Energetska tranzicija Bosne i Hercegovine
Ustroj Bosne i Hercegovine onemogućava donošenje smislene energetske politike jer različite instance vlasti ne koordiniraju nužno ni svoje odluke ni politike. Rasprave, pa i investicije u sektoru, mahom se ugledaju na zapadne susjede, pri čemu se ne vodi računa o specifičnostima BiH. Industrija ugljena i soli su vjerojatno najviše oblikovale ono kako ljudi vole zamišljati Tuzlu. Bez njih grad jednostavno ne bi bio isti jer su ugljen i sol neraskidivo vezani za okolnosti u kojima se posljednjih pet desetljeća grad razvijao. Još od izgradnje Termoelektrane Tuzla, energetska industrija omogućavala je koliko-toliko sigurnu egzistenciju za značajan broj ljudi – ugljen koji je dugo desetljeća bio najjeftinija energetska sirovina dovodio je zemlje kao što je Bosna i Hercegovina u ekonomski povoljan položaj, zbog čega se u javnosti uglavnom zanemarivalo ekološke posljedice njegove eksploatacije i sagorijevanja. Tek posljednjih desetak godina intenzivan razvoj tehnologije omogućio je dovoljno efikasno korištenje obnovljivih izvora energije i novu fazu energetske tranzicije čiji je cilj potpuno napuštanje ugljena kao energenta do 2050. godine. Za elektro-energetski sektor Bosne i Hercegovine koji najveći dio električne energije dobiva iz termoelektrana na ugljen, energetska tranzicija predstavlja veliki izazov.

U sjenci interesa Europske unije
Mada udio Bosne i Hercegovine u emisiji stakleničkih plinova od 0,08 posto nije pojedinačno značajan, posljedice emisije nastoje se rješavati globalno zbog čega su zemlje poput Bosna i Hercegovina, koje žele postati dio Europske unije, obavezne slijediti njene energetske politike. To bi konkretno značilo mijenjanje nacionalnih energetskih politika, ograničavanje emisije stakleničkih plinova, i investiranje u obnovljive izvore energije. Interes Europske unije leži u što efikasnijoj energetskoj tranziciji, pri čemu postojeće članice postavljaju visoke standarde. Sedam država članica EU već je ranije najavilo kako će do 2030. godine ugasiti sve termoelektrane na ugljen, dok bi se zatvaranjem više od polovine takvih termoelektrana u Europi do 2030. godine, prema pisanju The Guardiana, izbjegao gubitak od oko 22 milijarde eura. Za to se vrijeme energetska tranzicija Bosne i Hercegovine odvija onako kako njena periferna pozicija nalaže – u sjenci interesa Europske unije. Značajan korak Bosne i Hercegovine bio je potpisivanje ugovora o osnivanju Energetske zajednice, čime je ona postala dio europskog regularnog okvira. Cilj osnivanja Energetske zajednice je stvaranje jedinstvenog tržišta električne energije zemalja koje nisu članice Europske unije, što omogućava slobodnu trgovinu električnom energijom i zemnim plinom. Jedna od obaveza zemalja ne-članica je i povećanje udjela obnovljivih izvora energije. Zahvaljujući kapacitetima termoelektrana na biomasu i hidroelektrana, obnovljivi izvori energije, kako navodi BankWatch, trenutno čine 34 posto energetskog sektora Bosne i Hercegovine, što bi se do 2020. godine trebalo povećati na 40 posto. Završena gradnja jedne te najavljena gradnja još jedne vjetroelektrane u Hercegovini pokazuje kako uz bolju strategiju razvoja cilj nije (bio) nedostižan, a postepena energetska tranzicija nije neizvodiva. Bez obzira na trendove, elektro-energetski sektor Bosne i Hercegovine svoj razvoj nastavlja oslanjati na izgradnji termoelektrana na ugljen – trenutno se manje ili više ozbiljno razmatra gradnja osam blokova termoelektrana koje će koristiti takozvani čisti ugljen što bi značajno smanjilo emisije stakleničkih plinova, i sačuvalo rudnike od zatvaranja. Ali, kako zbog energetske politike europske institucije nisu zainteresirane za financiranje gradnje novih termoelektrane na ugljen, vlasti Bosne i Hercegovine su, ne slučajno, investitore našle u Kini.

