin treba moći iskoristiti dobrobiti solarne energije. Jedna mogućnost je da građani ulože u vlastitu solarnu elektranu. Kroz niz besplatnih edukativnih aktivnosti, poput Turneje Dobra energija u sklopu koje smo u zadnje tri godine održali besplatna predavanja o solarnoj energiji za kućanstva u preko 30 gradova u Hrvatskoj, pomažemo im prikupiti prve informacije i osnažujemo za donošenje odluke o ulaganju", napomenuli su iz te zadruge.

Uz to, istaknuli su kako pomažu građanima kroz sve administrativne i tehničke korake realizacije solarne elektrane putem servisa Na sunčanoj strani.

"S njima smo od prikupljanja prvih informacija, izrade glavnog projekta, do pronalaska instalatera i ugradnje. Tu nam se također mogu obratiti za pomoć pri apliciranju za lokalne i države poticaje za solarne elektrane. Druga mogućnost je udruživanje građana u energetske zajednice kako bi zajedno ulagali u projekte obnovljive energije, te samostalno proizvodili i dijelili energiju. To je prilika za sve građane koji možda nemaju uvjete za ugradnju vlastite solarne elektrane da iskoriste prednosti solarne energije", dodali su.

Energetske zajednice
Osvrnuli su se i na energetske zajednice koje predstavljaju novu vrstu tržišnog aktera te drugačiji način i pristup poslovanju, što je prepoznato kroz EU direktive i hrvatsko zakonodavstvo.

"Njihova primarna svrha nije stvaranje profita već pružanje okolišnih, društvenih i ekonomskih koristi svojim članovima. Energetske zajednice došle su u EU direktive inspirirane praksom energetskog zadrugarstva, odnosno građanske energije koja je u nekim europskim zemljama, poput Njemačke i Belgije, praksa već više desetljeća, a koja je inspirirala i osnivanje naše zadruge prije 10 godina. U Europi danas postoji preko 3000 energetskih zadruga čiji članovi zajedno pokreću projekte obnovljive energije, proizvode svoju struju, te donose dodanu vrijednost svojoj lokalnoj zajednici, kroz zapošljavanja, ulaganjem u društveno korisne projekte, smanjenjem energetskog siromaštva, povećanjem korištenja obnovljive energije i drugo", rekli su iz ZEZ-a.

Dodali su kako istu stvar oni pripremaju ponuditi građanima kroz energetsku zadrugu ZEZ Sunce. "Kroz nju će građani moći ulagati u projekte solarnih elektrana. U prvoj fazi, te će elektrane proizvoditi energiju koja će se prodavati na tržištu ili koristiti na mjestu proizvodnje, a građani-ulagači će od takvih projekata ostvarivati prinose. Dugoročan cilj nam je omogućiti im i dijeljenje energije", poručili su.

Povrat investicije u solarnu elektranu
Kako građane zasigurno zanima što im donosi korištenje sunčeve energije – kakve su uštede i koja su ulaganja za ugradnju solarne elektrane za jedno kućanstvo, iz ZEZ-a su im poručili.

"Za obiteljsku kuću koja godišnje potroši četiri do šest tisuća kWh električne energije, odgovarala bi elektrana od 5 kW čija cjelovita realizacija košta od 6.000 do 8.000 eura. Elektrane od 5 kW su više-manje i prosjek elektrana za kućanstva koje se ugrađuju u Hrvatskoj. Takve male solarne elektrane nude niz prednosti. Osim što smanjuju ovisnost o štetnim fosilnim gorivima i uvozu energenata, kućnom budžetu štede i do 85 posto godišnjeg troška struje. Ulaganje u solarnu elektranu, koja je maksimalno učinkovita barem dvadesetak godina, danas se isplati već za šest do osam godina. Razdoblje povrata ulaganja u solarnu elektranu postajat će sve kraće s očekivanim rastom cijena električne energije u budućnosti, a moguće ga je dodatno ubrzati korištenjem poticaja i drugim prilikama za sufinanciranje."

Sve koje zanima ulaganje u solarnu elektranu, a nisu sigurni imaju li potrebne uvjete te bi li im se ovo ulaganje isplatilo, pozivaju da im se neobvezno jave na servis Na sunčanoj strani, da prikupe prve informacije i saznaju kako iskoristiti prilike koje se nude u području solarne energije.
www.direktno.hr

Europa bi se mogla riješiti ovisnosti o fosilnim gorivima i stvoriti samoodrživ energetski sektor ulaganjima od oko dva bilijuna eura na solarnu energiju, vjetar i druge obnovljive izvore do 2040. godine, pokazala je nova studija.

U izvješću, koje je objavio Potsdamski institut za istraživanje utjecaja klime, navodi se da će kontinent trebati godišnja ulaganja od 140 milijardi eura do 2030. i 100 milijardi godišnje u desetljeću nakon toga da to postigne.

Dok bi većina iznosa bila potrebna za ekspanziju vjetroelektrana na kopnu, solarni, vodikovi i geotermalni izvori bili bi dodatni stupovi strategije koja bi omogućila da se europske potrebe za električnom energijom osiguravaju isključivo iz obnovljivih izvora do 2030. godine. Trebalo bi još jedno desetljeće da se cijeli energetski sustav, uključujući primjerice grijanje koje trenutno pokreće nafta ili plin, pretvori u obnovljive izvore energije.

"Ove brojke su visoke, ali važno je reći da se procjenjuje da su europske zemlje potrošile 792 milijarde eura u prošloj godini samo na status quo sustava kako bi zaštitile potrošače od učinaka energetske krize izazvane ruskom invazijom u Ukrajinu", navodi se u studiji.

Prošlog mjeseca europski zakonodavci dali su konačno odobrenje pravno obvezujućim ciljevima za brže širenje obnovljive energije u ovom desetljeću, što je središnji dio europskih planova za suzbijanje klimatskih promjena i odustajanje od fosilnih goriva.

Zakon podiže ciljeve EU-a za obnovljivu energiju, zahtijevajući da 42,5 posto energije EU-a bude obnovljivo do 2030., zamjenjujući prethodni cilj od 32 posto.

Znanstvena studija - koju je naručio Aquila Capital, jedan od najvećih europskih privatnih investitora u obnovljive izvore energije - ponovila je kritike industrije prema europskim propisima, tražeći brže odobravanje projekata kako bi se osiguralo postizanje ciljeva.

