Administrator

    Administrator

    Uskoro počinje hrvatska energetska renesansa. Svega nekoliko kilometara od mjesta gdje je prije 162 godine rođen Nikola Tesla čovjek bez kojeg se suvremena (elektro)energetika ne bi mogla zamisliti uskoro započinje jedan od najvažnijih energetskih projekata u suvremenoj Hrvatskoj. Radi se o Projektu Hidroenergetskog sustava Kosinj - HE Senj 2. Njime je, između ostaloga, predviđena izgradnja novih hidroenergetskih objekata i postrojenja ukupne snage 412 MW i očekivane proizvodnje 320 GWh električne energije godišnje. Uz to, time će se iskoristiti sav preostali hidroenergetski potencijal na slivovima Like i Gacke, omogućiti nova regulacijska snaga u hrvatskom elektroenergetskom sustavu i osigurati zadovoljavajuće količine pitke vode za vodoopskrbni sustav Hrvatskog primorja, podvelebitskog kraja i sjevernojadranskih otoka. Konačno, ostvarenjem tog projekta u potpunosti se izbjegava plavljenje naseljenih mjesta. Nakon što je 14.5.2018. godine Ministarstvo zaštite okoliša i energetike izdalo Rješenje o prihvatljivosti zahvata na okoliš i ekološku mrežu, završen je postupak procjene utjecaja zahvata HE Kosinj na okoliš i još se planira usklađivanje tehničke dokumentacije prema zahtjevima iz studije utjecaja na okoliš i posebnim uvjetima i podnošenje zahtjeva i ishođenje lokacijske dozvole. Od ostalih aktivnosti na projektu treba spomenuti usklađivanje prostorno-planske dokumentacije, novu geodetsku izmjeru i izradu dijela glavnih projekata (npr. za tunel i kanal Bakovac - Lika i ceste Kosinj most - Bakovac i Studenci - Sklope).Do ishođenja lokacijske dozvole još će trebati odgovoriti na pitanja prikupljena u postupku javne rasprave za HE Senj 2, prikupiti posebne uvjete od nadležnih javnopravnih tijela i uskladiti idejni projekt s posebnim uvjetima. Kada i to bude riješeno, do ishođenja građevinske dozvole još će trebati izraditi glavni projekt i njegovu reviziju, izvesti dio istražnih radova i riješiti imovinsko-pravni status zemljišta na području zahvata. U skladu s time, očekuje se da projekt bude završen za najviše šest godina od početka izgradnje, ističu stručnjaci HEP-a mr. sc. Vedran Jurić, dipl. ing., Milan Rališ, dipl. ing. i Tomislav Tomić, dipl. ing. u velikom prikazu projekta u novom broju časopisa EGE.
    www.energetika-net.com

     

    HD KOSINJ SENJ 750 1

    HD KOSINJ SENJ 750 2


    HEP od države dobio zeleno svjetlo za HES
    HEP-ov projekt izgradnje akumulacije Kosinj s hidroelektranom Kosinj i svim pripadajućim objektima (HES Kosinj), jedan od najvažnijih planiranih investicijskih projekata u hrvatskoj energetici, prihvatljiv je za okoliš i ekološku mrežu, stoji u rješenju Ministarstva zaštite okoliša i energetike od svibnja. Drugim riječima, projektu koji čeka 40-ak godina, otvoren je put prema realizaciji. Javna rasprava o Studiji utjecaja na okoliš hidroenergetskog sustava Kosinj trajala je od 17. listopada do 16. studenoga 2017. godine. Nakon dobivenog pozitivnog Rješenja Ministarstva zaštite okoliša i energetike o prihvatljivosti izgradnje i pogona HES Kosinj za okoliš i ekološku mrežu, HEP kreće s aktivnostima za pripremu početka izgradnje projekta HES Kosinj, koji obuhvaća izgradnju akumulacijskog jezera s tri brane, tunela i kanala Bakovac - Lika, HE Kosinj te rekonstrukciju postojeće HE Sklope. Početak pripremih radova planiran je za drugu polovicu 2019. godini - kažu u HEP-u. U tijeku je i drugi upravni postupak, nastavljaju, koji se odnosi na ishođenje rješenja za projekt HE Senj 2. Javna rasprava u ovom postupku održana je od 5. travnja do 21. svibnja 2018. godine te je postupak još u tijeku. Izgradnja HE Senj 2, koja obuhvaća proširenje jezera Gusić polje te novi dovodni tunel, tlačni cjevovod i strojarnicu, planira se započeti u razdoblju od dvije godine nakon početka radova na HES Kosinj. Ukupna vrijednost navedenih projekata (HES Kosinj i HE Senj 2) procjenjuje se na 500 milijuna eura - ističu u HEP-u.

    Realizacija druge faze
    HES Kosinj prvi je, inače, segment druge faze (dogradnje) postojećeg hidroenergetskog sustava Senj, čija se vrijednost procjenjuje na 185 milijuna eura, a predviđeno trajanje gradnje je oko 56 mjeseci (pet građevnih sezona). Gradnjom HES-a Kosinj, odnosno akumulacijskog jezera Kosinj i pribranske hidroelektrane Kosinj (HE Kosinj) s dva agregata, snage 11,5 megavata (MW) i 22 MW, hrvatskom elektroenergetskom sustavu osiguralo bi se u prosjeku godišnje 250 gigavatsati (GWh) nove energije na postojećem HE-u Senj i planiranom HE-u Kosinj Drugi segment dogradnje sustava je gradnja akumulacije Gusić Polje II te HE-a Senj 2. Danas, uzgred, hidroenergetski sustav Lika-Gacka ima kapacitet od 238,5 MW s prosječnom godišnjom proizvodnjom od 1,06 teravatsati (TWh). Izgradnja objekata druge faze predviđa dodatni kapacitet od 412 MW i dodatnu proizvodnju od 300 GWh godišnje, pri čemu je najveći dio vršna energija. Realizacijom projekta druge faze gradnje hidroenergetskog sustava Senj ostvaruje se ukupni instalirani kapacitet na slivu od 656 MW i prosječna godišnja proizvodnja od čak 1,3 TWh.

    Prednosti projekta
    HEP, dakle, namjerava povećati proizvodnju električne energije i iskoristiti preostali hidropotencijal na slivovima Like, koja je vrlo bujična i promjenjiva rijeka, i Gacke, koja je nešto smirenija. Stoga je HES Kosinj važan iz mnogo razloga te dio veće slike i većeg hidroenergetskog sustava Senj, kojim se združeni hidropotencijal rijeka Like i Gacke iskorištava za proizvodnju električne energije. Proizvedena energija u tom sustavu u prosječnoj hidrološkoj godini predstavlja oko 20 posto proizvodnje električne energije iz HEP-ovih hidroelektrana. On čini oko 10 posto proizvodnje iz ukupnog proizvodnog portfelja HEP-a te podmiruje oko pet posto ukupne potrošnje električne energije u Hrvatskoj. Uz to, izbjegnuta emisija ugljikova dioksida zahvaljujući proizvedenoj količini hidroenergije iznosi oko 900.000 tona godišnje. Realizacijom projekta omogućit će se povećanje proizvodnje električne energije, poboljšava se cestovna i druga komunalna infrastruktura, trajno se rješava problem plavljenja naseljenih područja na prostoru Lipova polja, čime se smanjuje šteta od poplava i povećava sigurnost stanovanja. Također, povećava se količina vode koja se može koristiti za navodnjavanje u vegetacijskom razdoblju, čime se pridonosi povećanju poljoprivredne proizvodnje na području Lipova polja, a i dobiva se nova snaga u elektroenergetskom sustavu Hrvatske te se povećava proizvodnja energije iz obnovljivih izvora. Prednosti su i te što lokalna uprava dobiva izvor stalnog prihoda od naknada za zauzeto zemljište i naknada za korištenje voda, smanjuje se trajnost i opseg plavljenja poljoprivrednih površina na području Lipova polja, stvaraju se uvjeti za razvoj sportskih i rekreacijskih prostora na području uz jezera Kosinj i Kruščica, čime se pridonosi razvoju turizma te se povećava cijena zemljišta i prihodi lokalne uprave od poreza i naknada.
    novac.jutarnji.hr

    HD KOSINJ SENJ 750 3
    HD KOSINJ SENJ 750 4

    Kosinj/Senj 2 kreće 2019.godine
    Brana zvana čežnja, projekt HEP-a koji će njima donijeti enormne količine energije, lokalnom stanovništvu, nakon godina iščekivanja, isplatu i mogućnost odseljenja ili u suprotnom konačnu informaciju koje je njihove sutra, lokalnim političarima moć,a pokoju kunu u njihovu škrabicu, građevinarima posao po natječaju ili po prijateljskim vezama s lokalnim političarima čini se, mogla bi krenuti za dvije i pol godine. GOSPIĆ- Godinama se najavljuje nastavak izgradnje Hidroenergetskog sustava Kosinj-Senj, odnosno druga faza postojećeg sustava. Na internetskoj stranici HEP grupe stoji da je sustav Kosinj/Senj u razvoju. Nadalje se ističe da će HEP realizacijom projekta iskoristiti preostali hidropotencijal na slivovima Like i Gacke dogradnjom postojećeg hidoenergetskog sustava Senj, koji sada koristi vodu kao energent pretežito u temeljnom režimu. Projekt podrazumijeva izgradnju velike akumulacije i dodatnih kapaciteta u svrhu prebacivanja proizvodnje u vršni dio dnevnog dijagrama. Time će se omogućiti kapacitet za injektiranje velike regulacijske snage u elektroenergetski sustav fleksibilnim hidroagregatima spremnim na brzu promjenu snage. Realizacija druge faze omogućit će povećanje proizvodnje električne energije, dodatnu zaštitu od poplava u Kosinjskom polju, poboljšanje sigurnosti vodoopskrbe južnog kraka vodovodnog sustava hrvatskog primorja, poboljšanje cestovne i druge komunalne infrastukture. Poboljšat će se i kvaliteta korištenja vodnog resursa u smislu potpore stabilnosti rada elektroenergetskog sustava, s povećanjem udjela energije iz obnovljivih izvora u finalnoj potrošnji. Postojeća HE Senj i danas pruža usluge sekundarne regulacije snage i frekvencije elektroenergetskom sustavu, a dodatnim kapacitetom bi se povećala pouzdanost pružanja te usluge te bi se omogućio veći prihvat energije iz obnovljivih izvora pružanjem usluge energije uravnoteženja. Danas, hidroenergetski sustav Lika-Gacka ima kapacitet od 238,5 MW s prosječnom godišnjom proizvodnjom od 1,15 tera wat sati. . Izgradnja objekata druge faze predviđa dodatni kapacitet od 412 MW i dodatnu proizvodnju od 320 GWh godišnje, pri čemu je najveći dio vršna energija. Realizacijom projekta druge faze izgradnje HES Senj ostvaruje se ukupni instalirani kapacitet na slivu od 656 MW i prosječna godišnja proizvodnja 1,5 TWh. Vođeni novim informacijama koje su se pojavile ovih dana o tome kako se kreće s gradnjom odnosno nastavkom gradnje i druge faze sustava upitali smo HEP koje su novosti i koji su planovi. Doznajemo da Hrvatska elektroprivreda izrađuje dokumentaciju za ishođenje lokacijske dozvole za HE Kosinj, što podrazumijeva, prvenstveno u ovoj fazi, izradu tehničke projektne dokumentacije i Studije utjecaja zahvata na okoliš. Početkom 2017. godine Hrvatska elektroprivreda će podnijeti zahtjev za procjenu utjecaja zahvata na okoliš na upravni postupak, pri čemu se procjenjuje se da će se ovaj postupak, zajedno s uključivanjem u tehničko rješenje propisanih mjera zaštite izdanih od strane nadležnih tijela u postupku, okončati u drugoj polovici 2017. godine. Sukladno navedenom, te rokovima daljnjih aktivnosti u sklopu pripreme projekta, što u najbitnijem uključuje ishođenje lokacijske dozvole, izradu glavnih projekata za ishođenje građevinskih dozvola, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, usvajanje poslovnog modela realizacije, osiguranje financiranja, te ugovaranje radova, početak radova na izgradnji HE Kosinj predviđa se 2019. godine. Inače vrijednost investicije je pola milijarde eura, radovi bi trebali biti gotovi za 6 godina. Lokalna politička elita u zadnje vrijeme malo je zaboravila ovaj projekt, vjerojatno će ga opet revitalizirati pred izbore. Nadamo se da će lika-express ovim tekstom pomoći da ne svojataju projekt nego da se svi suočimo s tim da o rokovima, planovima i svemu ostalome odlučuje netko drugi.
    Milan Tomašević/HEP

    HD KOSINJ SENJ 750 5

    HD KOSINJ SENJ 750 6

    Prilikom pomračenja Mjeseca 27. srpnja 2018. ekipa Fondacije 'Arheološki park: Bosanska piramida Sunca' izvršila je mjerenja na vrhu Bosanske piramide Sunca. Ekipu je predvodio dipl.ing. Goran Marjanović iz Beograda. Ovaj astronomski fenomen bio je poseban jer je riječ o totalnom pomračenju Mjeseca, najintenzivnijem u ovom stoljeću. Osim toga, planeta Mars je 'prišla' najbliže planeti Zemlji u proteklih 15 godina. Ovo poravnanje Sunce-Zemlja-Mjesec-Mars je bila prilika da se vidi utjecaj na rad energetskog stroja - Bosanske piramide Sunca. Izvršena su mjerenja prije eklipse, za vrijeme i uspoređeni su rezultati s nedavnim mjerenjima u svibnju 2018.Rezultati su znanstveno značajni skoro senzacionalni. Planetarna konfiguracija je utjecala na rad piramidalnog uređaja i to osobito u najvažnijem spektru - elektro zrake, koji prolaze kroz vrh piramide. Postali su dvostruko snažniji.