Čisti ugljen i njegove prljave tajne
Zahvaljujući suradnji Kine i Sjedinjenih Američkih Država na istraživanju tehnologija sagorijevanja ugljena koja seže do početka ‘90-ih, i inicijativi koja je omogućavala jednostavnu komercijalizaciju tehnologije, Kina je u posljednjih 20 godina postala jedna je od vodećih zemalja u ovom području. Mada joj je istraživanje tehnologija sagorijevanja ugljena omogućilo energetsku ekspanziju, ona se, kako navodi Guardian, polako zaustavlja. Kina je u listopadu 2017. godine najavila da će obustaviti radove na izgradnji 151 termoelektrane na ugljen, ukupne snage 50.000 megavata. Gradnja ovih termoelektrana, zbog načina na koji funkcionira tržište energije, ne bi direktno povećala emisiju ugljik-dioksida, ali kako održiva energetska ekspanzija zahtijeva povećanje udjela električne energije dobivene iz obnovljivih izvora, kineske investicije u ugljen se sele u zemlje poput Bosne i Hercegovine. Financijska održivost ovih investicija je upitna s obzirom na to kako čisti ugljen, eufemizam koji se ustalio kao naziv tehnologija sagorijevanja ugljena na ekološki efikasniji i zdravstveno manje opasan način, ima i svoje prljave tajne. Za razliku od ugljena, cijena plina i naftnih derivata, i njihova distribucija ovisi o nestabilnim političkim okolnostima; tehnologija nuklearne fisije nikada nije bila konvencionalno dostupna, a potencijalna opasnost koju nuklearne elektrane i skladištenje otpada nose u očima javnosti je oduvijek bila veća od potencijala nuklearne energije. Dok je pitanje sigurnosti sastavni dio, a ponekad i fokus diskusija o korištenju nuklearne energije, o posljedicama korištenja ugljena nedovoljno se raspravljalo, pa cijena električne energije dobivena sagorijevanjem ugljena nikada nije odražavala posljedice eksploatacije i sagorijevanja na širu zajednicu, ni njene ekološke troškove. Zbog toga je ugljen do nedavno bio osnovna energetska sirovina, a direktni troškovi električne energije dobivene sagorijevanjem ugljena bili su znatno niži nego oni dobiveni na alternativne načine. To je pogodovalo zemljama kao što je Bosna i Hercegovina čija su obilna nalazišta ugljena, postojeći kapaciteti termoelektrana i razvijena elekto-energetska infrastruktura omogućavali energetsku nezavisnost zemlje, dok su tranzicijski kaos i jeftina cijena rada garantirali više nego konkurentne cijene električne energije i unosnu zaradu od trgovanja električnom energijom.

Cijena tranzicije
Bez obzira na to što je energetski sektor Bosne i Hercegovine trenutno stabilan i što nove investicije obećavaju očuvanje postojećih kapaciteta, globalno tržište ugljena pokazuje znakove nestabilnosti. Već nekoliko godine zaredom globalno tržište stagnira, što se posljednji put desilo početkom ‘90-ih godina, a kinesko tržište uvjetuje nestabilnost cijene ovog energenta. Budući da su obnovljivi izvori energije postali dovoljno efikasni, ugljen, ako je nekada i bio, neće još dugo biti najpovoljniji energent. Ključni trenutak u energetskoj tranziciji Bosne i Hercegovine donijet će sistem trgovine emisijama. Zemlje članice Europske unije i još nekoliko razvijenih zemalja su ovim sistemom, koji funkcionira na načelu “ograničenja i trgovine”, postavile ograničenja kojima nastoje regulirati granične vrijednosti emisije stakleničkih gasova. U teoriji ovaj sistem bi trebao funkcionirati tako da cijena električne energije dobivene sagorijevanjem fosilnih goriva raste zajedno s emisijom stakleničkih plinova, a za emisije preko postavljenih ograničenja naplaćuju se dodatne naknade. Ugovor o osnivanju Energetske zajednice trenutno se ne oslanja na sistem trgovine emisijama pa Bosna i Hercegovina još nije obavezna poštivati ova ograničenja, ali od nje se, kao buduće članice, očekuje da njene energetske politike odgovaraju politikama Europske unije. Uz naknade koje elektroprivrede već plaćaju za ekološko zagađenje, otvoreno tržište energije, i subvencije za istraživanje i korištenje obnovljivih izvora energije, sistem trgovine emisijama je najveća opasnost da investicije u ugljen postanu takozvana nasukana sredstva. Bez jasne strategije energetska tranzicija postaje savršena ilustracija stanja u Bosni i Hercegovini, zemlji zarobljenoj u post-dejtonskoj disfukcionalnosti, čije se državne institucije deklarativno obvezuju provoditi progresivne energetske politike, dok one entitetske osiguravaju garancije za potencijalno neodržive investicije. Cijena tih investicija, prljave energije i ekološkog zagađenja može biti znatno veća nego što je država i njeni stanovnici mogu platiti.