Rečeno je da će opskrba obnovljivom energijom morati rasti za 20 posto godišnje kako bi zadovoljila očekivanu potražnju za električnom energijom do 2030.
www.jutarnji.hr

Hrvatska će za šest do sedam godina postati značajan proizvođač geotermalne energije, rečeno je u Agenciji za ugljikovodike, tijekom predstavljanja rezultata natječaja za istraživanje i eksploataciju geotermalnih potencijala u Slavoniji, Podravini i Međimurju. Nadmetanje je održano od 28. prosinca 2022. do 1. lipnja 2023. za šest istražnih prostora geotermalnih voda: Leščan, Međimurje 5, Kotoriba, Pčelić, Sječe i Ferdinandovac - 1. Riječ je o geografskom području dravske potoline u kojem je dokazan značajan geotermalni potencijal. Na natječaj je pristiglo 16 ponuda od 11 različitih ponuditelja.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je na temelju provedenog natječaja izdalo dozvole za istraživanje geotermalnih voda na istražnim prostorima ‘Leščan‘ i ‘Međimurje 5‘ Ini, ‘Pčelić‘ i ‘Sječe‘ IGeoPenu (koji se oslanja na društvo iz UK-a), te ‘Kotoriba‘ tvrtci Viola Energy Generation (ponuditelji se oslanja na društvo iz Turske). Za istražni prostor ‘Ferdinandovac‘ nije zaprimljena ni jedna ponuda. Ukupni radovi uključuju izradu 21 geotermalnu bušotinu, a vrijednost ponuđenih istražnih radova iznosi 191,7 milijuna eura. Očekuje se da će ukupna vrijednost investicija doseći će 400 milijuna eura.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović rekao je da je aktiviranje geotermalnih potencijala od iznimne važnosti, jer će se više električne energije proizvoditi u Hrvatskoj. Aktiviranje geotermalnih potencijala po važnosti je usporedio s izgradnjom LNG terminala. I ulaganje u LNG i aktiviranje geotermalnih potencijala su zapravo ulaganje u nacionalnu sigurnost, jer bez energije, hrane i vode nema rasta, razvoja ni opstojnosti. Imat ćemo novih 600 tisuća megavata zelene električne energije, a to je put prema obnovljivim izvorima energije i opskrbljivat ćemo preko 200 tisuća kućanstava – rekao je Filipović. Dodao je da je aktiviranje 400 milijuna eura investicija dodatni impuls u hrvatsko gospodarstvo.

Vrlo smo zadovoljni rezultatima natječaja, jer kompanije koje su pobjednici natječaja imaju tehnološko znanje i dovoljno financijskih sredstava da projekt izvedu do kraja, što nam na neki način garantira uspjeh za proizvodnju električne energije – rekao je predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan. Naglasio je da samo istraživanje traje pet godina, a nakon toga, po ugovoru, slijedi 25 godina proizvodnje. Očekuje se da će pobjednici natječaja u prvoj godini prvo provesti seizmičke radove, a u drugoj i trećoj krenuti s bušenjima.  Već nakon prve bušotine i ispitivanja prvih bušotina imat će ideju o potencijalu ležišta, što je dovoljno da se odredi kakva se elektrana može izgraditi – rekao je Krpan, dodavši da će Hrvatska kroz šest, sedam godina postati značajan proizvođač geotermalne energije.
www.lidermedia.hr

 

Varaždinske geotermalne elektrane
U Varaždinskoj županiji postoje svi preduvjeti za izgradnju geotermalne elektrane snage oko 16 megavata, potvrdila su istraživanja geotermalnog polja Lunjkovec – Kutnjak. Riječ je odličnim vijestima s jednog od najvećih eksploatacijskih geotermalnih polja u Hrvatskoj koji se prostire na 99 kilometara kvadratnih, a na kojem je istraživanja pokrenula javna tvrtka Bukotermal d.o.o. u vlasništvu Varaždinske županije (85 posto) i Općine Mali Bukovec (15 posto).

Na dubini od 2,4 kilometra

Najzahtjevniji je to i najkompliciraniji projekt koji je Varaždinska županija pokrenula i financira od svoga postojanja, a čiji su rezultati u ponedjeljak navečer predstavljeni na samoj istražnoj bušotini. Istraživanja su privedena kraju nakon pune dvije godine i rezultati su sjajni. Utvrđeno je da je na dubini od 2430 metara nalazište geotermalne vode topline 142,03 stupnja, što je odličan potencijal za proizvodnju električne energije. Sljedeći korak je izrada idejnog rješenja te ishođenje okolišnih uvjeta. Nakon toga će početi projektiranje same geotermalne elektrane. Što će se sve na ovom području graditi uz geotermalnu elektranu, ovisi, naravno, o odluci županijskih vijećnika, no toplinsku energiju svakako planiramo iskoristiti za grijanje plastenika i staklenika u ovom kraju poznatom po poljoprivrednoj proizvodnji. Uz to, postoji i mogućnost korištenja geotermalnih voda u turističke svrhe – istaknuo je župan Anđelko Stričak i čestitao svima koji su bili uključeni projekt.

Malobukovački načelnik Darko Marković podsjetio je da su istraživanja počela 2021. godine nakon dvije godine priprema tijekom kojih je bilo potrebno izraditi nekoliko desetaka idejnih i glavnih projekata, studija i elaborata. Ishođena su i dva najvažnija dokumenta, Rješenje o utvrđivanju količina i kakvoći rezervi te Rješenje o utvrđivanju eksploatacijskog polja geotermalnih voda “Lunjkovec-Kutnjak”. Na području eksploatacijskog polja možemo izgraditi geotermalnu elektranu snage oko 16 megavata, a uz to će se moći koristiti toplinska energija snage oko 90 megavata. Sve su to izvanredni podaci koji će promijeniti smjer gospodarskog razvoja Općine Mali Bukovec, a i cijele Varaždinske županije. Ovaj rezultat prije svega možemo zahvaliti financijskom angažmanu Varaždinske županije i angažmanu župana Stričaka pri ishođenju svih potrebnih dokumenata. Jedva čekamo, ne samo mi, nego i naši mještani da krene gradnja geotermalne elektrane, a vjerujem da će to svakako biti u sljedećih 1,5 do 2,5 godine – naveo je načelnik Marković.

50 milijuna eura

Pred tvrtkom ‘Bukotermal’ sada je šestomjesečno razdoblje u kojem mora definirati način eksploatacije polja Lunjkovec – Kutnjak te ishoditi mjere zaštite okoliša i prirode, a glavni cilj je izgradnja jedne ili više geotermalnih elektrana, kao i postrojenja za korištenje topline, prije svega u gospodarske svrhe. U projekt je dosad uloženo više od 2,5 milijuna eura, a to je manji dio od sveukupnih troškova koji nas očekuju pri projektiranju i gradnji elektrane. Za realizaciju i finalizaciju cjelokupnog projekta potrebno nam je oko 50 milijuna eura. Uskoro slijedi projektiranje elektrane i vrelovoda, a ujedno pokrećemo aktivnosti za otvaranje novih bušotina i istraživanja na ovom eksploatacijskom prostoru kako bi se u potpunosti iskoristio njegov potencijal – rekao je direktor Bukotermala Alen Požgaj.