    Magnetotelurska istraživanja, srpanj 2018,
    misija: Mjesečeva eklipsa, “Piramida Sunca”, Visoko, BiH,

    Mjerna oprema:
    Teslametar TM 40 [H50Hz, nT] Trifield metar, 100XE [H, mG; E, V/m]
    Digitalni multimetar Mastech MS8229 [T, oC; Hum, %; Noi, dBrel]
    VF-Širokopojasni pojačivač, spec.konstr. mala težina, AskaAudio Beograd, “E”- sonda: štap antena, l = 30 cm; “H”- sonda: otvorena zavojnica; “EM” – sonda: zatvorena zavojnica; “Z”-zvučni senzor: “Knowles” Piezo Ceramic ST Microphone (BL series)
    PC osciloscop OWON, VDS1022
    Notebook MSI, Quad Core, Win 8.1
    S-metar, Bedini verzija Dea/Faretto detectora, IB Mraz, [Sc, Ampl., % otklona]
    Experimentalni merač životne energije, Heliognosis model LM3, [Or, Opseg, Fino, Grubo, % otklon]

    Napomena 1: EM spektri lagano variraju, signali su blago promjenjive amplitude i frekvencije. Signali koji potječu od mjerne opreme i uređaja korištenih tijekom mjerenja su registrirali prije mjerenja na radnim točkama. VRMS vrijednosti registrirane opremom 5 i 6 treba smatrati značajnim obzirom da je tijekom mjerenja korištena oprema 4. U slučaju potrebe registrirane vrijednosti mogu se izraziti i kao apsolutne.

    Mjerna Metoda:
    Magneto Telurska (MT) i Audio Magneto Telurska (AMT) metoda [1] kombinirana sa mjerenjima nekonvencionalnih energetskih fenomena [Mer. Opr. 7,8]. MT metodama snimaju se električna i magnetna polja u opsegu niskih i veoma niskih frekvencija (Infra zvuk-Audio-Ultra zvuk). Izvori MT i AMT signala mogu biti umjetni ili prirodni. Solarna energija (Sunčev vjetar) i munje (grom) izazivaju prirodne varijacije u zemljinom magnetnom polju, koje izazivaju električne struje (poznate kao telurske struje) ispod zemljine površine. Telurske (zemaljske) struje nastaju iz prirodnih i vještačkih izvora, uključujući i kretanje magme u zemljinoj unutrašnjosti i djelovanje električne mreže i električnih uređaja. U kombinaciji, ove pojave stvaraju jak AMT/MT izvor signala u ULF / LF frekventnom spektru. Magnetna polja u frekventnom opsegu od 1 Hz do približno 20 kHz su dio AMT opsega. Ovaj frekventni opseg omogućuje penetraciju do dubine od nekoliko metara do nekoliko kilometara ispod zemljine površine. Zbog prirode Magneto Telurskih izvora , valovi obično variraju u veličini amplitude. Zbog toga i niskog intenziteta signala potrebno je duže vrijeme snimanja da bi se dobili upotrebljivi podatci. Mjerenja sa različitih lokacija, iz više smjerova, mogu jasno ukazati na različit odnos električnog magnetnog polja i njihovih međusobnih faza. Fazni pomak uzrokovan različitim brzinama propagacije, ukazuje na podzemna područja različite mehaničke, magnetne i elekrične provodljivosti, odnosno njenu anizotropiju i zapravo njenu strukturu! Mjerenje u slobodnom prostoru omogućuje uvid u zapreminsku strukturu polja koja je posebno interesantna za lokacije na kojima su prethodno detektirani energetski fenomeni na tlu.

    Mjerne veličine:
    Tijekom naših istraživanja vrše se snimanja elektromagnetnih i mehaničkih energetskih spektara u širokom frekventnom opsegu od ekstremno niskih do srednjih frekvencije (25 mHz - 50 kHz ) za električne i / ili magnetne fenomene. Mjerenje mehaničkih vibracija obuhvaća područje od infrazvuka, audio i ultrazvučnog domena. Za ova mjerenja koristili smo konvencionalne uređaje navedene pod brojem 1. do 6. na listi mjerne opreme. Pored ovih mjerenja vršena je i detekcija prisutnosti skalarnog polja "S-metrom" (MerOpr. 7). Istraživanja nekonvencionalnih energetskih polja, kao što je to npr. "Orgonska energija", vršena su posebnim uređajem za mjerenje alternativnih energetskih fenomena (MerOpr. 8) koji je namijenjen za znanstvena istraživanja životnih procesa. Osim toga, na svakoj mjernoj lokaciji mjereni su kontrolni parametri: a) prisutnost i intenzitet "EM smoga" uzrokovanog elektro-energetskom mrežom (50 Hz); snaga dinamičkih magnetnih (b), dinamičkih električnih (c) polja i snage radio valova (d); temperatura (e), vlažnost (F) i nivo buke (G). Kompletna dokumentacija sa svim snimcima mjerenja se čuva u bazi podataka , a u ovom radu prestavljeni su samo najzanimljiviji nalazi kao ilustracija donjetih zaključaka.

    Mjerenja:
    Mjerenje1, Lokacija 1: “Piramida Sunca”, 27.07.2018, 17.04 h.
    Izmjerene vrijednosti:
    H50Hz = 5 nT, H = 0.7 mG, E = 10 V/m, T = 22 oC, Hum = 55 %, Noi = - 15 dBrel, Sc = 10,100; Or = 100,3,8.1,100+
    Mjerenje 2, Lokacija 1: “Piramida Sunca”, 27.07.2018, 21.15 h (Mjesečeva eklipsa).
    Izmjerene vrednosti:
    H50Hz = 4 nT, H = 0.6 mG, E = 20 V/m, T = 16 oC, Hum = 60 %, Noi = 0 dBrel, Sc = 0,100; Or = 100,3,8.1,100+
    Napomena 1: Na lokaciji je prisutno desetak ljudi. Tijekom mjerenja zamoljeni su za tišinu. Tijekom drugog mjerenja na lokaciji se čula muzika (Noi = 0 dBrel) iz grada Visoko.

    Analiza izvršenih mjerenja:
    Na snimcima mjerenja, crvenom bojom su prikazani amplitudni a zelenom frekventni spektri u VLF/LF opsegu [6.25 kHz/div]: od 500 Hz do 60 kHz ili ULF opsegu [1.25Hz/div]: 0.1 Hz do 12 Hz.
    Na slici 1 je prikazan snimak mjerenja Električnog polja na Piramidi Sunca u ULF opsegu oko 4 sata prije početka totalnog pomračenja Mjeseca. Sa slike je Vidljivo prisustvo uobičajenih signala iz domena Schumanovog spektra. Slika 2 prikazuje spektar električnog polja u VLF/LF opsegu, prije pomračenja, na kojem se vidi prisustvo signala uočenih i prilikom prethodnih mjerenja (vidi [2] npr.).
    Slika 3 je snimak spektra električnog polja u VLF/LF opsegu tijekom pomračenja, na kojem se vidi prisustvo daleko većeg broja „E“ signala i gotovo dvostruko „jače“ „E“ polje (886 mV / 1.6V = 1.8) sa izraženijim signalom 28.8 kHz. Tome u prilog govori i mjerenje opremom [2] koje pokazuje da je dinamičko električno polje bilo dvostruko jače za vrijeme pomračenja Mjeseca („E“ = 10 V/m prije i 20 V/m za vrijeme pomračenja). Signal 51.2 kHz potiče od opreme.
    Na slici 4 je prikazan snimak spektra magnetnog polja u ULF opsegu, veoma sličan snimku spektra električnog polja (sl.1), što također odgovara opsegu Schumanovog spektra. Činjenica da se signali istog frekeventnog opsega javljaju i kao električne („E“) i kao magnetne („H“) komponente ukazuje na njihovu „Hercijansku“ formu, tj. konvencionalnu elektromagnetnu prirodu. Slike 5 i 6 prikazuju snimak „H“ signala u VLF/LF domenu prije i za vrijeme pomračenja. Spektri su slični osim u dijelu frekventnog opsega za koji je Piramida Sunca „rezonantna“, što potvrđuje njene osobine „energetskog stroja“ i što je ilustrirano pojavom harmonika 31.5 kHz i 35.6 kHz kojih u „E“ formi nema!
    Slika 7 prikazjue spektar elektromagnetnih signala („EM“) u ULF opsegu koji po vrijednostima i formi odgovara Schumanovom spektru.
    Slika 8 i 9 su snimci „EM“ spektra u VLF/LF opsegu prije i poslije pomračenja. Spektri su gotovo identični što znači da u toj, konvencionalnoj, energetskoj formi nije došlo ni do kakve promjene. Ipak, „strukturni mehanizam“ Piramide Sunca kao energetskog stroja ili „rezonatora“ i ovdje ukazuje na promjenu „jačine“ energetskih tokova koja je tijekom pomračenja povećana za (806mV/475mV=1.7) oko 1.7 puta.
    Slike 10 i 11 su snimci mehaničkih vibracija u domenu infrazvuka (0.1 Hz do 12 Hz) i pokazuju također povećanu aktivnost tijekom pomračenja Mjeseca (09.15 h), u opsegu 2,8 – 5 Hz, kao i povećan srednji nivo signala za oko 2 puta (93mV/48mV=1.93).
    Slike 12 i 13 su snimci mehaničkih vibracija u domenu zvuka i ultrazvuka (500 Hz do 60 kHz), prije i tijekom pomračenja Mjeseca. Jasno se vidi sasvim drugačiji oblik signala i struktura frekventnog spektra tijekom pomračenja. Posebno je naglašeno prisustvo signala u „čujnom opsegu“ pa je vrlo vjerojatno da oni potiču iz grada Visoko gdje je u večernjim satima organiziran „vašar“ tako da se čak i na vrhu Piramide Sunca mogla čuti muzika, tiho ali primetno (Noi = - 15 dBrel prije pomračenja, Noi = 0 dBrel poslije pomračenja). Stoga, ova mjerenja, kao ni mjerenja prikazana na snimcima 10 i 11, ne možemo smatrati relevantnim za utjecaj kosmičko-astronomskih mehanizama.

    Zaključak:
    Mjerenja tijekom Mjesečeve eklipse prije početka pomračenja Mjeseca izvršena 27.07.2018. godine u 17.04 h i tijekom pomračenja u 21.15 h, nedvosmisleno ukazuju na utjecaj Piramide Sunca, vjerovatno i kompletne „postavke“ APBPS, na prostorne energetske tokove i vezu sa kosmičko-astronomskim mehanizmima. Različitosti rezultata mjerenja prije i poslije pomračenja Mjeseca, ali i u odnosu na ranije vršena mjerenja na istoj lokaciji (npr.[2]) tijekom različitih perioda dana, sigurno je doprinjelo to što se Mars u vrijeme mjerenja nalazio na najmanjoj udaljenosti od Zemlje od 2003. godine, zbog čega je djelovao veći i svetliji nego inače i nalazio se u približno istoj liniji Sunce-Zemlja-Mjesec, zbog čega se mogao vidjeti i golim okom nešto niže, desno od pozicije Mjeseca. Ova “Prostorno-vremenska ekskluzivnost” – blizina Marsa i “poravnanje” Sunca, Zemlje, Mjeseca i Marsa sigurno je imalo utjecaja na suptino-energetske kozmičke tokove što je i potvrđeno našim mjerenjima i iskazano pojačanim nivoom signala i bogatijom strukturom odgovarajućih frekventnih spektara. Minorna kvalitativna promjena u domenu konvencionalnih elektromagnetnih valova i mnogo uočljivija promjena u području longitudinalnih (skalarnih) elektrodinamičkih vibracija ukazuje na znatno veću INTERAKTIVNOST “Piramide Sunca” sa suptilno energetskim formama nego sa konvencionalnim EM energetskim fenomenima, a time i na punu opravdanost ideje o tome da su objekti APBPS, posebno Piramida Sunca, energetski “isprepleteni” sa materijalnom strukturom svog oruženja, Sunčevim sistemom, galaksijom itd, što znatno osnažuje koncept postojanja “Kosmičkog interneta” [3], i mogućnost gotovo trenutne intergalaktičke komunikacije u Univerzumu ...
    Beograd, 30.07.2018.
    Goran Marjanovic, dipl.ing


    SKALARNI VALOVI NA BOSANSKIM PIRAMIDAMA!