impulsportal.net

Predstavljen je projekt Sunčane elektrane Orlec Trinket
Projekt Sunčane elektrane Orlec Trinket na otoku Cresu, čijom će se izgradnjom osigurati dodatna opskrba električnom energijom u ljetnim mjesecima na otocima Cresu i Lošinju, predstavljen je u srijedu u primorsko-goranskoj županijskoj upravi. Vrijednost investicije procjenjuje se na 45 milijuna kuna. Župan Zlatko Komadina najavio je sutrašnje potpisivanje sporazuma u sjedištu HEP-a u Zagrebu, kojim će se utvrditi zajednički interes Primorsko-goranske županije, Hrvatske provincije sv. Jeronima - Samostana sv. Frane u Cresu i HEP-a za realizaciju projekta izgradnje sunčanih elektrana Orlec Trinket istok i zapad. Županija će ustupiti lokacijsku dozvolu i dokumentaciju, franjevci zemljište, a HEP će osigurati novac za izgradnju i stavljanje sunčane elektrane u pogon. Komadina je rekao da se tim projektom kreće u ostvarivanje ciljeva iz županijske razvojne strategije korištenja obnovljivih izvor energije. Ravnatelj županijskog Zavod za prostorno planiranje Adam Butigan rekao je da se s pripremom tog velikog energetskog projekta započelo 2014. godine te da je dovršena cjelovita dokumentacija, uključujući i lokacijsku dozvolu. Naveo je da će se HEP potpisivanjem sporazuma obvezati nastaviti s aktivnostima pripreme izgradnje sunčane elektrane Orlec Trinket - istok i osigurati sredstva za izgradnju i stavljanja elektrane u puni pogon. Početak radova očekuje se sljedeće godine. Ravnatelj Regionalne energetske agencije Kvarner Darko Jardas istaknuo je da će daljnje aktivnosti na izgradnji elektrane u ime županije pratiti ta agencija. Rekao je da je riječ o najvećoj sunčanoj elektrani u Hrvatskoj, budući da je do sada najveća takva elektrana u Hrvatskoj snage 1 megavata, a nova sunčana elektrana na Cresu bit će snage 6 i pol megavata. Proizvodit će električnu energiju za 2000 kućanstava, a njena najvažnija uloga bit će sprječavanje "ispadanja" sustava tijekom ljetnih mjeseci, kada su potrošnja struje i opterećenje najveći.
direktno.hr

Belgija: Instalirano gotovo 30MW Teslinih baterija za balansiranje električnog snabdjevanja
Kompanija Tesla prestavila je svoj posljednji veliki niz baterija, ovaj put instaliran na tlu europskog kontinenta. Europska električna mreža osigurava električnu energiju za 400 miliona ljudi i najveća je na svijetu. Ukupno 140 elektrokemijskih uređaja i invertora, zajedničke snage 28 megavata (MW), priključeno je na mrežu belgijskog gradića Terhilsa. Služiti će za sprječavanje poremećaja i nedostataka u snabdjevanju strujom i stabilizaciju elektroenergetske cjeline. Prema navodima ovog američkog proizvođača električnih vozila, punjača i baterija, od početne faze do krajnje faze projekta proteklo je 6 mjeseci, dok je sama postavka sistema trajala oko pet tjedana. Osnovna svrha Teslinih baterija je da skladište električnu energiju kada je proizvodnja suviše visoka i oslobađaju ju kada opadne. Na promjene frekvencije struje trebalo bi da reagiraju u veoma kratkom roku, 100 puta brže od klasičnih sistema koji proizvode energiju iz fosilnih goriva. Reklamira se kao čist način za održavanje ravnoteže u mreži. „Belgijski strujni magacin“ vrijedan je 11 miliona dolara, a energiju iz njega crpjeti će i komercijalni i industrijski potrošači. Jedan je od najvećih baterijskih kapaciteta u Europi koji svojim potencijalima doprinose funkcioniranju električne mreže. Iako posjeduje tek oko djelić snage slične „banke“ energije iz Južne Australije (100MW), njihova namjena je ista – baš kao što će biti i namjena budućih projekata poduzeća Elona Maska.