Da je riječ o odličnim vijestima, potvrđuje i podatak da je u Hrvatskoj u zadnjih 20-ak godina, otkako su se stvorili uvjeti za ulaganje u obnovljive izvore energije, u pogonu tek jedna geotermalna elektrana, a na zadnji natječaj za istraživanje šest geotermalnih polja u Republici Hrvatskoj prijavilo se 11 ponuditelja, od kojih su samo tri uspjela ishoditi dozvole za istraživanje geotermalnih voda. Prilikom predstavljanja rezultata spomenutog natječaja, ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović rekao je da je aktiviranje geotermalnih potencijala po važnosti jednako izgradnji LNG terminala, što zapravo predstavlja ulaganje u nacionalnu sigurnost. Upravo je te vrijednosti geotermalnog polja Lunjkovec – Kutnjak na svojem području prepoznala Varaždinska županija i krenula ulagati u buduću gradnju geotermalne elektrane koja u potpunosti predstavlja proizvodnju zelene električne energije za kojom među opskrbljivačima i krajnjim kupcima postoji sve veći interes.
www.zagorje-international.hr

 

Možemo učiniti Hrvatsku energetski samodostatnom, ali...
Podravina, Međimurje i Zagorje leže na gotovo neiscrpnim izvorima energije. Riječ je o geotermalnim izvorima za koje stručnjaci kažu da bi mogli Hrvatsku učiniti ne samo zelenom, nego i samodostatnom u proizvodnji električne i toplinske energije. Cijela Panonska nizina leži na vrelim jezerima koja su potencijalno energetski potentna više nego Nuklearna elektrana Krško.
Već i prvi rezultati bušenja u Legradu više su nego ohrabrujući jer se pokazalo da se radi o izdašnim nalazištima vrele vode.

Velik potencijal
Paralelno s tim istražnim radovima Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja raspisalo je natječaj za dodjelu dozvola za istražna bušenja na šest istražnih prostora: Leščan, Međimurje 5, Kotoriba, Pčelić, Sječe i Ferdinandovac-1. Riječ je o geografskom području Dravske potoline u kojem je dokazan značajan geotermalni potencijal.
Potencijal istražnih prostora identificiran je u ranijim bušotinama nastalim za potrebe istraživanja i eksploatacije nafte i plina, što sad uvelike smanjuje rizik i troškove budućim investitorima. Treba istaknuti kako temperatura na svim lokacijama omogućuje proizvodnju električne energije, dok je ukupni potencijal svih lokacija oko 600.000,00 MWh električne energije.
Na natječaj je pristiglo 16 ponuda različitih ponuditelja i to za pet od šest ponuđenih istražnih prostora. Radi se o renomiranim domaćim i inozemnim kompanijama koje svoj portfelj žele diverzificirati novim, sigurnim i jakim energetskim projektima. Ponuditelji i društva na koja se ponuditelji oslanjaju su poznate i ugledne europske kompanije iz Hrvatske, Turske, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Švedske i Italije, istaču iz Ministarstva. Nažalost, za polje u Ferdinandovcu nije stigla niti jedna ponuda.

Jednako velika birokracija
Sve bi ovo moglo izgledati kao početak lijepe priče, ali čini se kako njen kraj nije tako blizu kako se čini. Jer, od početka istražnih radova do gradnje elektrana, staklenika, sustava za hlađenje i grijanje ispriječio se standardni hrvatski problem. Riječ je o moru nefunkcionalne birokracije koja priječi investitore u izgradnji objekata koji bi vrelu vodu iz podzemlja pretvarali u energiju i potom je distribuirali do potrošača.

Naši zakoni i pravilnici nisu životni kao u zemljama poput Turske i Mađarske gdje se ide na ruku investitorima. Kao da nismo svjesni da ležimo na bogatstvu koje želi svaka zemlja u namjeri da proizvodnjom energije ostavi što manji karbonski otisak u atmosferi, izjavio nam je načelnik Općine Legrad Ivan Sabolić. Na području Legrada investitori upogonjuju već drugu istražnu bušotinu nakon što je prva pokazala više nego poželjne rezultate.
Na naš upit o neprohodnosti birokracije iz Ministarstva gospodarstva demantiraju Sabolića riječima kako je Hrvatska u Europi primjer države koja ima jasno i transparentno regulirane procedure za istraživanje i eksploataciju geotermalnih voda, te su sve dosadašnje informacije koje smo dobili od investitora upravo suprotne od navoda iz upita.
– Kao primjer možemo navesti i turskog investitora koji istražuje geotermalne vode u energetske svrhe na području istražnog prostora Legrad-1, a koji je u prosincu 2020. dobio dozvolu za istraživanje te trenutno izrađuje već svoju drugu bušotinu, s time da je izrada prve započela u veljači 2023. pa sama ta činjenica govori u prilog kako procedura istraživanja geotermalnih voda ne traje godinama – odgovor je pristigao iz Ministarstva.
Prvi čovjek Legrada Ivan Sabolić kaže da dodjela koncesije za istraživanje jest transparentna. Ipak, problemi nastaju kad investitori pokušavaju ishoditi dozvole za gradnju elektrana i cjevovoda.

Zakone i pravila ne donose ljudi s terena
Osim toga, koncesionar i prije nego što krene u istražne radove, dakle u trenutku kad još nije siguran hoće li naći prikladno nalazište geotermalnih voda, mora zakupiti od HOPS-a kvote za obnovljive izvore energije. To dodatno ulaganje čini nesigurnim – objašnjava Sabolić.
Uz to, natječaj HOPS-a za elektroenergetsku suglasnost objavljuje se samo jednom godišnje i traje svega dva mjeseca. Nažalost, pravila i zakone u nadležnom ministarstvu pišu ljudi koji nikad nisu bili na terenu i oni su najveća kočnica ulagačima. Sabolić kaže da u izdavanju dijela dozvola sudjeluje i nekoliko ministarstava što je nonsens, jer sve se to može staviti pod jednu kapu i ubrzati procedure.
– Žalosno je da ležimo na bogatstvu, a ne znamo što bismo s njim – tvrdi Sabolić i osvrće se na odgovor koji smo dobili iz Ministarstva gospodarstva. Kaže, ako je sve idealno i procedura je besprijekorno glatka, pita se zašto onda na području Hrvatske imamo samo jednu elektranu naslonjenu na geotermalne izvore i k tome postoje pravni sporovi vezani za nju.
– Nekoliko puta sam govorio o toj temi za medije. Svaki put sam istaknuo susjednu Mađarsku koja može poslužiti kao dobar primjer iskorištavanja geotermalnih izvora u energetske svrhe. Tamo investitori ne lutaju po hodnicima raznih ministarstava, nego se sve rješava pod jednim krovom i efikasno – tvrdi Sabolić te još jednom ponavlja tezu kako problem leži u tome što zakonodavac u isti koš svrstava vjetroelektrane, solare i geotermale ne uvažavajući specifičnosti svakog od tih izvora zelene energije.
www.glaspodravine.hr