    Magnetotelurska i elektrodinamička istraživanja, septembar 2016, misija: “Bosanska dolina piramida”, Visoko, BiH
    (Delimični, najinteresantniji nalazi1)

    Mjerna oprema:
    Teslametar TM 40 [H50Hz, nT] Trifield metar, 100XE [H, mG; E, V/m]
    Digitalni multimetar Mastech MS8229 [T, oC; Hum, %; Noi, dBrel]
    VF-Širokopojasni pojačavač, spec.konstr. mala težna, AskaAudio Beograd, “E”- sonda: štap antena, l = 30 cm; “H”- sonda: otvorena zavojnica; “M”-zvučni senzor: “Knowles” Piezo Ceramic ST Microphone (BL series)
    PC osciloscop OWON, VDS1022
    Tablet računar I.Onik, Quad Core, Win 8.1
    S-metar, Bedini verzija Dea/Faretto detectora, IB Mraz, [Sc, Ampl., % otklona]
    Experimentalni mjerač životne energije, Heliognosis model LM3, [Or, Opseg, Fino, Grubo, % otklon]

    Napomena 1: EM spektri lagano variraju, signali su blago promjenjive amplitude i frekvencije. Signali koji potiču od mjerne opreme i uređaja korištenih tijekom mjerenja su registrirani prije mjerenja na radnim točkama. VRMS vrijednosti registrirane opremom 5 i 6 treba smatrati relativnim obzirom da je tijekom mjerenja korištena oprema 4. U slučaju potrebe registrirane vrijednosti mogu se izraziti i kao apsolutne.

    Mjerna Metoda: MT + mjerenje 3D strukture prostornih energetskih polja
    Magneto Telurska (MT) i Audio Magneto Telurska (AMT) metoda [1] kombinirana s mjerenjima u zraku korištenjem DRON letjelice [2] i specijalne opreme [Mer. Opr. 4,5,6] posebno konfigurirane za ovu vrstu istraživanja zbog ograničenja u težini (max. 800 gr) i velikih zahtjeva u pogledu osjetljivosti mjerne opreme, širine mjernog opsega, potrebe snimanja i registriranja VRMS signala tijekom leta te mogućnosti analize njihovih amplitudnih i frekventnih spektara (FFT). Svi ovi zahtjevi ispunjeni su izborom odgovarajućeg hardvera i softvera pri čemu je ukupna težina opreme iznosila 788 grama, što je ispod dozvoljenog limita od 800 grama za korišteni model dron letjelice. Iako veoma složena, odbrana metoda omogućila je dobivanje 3-D strukture energetskih polja na odbranim lokacijama po vertikali do visine od oko 50 m i po horizontalnoj ravni presjeka od oko 150 m! MT metodama snimaju se električna i magnetna polja u opsegu niskih i veoma niskih frekvencija (Infra zvuk-Audio-Ultra zvuk). Izvori MT i AMT signala mogu biti umjetni ili prirodni. Solarna energija (Sunčev vetar) i munje (grom) izazivaju prirodne varijacije u zemljinom magnetnom polju, koje izazivaju električne struje (poznate kao telurske struje) ispod zemljine površine. Telurske (zemaljske) struje nastaju iz prirodnih i vještačkih izvora, uključujući i kretanje magme u zemljinoj unutrašnjosti i djelovanje električne mreže i električnih uređaja. U kombinaciji, ove pojave stvaraju jak AMT/MT izvor signala u ULF / LF frekventnom spektru. Magnetna polja u frekventnom opsegu od 1 Hz do približno 20 kHz su dio AMT opsega. Ovaj frekventni opseg omogućuje penetraciju do dubine od nekoliko metara do nekoliko kilometara ispod zemljine površine. Zbog prirode Magneto Telurskih izvora, valovi obično variraju u veličini amplitude. Zbog toga i niskog intenziteta signala potrebno je duže vrijeme snimanja da bi se dobili upotrebljivi podaci. Mjerenja sa različitih lokacija, iz više smjerova, mogu jasno ukazati na različit odnos električnog magnetnog polja i njihovih međusobnih faza. Fazni pomak uzrokovan različitim brzinama propagacije, ukazuje na podzemne oblasti različite mehaničke, magnetne i elekrične provodljivosti, odnosno njenu anizotropiju i zapravo njenu strukturu! Mjerenje u slobodnom prostoru omogućuje uvid u zapreminsku strukturu polja koja je posebno interesantna za lokacije na kojima su prethodno detektirani energetski fenomeni na tlu.

    Mjerne veličine:
    Tijekom naših istraživanja vrše se snimanja elektromagnetnih i mehaničkih energetskih spektara u širokom frekventnom opsegu od ekstremno niskih do srednjih frekvencije (25 mHz - 50 kHz ) za električne i / ili magnetne fenomene. Mjerenje mehaničkih vibracija obuhvaća područje od infrazvuka, audio i ultrazvučnog domena. Za ova mjerenja koristili smo konvencionalne uređaje navedene pod brojem 1. do 6. na listi mjerne opreme. Za snimanje u zraku je zbog uvjeta (“buka”, motora, magnetni smog) vršeno samo u “E” području. Pored ovih mjerenja vršena je i detekcija prisutnosti skalarnog polja "S-metrom" (MerOpr. 7). Istraživanja nekonvencionalnih energetskih polja, kao što je to npr. "Orgonska energija", vršena su posebnim uređajem za mjerenje alternativnih energetskih fenomena (MerOpr. 8) koji je namijenjen za znanstvena istraživanja životnih procesa. Osim toga, na svakoj mjernoj lokaciji mjereni su kontrolni parametri: a) prisutnost i intenzitet "EM smoga" uzrokovanog elektro-energetskom mrežom (50 Hz); snaga dinamičkih magnetnih (b), dinamičkih električnih (c) polja i snage radio valova (d); temperatura (e), vlažnost (F) i nivo buke (G). Kompletna dokumentacija sa svim snimcima mjerenja se čuva u bazi podataka autora mjerenja, a u ovom radu prezentirani su samo najzanimljiviji nalazi kao ilustracija donjetih zaključaka.

    Mjerenja:
    Lokacija 1: “Bosanska Piramida Sunca”, 09.09.2016, 11.40 h.
    Izmjerene vrijednosti:
    H50Hz = 7 nT, H = 0.6 mG, E = 25 V/m, T = 25 oC, Hum = 24 %, Noi = - 20 dBrel, Sc = 10,1; Or = 100,3,4, 86
    Napomena 1: U prvom letu software dron letjelice nije registrirao nikakve podatke a softver PC osciloskopa je registrirao samo 5 snimanja od zadatih 36 Za drugi let postoji “log file” drona ali su informacije o datumu i vremenu pogrešne. Softver osciloskopa registrirao je (capture file) samo 10 mjerenja. U trećem letu datum i vrijeme su pogrešni a snimljeno je 12 mjerenja. Ovo je bio razlog da odustanemo od daljnjih letova na ovoj lokaciji. Uzrok tehničkih problema nam nije poznat ali pretpostavljamo da su oni posljedica prisustva suptilnih energetskih formi i specifičnosti ambijentalnog polja na što ukazuje relativno visok nivo (Or=86) orgonske energije izmjeren (Eq.8, LM 3) na ovoj lokaciji.

    Analiza mjerenja ambijentalnih polja na lokaciji 1, “Bosanska Piramida Sunca”:
    Experimentalni merač životne energije (Eq.8, LM 3) pokazao je na ovoj lokaciji visok nivo orgonske energije (Or= 86) što je za 43 % (=86/60) više od prosječnog nivoa. Signal “E” polja registriran na vrhu Piramide Sunca, na tlu, prikazan je na slici 1 i analogan je snimcima registriranim tijekom prethodnih istraživanja [3] na ovoj lokaciji. Na slici 2 prikazan je snimak signala “E” polja u horizontalnom letu registriran na visini od 43.3 m u devedesetoj sekundi leta. Zabelježena vrijednost VRMS (srednja vrijednost / “kvadratna sredina”) na ovom “mjestu” (vidi sl.3, sl.4 ili prilog 1) je 156 mV, što je vrijednost veoma bliska vrijednosti izmjerenoj na tlu u poziciji 0, vrijeme leta 0 sekundi, od 150 mV. Vrlo je interesantno da je tijekom poljetanja (pozicije od 0 do 1) registrirana vrijednost “E” polja rasla s visinom a zatim opadala do vrijednosti bliske onoj koju je imala na poziciji 0. Detaljniji prikaz promjene registriranih vrijednosti dat je na slici 4, dolje, gdje se jasno vidi da je registrirani intenzitet polja najveći u 20-toj sekundi leta, tijekom uzletanja, pri dostignutoj visini od oko 21.3 metra. Isto tako, analiza registriranih vrijednosti VRMS tijekom horizontalnog leta, na visini od oko 40 m, pokazuje blago povećane vrijednosti u zoni jug-jugozapad što ukazuje da “Energetski snop” nije vertikalan nego je malo nagnut u smjeru jug-jugozapad. Sintezom registriranih vrijednosti i analizom raspodele intenziteta “E” polja u vertikalnoj i horizontalnoj ravni možemo zaključiti da energetsko polje iznad Bosanske piramide Sunca ima oblik izduženog, nepravilnog elipsoida s najvećom gustinom energije na visini bliskoj virtualnoj visini piramide, blago nagnutog u smjeru jug-jugozapad. Detaljniji podaci trajektorije leta i registriranih vrijednosti (GPS koordinate, visina, brzina, udaljenost M.T., vrijeme leta, VRMS na konkretnim pozicijama, komentari), za ovu lokaciju dati su u prilogu 1.

    Lokacija 2: Tumulus u Vratnici, 09.09.2016, 15.55 h.
    Izmjerene vrednosti:
    H50Hz = 8 nT, H = 0.6 mG, E = 25 V/m, T = 26.5 oC, Hum = 10 %, Noi = - 30 dBrel, Sc = 10,1; Or = 100,3,1, 85

    Analiza mjerenja ambijentalnih polja na lokaciji 2, “Tumulus u Vratnici”:
    Izmjerena vrijednost “EM smoga" uzrokovana energetskom mrežom 50 Hz (Eq.1) H50Hz = 8 nT je neznantno viša od uobičajene (4-5 nT) ali ipak zanemarive vrijednosti. Izvor je najvjerovatnije zračni električni vod udaljen nekoliko desetina metara. Experimentalni mjerač životne energije (Eq.8, LM 3) pokazao je na ovoj lokaciji veoma visok nivo orgonske energije (Or= 100) koji je za 66 % (=100/60) veći od uobičajenog nivoa. Na slici 5 koja prikazuje signal registriran na vrhu Tumulusa (na tlu) mogu se uočiti nešto naglašeniji signali frekvencije 22 i 25.6 i 28.7 kHz što je suglasno s prethodnim mjerenjima [3] na ovoj lokaciji. Na slici 6 prikazan je snimak signala “E” polja u horizontalnom letu registiran na visini od 43 m u četrdesetoj sekundi leta. Zabelježena vrijednost VRMS na ovom “mjestu” (vidi sl.7, sl. 8 ili prilog 2) je 133 mV, što je vrijednost bliska srednjoj vrijednosti tijekom čitavog leta uključujući uzletanje i sletanje.. Inače, za razliku od vrijednosti registriranih na lokaciji 1, ovdje nisu uočljive veće promjene registriranih vrijednosti VRMS i one blago variraju kako tijekom uzletanja i sletanja tako i tijekom horizontalnog leta. Ipak nešto veća promjena može se uočiti u sjeveroistočnoj i istočnoj oblasti trajektorije. Detaljniji prikaz promjene registriranih vrijednosti tijekom vertikalnog leta dat je na slici 8, dolje, gdje se vidi da je polje na visini od oko 43 m nešto slabije u sjevero-istočnom dijelu i minimalno u istočnom dijelu trajektorije. Uzimajući u obzir realnu konfiguraciju terena očito je da struktura “E” polja snimljena u fazi horizontalnog leta slijedi formu, oblik i strukturu terena. Vrijednosti VRMS snimljene tijekom vertikalne faze leta (uzletanje, sletanje) na ovoj lokaciji ne pokazuju anomalije kakve su zabilježene na lokaciji 1, “Bosanske piramide Sunca”. Detaljniji podaci trajektorije leta i registriranih vrijednosti (GPS koordinate, visina, brzina, udaljenost M.T., vrijeme leta, VRMS na konkretnim pozicijama, komentari), za ovu lokaciju dati su u prilogu 2.