www.energetskiportal.rs

Potreban je novi zakon o otocima
Vladino izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2016. podržali su u četvrtak u Saboru i vladajući i oporba uz opasku da je potrebno izraditi novi zakon o otocima kojim bi se dodatno poboljšala kvaliteta života na otocima. Zakon o otocima donesen je prije 20-ak godina, zadnji put je mijenjan prije 12 godina i stvorili su se uvjeti da se donese novi zakon o otocima koji će biti u skladu s vremenom u kojem živimo i koji će osigurati još kvalitetniji život na otocima, rekao je Josip Borić (HDZ) ističući pritom pitanja gospodarenja otpada, iskorištavanja mineralnih sirovina i potencijale turizma. Hrvatska ima 78 otoka, 524 otočića te 642 hridi i grebena odnosno ukupno njih 1 244 ukupne površine 3 259 četvornih kilometra, a to je veliko bogatstvo i veliki prirodni resurs, naglasio je. Da je potreban novi zakon o otocima slaže se i Arsen Bauk (SDP) koji ističe da je to dobar instrument kako bi se olakšao život na otocima i uvažile otočke specifičnosti. Trebalo bi razmisliti o tome da se smanji stopa PDV-a u turizmu i stopa poreza na dobit za otočne tvrtke zbog sezonalnosti poslovanja. Trebalo bi, dodaje, omogućiti gospodarstvenicima na otocima istu razinu s onima na kopnu uzimajući u obzir specifičnosti življenja. Državna tajnica Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nikolina Klaić izvijestila je da je u 2016. u otoke uloženo 1,7 milijarda kuna od čega 1,28 milijarda bespovratnih sredstava, a ostalo u obliku kreditiranja. Najviše se ulagalo u prometnu povezanost, prometnu i komunalnu infrastrukturu te gospodarstvo, dodala je.
www.jutarnji.hr


Vlada priprema novi Zakon o otocima
Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković u ponedjeljak je u Jelsi na Hvaru najavio donošenje novog Zakona o otocima u koji će biti uvrštene europske inicijative tzv. "pametnih otoka" radi novih poticaja razvoju hrvatskih otoka u široj strategiji regionalnog razvoja Hrvatske. "Vlada priprema novi Zakon o otocima i uputit će ga u proceduru ove jeseni," rekao je Plenković na svečanoj sjednici jelšanskoga Općinskog vijeća u povodu sutrašnjeg Dana grada i blagdana Velike Gospe zaštitnice Jelse. Naglasio je kako će se u taj zakon ugraditi najmodernije i najnovije koncepcije tzv. "pametnih otoka" a riječ je o inicijativama koje postoje na razini Europske unije. Plenković je je pozvao lokalne otočke vlasti da se uključe u aktivnosti oko donošenja novog Zakona o otocima kako bi se pronašla zakonska rješenja koja omogućiti razvoj svih hrvatskih otoka. "To će biti jedan zakonski paket u kojem ćemo imati izmjene Zakon o regionalnom razvoju i Zakona o potpomognutim područjima te Zakona o Gradu Vukovaru i Zakona o otocima," objasnio je premijer Plenković. Istaknuo je kako je u sklopu Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije ustrojena posebna uprava za otoke u kojoj će raditi stručnjaci za tu problematiku. Premijer Plenković je također rekao kako je Hrvatskoj na raspolaganju iz EU fondova oko 80 milijuna eura za povezivanje otoka. Vlada će pomoći u rješavanju bitnih i prioritetnih projekata na Hvaru. Osvrćući se na otok Hvar, Plenković je istaknuo kako će Vlada pomoći u rješavanju bitnih i prioritetnih projekata na tom otoku. Podsjetio je da je programom gradnje cesta u Hrvatskoj u razdoblju od 2017. do 2020. godine predviđena i izgradnja ceste koja spaja Jelsu i Sućuraj. "Tom cestom želimo spojiti istočni dio otoka Hvara s njegovim središnjim dijelom i gradom Hvarom, a to je ključno pitanje za razvoj otoka", naglasio je Plenković. Najavio je i da će se riješiti pitanje Stare ambulante u Jelsi, koja je dijelom u državnom vlasništvu. "Smatramo kako je najmudrije da se taj prostor ustupi općini te da općina pronađe za njega odgovarajuću svrhu," kazao je premijer Plenković. Poticanje razvoja poljoprivrede na Hvaru, posebice autohtonih mediteranskih kultura. Također je rekao da će Vlada učiniti sve što može u poticanju razvoja poljoprivrede na Hvaru, posebice autohtonih mediteranskih kultura koje