 

Zanemarena vrsta obnovljive energije bila bi dovoljna za 200.000 kućanstava u Hrvatskoj
Geotermalna energija mogla bi privući 400 milijuna eura ulaganja. Iako je u Hrvatskoj trenutno operativna tek jedna geotermalna elektrana (GTE) Velika Ciglena kod Bjelovara, potencijal za iskorištavanje ove obnovljive energije je lani s dotadašnjih 500 MW povećan na minimalno 1000 MW instaliranih kapaciteta.

Da se na tome ozbiljno radi pokazuje niz projekata koji su u nekoj fazi realizacije, ali i prošlotjedna odluka Agencije za ugljikovodike koja je dodijelila koncesije za šest istražnih područja za korištenje geotermalne energije s ukupnim potencijalom proizvodnje od 600 tisuća megavatsati (MWh) električne energije godišnje. To je jednako godišnjoj prosječnoj potrošnji 200 tisuća hrvatskih kućanstava.

Vrijednost istražnih radova u ovom natječaju procijenjena je na više od 191 milijun eura, a ukupna vrijednost investicija u slučaju pozitivnih rezultata istraživanja i utvrđenog potencijala te realizacije projekata u cijelosti iznosi preko 400 milijuna eura. Na ovaj natječaj je pristiglo 15 ponuda, od 11 ponuđača, nakon čega su izdane dozvole za istražne radove na pet od šest ponuđenih područja.

Ina je na natječaju dobila pravo na istražne radove i eventualnu eksploataciju na dva polja, Lešćan i Međimurje 5, kao i tvrtka IGeoPen za područja Pčelić i Sječe, dok je pravo na područje Kotoriba pripalo društvu Viola Energy Generation. Predviđeni istražni radovi uključuju izradu 21 geotermalne bušotine.

Iz interesnog udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), kojem je na čelu direktorica Maja Pokrovac, ističu da razvoj većine projekata OIE u Hrvatskoj teče sporo i sektor geotermalne energije nije iznimka, a bilježi čak i više prepreka. “Ako se nešto ne promijeni, proći će još mnogo godina prije no što ijedna nova geotermalna elektrana počne proizvoditi toplinsku ili električnu energiju. OIEH je početkom godine uputio dopis resornom ministarstvu upozoravajući na problem jednakog tretiranja različitih OIE tehnologija u fazi razvoja projekta, koje posebice otežavaju razvoj geotermalnih projekata”, ističe Pokrovac.

Dodaje da kao i na druge OIE tehnologije, i na geotermalne se elektrane primjenjuje Zakon o tržištu električne energije (ZoTEE). No na njih se dodatno primjenjuje i Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, kojim se uređuje postupak za istraživanje i eksploataciju geotermalnih resursa. Tako se za geotermalne projekte vode dva paralelna upravna postupka što znači da u postupku izdavanja dozvola sudjeluju različita tijela na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Često su različite dozvole ovisne jedna o drugoj, što rezultira produljenjem realizacije projekta”, upozorava Pokrovac.

Dodaje da ZoTEE definira da je energetsko odobrenje prvi korak u razvoju projekata OIE, međutim to kod geotermalnih elektrana nije slučaj. Geotermalni projekti započinju Dozvolom za istraživanje, odnosno, pokretanjem javnog natječaja za izdavanje dozvole za istraživanje geotermalnih resursa. Tek dobivanjem ove dozvole tvrtke koje razviju geotermalni projekt stječu pravo na istražne radove za točno određeno istražno područje. Za svako od tih istražnih područja Ministarstvo gospodarstva donosi odluku o izdavanju dozvole za istraživanje.

Papiri, dozvole
U OIEH-u pojašnjavaju da geotermalni projekti prvo moraju proći kroz dugo istražno razdoblje u kojem su dužni o vlastitom trošku utvrditi kapacitete podzemnog rezervoara različitim mjerenjem, bušenjem novih bušotina i njihovim testiranjem. Ovaj proces može trajati mjesecima i tek nakon dovršenih istražnih radova kreće se u izradu elaborata i ekonomske ocjene geotermalnih rezervi, kojeg ponovno treba odobriti Ministarstvo gospodarstva, odnosno njihovo povjerenstvo. U toj je istražnoj fazi investitor dužan ishoditi Rješenje o utvrđivanju eksploatacijskog polja s ucrtanim obuhvatom potvrđenih rezervi.

Svaki od tih koraka može trajati dodatnih 10-ak mjeseci. Pokrovac naglašava da nova pravila priključenja HOPS-a navode kako se izdavanje podataka o stanju mreže za EOTRP izdaje samo jednom godišnje, u trajanju od deset dana u svibnju. Ako geotermalni projekt uspije ishoditi sve dozvole i energetsko odobrenje, primjerice u lipnju, mora čekati godinu dana kako bi dobio podatke o stanju mreže. To je, navodi, ogroman i nepotreban gubitak vremena i novca.

Do sada je u Hrvatskoj izgrađena samo jedna geotermalna elektrana Velika 1 kod Bjelovara. No, dok je s jedne strane GTE Velika 1 pozitivna priča projekta obnovljivih izvora energije, u istom je opsegu to i kontroverzna poslovna priča zbog sukoba partnera u investicijskom ciklusu – hrvatskog poduzetnika Dragana Jurilja i turskih mu partnera iz MB Holdinga. Hrvatski sudovi su za pravo dali Jurilju da izvlasti Turke iz projekta, no sudska drama nije ni približno završena jer se prije koji dan čitava stvar našla i pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu.

Novac na sudu
Iz regulatorne agencije HROTE, preko koje se isplaćuju svi poticaji za obnovljive izvore energije u Hrvatskoj, naglašavaju da od početka prijepora nastalog radi vlasničkih odnosa nad tvrtkom GEOEN postupaju u skladu s važećim normativnim okvirom i temeljem odluka nadležnih državnih institucija.