    Lokacija 3: “Bosanska Piramida Meseca”, 10.09.2016, 12.05 h.
    Izmjerene vrijednosti:
    H50Hz = 5 nT, H = 0.7 mG, E = 18 V/m, T = 28 oC, Hum = 10 %, Noi = - 16 dBrel, Sc = 10,1; Or = 100,3,3, 65

    Analiza mjerenja ambijentalnih polja na lokaciji 3, “Bosanska Piramida Meseca”:
    Sve izmjerene veličine su u granicama vrijednosti uobičajenih za ne-urbane sredine. Na slici 9 koja prikazuje signal registriran na vrhu Piramide Mjeseca, u „bunaru”, mogu se uočiti signali frekvencije 21.8, 23.7 i nešto manje naglašen signal od 28.1 kHz što je suglasno s prethodnim mjerenjima na ovoj lokaciji [3]. Na snimku amplitudnog spektra prikazanog crvenom bojom vidi se vrlo neobičan signal sa periodom od oko 3 ms. Obzirom da na ovoj lokaciji nema električne mreže niti bilo kakvih uređaja osim korištene opreme koja takav signal ne generira, njegov nam je izvor nepoznat pa imajući to u vidu kao i oblik registriranog signala, možemo ga smatrati kuriozitetom. Na slici 10 prikazan je snimak signala “E” polja u horizontalnom letu registiran na visini od 43 m u 140-toj sekundi leta. Zabelježena vrijednost VRMS na ovom “mjestu” (vidi sl.11, sl. 12 ili prilog 3) je 143 mV, što je vrijednost znatno iznad srednje vrijednosti tijekom horizontalnog leta (~105 mV). Na specifičnost ove lokacije ukazuje i vrlo kratak (~150 microsec) i intenzivan signal (u bijelom krugu) koji nije registriran na ostalim snimcima tijekom mjerenja na ovoj lokaciji. Na ovoj lokaciji, za razliku od vrijednosti registriranih na lokaciji 2, slično kao i na lokaciji 1, uočljive su veće promjene registriranih vrijednosti VRMS i one variraju kako tijekom uzletanja i sletanja tako i tijekom horizontalnog leta. Za ovu lokaciju karakterističan je porast intenziteta “E” polja sa povećanjem visine. Isto tako, veći porast intenziteta “E” polja tijekom horizonatalnog leta može se uočiti u jugoistočnoj oblasti trajektorije što daje sliku strukturno sličnu onoj koja zabelježena na lokaciji 1. Detaljniji prikaz registriranih vrijednosti tijekom leta dat je na slici 11 ili u tabeli-prilog 3, kao i na uproštenom prikazu na sl.12, gdje se vidi da “E” polje na visini od oko 43 m ima prosječnu vrijednost oko 100 mV i da je znatno jače u oblasti koja odgovara vremenu leta od oko 130. do 140. sekunde (164 mV). Isto tako, iz registriranih podataka vidi se da “E” polje ima znatno povećanu vrijednost (173 mV) u točki koja odgovara 210. do 220. sekundi leta, tj. fazi sletanja, odnosno visini od oko 25 metara iznad mjerne točke. Ovakva struktura “E” polja nije korelativna s konfiguracijom tla kao na lokaciji 2, potpuno je “ne-standardna” i analogna je strukturi “E” polja registriranoj na lokaciji 1. Analiza registriranih vrijednosti VRMS pokazuje povećane vrijednosti u jugoistočnoj zoni horizontalnog dijela trajektorije i na visini od oko 25 m iznad mjerne točke što ukazuje da “Energetsko polje” ima elipsoidnu formu malo nagnutu u smjeru jugoistoka. Detaljniji podaci trajektorije leta i registriranih vrijednosti (GPS koordinate, visina, brzina, udaljenost M.T., vrijeme leta, VRMS na konkretnim pozicijama, komentari), za ovu lokaciju dati su u prilogu 3.


    Lokacija 4: “Zvonik / Koncentrični kameni krugovi – Pojačavač aure”, 11.09.2016, 10.15 h.
    Izmjerene vrednosti:
    H50Hz = 8 nT, H = 0.7 mG, E = 25 V/m, T = 24.2 oC, Hum = 24 %, Noi = - 20 dBrel, Sc = 10,1; Or = 100,3,3, 90

    Analiza mjerenja ambijentalnih polja na lokaciji 4, “Pojačavač aure - Zvonik”:
    Izmjerena vrijednost “EM smoga" uzrokovana energetskom mrežom 50 Hz (Eq.1) H50Hz = 8 nT je neznantno viša od uobičajene (4-5 nT) ali ipak zanemarive vrijednosti. Izvor je najverovatnije neki od podzemnih električnih vodova. Experimentalni mjerač životne energije (Eq.8, LM 3) pokazao je na ovoj lokaciji veoma visok nivo orgonske energije (Or= 90) koji je za 50 % (=90/60) veći od uobičajenog nivoa. Na slici 13 koja prikazuje signal registriran na tlu, u centru „Pojačivača aure” pored „Zvonika”, mogu se uočiti nešto naglašeniji signali frekvencije 21.25, 27.5 i 29.3 kHz što je u skladu s prethodnim mjerenjima na lokaciji “Zvonik, 3-ći otvor”, od 17.06.2016. [3]. Na slici 14 prikazan je snimak signala “E” polja tijekom uzletanja na visini od oko 25 m iznad Mjerne Točke (pozicija 0 i 6) odnosno 8 m od vrha Zvonika u četrdesetoj sekundi leta. Zabilježena vrijednost VRMS na ovom “mjestu” (vidi sl.15, sl. 16 ili prilog 4) je 150 mV, što je vrijednost bliska vrijednostima “E” polja registriranog tijekom horizontalnog leta u oblasti zapadno od vertikale na vrh “Zvonika”. Na ovom snimku, može se uočiti niz vrlo kratkih i intenzivnih impulsa (u bijelom krugu) koji nisu registrirani na ostalim snimcima tijekom mjerenja na ovoj lokaciji. Njihov izvor nije nam poznat. Prostorna struktura energetskog polja na ovoj lokaciji, prikazana na sl. 16, veoma je slična onoj koja je registrirana na lokaciji 1 i prikazana na sl. 4, s tim što je na sl. 16 ilustrirana promjena polja i tijekom uzletanja i tijekom sletanja. U svakom slučaju, registrirane vrijednosti ukazuju na sličnu fenomenologiju kakva je zabilježena i na Piramidi Sunca. VRMS vrijednosti registrirane tijekom uzletanja i sletanja znatno variraju i ukazuju na promjenu jačine polja po vertikali kao i prilikom horizontalnog leta na visini od 42 do 50 m iznad M.T. (pozicija 0 i 6) kako je to prikazano na trajektoriji leta, sl. 15, kao i na šematskom prikazu strukture polja na sl 16. i u tabeli vrijednosti Prilog 4. Sasvim je očito da energetsko polje na ovoj lokaciji ima minimalnu vrijednost u “Mjernoj točki” na tlu (Pos. 0 i 6) , u podnožju “Zvonika” a zatim raste sa visinom i dostiže maksimalnu vrednost od 220 mV u području iznad vrha “Zvonika” na visini od oko 30 m iznad M.T. (pos. 0 i 6), odnosno 13 m iznad vrha Zvonika, a zatim opada (sa visinom) do vrijednosti od oko 190 mV na visini od 42 m od M.T. (pos. 0 i 6). Odnosno 25 m iznad vrha Zvonika. VRMS vrijednosti registrirane tijekom horizonatlnog leta pokazuju (sl.15, sl. 16) da vrijednosti polja imaju maksimalne vrijednosti u fazama leta od točaka 1 do 2 (70.s., 184 mV), oko pozicije 4 do 5 kao i tijekom sletanja, pozicije 5 do 6. Sa slike 15 jasno se vidi da ovi dijelovi trajektorije odgovaraju područjima iznad vrha, odnosno najviših točaka “Zvonika”, na visini od 42 do 50 m od nivoa M.T. (Pozicija 0 i 6) odnosno 25 do 33 m iznad vrha Zvonika. Isto tako, vidi se da VRMS vrijednosti u ovoj ravni opadaju u pravcu sjevera (170 mV), i u pravcu zapada (150 mV) a posebno u pravcu juga (100 mV). Sintezom registriranih vrijednosti i analizom raspodjele intenziteta “E” polja u vertikalnoj i horizontalnoj ravni (sl.15 i sl.16) ) možemo zaključiti da energetsko polje iznad “Zvonika” ima oblik izduženog, nepravilnog elipsoida s najvećom gustinom energije u svom centru, na visini od oko 13 m iznad vrha “Zvonika”, blago nagnutog u smjeru istoka (blisko točki 5, sl. 15), odnosno u pravcu “Pojačivača aure”. Detaljniji podaci trajektorije leta i registriranih vrijednosti (GPS koordinate, visina, brzina, udaljenost M.T., vrijeme leta, VRMS na konkretnim pozicijama, komentari), za ovu lokaciju dati su u prilogu 4.

    Završna razmatranja
    Kao i u prethodnim istraživačkim misijama, i provedenim istraživanjima u Arheološkom parku Bosanske piramide Sunca, uočena je korelativnost registriraanih vrijednosti sa gabaritima, strukturom, geometrijom i topološkim parametrima pojedinih artefakata ovog lokaliteta ali i određena pravilnost u okviru cjeline čime ovaj kompleks dobiva mnogo veći smisao – kao jedinstvena, funkcionalna cjelina (detaljnije izloženo u odeljku “Topologija AP BPS i elektromagnetizam [3]) ! 3D struktura energetskih polja iznad lokacija 1-Bosanska piramida Sunca, 3-Bosanska piramida Meseca i 4-Zvonik, imaju sličnu konfiguraciju analognu pojmu skalarnog polja, oblika izduženog elipsoida sa maksimalnom gustinom na visini od 21.3, 25 i 13 m respektivno. “Energetski elipsoidi” Zvonika koji je severno od Piramide Sunca i Piramide Meseca koja je južno od Piramide Sunca blago su nagnute u smjeru ka Tumulusu dok je Energetski elipsoid Piramide Sunca nagnut “suprotno” od Tumulusa kako je to ilustrirano na sl. 17. Imajuću u vidu njihov realan topološki raspored (sl.17), očito je i u ovom slučaju postojanje izvjesne pravilnosti i simetrije po principima sasvim analognim onima koji su izloženi u već spomenutom odeljku “Topologija AP BPS i elektromagnetizam [3]. Naime, iskazana “valovitost” po intenzitetu i orijentaciji u terminologiji valne mehanike odgovarala bi pojmovima afirmativno interferentnih procesa odnosno “slaganja” amplitude i faze pojedinih energetskih polja i konstituiranje “3D Stojećeg talasa” odnosno složenog Skalarnog (torzionog, axionskog, spinorskog, mikroleptonskog ...) polja što kvalitativno nadopunjuje ideju o APBPS kao analogiji “3D-Jagi-dipola” iznjetoj u [3] ... Podaci trajektorije leta i registriranih vrijednosti (GPS koordinate, visina, brzina, udaljenost M.T., vrijeme leta, VRMS na konkretnim pozicijama, komentari), relevantni za ovaj rad dati su u prilozima 1-4. Izvorni podaci sadržani su u originalnim Excell tabelama sa preko 5000 zapisa po lokaciji i brojnim dodatnim parametrima (stanje baterija ...) su u bazi podataka dron navigatora: Marko Panček (Slovenija) i Stjepan Matijević (Hrvatska ) [2].

