Mikrosolari bi pokrenuli stotine malih instalaterskih poduzeća
U zadnjih 10 godina je samo 115 građana instaliralo solare. Energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije su danas top teme globalnog gospodarstva, kako po pitanju ekologije, tako i novih prilika za gospodarstvo. Hrvatska je mediteranska zemlja i ima veliki broj sunčanih sati godišnje, no razvoj solarne energije je skroman u odnosu na zemlje sjeverne i središnje Europe gdje je sunce više raritet nego svakodnevna pojava. Iako u Hrvatskoj postoji nekoliko većih solarnih elektrana, pravi zamah iskorištavanju energije sunca dale bi mini-elektrane, snage do 10 kW koje bi građani, a i mali poduzetnici, stavljali na krovove svojih kuća i pogona. Ovaj energetski model se počeo spominjati prije dvije godine kad je za energetiku u vladi premijera Tihomira Oreškovića bio zadužen državni tajnik Ante Čikotić iz Mosta. Most je ispao iz vlade, no Čikotić i dalje smatra da se radi o dobrom projektu koji bi svakako trebao zaživjeti te planira u saborsku proceduru poslati prijedlog Zakona o samoopskrbi energijom. "Prijedlog ponajviše se cilja na male kupce električne energije koji su do sada bili apsolutno isključeni iz sustava povlaštenih proizvođača, a to su građani i mali i srednji poduzetnici. Upravo građani najviše doprinose uplatama u sustav poticaja u koji se godišnje slijeva preko 1,5 milijarda kuna, a u zadnjih 10 godina samo je 115 fizičkih osoba iskoristilo zakonsku mogućnost da postanu povlašteni proizvođači čemu je apsolutno najviše doprinio kompliciran i netransparentan zakonski okvir. Zbog toga smo pripremili ovako jednostavan i jasan zakon koji se može implementirati u vrlo kratkom roku, uz malo političke volje. Krajnji cilj je smanjiti račune za električnu energiju", pojašnjava Čikotić. Dodaje da je ovaj model danas puno izvedljiviji nego prije jer fotonaponski sustavi i sustavi za proizvodnju iz obnovljivih izvora općenito postaju sve konkurentniji. Samim time postaju i sve veći potencijal. "Trenutno se fotonaponski sustavi mogu nabaviti već od 1000 eura po instaliranom kilovatu (kW), što u prijevodu znači da 95 posto kućanstava svoje godišnje potrebe mogu podmiriti sa sustavom od 10kW. Bitno je otvoriti tržište, a vjerujemo da će se uz građane u cijelu priču uključiti i opskrbljivači s novim poslovnim modelima, što može bitno mijenjati cijenu", kaže Čikotić. Dodaje da bi se vlastitom proizvodnjom na godišnjoj razini poravnavala potrošnja između građana i operatera. Uz cijenu električne energije koju sada imamo, smatra, jasno je da bi se ulaganja uz ovakav oblik samoopskrbe investicija vratila u 6-8 godina, a nakon toga bi se sljedećih 15 do 20 godina ostvarivali benefiti umanjenih računa. Iako u Hrvatskoj nema previše tvrtki koje se bave tehnologijom solara, u slučaju masovne primjene ove tehnologije tu bi bilo posla za stotine malih instalerskih i servisnih tvrtki. No, smatra Čikotić, u slučaju da minisolari zbilja zažive, izvjesno da bi se našli domaći i strani investitori koji bi otvarali i pogone u Hrvatskoj s ovom tehnologijom. Solari su posebno zanimljivi turističkom sektoru, od velikih hotelskih kuća pa sve do malih iznajmljivača. " Interes je i temeljem prethodnih zakonskih rješenja bio ogroman, samo što je taj interes opadao sa svakim besmislenim korakom koji je investitor morao napraviti da se priključi, pa tako čak 64 puta. Dosad nije bilo zakonskih prijedloga u ovom segmentu koji su ovoliko pojednostavljeni, a tržište i građani će na kraju donijeti zadnju riječ. Velika prednost mikrosolara što se mogu primijeniti u različitim sektorima - poljoprivredi, turizmu, proizvodnji", kaže Čikotić. Iako se u javnosti često može čuti da OIE ozbiljno utječu na stabilnost eleketroenergetskog sustava, zbog potrebe za novim vodovima, ali isto tako i rezervnim reverzibilnim potencijalima, Čikotić smatra da je to mantra. "Stabilnost elektroenergetskog sustava neće srušiti mikro disperzirani proizvođači, to budite sigurni. Dapače, u mnogim dijelovima mreže biti će itekako poželjni. O reverzibilnim elektranama i ugrozi sustava se govori već godinama, priključuju se novi i novi veliki proizvođači i mislim da nitko nije osjetio poremećaje", ističe Ante Čikotić.