mogu biti domaći turistički proizvod ali također i izvozni proizvod. Izrazio je spremnost Vlade da pomogne u kvalitetnijem trajektnom i katamaranskom povezivanju Hvara s kopnom, posebice tijekom turističke sezone. Rekao je i da će Vlada pronaći načina da pomogne Hvaranima u rješavanju poteškoća sustav vodoopskrbe, skupljanja otpadnih voda te odlagališta, posebno pri ishođenju sredstava iz fondova Europske unije za tu namjenu. "Želimo da Hvar i dalje bude jedan od bisera hrvatskog turizma," poručio je Plenković na svečanoj sjednici Općinskog vijeća Jelse, dodavši kako će se sljedeće 2018. godine u gradu Hvaru održati i Dani Hrvatskog turizma. Načelnik Općine Jelsa Nikša Peronja istaknuo je kako je u prvih sedam mjeseci ove godine Jelsa ostvarila 16 posto više turističkih dolazaka nego u istom lanjskom razdoblju. Rekao je kako područje općine Jelsa obuhvaća oko 50 posto cjelokupnog područja otoka Hvara te je razvoj Jelse neodvojiv od razvoja tog otoka. Pri tomu je istaknuo kako je u posljednje četiri godine na području Općine Jelsa, na kojem je oko 4.000 stanovnika, investirano oko 120 milijuna kuna u razvojne i infrastrukturne projekte te da to ima važnost za cijeli otok Hvar.(Hina)

Mikrosolari bi pokrenuli stotine malih instalaterskih poduzeća
U zadnjih 10 godina je samo 115 građana instaliralo solare. Energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije su danas top teme globalnog gospodarstva, kako po pitanju ekologije, tako i novih prilika za gospodarstvo. Hrvatska je mediteranska zemlja i ima veliki broj sunčanih sati godišnje, no razvoj solarne energije je skroman u odnosu na zemlje sjeverne i središnje Europe gdje je sunce više raritet nego svakodnevna pojava. Iako u Hrvatskoj postoji nekoliko većih solarnih elektrana, pravi zamah iskorištavanju energije sunca dale bi mini-elektrane, snage do 10 kW koje bi građani, a i mali poduzetnici, stavljali na krovove svojih kuća i pogona. Ovaj energetski model se počeo spominjati prije dvije godine kad je za energetiku u vladi premijera Tihomira Oreškovića bio zadužen državni tajnik Ante Čikotić iz Mosta. Most je ispao iz vlade, no Čikotić i dalje smatra da se radi o dobrom projektu koji bi svakako trebao zaživjeti te planira u saborsku proceduru poslati prijedlog Zakona o samoopskrbi energijom. "Prijedlog ponajviše se cilja na male kupce električne energije koji su do sada bili apsolutno isključeni iz sustava povlaštenih proizvođača, a to su građani i mali i srednji poduzetnici. Upravo građani najviše doprinose uplatama u sustav poticaja u koji se godišnje slijeva preko 1,5 milijarda kuna, a u zadnjih 10 godina samo je 115 fizičkih osoba iskoristilo zakonsku mogućnost da postanu povlašteni proizvođači čemu je apsolutno najviše doprinio kompliciran i netransparentan zakonski okvir. Zbog toga smo pripremili ovako jednostavan i jasan zakon koji se može implementirati u vrlo kratkom roku, uz malo političke volje. Krajnji cilj je smanjiti račune za električnu energiju", pojašnjava Čikotić. Dodaje da je ovaj model danas puno izvedljiviji nego prije jer fotonaponski sustavi i sustavi za proizvodnju iz obnovljivih izvora općenito postaju sve konkurentniji. Samim time postaju i sve veći potencijal. "Trenutno se fotonaponski sustavi mogu nabaviti već od 1000 eura po instaliranom kilovatu (kW), što u prijevodu znači da 95 posto kućanstava svoje godišnje potrebe mogu podmiriti sa sustavom od 10kW. Bitno je otvoriti tržište, a vjerujemo da će se uz građane u cijelu priču uključiti i opskrbljivači s novim poslovnim modelima, što može bitno mijenjati cijenu", kaže Čikotić. Dodaje da bi se vlastitom proizvodnjom na godišnjoj razini poravnavala potrošnja između građana i operatera. Uz cijenu električne energije koju sada imamo, smatra, jasno je da bi se ulaganja uz ovakav oblik samoopskrbe investicija vratila u 6-8 godina, a nakon toga bi se sljedećih 15 do 20 godina ostvarivali benefiti umanjenih računa. Iako u Hrvatskoj nema previše tvrtki koje se bave tehnologijom solara, u slučaju masovne primjene ove tehnologije tu bi bilo