    Zaključak:
    Na osnovu ranije izvršenih teorijskih i praktičnih istraživanja kao i izvršenih mjerenja ukazali smo u našim prethodnim radovima [3,4] na duboku vezu, analogiju i numeričku suglasnost fizičkih parametara brda “Visočica” (virtuelna i realna visina ...), odnosno “Bosanske piramide Sunca” sa parametrima zračenja frekvencije 28 kHz, registrirane na tom objektu od strane više istraživačkih timova, očekujućim vrijednostima po Modelu KGE [6] i - sa mjerenjima Nikole Tesle [5]! Mjerenja izvršena tijkom prethodne istraživačke misije [3] ukazala su na duboku vezu realnih, fizičkih, geometrijskih i topoloških parametara objekata AP BPS sa parametrima registriranih EM zračenja, magnetotelurskih signala i suptilno-energetskih fenomena. Iznjete činjenice umanjuju mogućnost stohastičkog karaktera analiziranih objekata ili – drugim riječima – da su konstrukcija i struktura objekata u AP BPS rezultat isključivo prirodnih, geoloških, klimatskih i sličnih procesa, nego naprotiv – da su oblik, struktura i raspored objekata najverojatnije rezultat utjecaja drevne napredne tehnologije. Dakle, sudeći po REALNOJ strukturi AP BPS, stvarnom rasporedu objekata i njihovoj međusobnoj udaljenosti, kontroverzni “energetic beam”, odnosno “energetski snop” koji emitira (konstituira) Piramida Sunca - nije rezultat samo geometrije i strukture tog objekta [5], nego i rezultat CJELOKUPNE STRUKTURE i konkretnog rasporeda objekata i njihovog položaja na mjestima gdje oni zaista i jesu. Analiza mjerenja 3D strukture energetskih polja u ovoj misiji ukazala je na sasvim nekonvencionalnu raspodjelu gustine energije “E” polja iznad objekata na lokacijama 1-Bosanska piramida Sunca, 3-Bosanska piramida Mjeseca i 4-Zvonik koja ima “višeslojnu” (multileyered) elipsoidnu energetsku strukturu karakterističnu za prisustvo „Torzionih polja“ [8], koja ih “konstituiraju” u sferoidne energetske strukture, tj. skalarne valove odnosno 3-dimenzionalne stojeće (ili sporo pokretne) valove vrlo specifičnih svojstava i osobina propagacije. Generalno, torziona polja su fenomeni ne-elektromagnetnog i ne-gravitacionog tipa, propagiraju nadsvjetlosnim brzinama (oko milijardu puta brže od svjetlosti), utiču na gravitaciju, na bio strukture i posjeduju (N.A Kozyrev, K.Volkamer,...) elementarnu svjesnost !!! Više o tome šta su piramide, vrtlozi energije, skalarna polja, ..,dato je u [9] i Prilogu 5. Naglašavamo da su mjerenja tijekom ovih istraživanja vršena isključivo opremom navedenom u spisku Mjerne opreme za snimanje “E” polja u prostoru opremom pod rbr. 4,5 i 6, dakle konvencionalnom opremom za mjerenje EM fenomena. Zbog toga se dobiveni rezultati ne mogu ignorirati. Obzirom na to i osobine torzionih polja koja konstituiraju fenomen “prostornih” ili “zapreminskih” polja, odnosno “3D Stojećih valova” registriranih tijekom ovih istraživanja čine kompleks AP BPS više nego interesantnim za dalja istraživanja. U ovoj, “Laboratoriju Prirode”, bogatoj suptilno energetskim fenomenima , proteklih su godina već registrirani brojni kontroverzni fizičko-fiziološki efekti od strane niza brojnih istraživača širokog spektra specijalnosti ali naša istraživanja zasnovana na znanstvenoj metodologiji i mjerenjima konvencionalnim mjernim uređajima ukazala su na punu matematičku i principijelnu suglasnost s važećim teorijama ali isto tako i najnovijim uvidima suvremene znanosti [8] i naravno Teslinim tehnologijama [7], odnosno Principima Prirode što bi trebao biti poticaj za nova istraživanja, teorijska i praktična ali i slobodoumna razmišljanja koja bi možda mogla dovesti do novih otkrića i napretka naše civilizacije.
    Beograd, 31.10.2016.
    Goran Marjanovic, dipl.ing

    Kanadski poduzetnici David Katz i Shaun Frankson krenuli su na misiju kojom žele smanjiti siromaštvo i zagađenje plastičnim otpadom u jednom potezu. Njihova startup priča pod nazivom "Plastic Bank" ustanovila je kako su mnoga područja pogođena plastičnim zagađenjem ujedno i lokacije na kojima živi velik broj ljudi koji jedva spajaju kraj sa krajem. Njihov model "Društveno odgovorne plastike" pretvara plastični otpad u valutu te nagrađuje rad čišćenja okoliša i sprječavanja da takav otpad završi u oceanima. David Katz je ideju za pokretanjem ovog poslovnog pothvata dobio na plaži u Maleziji na kojoj je umjesto pijeska prevladavala plastika. Katz ističe kako je plastika vrednija od čelika te smatra kako je potrebno pronaći adekvatne mehanizme za sortiranje plastike. Trenutno se u Peruu reciklira samo dva posto otpada, a od svibnja 2014. godine kada je u ovoj zemlji pokrenut projekt "Plastic Bank" stanje se polako počelo popravljati. U centrima Plastic Banka mještani mogu zamijeniti plastiku za novac kako bi mogli kupiti osnovne potrepštine te im na raspolaganju stoje i 3-D printeri uz pomoć kojih mogu kreirati alate koji su im potrebni. Sljedeća faza projekta je povećati potražnju za društveno odgovornom plastikom poticanjem tvrtki koje koriste plastiku da se prebace na korištenje ovako prikupljene plastike i na taj način osigurati sigurne i trajne izvore prodaje.

    www.poslovni.hr


    (David Katz): Iznenađujuće rješenje za plastiku iz oceana
    Da li možemo da riješimo problem zagađenja oceana plastikom i ekstremnog siromaštva u isto vrijeme? To je ambiciozan cilj organizacije Plastična banka (The Plastic Bank): širom svijeta rasprostranjen lanac trgovina gdje sve, od školarine do goriva za kuhanje i više, može da se kupi u zamjenu za plastični otpad - koji se zatim sortira, melje i prodaje brendovima koji ga koriste kao "društvenu plastiku" u svojim prozvodima. Pridružite se Davidu Katzu kako biste saznali više o ovom koraku do zatvaranja kruga u kružnoj ekonomiji. "Sprječavanje plastike u oceanu je možda najbogatija prilika čovječanstva", kaže Katz. Svo vrjeme griješimo. Svi. Svo vrijeme griješimo. Posljednje što bi trebalo da radimo jeste da čistimo ocean. Posljednje. Da, po jedan otpadni kamion plastike završi u oceanu svake minute, svakog sata u svakom danu. I nebrojene ptice i životinje umiru samo od susreta s plastikom. Svjedoci smo najbržeg izumiranja, a plastika se nalazi i u lancu ishrane. A ja ipak stojim ovdje pred vama i kažem da je čišćenje oceana posljednje što bi trebalo da radimo. Posljednje. Da uđete u kuhinju u kojoj sudoper preljeva, voda prekriva pod, natapa zidove, morate brzo da razmišljate, počinjete da paničite, imate posudu, metlu i otpušivač. Šta ćete prvo napraviti? Zašto ne biste zavrnuli slavinu? Bilo bi uzaludno brisati ili pumpati ili skupljati vodu ako prvo ne zavrnete slavinu. Zašto isto ne radimo za ocean? Čak i da su projekt Čišćenja oceana, programi recikliranja plastike sa plaža ili bilo koje dobronamjerne kompanije za plastiku iz oceana stoprostotno uspješne, i dalje bi bilo prekasno. Krećemo se k tome da proizvedemo preko 300 miliona tona plastike ove godine. Grubo, osam miliona tona juri da se slije u ocean i da se pridruži količini od 150 miliona tona koje su već tamo. Navodno, 80 posto plastike u oceanu dolazi iz zemalja koje su ekstremno siromašne. Ako živite u raljama siromaštva, stalno zabrinuti za hranu, krov nad glavom, osjećaj sigurnosti, recikliranje - i ne pada vam na pamet. I to je upravo razlog zašto sam osnovao Banku plastike. Mi smo najveći svjetski lanac trgovina za ultrasiromašne, gdje sve u trgovini može da se kupi korištenjem plastičnog otpada. Sve. Školarina. Zdravstveno osiguranje. Bežični internet, kredit za mobilni, struja. Održivo gorivo za kuhinju, visokoefikasni kuhinjski uređaji. I želimo da dodamo sve ostalo što je svijetu možda potrebno, a ne može da priušti. Naš lanac trgovina na Haitiju je više nalik na društveni centar, gde jedna od skupljačica, Lise Nasis, ima priliku da zaradi za život skupljanjem materijala od vrata do vrata, sa ulica, od kompanije do kompanije. Na kraju dana, ona taj materijal donosi nazad nama, mi ga mjerimo, provjeravamo kvalitetu i prebacujemo iznos na njen račun. Lisa sada ima stalan, pouzdan izvor prihoda. Mi taj novac prebacujemo na njen internet račun. To je štedni račun na internetu, i to je njen garant za koji može da uzme zajam. A zato što je na internetu, osigurana je od pljačke, i što mislim da je važnije, ona ima osjećaj vrijednosti. A čak i plastika ima novu vrijednost. Hm. Tu plastiku sakupljamo, dajemo joj vrijednost, sortiramo je, skidamo naljepnice, skidamo čepove. I onda je ili sameljemo ili pakujemo u bale i spremamo za izvoz. To se ne razlikuje od hodanja po kilometrima dijamanata. Da Lise hoda po kilometrima dijamanata, a nema trgovinu, nema banku, nema načina da te dijamante iskoristi ili zamijeni, dijamanti bi također bili bezvrijedni. Lisa je ostala udovica poslije zemljotresa na Haitiju 2010. Ostala je bez doma i prihoda. A kao rezultat ovog programa, Lisa može da priušti školarinu za svoje dvije kćerke, kao i školske uniforme. E sad, mi tu plastiku prodajemo. Prodajemo je dobavljačima velikih tvrtki kao što su "Marks i Spencer", koji su se obavezali da koriste društvenu plastiku u svojim proizvodima. Ili kao što je "Henkel", njemački proizvođač robe široke potrošnje, koji koristi društvenu plastiku direktno u proizvodnji. Zatvorili smo krug u toj cirkularnoj ekonomiji. Kada kupite šampon ili deterdžent za rublje koji ima pakiranje od društvene plastike, vi indirektno doprinosite uklanjanju plastike iz vodenih tokova koji se uljevaju u oceane i smanjenju siromaštvo u isto vrijeme. A taj model je potpuno ponovljiv. U Sao Paolu, jedna crkva potiče svoju pastvu da nedjeljom donose i reciklažni materijal, a ne samo darove. Mi onda povezujemo crkvu sa siromašnima. Ili, još snažnije vjerujem, mogli bismo da povežemo džamiju u Londonu sa siromašnom crkvom u Kairu. Ili na primjer u Vancouveru, imamo program ostavljanja flaša: bilo koji pojedinac ili grupa može da vrati reciklažni materijal za koji se dobiva depozit, i umjesto da uzme novac, ima priliku da donira tu vrijednost na račune siromašnih u svijetu. Sada možemo da koristimo reciklažni materijal da podržimo i stvorimo recikliranje. Jedna boca koju date kod kuće može da pomogne da se ukloni stotine drugih širom svijeta. Ili kao "Schell", naftna kompanija, koja je uložila u naš program "plastične neutralnosti". To je kao ugljična neutralnost. Ali plastična neutralnost ulaže u infrastrukturu za recikliranje tamo gde ona ne postoji. I osigurava siromašnima motiv povećanje cijena. Ili kao u siromašnim dijelovima Manile, gdje najmanje tržište sa jednostavnom vagom i mobilnim telefonom može da prihvati društvenu plastiku kao novi oblik plaćanja u težini, što omogućava da posluže više ljudi i da ostvare veći društveni utjecaj. Ovdje je zajedničko to da je društvena plastika novac. Društvena plastika je novac, globalno prepoznata i razmjenljiva valuta koja, kada se koristi, smanjuje siromaštvo i čisti životnu sredinu u isto vrijeme. To nije samo plastika. Nije reciklirana plastika, to je društvena plastika, materijal čija vrijednost se prenosi kroz živote ljudi koji se susreću s njom, bogatih i siromašnih. Ljudi su proizveli preko 8 biliona kilograma plastike, većina je još uvijek prisutna kao smeće. Osam biliona kilograma. Ako vrijedi otprilike 50 centi po kilogramu, potencijalno imamo vrijednost od četiri biliona dolara. Vidite, ja društvenu plastiku vidim kao Bitcoin zemlje koji je dostupan svima. Cijelim ovim ekosistemom se upravlja i održava preko online bankarske platforme koja osigurava sigurne transfere vrijednosti širom svijeta. Sada možete svoj reciklažni otpad ostaviti u Vancouveru ili Berlinu, a neka porodica može preuzeti cigle ili kredit za mobilni telefon u siromašnim naseljima Manile. Ili Lisa - ona može da ostavi reciklažni otpad u centru u Port o Prensu, a njena majka može da preuzme gorivo za kuhanje ili novac na drugom kraju grada. A aplikacija dodaje nagrade, podticaje, grupne nagrade, rejting korisnika. Dodali smo zabavu i formalnost u jednu neformalnu industriju. Poslujemo na Haitiju i Filipinima. Odabrali smo osoblje i partnere za Brazil. A ove godine krećemo u Indiju i Etiopiju. Skupljamo stotine i stotine tona materijala. Neprestano dodajemo partnere i korisnike i svakog dana povećavamo količinu skupljenog. Kao rezultat našeg programa sa Henkelom, oni su se obavezali da koriste preko 100 miliona kilograma materijala svake godine. Samo to će staviti stotine miliona dolara u ruke siromašnih u ekonomijama u razvoju. I sada svi možemo biti dio rješenja, a ne dio zagađenja. I OK, možda je čišćenje oceana uzaludno. Moguće. Ali sprječavanje plastike u oceanu je možda najbogatija prilika za čovječanstvo. Hvala vam.
    sr.tiny.ted.com