“S obzirom na činjenicu da su u središtu ovog prijepora međuvlasnički odnosi nad tvrtkom GEOEN, koji se moraju razriješiti pred nadležnim sudovima, HROTE je radi nastavka ispunjavanja svojih obveza, ali i zaštite interesa Hrvatske, naše agencije i stabilnosti sustava poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih, pri Općinskom građanskom sudu u Zagrebu zasnovao sudski polog na koji se uplaćuju sredstva na ime isporučene energije iz postrojenja Geotermalna elektrana Velika 1, i to od travnja 2022.”, navode iz HROTE-a.
www.poslovni.hr

Hrvatska kreće u proizvodnju struje iz geotermalnih izvora i projekata vrijednih 400 milijuna eura. Sklopit će se ugovori s tri kompanije zainteresirane za proizvodnju električne energije: Ina d.d., IGeoPen d.o.o. iz V. Britanije i Viola Energy Generation d.o.o.

Vlada je napravila prvi korak prema iskorištavanju geotermalnih izvora za proizvodnju električne energije. Ministarstvo gospodarstva izdalo je, doznali smo, dozvole za istraživanje geotermalnih voda na pet lokacija i sklapa ugovore s tri kompanije zainteresirane za proizvodnju struje iz ovih obnovljivih izvora - s Inom, IGeoPen d.o.o. iza kojega je društvo iz Ujedinjenog Kraljevstva te Viola Energy Generation d.o.o. iza kojega je društvo iz Turske.

Potvrde li istraživanja koja će provesti da je geotermalni potencijal na području Dravske potoline (potoline ili depresije su udubljenja na površini Zemlje ispod razine mora) pogodan za proizvodnju električne energije, Hrvatska može dobiti više od 600.000 MWh obnovljive električne energije godišnje, a ukupna vrijednost projekta premašuje 400 milijuna eura.

Energetska sigurnost
Agencija za ugljikovodike je s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja od 28. prosinca 2022. do 1. lipnja 2023. provela nadmetanje za šest istražnih prostora geotermalnih voda. Riječ je o prostorima Leščan, Međimurje 5, Kotoriba, Pčelić, Sječe i Ferdinandovac-1. Ministarstvo gospodarstva nositelj je cijeloga projekta, a Agencija za ugljikovodike je kao operativno tijelo provela natječaje.

O potencijalima geotermalnih izvora u Hrvatskoj priča se desetljećima, a ova Vlada taj potencijal sada aktivira - izjavio je ministar gospodarstva Davor Filipović dodajući da, kada se ovaj projekt pogleda sa strateške razine i iz perspektive sigurnosti države, onda izgradnja LNG terminala i njegovo proširenje na 6,1 milijardu kubičnih metara plina godišnje te aktiviranje geotermalnih potencijala značajno mijenjaju energetsku "krvnu" sliku Hrvatske.

Ovime utječemo na daljnju diversifikaciju izvora iz kojih proizvodimo energiju i idemo prema dekarbonizaciji energetskog sektora. Hrvatska aktiviranjem geotermalnih potencijala postaje još sigurnija i još veći udio energije, i to zelene, obnovljive, proizvodimo na hrvatskom tlu - izjavio je ministar Filipović. Sve lokacije za koje je bio raspisan natječaj spadaju u geografsko područje Dravske potoline u kojem je još davno dokazan značajan geotermalni potencijal.

Na tom su se terenu radila istraživanja koja nisu dala pozitivan odgovor na pitanje ima li tu potencijala za eksploataciju nafte i plina, ali se tada utvrdilo da cijelo područje obiluje termalnim vodama. Bušotine koje su nastale u tim ranijim istraživanjima sada uvelike smanjuju rizike i troškove investitorima koji bi koristili termalne izvore za proizvodnju električne energije. Bitno je da se već utvrdilo kako temperatura geotermalnih voda na svim lokacijama omogućuje proizvodnju električne energije s ukupnim potencijalom svih lokacija od oko 600.000 MWh godišnje.

Na natječaj koji je bio otvoren punih pet mjeseci ponude su stigle za pet od šest ponuđenih istražnih prostora. Javilo se 11 ponuditelja s ukupno 16 ponuda. U Ministarstvu gospodarstva kažu da se radi o renomiranim domaćim i inozemnim kompanijama koje svoj portfelj žele diverzificirati novim, sigurnim i jakim energetskim projektima.

Ponuditelji i društva na koja se ponuditelji oslanjaju su poznate i ugledne europske kompanije iz Hrvatske, Turske, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Švedske i Italije - kazali su u Ministarstvu gospodarstva, naglašavajući da ukupna vrijednost investicija u slučaju pozitivnih rezultata istraživanja i utvrđenog potencijala te realizacije projekata u cijelosti iznosi preko 400 milijuna eura i bitno je što Hrvatskoj može donijeti značajnu količinu nove obnovljive električne energije.

Prema podacima Ministarstva gospodarstva, ukupni radovi uključuju izradu 21 geotermalne bušotine, a vrijednost ponuđenih istražnih radova iznosi 191,7 milijuna eura. Nakon provedenog natječaja Filipovićevo ministarstvo Ini je izdalo dozvole za istraživanje geotermalnih voda na istražnim prostorima Leščan i Međimurje 5, IGeoPen d.o.o. dobilo je dozvolu za istraživanje prostora Pčelić i Sječe, a Viola Energy Generation d.o.o za prostor Kotoriba.

Grijanje plastenika
Za istražni prostor Ferdinandovac, koji je također bio obuhvaćen natječajem, nije došla ni jedna ponuda, pa je stoga predloženo poništavanje nadmetanja. Da bi geotermalne vode bile pogodne za proizvodnju električne energije, njihova temperatura mora biti najmanje 130 Celzijevih stupnjeva. Za toplinske sustave dovoljna je temperatura vode od 80 do 90°C i ona se u pravilu dobiva na manjim dubinama (bušotine su duboke od 1500 do 3000 metara) nego za geotermalne elektrane (tu su bušotine dubine od 3500 do 5000 metara) i ta se voda usmjerava u centralne toplinske sustave odakle se distribuira prema zgradama spojenim na toplinske mreže gradova. U povratnom toku voda se hladi, no njena temperatura, koja pada na oko 30°C, još se može koristiti za grijanje staklenika. Jednako kao i u proizvodnji električne energije, nakon što se iskoristila za toplinske sustave, geotermalna voda se u povratnom toku, kada je već ohlađena, utiskuje u ležište kroz utisnu geotermalnu bušotinu.
www.jutarnji.hr

Fizičari su došli do ključnog otkrića o antimateriji, misterioznoj tvari koje je bilo u izobilju u prvim trenucima nastanka Svemira. Materija je u Svemiru dominantna, a njena anti-suprotnost je praktički nestala u Svemiru.

Najnovije istraživanje je otkrilo da obje "tvari" reagiraju na gravitaciju na isti način, odnosno da atomi antimaterije padaju prema dolje (gravitacijska sila ih privlači). Što je dobro, jer da smo ustanovili da se antimaterija zbog gravitacije uzdiže, imali bismo velik problem. Tako nešto bi uzdrmalo sva naša dosadašnja saznanja o fizici, piše BBC.