posla za stotine malih instalerskih i servisnih tvrtki. No, smatra Čikotić, u slučaju da minisolari zbilja zažive, izvjesno da bi se našli domaći i strani investitori koji bi otvarali i pogone u Hrvatskoj s ovom tehnologijom. Solari su posebno zanimljivi turističkom sektoru, od velikih hotelskih kuća pa sve do malih iznajmljivača. " Interes je i temeljem prethodnih zakonskih rješenja bio ogroman, samo što je taj interes opadao sa svakim besmislenim korakom koji je investitor morao napraviti da se priključi, pa tako čak 64 puta. Dosad nije bilo zakonskih prijedloga u ovom segmentu koji su ovoliko pojednostavljeni, a tržište i građani će na kraju donijeti zadnju riječ. Velika prednost mikrosolara što se mogu primijeniti u različitim sektorima - poljoprivredi, turizmu, proizvodnji", kaže Čikotić. Iako se u javnosti često može čuti da OIE ozbiljno utječu na stabilnost eleketroenergetskog sustava, zbog potrebe za novim vodovima, ali isto tako i rezervnim reverzibilnim potencijalima, Čikotić smatra da je to mantra. "Stabilnost elektroenergetskog sustava neće srušiti mikro disperzirani proizvođači, to budite sigurni. Dapače, u mnogim dijelovima mreže biti će itekako poželjni. O reverzibilnim elektranama i ugrozi sustava se govori već godinama, priključuju se novi i novi veliki proizvođači i mislim da nitko nije osjetio poremećaje", ističe Ante Čikotić.

www.poslovni.hr

Zašto država ne pristaje na glavni preduvjet za masovni fotonapon
Zašto je zapravo odbijen MOST-ov prijedlog Zakona za mikrosolare. Vlada je u četvrtak odbila podržati MOST-ov prijedlog Zakona o samoopskrbi električnom energijom tzv. Zakon o mikrosolarima. Zanimljivo je da je javnost konačno i službeno doznala zbog čega država ne želi obračun električne energije iz fotonapona po modelu tzv. 'neto mjerenja'. Taj model se masovno primjenjuje u inozemstvu i struka ga ocjenjuje kao glavni preduvjet masovnije upotrebe fotonapona, po čemu smo zadnji u Europskoj uniji sa samo 52 MW. MOST-ov prijedlog naime, ide za tim načinom obračuna, dok država forsira otkupnu cijenu koja je ispod prodajne, pa ispada da građani svoj višak struje daju jeftino u mrežu, a kada im treba, moraju je kupiti po znatno većoj cijeni. U Vladinom obrazloženju stoji da MOST-ov zakon doprinosi povećanju administrativnih zapreka jer je uzak i ograničen te intervenira u područja koja su predmet drugih propisa, prvenstveno Zakon o energiji, Zakon o tržištu električne energije i Zakona o OIEVK. Prijedlog godišnjeg „neto obračuna“ nije prihvatljiv jer se radi o zastarjelom modelu poticanja u kojem se dodjela potpora ne vidi izravno, ali koju snose energetski subjekti (operatori sustava i opskrbljivači) koji taj trošak moraju nadoknaditi od ostalih krajnjih kupaca električne energije, stoji u obrazloženju Vlade. "Naime, iako je Prijedlogom zakona potpuno izostavljeno pitanje plaćanja naknade za korištenje mreže, može se pretpostaviti kako iz gore navedenog prijedloga proizlazi da se i taj dio troškova obračunava na godišnjem nivou korištenjem „neto isporučene energije“, što u praksi znači besplatno korištenje distribucijske mreže, čime se umanjuju prihodi HEP ODS-a, odnosno indirektno povećava trošak ostalim korisnicima mreže. Osim toga, proizlazi da takvi kupci koji intenzivno koriste elektroenergetsku mrežu u dva smjera, plaćaju manje nego da su samo krajnji kupci bez proizvodnje. Također, drugi indirektni poticaj, je obveza opskrbljivača da isporučuje i preuzima električnu energiju od ovakvih kupaca, s krajnjim godišnjim rezultatom koji može biti 0 (ili vrlo mali iznos), te na taj način može poslovati samo u gubicima. Zakonsko prisiljavanje opskrbljivača da posluju s ovakvim kupcima na predloženi način nije održivo. Naime, predloženim načinom se ne potiče istovremena potrošnja na mjestu proizvodnje nego isporuka energije u mrežu do razine svoje potrošnje na razini godine. U slučaju masovnije implementacije sustava po ovakvom modelu došlo bi do pritiska na sustav uravnoteženja, distribucijsku mrežu i na opskrbljivače. Osim toga, u svojoj osnovi