    Da li je moguće dobiti energiju koja se oslobađa tijekom reakcija nuklearne fuzije i pretvoriti ju u neograničeno napajanje za cijeli svijet? Energetska tvrtka koja se bavi energijom iz Washingtona kaže da je nedavno objavila tvrdnje da je uspješno otkrila “sveti gral” nuklearne fuzije. Tvrtka “AGNI Energy”, koja ima na čelu 25-godišnjeg Demitri Hopkinsa, naziva taj projekt “pomakom paradigme u energiji” – novim zamišljenim planom tvrtke kojim je postigla da je nuklearna fuzija daleko učinkovitija od bilo koje prethodne iteracije. Oponašajući aktivnost Sunca, koje je najzanimljiviji prirodni fuzijski reaktor svemira, nova tehnologija predstavlja veliki proboj koji bi zauvijek mogao promijeniti način na koji svi dobivamo energiju. U osnovi to funkcionira na spajanju dviju atomskih jezgri u jednu težu jezgru, stvarajući energiju. Za razliku od nuklearne fisije, ona proizvodi vrlo malo nuklearnog otpada i istovremeno proizvodi do četiri puta više energije – win-win situacija koja bi tehnologije za proizvodnju nuklearne energije učinila zastarjelim. Koncept je već dulje vrijeme u javnosti, ali nitko nije uspio razviti djelotvoran reaktor za fuziju – do sada. AGNI kaže da je po prvi put moguće proizvesti pozitivnu energetsku ravnotežu iz reakcija fuzije, što znači da se više energije može dobiti u odnosu na inicijaciju reakcije. Korištenje kombinacije električnih i magnetskih polja, Hopkins kaže da će njegova tvrtka koristiti revolucionarnu metodu proizvodnje fuzijskih procesa u kojoj se snop iona fokusira na ciljno kruto gorivo. Ova zraka će putovati vrlo kratkom putanjom kako bi dosegla svoj cilj i neće je biti potrebno kontrolirati prije pokretanja fuzije – što znači da zahtijeva vrlo malo energije da se sve to pokrene. “Očekuje se kako će AGNI postići 16 milijuna puta veću učinkovitost nego ugljen, 10 puta veću učinkovitost od nuklearne fisije, (i) ne proizvodi otpad i ima nula emisija štetnih tvari” – izjavio je glasnogovornik tvrtke medijima. Mnogi drugi su u prošlosti naveli tvrdnje o otkrićima nuklearnih fuzije – hoće li ovo biti drugačije? Ako uspije, tehnologija bi gotovo sve ostale oblike proizvodnje energije učinila zastarjelom. Ali ostaje pitanje: Je li to za stvarno? Uostalom, mnogi drugi su u prošlosti proizveli slične tvrdnje o “probojima” nuklearne fuzije, samo da bi se na kraju to sve izjalovilo. Godine 1989., primjerice, američki znanstvenici Martin Fleischmann i Stanley Pons tvrdili su da su razvili tehnologiju poznatu kao “hladna fuzija” koja je uključivala generiranje nuklearne fuzije pri sobnoj temperaturi. Očito se radilo o početnim testovima, koji nisu mogli biti replicirani u kasnijim testovima. Američko društvo fizičara kasnije je izjavilo da su ovakve tvrdnje primarni primjer onoga što je poznato kao “patološka znanost” ili zabludu javnosti temeljena na lažnim tvrdnjama izvedenim iz subjektivnog i neprimjerivog znanstvenog testiranja. Postoji velika mogućnost da AGNI-jevi najnoviji zahtjevi predstavljaju još jedan primjer ove vrste patološke znanosti – priča o obećavajućim otkrićima na temelju lažne nade i željanog razmišljanja. Postoji i mogućnost da je ovaj put stvarno i da se cijeli svijet vrlo brzo može promijeniti na temelju te tehnologije. Imajte na umu da je američka mornarica zapravo izjavila da je ono što su Fleischmann i Pons otkrili prije nekoliko desetljeća bilo doista stvarno. Stvar je u tome što to moramo provesti u stvarnosti.
    NoviSvjetskiPoredak.com


    Snaga nuklearne fuzije mogla bi biti ovdje do 2030. godine, kaže jedna tvrtka
    Privatna tvrtka za nuklearnu fuziju zagrijavala je plazmu vodika u prvi reaktor na 27 milijuna stupnjeva celzijusa (15 milijuna stupnjeva Celzijusa) - toplija od jezgre Sunca. Tokamak Energy iz Velike Britanije kaže da je testiranje plazme prekretnica u svojoj potrazi za prvom na svijetu koja proizvodi komercijalnu električnu energiju iz fuzije, vjerojatno do 2030. godine. Tvrtka, koja je dobila ime po vakuumskoj komori koja sadrži reakciju spajanja unutar moćnih magnetskih polja, najavila je stvaranje superprostate plazme unutar svog eksperimentalnog reaktora ST40 početkom lipnja. Uspješni test - najviša plazma temperatura do sada postignuta Tokamak Energy - znači da će reaktor biti pripremljen iduće godine za ispitivanje još toplije plazme od više od 180 milijuna stupnjeva F (100 milijuna stupnjeva C). To će staviti ST40 reaktor unutar radnih temperatura potrebnih za kontroliranu nuklearnu fuzije; tvrtka planira izgraditi daljnji reaktor do 2025. godine koji će proizvesti nekoliko megavata fuzije. "To je stvarno uzbudljivo", rekao je David Kingham, suosnivač Tokamak energije za Live Science. "Bilo je vrlo lijepo vidjeti podatke koji dolaze i biti u stanju dobiti plazme visoke temperature, vjerojatno izvan onoga što smo se nadali."  Tokamak Energy jedna je od nekoliko privatno financiranih tvrtki koje se natječu za stvaranje radnog fuzijskog reaktora koji može opskrbljivati ​​električnu mrežu, možda godinama prije sredine 2040-ih, kada se očekuje da će ITER fuzijski reaktorski projekt u Francuskoj čak postići svoju "prvu plazmu". " To bi moglo biti još desetljeće nakon toga prije nego što eksperimentalni ITER reaktor bude spreman za stvaranje stalne nuklearne fuzije - pa čak i onda, reakcija neće biti korištena za generiranje električne energije.

    Zvijezda u staklenci
    Nuklearna fuzija vodika u teži element helija glavna je nuklearna reakcija koja drži Sunce i druge zvijezde koje gori već milijardama godina - zbog čega se fuzijski reaktor ponekad povezuje s "zvijezdom u staklenku". Nuklearna fuzija također se odvija unutar moćnog termonuklearnog oružja, također poznatog kao vodikovske bombe, gdje se vodik zagrijava na fuzijske temperature plutonijskim fisijskim uređajima, što rezultira eksplozijom stotinama ili tisućama puta jačim od fisijske bombe. Zemljište kontrolirani fuzijski projekti kao što su ITER i Tokamak Energy reaktori također će spojiti vodikovo gorivo, ali na mnogo višim temperaturama i nižim pritiscima nego što postoji unutar Sunca. Zagovornici nuklearne fuzije kažu kako bi moglo učiniti mnoge druge vrste proizvodnje električne energije zastarjelim, proizvodnjom velike količine električne energije iz relativno malih količina deuterija i tricija s teškim vodikovim izotopima koji su relativno bogati u običnoj morskoj vodi. "Pedeset kilograma tricija i 33 kilograma deuterija bi proizvodili gigawat električne energije za godinu dana", dok bi količina teškog vodikovog goriva u reaktoru u bilo kojem trenutku bila samo nekoliko gram, rekao je Kingham. To je dovoljno energije za napajanje više od 700.000 prosječnih američkih domova, prema podacima iz US Energy Information Administration. Postojeće nuklearne fuzije proizvode električnu energiju bez proizvodnje emisija stakleničkih plinova, ali potiču radioaktivni teški elementi poput urana i plutonija i stvaraju visoko radioaktivni otpad koji se mora pažljivo rukovati i skladištiti. Teoretski, fuzijski reaktori bi mogli proizvesti daleko manje radioaktivnog otpada od fisijskih reaktora, dok bi njihove relativno male potrebe za gorivom značile da bi nuklearni slomovi kao što su katastrofa u Černobilu ili Fukushima nesreći, bilo bi nemoguće, prema ITER projektu. Međutim, istraživač veterana Daniel Jassby, koji je nekoć bio fizičar laboratorija fizike za fiziku Princeton, upozorio je da će ITER i drugi predloženi fuzije reaktori i dalje stvarati značajne količine radioaktivnog otpada.

    Put do nuklearne fuzije
    ST40 reaktor i budući reaktori koji su planirali Tokamak Energy koriste kompaktan sferni tokamak dizajn s gotovo okruglom vakuum komorom umjesto šireg donutnog oblika koji se koristi u ITER reaktoru, rekao je Kingham.  Kritični napredak bio je korištenje visokotemperaturnih supravodljivih magneta za stvaranje snažnih magnetskih polja potrebnih za zadržavanje superprostrane plazme od oštećenja zidova reaktora, kazao je. Elektromagneti oko reaktora Tokamak Energy koji su imali visinu od 7 metara (2,1 m), hlađeni su tekućim helijem da rade na minus 423,67 stupnjeva F (minus 253,15 stupnjeva C). Korištenje naprednih magnetskih materijala dalo je reaktoru Tokamak Energy značajnu prednost u odnosu na dizajn ITER reaktora koji bi koristio elektromagnete gladne energije hlađene na nekoliko stupnjeva iznad apsolutne nule, rekao je Kingham. Ostali fuzijski projekti financirani od ulaganja uključuju reaktore koji se razvijaju General Fusion, sa sjedištem u British Colombia i TAE Technologies, sa sjedištem u Kaliforniji. Washington-tvrtka, Agni Energy, također je izvijestila o ranom eksperimentalnom uspjehu s još različitim pristupom kontroliranoj nuklearnoj fuži, nazvanoj "beam-target fuusion", izvijestio je Live Science ranije ovog tjedna. Jedan od najnaprednijih fuzijskih projekata koji se financira iz privatnog sektora je kompaktni fuzijski reaktor koji je razvio američki obrambeni i zrakoplovni div Lockheed Martin u svojoj diviziji za projektiranje Skunk Works u Kaliforniji. Tvrtka kaže da je 100 megavatni reaktor za fuziju, koji može napajati 100.000 domova, mogao biti dovoljno mali da se stavi na prikolicu za kamione i da se odveze kamo god je to potrebno.
    hr.allscienceglobe.com


    Je li ovaj početak krekrao tajnu energiji fuziju?
    Tekući šala u svijetu fizike jest da je komercijalno održiva energija fuzije upravo na horizontu - najviše 30 godina - u proteklih osam desetljeća. Sada, novi start sa sjedištem u Washingtonu, Agni Energy Inc., ima plan za fuzijski reaktor koji je tvrtka mogla biti bliža nego "samo na horizontu". Postojeći nuklearni reaktori koriste proces nazvan fission, koji oslobađa energiju razbijanjem atoma. Ali fisija stvara radioaktivne nusproizvode koji se moraju prikupljati i pohranjivati. Fusion, suprotno fizionu, znači spajanje stvari zajedno - u ovom slučaju, atoma. Fuzijski reaktori zagušuju atome zajedno i time oslobađaju energiju. No, znanstvenici još nisu uspjeli stvoriti korisni fuzije reaktor - onaj koji stvara više energije nego što je uložen. Ako znanstvenici ikada dostignu "horizont" energetske energije, ti reaktori stvaraju puno više energije od fisije, bez štetnih nusproizvoda. Uostalom, taj proces je ono što ovlasti Suncu. Većina fuzijskih reaktora koristi jednu od dvije metode: One ili griju plazmu (plin koji sadrži ione) do ekstremnih temperatura koristeći laserske ili ionske zrake ili stiskaju plazmu magnetima do vrlo visokih gustoća.  Ali obje su metode prepune problema. Grede zahtijevaju puno energije ulaska u sustav, rekao je Demitri Hopkins, glavni znanstveni časnik tvrtke Agni Energy Inc. S magnetima, ako energiziramo plazmu, nećete čuvati atome dovoljno stabilne da sadrže svu energiju.

    Zaboravljena ideja
    Novi pristup bi koristio i električna i magnetska polja za stvaranje hibridnog spajanja. Ova tzv. "Beam-target fuusion" ne pokušava spojiti atome iz jednog izvora; naprotiv, udari snop atoma prema čvrstom cilju - i atomi iz snopa zrake s atomima iz meta. Ionska zraka u ovom pristupu sastoji se od deuterija ili teških vodikovih iona s jednim neutronskim, a cilj se sastoji od iona tricijuma, teškog vodika s dva neutrona. Pristup koristi vodik, koji je najlakši element, jer u fuziji, najlakši elementi proizvode najviše energije, prema Hopkinsu.Magnetne leće se stabiliziraju i potiču atome u ionskom snopu, a kada snopa pogađa metu, dvije vrste vodikovih atoma spajaju i oslobađaju visoke energetske neutrone koji se zatim mogu koristiti za zagrijavanje vode ili snage parnih turbina. Fusion također stvara netoksični helij i malo izvornog izvora goriva, tricija, koji je malo radioaktivan, ali se može ponovno koristiti kao gorivo, rekao je Hopkins. Ova fuzijska ideja prema cilju je prvi put predložena tridesetih godina prošlog stoljeća i bila je "mislila da je neodrživa", jer koristi više energije nego što generira, rekao je Hopkins. "To je izvorno odbačeno kao put do fuzije energije jer zrači puno energije [to nije korisno]. Previše se raspršuje kada udari u cilj", rekao je Hopkins Live Science. "Previše energije je izgubljeno na taj način, i to je bio kraj [ideje]".