Što je antimaterija?
Svemir je izgrađen od materije koju čine čestice poput protona i elektrona. Antimateriju s druge strane čine antičestice, recimo antiprotoni i antielektroni. Za svaku česticu materije postoji antičestica koja joj je po svemu jednaka, osim po naboju ili po spinu.

Antičestice mogu graditi antiatome, a oni antitvar. Antitvar bi teoretski mogla stvoriti čitave antisvjetove ili antiplanete, ali za sada nema dokaza da tako nešto postoji. Antimaterija jako burno reagira na materiju - poništi se i nestane; te ju je stoga komplicirano istraživati.

Materija i antimaterija su se trebale tijekom Velikog praska spojiti i međusobno poništiti, ne ostavljajući ništa osim svjetlosti, a zašto se to nije dogodilo je jedan od velikih misterija fizike.

Nekako je, na sreću po nas, u tim prvim trenucima stvaranja materija nadvladala antimateriju, a otkrivanje reakcije antimaterije na gravitaciju mogla bi biti ključna informacija koja bi pomogla pomoći pri objašnjenju zašto se to tako dogodilo.

Jednostavno objašnjenje zanimljivog eksperimenta
"Ne razumijemo kako je u našem svemiru materija postala dominanta, i to je ono što motivira naše eksperimente", rekla je fizičarka Danielle Hodgkinson iz CERN-a u Švicarskoj. Većina antimaterije u svemiru postoji tijekom jako kratkog perioda, djelića sekunde.

Stoga su znanstvenici u CERN-u, kako bi proveli eksperiment, morali stvoriti stabilniju i dugotrajniju antimateriju. Kako su to uspjeli? Najjednostavniji atom u svemiru je onaj vodika. Atom vodika sastoji se od pozitivno nabijenog protona i negativno nabijenog elektrona koji kruži oko njega.

Kod antimaterije, električni naboji su obrnuti. Uzmimo antivodik, anti verziju vodika. On u središtu ima negativno nabijen proton (antiproton) i pozitivnu verziju elektrona (pozitron). Antičestice u akceleratorima u CERN-u nastaju nakon međusobnog sudaranja čestica, a stižu u laboratorij putem cijevi brzinama koje su bliske brzini svjetlosti.

Kako bi ih stručnjaci mogli kontrolirati, moraju ih usporiti pa ih stoga šalju da "trče u krug"; što ih polako usporava. Znanstvenici zatim stavljaju antiprotone i pozitrone u divovski magnet, gdje se miješaju i formiraju tisuće atoma antivodika.

Kako taj antivodik opstaje s obzirom na to da antimaterija ne može preživjeti kontakt s našim svijetom? On se nalazi zarobljen u polju koje stvara magnet i zapravo ne dolazi u doticaj s materijom. Da antivodik dotakne stijenku cijevi ili spremnika, trenutačno bi anihilirao.

Potvrđeno da je Einstein bio u pravu
Kada su stručnjaci isključili polje, atomi antivodika su se oslobodili, a senzori su zatim pokazali jesu li oni pali gore ili dolje. Neki teoretičari su predviđali da bi antimaterija mogla pasti prema gore, odnosno uzdići, iako je većina, poput Alberta Einsteina, vjerovala da bi se u tom smislu trebala ponašati baš kao i materija.

Stručnjaci u CERN-u su sada potvrdili da je Einstein bio u pravu. No to što antimaterija ne pada "prema gore" ne znači da pada točno istom brzinom kao i materija. Znanstvenici sada pripremaju sljedeći eksperiment kako bi utvrdili postoji li mala razlika u brzini pada antimaterije.

Ako postoji, to bi moglo odgovoriti na jedno od najvećih pitanja u znanosti - kako je svemir nastao. Istraživanje naziva Observation of the effect of gravity on the motion of antimatter objavljeno je u časopisu Nature.
www.index.hr

Goldwind GWH252-16MW vjetroelektrana je u samo jednom danu proizvela električne energije za 170.000 domova! Najveća svjetska vjetroturbina oborila je rekord u proizvodnji električne energije u jednom danu. Na pučini pokrajine Fujian u Kini, divovski Goldwind GWH252-16MW uzdiže se iznad mora, a nedavno je njegova “mamutska turbina”, promjera od 252 metra, proizvela čak 384,1 megavatsati (MWh) u 24 sata. Dogodilo se to u trenutku kada je tajfun pogodio Kinu. Riječ je o količini električne energije koja može napajati gotovo 170.000 domova ili 38 milijuna LED dioda, ili pak 2,2 milijuna kilometara prijeđenih električnim automobilom. Premašuje prethodni rekord od 364 MWh, postavljen u Danskoj u kolovozu, javlja Euronews.

Radi za vrijeme tajfuna
Tajfun Haikui, koji je nedavno pogodio Kinu, prisilio je brojne vjetroelektrane na zatvaranje. Ipak, Goldwind je tada uspio srušiti rekord. To je zato što je ova vjetroelektrana napravljena tako da se lopatice vjetroturbine mogu prilagoditi stvarnom vremenu kada vjetrovi dostignu veliku brzinu, što omogućava nastavak proizvodnje energije. “Pažljivo pratimo kritične komponente kao što su glavni kontrolni program, sustav nagiba i generatore kako bismo postupno ukinuli ograničenja napajanja dok istovremeno osiguravamo radnu sigurnost”, rekao je glasnogovornik Goldwinda.

Veće od dva nogometna igrališta
Rotor Goldwind GWH252-16MW ima promjer od 252 metra, što je ekvivalentno površini od oko 2,5 nogometna igrališta. Svaka lopatica može doseći više od dvije trećine brzine zvuka. Inače, Kina je vodeća u svijetu kada je u pitanju proizvodnja električne energije kroz vjetroelektrane. Točnije, 2021. godine instalirali su više kapaciteta za proizvodnju nego bilo koja druga zemlja u svijetu i to u posljednjih pet godina. U 2022. godini, samo Kina činila je 49 posto od 64,3 GW ukupnog globalnog kapaciteta proizvedene električne energije kroz vjetroelektrane. Dakle, više od cijele Europe koja je proizvela 47 posto.