godišnji neto obračun izjednačuje cijenu isporučenog viška električne energije s cijenom električne energije u bilo kojem trenutku u godini, zbog čega kupci s vlastitom proizvodnjom nemaju prevelikog interesa prilagođavati svoju proizvodnju i potrošnju. Umjesto navedenog zastarjelog pristupa, Europska komisija i regulatori promoviraju okvir u kojem bi se svaki višak vrednovao prema tržišnim cijenama, jednako kao što bi i cijena preuzete električne energije trebala reflektirati cijenu na tržištu. Takav pristup osnova je naprednih energetskih mreža i odgovora na potražnju. Dugoročno je takav pristup održiviji jer se temelji na tržišnim principima i ne zahtijeva potpore ili unakrsno subvencioniranje", stoji u obrazloženju Vlade. »Mi smo u dobroj namjeri predložili taj zakon. Htjeli smo zakon koji je pošten i pravedan i nikoga ne povlašćuje. Zasigurno bi mnogim građanima omogućio manje račune za struju, ali ovakav model Vladi očigledno ne odgovara«, kazao je čelnik stranke Božo Petrov na konferenciji za novinare u četvrtak. Dodao je kako će Most tu ideju i dalje promovirati te tražiti podršku građana za ulaganje u obnovljive izvore energije jer je to u skladu s vremenu u kojem živimo. Ante Čikotić, bivši državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike pozvao je saborsku većinu da podrži ovaj zakon koji je usmjeren isključivo na dobrobit građana. »Jasno je da je Vlada svojim stavom išla na ruku interesnim lobijima, a ne građanima, jer mnoge zemlje diljem svijeta imaju apsolutno isti ovakav model. Najbliži primjer nam je Slovenija, a Maribor ima više instaliranih fotonaponskih kapaciteta nego cijela Hrvatska. Ako govorimo o troškovima, ističem da oni koji se protive ovakvom zakonu o mikrosolarima isključivo brinu o prihodima HEP-a. Ovo je zaštita njihovih interesa unutar HEP-a, plemenske energetike i klijentelizma«, rekao je Čikotić.
www.energetika-net.com

Otvara se natječaj za izgradnju 100 novih dječjih vrtića
Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju 12. lipnja otvaraju novi natječaj iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj vrijedan milijardu kuna, od čega će 450 milijuna kuna biti namijenjeno za izgradnju, rekonstrukciju i opremanje dječjih vrtića, priopćeno je u ponedjeljak iz nadležnog ministarstva. "U ruralnim područjima općina i gradova, u 17 hrvatskih županija, upravo započinju projekti gradnje i obnove 57 dječjih vrtića, a natječaj za izgradnju novih 100 dječjih vrtića novcem iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj otvaramo sutra", navodi se u priopćenju Ministarstva poljoprivrede.)  Novi natječaj vrijedan je milijardu kuna, a gotovo polovica od tog iznosa namijenjena je isključivo izgradnji, rekonstrukciji i opremanju dječjih vrtića. Ostatak raspoloživog novca osiguran je za vatrogasne domove, sportske terene, javne prometne površine i sličnu infrastrukturu koja će ruralni prostor učinili poželjnim mjestom za život i rad, dodaje se. „Naš je cilj da što više djece iz malih naselja u Hrvatskoj dobije pristup kvalitetnom predškolskom odgoju, a njihovi roditelji poticaj za povećanje svojih obitelji te uvjete za ostanak u ruralnom prostoru", izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić. „Do kraja iduće godine očekujemo 150 funkcionalnih dječjih vrtića na hrvatskom selu“, dodao je. Prošlog mjeseca iz Europskog poljoprivrednog fonda omogućeno je financiranje ukupno 102 lokalna projekta, od kojih se 57 odnosi na vrtiće, 18 na društvene domove, 12 na vatrogasne domove, a 15 na ostale građevine poput tržnica, trgova, parkova i sportskih terena, ukupne vrijednosti 288 milijuna kuna. Zbog iznimno velikog interesa lokalne samouprave za izgradnju novih vrtića i drugih projekata i velikog broja pristiglih dobrih projekata Ministarstvo poljoprivrede odlučilo je povećati raspoloživi iznos za tu namjenu za milijardu kuna. Svi projekti provode se u naseljima do 5000 stanovnika, a financijska potpora iznosi od 80 do 100 posto investicije, odnosno između 15.000 i milijun eura po projektu, stoji u priopćenju.