    Manje raspršenja
    Međutim, tim iza novog pristupa rekao je da može uštimati atome, kako u cilju tako iu zraku, igranjem s polarizacijom spina - ili usmjerenjem njihova spina (temeljni koncept koji se odnosi na koji se način čestice okreću). Premještanjem okretaja samo tako, istraživači mogu nadvladati tzv. Coulombovu barijeru, ili sile koje odbijaju atoma koji se približavaju, rekao je Hopkins. To smanjuje razinu rasprostiranja atoma, povećavajući prikupljenu energiju. Hopkins i kolege srednjoškolaca, Forrest Betton i Eric Thomas, projektirali su malu radnu površinu još u 2011. godini i otkrili da polarizacija spina povećava energetsku učinkovitost dvjema redovima veličine. Međutim, nisu svi uvjereni da će ova shema biti iznad onog modela desktopa. "Dok takvi sustavi mogu napraviti nisku razinu reakcija fuzije ... dobivanje više energije od onoga što stavljate je beznadno zbog prilično temeljnih razloga", Donald Spong, fizičar plazme koji radi na fuzije reakcija u Oak Ridge National Laboratory u Tennesseeju, rekao je Live Science u e-poruci. To je zato što će raspršivanje vjerojatno biti previsoko, rekao je Spong, koji nije uključen u Agnija istraživanja. Čak i ako bi egzotična stanja polarizacije spina smanjila raspršenje, "trebalo bi procijeniti je li energija potrebna za proizvodnju tzv. Egzotičnog stanja nadvladana povećanjem učinkovitosti reakcije", rekao je Spong. John Foster, plazma fizičar na Sveučilištu Michigan, koji nije dio projekta, ne smatra da je nemoguće, ali samo vrlo lukav. "Ne mogu nikad reći, samo što je izazov", rekao je. "S čvrstim ciljevima, raspršenje je značajno." Međutim, "utvrđeno je da polarizacija spina uvelike povećava učinkovitost", kazao je. "Izigrati ga je u praksi i masovno". Hopkins je izjavio da je optimističan da Agnijev dizajn neće trajati 30 godina. "Ljudi kažu da su blizu fuzije posljednjih 80 godina", rekao je Hopkins. "Naposljetku, netko će to ispucati." Bit će uzbudljivo vidjeti koji će brod, ako ga ima, prvi put pronaći horizont.
    hr.allscienceglobe.com

    Teslin san o bežičnom prijenosu energije na velike udaljenosti mogao bi postati stvarnost! Tesla je koncipirao da toranj sakuplja energiju ionosfere koja bi se potom usmjeravala u zemlju dok bi sama zemlja bila provodnik energije. „Neka budućnost kaže istinu, procjenite svakog čovjeka prema njegovom radu i zaslugama. Sadašnjost je njihova, ali budućnost je moja, za koju sam tako naporno radio.“ – Nikola Tesla. Dva mlada fizičara sa Moskovskog Instituta za Fiziku i Tehnologiju – Leonid i Sergey Plekhanov, više od šest godina svog života posvetili su proučavanju rada Nikole Tesle na polju bežičnog prijenosa energije Wardenclyffe Tower poznatiji kao Teslin Toranj. Nakon godina istraživanja i uspješno provedenih znanstvenih eksperimenata neosporno su zakjučili da je Tesla bio u pravu! Oni su redizajnirali Teslin toranj (Wardenclyffe Tower) na osnovu Teslinih bazičnih principa, međutim sada koristeći suvremene materijale i usavršene napredne elektronske komponente. Izradili su detaljan plan za implementaciju ovog prvog na svijetu energetskog prijenosnika, odnosno sistema za globalni prijenos energije. Energetski transmiter u mogučnosti je da prenese energiju sa bilo koje točke na planeti na bilo koju drugu točku na planeti Zemlji.

    Posjeta Muzeju Nikole Tesle
    Nakon posjete Beogradu u Januaru 2015. i Teslinom muzeju u kome se čuva najveća riznica i ostavština Nikole Tesle na svijetu, projekt bežičnog prijenosa električne energije braće Plekhanov dobio je na ubrzanju. Sa već do tada uspješno provedenih znanstvenih eksperimenata krenulo se u realizaciju izgradnje samog prototipa što je zainteresiralo čitavu znanstvenu i svjetsku javnost. Stvari su počele da se odvijaju po već unaprijed zacrtanom planu i prototip je konačno podignut prije dvije nedjelje! Tim znanstvenika je od tada do danas intenzivno radio na testiranjima prvog prototipa Teslinog tornja. Došli su do zaključka kako je više nego očito da se mora ozbiljnije poboljšati podzemni dio tornja (uzemljenje). Sa ovim problemom u prošlosti se suočio i sam Tesla što je vidljivo iz njegovih bilježaka. Podzemni dio zapravo je najvažniji a ujedno i najskuplji dio cijelog Teslinog tornja pa je zato pokrenuta nova IndieGoGo kampanja. Crowdfunding – javno prikupljanje sredstava) kampanja je za prikupljanje potrebnih sredstava.

    Teslin Planetarni Znanstveno Istraživački Projekat: Što to uopće znači?
    To znači:
    * Svijet bez strujnih žica
    * Svijet bez naponskih trafostanica i zračenja istih
    * Svijet bez postrojenja koja koriste fosilna goriva i zagađuju okolinu
    * Zdravije okruženje
    * Korištenje energije Sunca i ostalih obnovljivih izvora energije
    * Dostupnost energije svim ljudima bez obzira gdje se nalazili
    * Svaki stambeni objekt imao bi malu antenu preko koje bi primao energiju, a zatim bi se ta ista energija distribuirala kroz instalaciju kroz cijelu kuću
    * Automobili na električni pogon
    * Siromaštvo i glad bili bi iskorenjeni, jer će biti dovoljno energije za proizvodnju hrane i uzgoj usjeva na bilo kojoj točki na svijetu
    * Opasnost od nuklearnog holokausta neće postojati, jer neće biti potrebe za postojanjem nuklearnih elektrana
    * Telekomunikacije bi pomoću ove tehnologije doživjele najblaže rečeno kvantni skok
    * Zamislite da u jednom jedinom zraku energije dobivate struju, internet, televiziju, radio

    Budućnost počinje sada
    Sve je to budućnost koja sada više nije tako daleko a bez koje čovječanstvo teško da može preživjeti iduće stoljeće. Svrha planetarnog energetskog predajnika je da osigura dostupnost energije bilo gdje u svijetu, čak i u vrlo nepristupačnim mjestima – to je bio san samog Tesle a sudeći prema toku stvari njegov san mogao bi se ostvariti, naravno uz pomoć običnih ljudi odnosno donacija kako bi projekt mogao nastaviti s radom. Podršku vlada i grupacija koje se nalaze u kojekavim energetskim lobijima teško da možemo očekivati jer vrlo dobro znamo kako su “pomogli” Tesli, “podržali” ga u njegovo vrijeme, i koliki su “pomak” napravili u posljednjih 100 godina na području energije. Njima ovo nikako ne bi odgovaralo jer bi se svijet kojeg poznajemo urušio kao kula od karata, novi svijet bi bio više po mjeri čovjeka a manje po mjeri korporacija kao što je to danas. Našoj djeci i djeci njihove djece ostavili bismo daleko ljepši svijet. Sada je sve na nama. Tesla je rekao u svoje vrijeme: “Sadašnjost pripada njima, ali budućnost za koju tako naporno radim pripada meni.” Možemo slobodno reći da sadašnjost pripada njima, ali da svi zajedno treba da se potrudimo da budućnost pripadne svima nama, slobodoumnim ljudima. Sve informacije o projektu, koga mnogi sa pravom nazivaju najvećim civilizacijskim iskorakom u povijesti čovječanstva, redovno se ažuriraju i objavljuju na svim postojećim resursima Global Energy Transmission a gdje se može saznati prilično toga o samom projektu, mogu dobiti odgovori na mnoga pitanja ali i doći do svih relevantnih podataka koji su dostupni potpuno javno. Napredak ovog planetarnog projekta usmjerenog ka dobrobiti čitavog čovječanstva kao i budućih generacija može se ispratiti i putem galerije slika, originalnih foto zapisa kao i video sadržaja. Projektu možete pomoći uplatom donacija ili širenjem vijesti o projektu budući da su za njega na svim svjetskim masmedijima vrata hermetički zatvorena. “Ne vjerujte tvrdnjama da nekolicina ljudi kojima je stalo ne može promijeniti svijet. Zapravo, ta nekolicina ga i mijenja.”

    Zanimljivosti:
    * Leonid i Sergey Plekhanov boravili su u Beogradu u periodu od 31.12.2014. do 06.01.2015. godine i tom prilikom se susreli sa članovima GET tima (Global Energy Transmission) iz Beograda i Zagreba koju čine Duško Velkovski i Gordana Mikulaš Horvat
    * Tijekom posjete Teslinom muzeju u Beogradu primljeni su od strane glavnog kustosa muzeja Bratislava Stojiljkovića koji je vrlo upoznat sa Teslinom ostavštinom i koji je posvećen proučavanju odnosa Nikole Tesle i Marka Tvena.
    * Braća Plekhanov imali su sastanak i sa uvaženim profesorom dr. Velimirom Abramovićem koji važi za jednog od najvećih poznavalaca rada i djela Nikole Tesle.
    * Za samu promociju, dizajn, izradu video sadržaja, vizualno prestavljanje projekta široj svjetskoj javnosti zaduženi Duško Velkovski iz Beograda i Gordana Mikulaš Horvat iz Zagreba. Buduci da znamo porijeklo Teslinih roditelja ovo je više nego dobar znak.
    * Kampanja je potpunom slučajnosti započeta na sam dan kada je Tesla prvi i jedini put posjetio Beograd, dakle na godišnjicu Tesline jedine posjete Beogradu. 1. juna 1892. prije točno 123 godine Tesla je u popodnevnim satima stigao u Beograd. gde se zadržao 1.860 minuta to jest 31 sat.
    * Kampanja se završava opet potpunom slučajnošću upravo na dan Teslinog rođenja, 10. jula.
    www.globalmediaplanet.info


    Mladi Rusi žele ostvariti Teslin san
    Dva ruska fizičara prikupljaju sredstva za realizaciju ambicioznog projekta bežičnog prijenosa električne energije prema planovima Nikole Tesle, i prema njihovim riječima solarne ploče i nešto izmijenjen Teslin toranj, mogli bi da zadovolje svjetsku glad za energijom. Leonid i Sergej Plekhanov, diplomci moskovskog Instituta za fiziku i tehnologiju, tvrde da su proveli godine proučavajući Tesline patente i dnevnike, i da je slavni pronalazač bio veoma blizu realizacije transkontinentalnog bežičnog prijenosa energije. Entuzijasti kažu da im je potrebno oko 800.000 dolara kako bi rekonstruirali čuveni toranj Wardenclyffe, koji je nekada napravio sam Tesla. Braća prikupljaju novac preko IdieGogo kikstarter stranice, a kampanja traje do 25. jula, a na žalost, do sad je prikupljeno samo dva posto potrebne sume. Prema autorima projekta, sve energetske potrebe čovječanstva mogle bi da budu podmirene samo jednom instalacijom solarnog panela površine od 316 sa 316 kilometara (ukupno 100.000 kvadratnih kilometara površine), pozicioniranog negdje u pustinji u blizini ekvatora. Oni vjeruju da je jedini kamen spoticanja za takav projekt isporuka električne energije finalnim korisnicima, budući da gubitak energije direktno zavisi od udaljenosti prijenosa. Braća Plekhanov vjeruju da samo eksperimentalnom potvrdom teorije mogu ostvariti originalnu ideju. Originalni Wardenclyffe toranj (poznatiji kao Teslin toranj) nalazi se oko 100 kilometara od New Yorka i nikada nije bio potpuno funkcionalan. Leonid i Sergej kažu da bi izgradnja njihovog ,,Planetarnog transmitera energije“ bila mnogo lakša od Teslinog, jer bi težio svega dvije tone, u odnosu na 60 koliko je imao toranj našeg znanstvenika. Ukoliko sve bude teklo po planu, prvi eksperimenti trebalo bi da se dogode na jesen ove godine.
    www.in4s.net