Nije sve tako zeleno
Kina također planira izgradnju najveće svjetske vjetroelektrane, postrojenje toliko golemo da bi moglo napajati cijelu Norvešku. Radovi na projektu trebali bi početi prije 2025. godine. Međutim, kineska zelena vjerodajnica daleko je od besprijekorne, upozorava Li Shuo, viši savjetnik za politiku u Greenpeace East Asia. Kina je bez sumnje predvodila globalnu ekspanziju obnovljive energije. Ali u isto vrijeme, zemlja ubrzava odobravanje projekata za ugljen”, upozorio je.
www.green.hr

Fond za pravednu tranziciju financijski je instrument uspostavljen u okviru kohezijske politike radi pružanja pomoći područjima suočenima s ozbiljnim socioekonomskim izazovima koji su posljedica prelaska na klimatsku neutralnost. Fond za pravednu tranziciju omogućit će lakšu provedbu europskog zelenog plana, čiji je cilj Uniju učiniti klimatski neutralnom do 2050. godine. Fond za pravednu tranziciju jedan je od ključnih instrumenata Europske unije kojim se regijama pomaže u prelasku na klimatsku neutralnost do 2050.

Komisija je u prosincu 2019. izdala komunikaciju o europskom zelenom planu, u kojoj je iznijela program djelovanja za novu politiku rasta Unije. Kao dio europskog zelenog plana i u svrhu ostvarenja cilja EU-a da klimatsku neutralnost postigne na učinkovit i pravedan način, Europska komisija predložila je uspostavu Mehanizma za pravednu tranziciju, uključujući Fond za pravednu tranziciju. Istaknula je da Mehanizam za pravednu tranziciju treba biti usmjeren na one regije i sektore koje je najviše pogodila tranzicija jer su ovisni o fosilnim gorivima, uključujući ugljen, treset i naftni škriljevac, te o industrijskim procesima koji proizvode velike količine stakleničkih plinova.

Mehanizam se sastoji od tri stupa:

* Fonda za pravednu tranziciju;
* posebnog programa u okviru InvestEU-a;
* instrumenta za kreditiranje u javnom sektoru koji će osigurati Europska investicijska banka kako bi se za navedene regije mobilizirala dodatna ulaganja.

Fond za pravednu tranziciju daje uglavnom bespovratna sredstva, poseban program za tranziciju u okviru InvestEU-a služi za prikupljanje privatnih ulaganja, a Europska investicijska banka trebala bi djelovati kao financijska poluga za javna financiranja. Potpora iz Fonda za pravednu tranziciju usmjerena je na gospodarsku diversifikaciju područja koja je klimatska tranzicija najteže pogodila te na prekvalifikaciju i uključivanje pogođenih radnika i osoba u potrazi za poslom. Kriteriji koje trebati ispuniti za ulaganja u okviru drugih dvaju stupova Fonda za pravednu tranziciju prošireni su kako bi se poduprle aktivnosti povezane s energetskom tranzicijom.

Ciljevi Fonda
Fond za pravednu tranziciju ključan je alat za pružanje pomoći područjima koje prelazak na klimatsku neutralnost najviše pogađa i za sprečavanje sve većih regionalnih razlika. Njegovi su glavni ciljevi ublažiti posljedice tranzicije financiranjem diversifikacije i modernizacije lokalnoga gospodarstva te smanjenjem negativnih posljedica na zaposlenost. U tu će se svrhu iz Fonda za pravednu tranziciju podupirati ulaganja u područja kao što su digitalna povezanost, tehnologije čiste energije, smanjenje emisija, regeneracija industrijskih objekata, prekvalificiranje radnika i pružanje tehničke pomoći.

Fondom za pravednu tranziciju upravlja se u skladu s pravilima podijeljenog upravljanja, što pretpostavlja usku suradnju s nacionalnim, regionalnim i lokalnim vlastima. Za pristup pomoći iz Fonda za pravednu tranziciju države članice trebaju dostaviti teritorijalne planove za pravednu tranziciju. U njima se moraju navesti konkretna područja za koja se traži intervencija zbog socioekonomskih posljedica tranzicije. U planovima se naročito mora voditi računa o očekivanom gubitku radnih mjesta i transformaciji proizvodnih procesa industrijskih objekata koji proizvode najviše stakleničkih plinova.

Proračunska sredstva i financijska pravila
Fond za pravednu tranziciju pruža potporu svim državama članicama. Kriteriji za dodjelu potpore temelje se na industrijskim emisijama u regijama s visokim intenzitetom ugljika, radnim mjestima u industriji i rudnicima ugljena i lignita, proizvodnji treseta i naftnog škriljevca te na stupnju gospodarskog razvoja. Onim državama članicama koje se još nisu obvezale na postizanje klimatske neutralnosti do 2050. bit će dodijeljeno samo 50 % od sredstava koja su za njih planirana. Razina Unijinog sufinanciranja projekata određuje se prema kategoriji regije u kojoj se projekti provode. Za slabije razvijene regije ona iznosi maksimalno 85 %, za tranzicijske regije 70 %, a za razvijenije regije 50 %.

Fond za pravednu tranziciju raspolaže ukupnim proračunom od 17,5 milijardi EUR za razdoblje 2021.–2027. U okviru višegodišnjeg financijskog okvira financirat će se 7,5 milijardi EUR, a dodatnih 10 milijardi EUR financirat će se u okviru instrumenta NextGenerationEU. Sredstva koja su im dodijeljena iz Fonda za pravednu tranziciju države članice mogu dopuniti sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Europskog socijalnog fonda plus.

Uloga Europskog parlamenta
Tijekom pregovora o prijedlogu za uspostavu Fonda za pravednu tranziciju, Europski parlament naročito je brinuo socioekonomski utjecaj tranzicije prema klimatski neutralnom gospodarstvu te je predložio mjere kojima se pomaže u ostvarivanju tog procesa, a da pritom ne dođe do još većih razlika između regija i da nitko ne ostane zapostavljen.

Parlament je predložio da se proširi opseg aktivnosti koje se mogu financirati iz Fonda za pravednu tranziciju kako bi se uključile aktivnosti mikropoduzeća, sveučilišta i javnih istraživačkih institucija te digitalne inovacije i aktivnosti u području obrazovanja i socijalne uključenosti. To bi regijama, ljudima, poduzećima i drugim dionicima omogućilo da učinkovito rješavaju sve posljedice prelaska na klimatski neutralno gospodarstvo: one socijalne i ekonomske naravi, kao i posljedice na zaposlenost i okoliš. Europski parlament predložio je i niz izuzeća za određene gospodarske aktivnosti, naglašavajući pritom socijalni aspekt fonda.

Parlament je 2020. predložio da se Fondu za pravednu tranziciju dodijele znatno veća proračunska sredstva. Time je omogućeno da prijenosi iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Europskog socijalnog fonda plus budu dobrovoljni. Preporučio je i uvođenje „mehanizma zelenog nagrađivanja”, kojim se dodjeljuju dodatna sredstva državama članicama koje uspiju smanjiti emisije stakleničkih plinova brže od očekivanog.