Hina

Uskoro državni poticaji za mikrosolare građanima
U rujnu kreće prvi natječaj s 12 mil. kn raspoloživog novca za mikrosolare. "Opredijelili smo se sve zakone i prateće propise donijeti do kraja godine, da se ne stvara slika zemlje koja ne poštuje i ne provodi vlastite zakone. Zašto, primjerice, nije zakonom bilo riješeno da reverzibilna hidroelektrana operira na slobodnom tržištu? Sad će moći ostvariti tu funkciju", izjavio je državni tajnik za energetiku Ivo Milatić na današnjoj Liderovoj konferenciji Energetska budućnost Hrvatske. Alenka Košiša Čičin Šain, zamjenica direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost najavila je da će ove godine fond za poticanje obnovljivih izvora građanima staviti na raspolaganje 12 milijuna kuna. Također, očekuje se da bi do kraja godine mogli biti stvoreni preduvjeti za raspis natječaja za još cca 30 milijuna eura poticaja za primjenu OIE i energetske učinkovitosti za građana, najavljeno je. Kako doznajemo neslužbeno, prvi natječaj za 12 mil. kn trebao bi biti raspisan već u rujnu a atraktivan je stoga što je ove godine kod HEP ODS-a pojednostavljena i ubrzana procedura za instaliranje mikrosolara ne krovove. FZOEU ima trenutno ugovoreno 1,33 milijarde kuna u energetskoj obnovi javnih zgrada i stambenog sektora, a u narednih desetak dana bit će raspisan natječaj za nabavu električnih vozila za privatne tvrtke. Fond će lokalnoj zajednici osigurati 1,1 milijun kuna zafinanciranje dokumentacije za gradnju e-punionica te dati 10 mil. kn u poticaje za punionice. Član uprave HEP-a Petar Sprčić najavio je rekao da će ta tvrtka do rujna ishoditi lokacijsku dozvolu i do kraja godine početi radove na hidroelektrani Kosinj, a zatim slijedi projekt HE Senj 2, a tijekom iduće godine bi trebao otvoriti i projekte vjetroelektrane i solarne elektrane, što samostalno, što u partnerstvu. Nadzorni odbor HEP-a treba donijeti i investicijsku odluku o novom postrojenje u EL-TO u Zagrebu. HEP-ova strategija je do 2030. za 50% povećati proizvodnju iz obnovljivih izvora, rekao je. Sprčić nije želio otkrivati lokacije vjetro i fotonaponskih elektrana, ali njegov kolega iz uprave RWE Energije Zoran Miliša otkrio je da RWE razmatra zajedničko ulaganje s HEP-om u projekt solarne elektrane. Zoran Miliša iz RWE-a zalagao se za obnovljivce, ali po tržišnim uvjetima. "Povećanjem cijene električne energije na burzama u Europi se isplati investicija u obnovljive izvore, s povratom investicije kroz sedam ili osam godina. Zašto u Dalmaciji ne bi proizvodili ogromne količine električne energije iz solara? Može, ali uz tržišni razlog. Ako je tržišno, investitori će sami dolaziti i pravni okvir mora biti takav da ulaganje bude sigurno. RWE je apsolutno za ulaganje u proizvodnju u Hrvatskoj i to bi željeli napraviti u suradnji s najvećom našom tvrtkom, HEP-om. Ta sinergija našeg iskustva i domaćeg znanja dala bi jednu win-win situaciju" ocijenio je Miliša. Ta bi elektrana trebala biti na području srednje Dalmacije. Na pitanje tko plaća energetske investicije i obnovljivce Maja Pokrovac iz interesnog udruženja OIE rekla je da na kraju sve plaćaju građani. Ona je kritizirala činjenicu da još uvijek nisu dostupne smjernice nove energetske strategije, na kojoj rade državne tvrtke, iako su zapravo sve investicije u energetici zadnjih godina privatne a privatnike nitko ništa ne pita. Trenutno se realizira prva FN elektrana kroz grupno financiranje a uskoro kreće po istom principu i prva vjetroelektrana, rekla je Pokrovac.
www.energetika-net.com