www.poslovni.hr

Zašto država ne pristaje na glavni preduvjet za masovni fotonapon
Zašto je zapravo odbijen MOST-ov prijedlog Zakona za mikrosolare. Vlada je u četvrtak odbila podržati MOST-ov prijedlog Zakona o samoopskrbi električnom energijom tzv. Zakon o mikrosolarima. Zanimljivo je da je javnost konačno i službeno doznala zbog čega država ne želi obračun električne energije iz fotonapona po modelu tzv. 'neto mjerenja'. Taj model se masovno primjenjuje u inozemstvu i struka ga ocjenjuje kao glavni preduvjet masovnije upotrebe fotonapona, po čemu smo zadnji u Europskoj uniji sa samo 52 MW. MOST-ov prijedlog naime, ide za tim načinom obračuna, dok država forsira otkupnu cijenu koja je ispod prodajne, pa ispada da građani svoj višak struje daju jeftino u mrežu, a kada im treba, moraju je kupiti po znatno većoj cijeni. U Vladinom obrazloženju stoji da MOST-ov zakon doprinosi povećanju administrativnih zapreka jer je uzak i ograničen te intervenira u područja koja su predmet drugih propisa, prvenstveno Zakon o energiji, Zakon o tržištu električne energije i Zakona o OIEVK. Prijedlog godišnjeg „neto obračuna“ nije prihvatljiv jer se radi o zastarjelom modelu poticanja u kojem se dodjela potpora ne vidi izravno, ali koju snose energetski subjekti (operatori sustava i opskrbljivači) koji taj trošak moraju nadoknaditi od ostalih krajnjih kupaca električne energije, stoji u obrazloženju Vlade. "Naime, iako je Prijedlogom zakona potpuno izostavljeno pitanje plaćanja naknade za korištenje mreže, može se pretpostaviti kako iz gore navedenog prijedloga proizlazi da se i taj dio troškova obračunava na godišnjem nivou korištenjem „neto isporučene energije“, što u praksi znači besplatno korištenje distribucijske mreže, čime se umanjuju prihodi HEP ODS-a, odnosno indirektno povećava trošak ostalim korisnicima mreže. Osim toga, proizlazi da takvi kupci koji intenzivno koriste elektroenergetsku mrežu u dva smjera, plaćaju manje nego da su samo krajnji kupci bez proizvodnje. Također, drugi indirektni poticaj, je obveza opskrbljivača da isporučuje i preuzima električnu energiju od ovakvih kupaca, s krajnjim godišnjim rezultatom koji može biti 0 (ili vrlo mali iznos), te na taj način može poslovati samo u gubicima. Zakonsko prisiljavanje opskrbljivača da posluju s ovakvim kupcima na predloženi način nije održivo. Naime, predloženim načinom se ne potiče istovremena potrošnja na mjestu proizvodnje nego isporuka energije u mrežu do razine svoje potrošnje na razini godine. U slučaju masovnije implementacije sustava po ovakvom modelu došlo bi do pritiska na sustav uravnoteženja, distribucijsku mrežu i na opskrbljivače. Osim toga, u svojoj osnovi godišnji neto obračun izjednačuje cijenu isporučenog viška električne energije s cijenom električne energije u bilo kojem trenutku u godini, zbog čega kupci s vlastitom proizvodnjom nemaju prevelikog interesa prilagođavati svoju proizvodnju i potrošnju. Umjesto navedenog zastarjelog pristupa, Europska komisija i regulatori promoviraju okvir u kojem bi se svaki višak vrednovao prema tržišnim cijenama, jednako kao što bi i cijena preuzete električne energije trebala reflektirati cijenu na tržištu. Takav pristup osnova je naprednih energetskih mreža i odgovora na potražnju. Dugoročno je takav pristup održiviji jer se temelji na tržišnim principima i ne zahtijeva potpore ili unakrsno subvencioniranje", stoji u obrazloženju Vlade. »Mi smo u dobroj namjeri predložili taj zakon. Htjeli smo zakon koji je pošten i pravedan i nikoga ne povlašćuje. Zasigurno bi mnogim građanima omogućio manje račune za struju, ali ovakav model Vladi očigledno ne odgovara«, kazao je čelnik stranke Božo Petrov na konferenciji za novinare u četvrtak. Dodao je kako će Most tu ideju i dalje promovirati te tražiti podršku građana za ulaganje u obnovljive izvore energije jer je to u skladu s vremenu u kojem živimo. Ante Čikotić, bivši državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike pozvao je saborsku većinu da podrži ovaj zakon koji je usmjeren isključivo na dobrobit građana. »Jasno je da je Vlada svojim stavom išla na ruku interesnim lobijima, a ne građanima, jer mnoge zemlje diljem svijeta imaju apsolutno isti ovakav model. Najbliži primjer nam je Slovenija, a Maribor ima više instaliranih fotonaponskih kapaciteta nego cijela Hrvatska. Ako govorimo o troškovima, ističem da oni koji se protive ovakvom zakonu o mikrosolarima isključivo brinu o prihodima HEP-a. Ovo je zaštita njihovih interesa unutar HEP-a, plemenske energetike i klijentelizma«, rekao je Čikotić.
www.energetika-net.com