Hrvatska će morati zatvoriti pogone koji onečišćuju, dobit ćemo odštetu od EU
Europska povjerenica za kohezijsku politiku Elisa Ferreira poručila je da će EU ostati ustrajna u zatvaranju pogona koji onečišćuju okoliš, ali da će Hrvatska i druge zemlje dobiti novac iz Fonda za pravednu tranziciju kako bi prekvalificirale otpuštene radnike. "Europa je nekoć prošla transformaciju industrije čelika i tekstila, a sada želimo transformirati i ostalu tešku industriju kako bi EU postala svjetski lider u uvođenju čistih i modernih tehnologija", rekla je Ferreira u Narvi, gradu na istoku Estonije, gdje je obišla industrijske pogone. Istočna Estonija je jedna od regija EU gdje se ispušta najviše štetnih plinova, ali i gdje tisuće radnika ovise o poslovima u takvim pogonima. "Svaka tranzicija je zahtjevna", napomenula je Ferreira na konferenciji za medije. "Nama treba industrija, ali moderna i čista", dodala je.

"Hrvatska je aktivna u svemu što radi"
Dolazi jesen kada mnoge zemlje, zabrinute oko isporuke energenata uslijed rata u Ukrajini, nevoljko dižu ruke od korištenje ugljena ili naftnog škriljevca. No Ferreira je poručila da EU neće odustati od Zelenog plana kojim bi do 2050. prestala ispuštati štetne plinove. Kako bi se taj prijelaz odvio uz što blaže socijalne posljedice, EU je prije devet mjeseci lansirala Fond za pravednu tranziciju (JTF) vrijedan 19.3 milijarde eura i namijenjen industrijskim i rudarskim regijama. Iz njega bi 179 milijuna eura otišlo u dva hrvatska područja, Istarsku i Sisačko-moslavačku županiju.

Novac je namijenjen prekvalificiranju više stotina radnika zaposlenih u teškoj industriji te financiranju inovativnih "čistih" tehnologija u poduzećima. "Nemam informacije da stvari stoje u Hrvatskoj, naprotiv, Hrvatska je aktivna u svemu što radi. Od ulaska u Schengen do korištenja EU fondova", izjavila je Ferreira za Hinu. Dodala je da se čini kako je završeno i povlačenje novca za naknadu štete od potresa u Hrvatskoj. "Apsolutno sam sigurna da će Hrvatska napraviti sve što treba kako bi na vrijeme iskoristila i novac iz fonda za pravednu tranziciju", rekla je. Hrvatsko ministarstvo regionalnog razvoja sada mora otvoriti natječaje i pripremiti ugovore.

Ne zna hoće li doći na forum EUSAIR-a u Hrvatsku
Hrvatska je, pak, 1.lipnja na godinu dana preuzela predsjedanje Strategijom EU za Jadransko-jonsku regiju (EUSAIR), političkim okvirom s 10 zemalja sudionica koji će se prvi put od osnutka 2014. baviti i prekograničnim socijalnim pitanjima. EUSAIR čine Hrvatska, Slovenija, Italija, Grčka, San Marino, BiH, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Albanija. Hrvatska vlada se nada dolasku Ferreire na hrvatsku obalu, gdje će se od 15. do 17. svibnja iduće godine održati godišnji forum EUSAIR-a. "Ne mogu ništa obećati, ali je uvijek zadovoljstvo doći u Hrvatsku. Iako je mala, to je prekrasna zemlja", rekla je.

Resor kojim upravlja portugalska političarka u Bruxellesu važan je Hrvatskoj koja se uglavnom zbog toga priključila Europskoj uniji 2013. Hrvatskoj je iz zajedničkog EU proračuna stavljeno na raspolaganje devet milijardi eura od 2021. do 2027. Cilj te kohezijske politike je smanjiti razvojne nejednakosti u bloku od 27 država. Ferreira je istovremeno u Narvi čestitala hrvatskom novinaru Mihi Dobrašinu na osvojenoj prvoj nagradi na ovogodišnjem novinarskom natječaju EUSAIR-a. "Rad novinara smatram jako važnim kada je općenito riječ o kohezijskoj politici", kazala je Ferreira.
www.index.hr

Konstruiran je epohalni sustav koji benzinca, ili dizelaša pretvara u električno vozilo. Paket može transformirati automobil s motorom s unutarnjim izgaranjem u električni hibrid na jednostavan, brz i ekonomičan način.

Iako se čini da je električni automobil jedna od rijetkih održivih mogućnosti mobilnosti u budućnosti, postoje kreativna rješenja poput izuma australskog studenta koja mogu poslužiti kao prijelaz bez potrebe za ulaganjem u novi automobil.

Riječ je o sustavu koji benzinski ili dizelski automobil u nekoliko sati pretvara u električni, a bio je dovoljan za osvajanje prestižne nagrade James Dyson.

Mladi Alexander Burton ima 21 godinu i student je RMIT-a. Njegov projekt zove se REVR (Rapid Electric Vehicle Retrofits), kit koji može transformirati automobil s motorom s unutarnjim izgaranjem u električni hibrid na jednostavan, brz i ekonomičan način.

Burton je svoj izum testirao na staroj Toyoti Corolli i uspio joj je omogućiti do 150 kilometara električnog dometa, što predstavlja značajnu uštedu goriva i smanjenje emisija.

Komplet za pretvorbu ovog briljantnog učenika temelji se na paru motora s aksijalnim fluksom koji su montirani na rotoru disk kočnice, bateriji smještenoj u prostoru za rezervni kotač i senzoru koji se može spojiti na gas, kako je objašnjeno iz EcoInventsa. Preinaka se provodi u nekoliko sati, bez većih izmjena i može ju obaviti bilo koja radionica ili hobist.

Sustav omogućuje slobodno okretanje kočionog diska i kotača, kao i osovina, hidrauličke kočnice i motora s unutarnjim izgaranjem, koji nastavlja raditi kao i prije. Među glavnim prednostima ovog električnog pogonskog sustava su mala težina i visoka učinkovitost, kao i jednostavnost ugradnje.

Burtonov prijedlog omogućuje korisniku koji želi izvršiti prenamjenu izbor između sustava s dva elektromotora ili onog s četiri. Dizajniran je za svakodnevna putovanja bez korištenja motora s unutarnjim izgaranjem, iako se na dugim putovanjima benzinski ili dizelski blok također može koristiti za nastavak kretanja bez zaustavljanja radi punjenja baterije.

Zahvaljujući ovom novom izumu, Burton je osvojio nagradu od 8800 australskih dolara (5300 eura) koju će uložiti u razvoj funkcionalnog pribora koji se može testirati. Čak već proučava mogućnost da njegov izum u budućnosti stigne na tržište.
www.jutarnji.hr