    REKONSTRUKCIJA WARDENCLYFFE TORNJA: Mladi Rusi žele da ostvare Teslin san
    Leonid i Sergej Plekhanov, diplomci moskovskog Instituta za fiziku i tehnologiju, tvrde da su proveli godine proučavajući Tesline patente i dnevnike. Dva ruska fizičara prikupljaju sredstva za realizaciju ambicioznog projekta bežičnog prijenosa električne energije prema planovima Nikole Tesle. Solarne ploče i nešto izmijenjen Teslin toranj, mogli bi da utole svjetsku glad za energijom, kažu oni. Leonid i Sergej Plekhanov, diplomci moskovskog Instituta za fiziku i tehnologiju, tvrde da su proveli godine proučavajući Tesline patente i dnevnike, i da je slavni pronalazač bio veoma blizu realizacije transkontinentalnog bežičnog prijenosa energije. Entuzijasti kažu da im je potrebno oko 800.000 dolara kako bi rekonstruirali čuveni toranj Warednclyffe, koji je nekada napravio sam Tesla. Braća prikupljaju novac preko IdieGogo kikstarter sajta, a kampanja traje do 25. jula. Do sad je prikupljeno samo dva podsto potrebne sume. Prema autorima projekta, sve energetske potrebe čovječanstva mogle bi da budu podmirene samo jednom instalacijom solarnog panela površine od 316 sa 316 kilometara (ukupno 100.000 kvadratnih kilometara površine), pozicioniranog negde u pustinji u blizini ekvatora. Oni vjeruju da je jedini kamen spoticanja za takav projekt isporuka električne energije finalnim korisnicima, budući da gubitak energije direktno zavisi od udaljenosti prijenosa. Braća Plekhanov vjeruju da samo eksperimentalnom potvrdom teorije mogu ostvariti originalnu ideju. Oni također kažu da je njihova "kreativna interpretacija" fizičkog modela koji je predložio Tesla, već potvrđena "bezbrojnim simulacijama na softveru Ansof HFSS". Originalni Wardenclyffe toranj (poznatiji kao Teslin toranj) nalazi se oko 100 kilometara od NewYorka i nikada nije bio potpuno funkcionalan. Leonid i Sergej kažu da bi izgradnja njihovog "Planetarnog transmitera energije" bila mnogo lakša od Teslinog, jer bi težio svega dvije tone, u odnosu na 60 koliko je imao toranj našeg znanstvenika. 
    www.kurir.rs

    Borkum na krajnjem sjeverozapadu Njemačke: Otok iz bajke živi na ''zelenoj'' energiji. Borkum svoje viškove zeleno proizvedene energije uspijeva i – skladištiti, kako bi ju onda upotrebljavao kad je proizvodnja premala; za vrijeme vršnog opterećenja, pogotovo u sezoni; noću za javnu rasvjetu; za punjenje električnog autobusa gradskog prijevoza. Puno je toga čime se Nijemci mogu podičiti, i na čemu im možemo zavidjeti, između ostalog i – na efikasnosti. Posjetili smo otok Borkum na krajnjem sjeverozapadu Njemačke, jedan od otoka Istočne Frizije u Donjoj Saskoj - prekrasan otok u Sjevernom moru koji je sve, samo ne hladan i nepristupačan. Bez ikakvog pretjerivanja, sam po sebi ovo je otok iz bajke, nešto poput Opatije na dalekom sjeveru Europe i, nesumnjivo, savršeno mjesto za život. Turizam ovdje cvjeta od prve polovice 19. stoljeća, priroda je facinantna, sve je na Borkumu prelijepo i savršeno, njemački »posloženo« - neka potpuno druga, nestvarna galaksija mira, tišine i savršenog suživota s prirodom. Iako na 30 samo četvornih kilometara površine, Borkum, inače mjesto s 5.250 stanovnika, broji oko 90 hotela, u kojima se po sezoni izmijeni oko 300 tisuća gostiju, mahom starijih Nijemaca koji si odmor ovdje mogu priuštiti, uživajući u pješčanim plažama koje kao da su »izvađene« iz kakvog Fellinijevog filma, i na čije udaljene sprudove, uvjerili smo se u rano jutro i sami, na sunčanje izlaze tuljani. Ovo je otok crvenih ciglenih kuća i bijelih raskošnih hotela iz 19. i 20. stoljeća, popločanih ulica na kojima prometa gotovo da i nema, osim bicikala kojh ima barem koliko i stanovnika – mjesto na kojem su ljudi nestvarno sretni, zadovoljni i ljubazni jedni prema drugima, jednako tako i prema gostima. A osim tuljana, »domaći« su ovdje i zečevi, koje se u gradu, najviše oko centralnog starog svjetionika, može vidjeti na svakom koraku, i koji navečer, kad se spusti mrak, slobodno šeću crvenim ulicama. Prvi mrak na Borkumu pada tek oko 22 sata, »ozbiljnije« tek sat kasnije, zimi se prosječna temperatura kreće oko dva, a ljeti penje do najviše 20 stupnjeva, kad i temperatura mora bude oko 18, najviše 20 stupnjeva. Ovdje se živi »život na sjeveru«, na kojem vas svatko pristojno pozdravlja s »mo'gn«, očekujući da krajnje pristojni budete i sami. Iako razvijeno turističko mjesto, trgovine na Borkumu ne rade iza 18 sati, i pobune zbog toga nema, kao što bi vjerojatno bilo u Hrvatskoj, da slična odluka o radnom vremenu i kod nas »padne«.

    Zaštita okoliša
    Najvažnije od svega - zbog čega je u organizaciji hrvatskog predstavništva Europske komisije na Borkum putovala i skupina hrvatskih novinara – jest veliki tamošnji europski energetski »zeleni« projekt, NETfficient, na kojem unatrag tri godine rade istraživačke institucije, velike tvrtke, mala i srednja poduzeća te gradska vijeća – partneri iz sedam europskih zemalja – Njemačke, Španjolske, Italije, Francuske, Belgije, Velike Britanije i Švedske. Riječ je o projektu efikasnog skladištenja »zeleno« proizvedene energije iz sunca i vjetra, sutra možda i iz plime i oseke Sjevernoga mora, vrijedan 11,4 milijuna eura, od čega devet milijuna financira EU program Horizon 2020 za istraživanje i razvoj sigurne, čiste i učinkovite energije. Dvije vjetroelektrane, jedna velika solarna elektrana te 45 manjih solarnih panela na krovovima stambenih i javnih zgrada odnosno kuća ovdje proizvode energije dovoljno za 50 posto potreba otoka, što danas, kad neke države, poput Danske, i 70 posto svoje potrošnje zadovoljavaju iz »zelene« energije, ne bi bio nikakav izuzetak, da Borkum svoje viškove zeleno proizvedene energije ne uspijeva i – skladištiti, kako bi ju onda upotrebljavao kad je proizvodnja premala; za vrijeme vršnog opterećenja, pogotovo u sezoni; noću za javnu rasvjetu; za punjenje električnog autobusa gradskog prijevoza, koji dnevno, s besplatnim zelenim gorivom, prijeđe oko 370 kilometara. U baterijama uskladištenu »zelenu« struju koristi i veliki Akvarij na Borkumu, za stalno, optimalno održavanje temperature vode u akvarijima s ribama te druge svoje potrebe. edamdeset posto »zelene« energije Borkum proizvodi iz vjetra, ostatak, zahvaljujući čak dvjesto sunčanih dana u godini, iz solarnih panela. Kako su obnovljivi izvori nestalni i nepouzdani, njihova proizvodnja ponekad bude premala za zadovoljenje potreba, no često i prevelika, pa proizvedena struja biva neiskorištena. Na Borkumu, međutim, viškove tako proizvedene energije skladište u velike baterije, koje se nalaze i u kućanstvima sa solarnim panelima. Zanimljivo je kako je počela idilična »zelena« priča na Borkum otoku. Susjedi Nizozemci, koje se s otoka može vidjeti, 2012. godine su pored svojih vjetroelektrana na obali, instalirali i termoelektranu na ugljen, zbog koje su na Borkumu odlučili, kao svojevrsni protest, postati zeleni energetski otok koji će jednog dana svu svoju potrošnju energije zadovoljavati iz sunca i vjetra, nadaju se, uskoro, i iz energije plime i oseke, na čemu se također radi.

    Krk ima potencijala
    »Želim, prije svega, na ovaj način doprinijeti zaštiti okoliša«, kaže nam svoju jednostavnu filozofiju Klaas Bakker, 62-godišnji inženjer elektrotehnike, vlasnik jedne od kuća na Borkumu na kojima su EU sredstvima postavljeni solarni panel i baterija za skladištenje proizvodnih viškova struje. Čitava investicija – ugradnja solara, postavljanje baterije i ostalog, po prosječnom kućanstvu je koštala oko 25.000 eura – investicija koja će uštedama konvencionalno proizvedene energije biti vraćena kroz 12 godina. Mještani nikakvog troška za nju nisu imali, a sami postaju, osim potrošača, i proizvođači čiste energije. NETfficient je vodeći projekt za skladištenje zelene energije, energije budućnosti, kažu stručnjaci na Borkumu – Španjolci, Francuzi, Nijemci i ostali - uvjereni da se isto može preslikati bilo gdje drugdje u Europi, pa tako i u Hrvatskoj, zbog čega Europska komisija planira i obilazak nekih hrvatskih otoka, poput Krka, koji za ovakav projekt imaju potencijala. Djelomično se za Borkumovim primjerom već poveo puno veći španjolski Santander, grad od 180 tisuća stanovnika na sjevernoj obali zemlje, koji svoju javnu rasvjetu također napaja iz u baterijama akumulirane dnevne sunčeve energije. Kako otkriva Olaf Look, jedan od koordinatora NETfficienta na Borkumu, ovdje planiraju do 2020. godine daljnja EU ulaganja zahvaljujući kojima bi otok postao apsolutno energetski samodostatan, neovisan o dovođenju energenata s kopna, dok bi do 2030. godine to trebalo biti mjesto koje više uopće neće proizvoditi emisije štetnih plinova. Namjera im je elektrificirati vlak kojim se do grada dolazi iz luke, a jedan od dva trajekta koji vozi s kopna prema Borkumu i natrag, odnosno na dva sata udaljenoj relaciji Emden-Borkum već su, prvi u Europi, prebacili s dizela na puno čišći ukapljeni prirodni plin (LNG). Na Borkumu su u projekt uključeni svi – od proizvođača i lokalnih vlasti, do krajnjih potrošača, što pomaže u prevladavanju prepreka, a potrošače, »consumers«, pretvara u one koji energiju troše, ali i proizvode – »prosumers«. Daljnji Plan ulaganja za Europu ima cilj mobilizirati privatne investicije, u inovativnim projektima kao što je NETfficient.
    www.novilist.hr

     

     

    Energiju iz sunca i vjetra skladište u baterije da je mogu uvijek koristiti
    Njemački otok Borkum želi postati energetski samodostatan i slobodan od emisije štetnih plinova. Otok Borkum u Sjevernom moru, njemačka je turistička meka. Otok se prostire na 30 četvornih kilometara, ima nešto više od 5000 stanovnika, a u ljetnim mjesecima s turistima je ta brojka pet puta veća. Ukupno za turističke sezone Borkum posjeti više od 300.000 ljudi. Taj otok koji je dio otočja Istočne Frizije iako na Sjevernom moru ima u prosjeku 200 sunčanih dana godišnje, a vjetar ne puše svega 10-ak dana u godini. Sunce na Borkumu zalazi iza 22 sata, zimi je prosječna temperatura oko dva Celzijeva stupnja, a ljeti iznosi najviše 20 stupnjeva kolika je i maksimalna temperatura mora ljeti. ?Te brojne sunčane i vjetrovite dane na Borkumu su odlučili iskoristiti za proizvodnju električne energije pa tako otok 50 posto svojih potreba za strujom dobiva iz vjetroelektrana i solarnih panela. Pri tome 70 posto te energije stiže iz vjetra, a 30 posto iz sunca. No Borkum se izdvaja iz drugih sličnih priča o lokalnim zajednicama koje se usmjeravaju prema obnovljivim izvorima energije po tome što je krenuo u projekt skladištenja te energije. Cilj im je kad je proizvodnja struje u vjetroelektranama i solarnim panelima puno veća od potrošnje sačuvati tu struju za dane kad je proizvodnja manja od potreba. ?Za to su pokrenuli NETfficient projekt održivog sustava opskrbe energijom kojim se kombinira pametno skladištenje električne energije i učinkovite distribucijske tehnologije. U projekt je uključeno 13 partnera iz sedam europskih zemalja, uključujući istraživačke institucije, velike tvrtke, mala i srednja poduzeća te gradska vijeća.

    Financiranje iz EU programa
    Projekt je financiran u okviru programa EU Horizon 2020. za istraživanje i razvoj. Ukupni trošak projekta iznosi 11,4 milijuna eura, od čega oko devet milijuna eura je osigurala EU. Projekt se provodi od 2015. do 2018. ?Električna energija se trenutno proizvodi na ukupno 7750 solarnih panela ukupne snage 1,4 MW i u dvije vjetroelektrane svaka snage 1,8 MW-a. A tako proizvedena struja se ulaže u pametnu mrežu za distribuciju. Raster je opremljen nizom tehnologija za pohranu i kontroliran je inteligentnim sustavom upravljanja energijom. Na Borkumu je 40 stambenih i pet javnih zgrada, uključujući i akvarij, opremljeno jedinicama za proizvodnju sunčeve energije, mjernim uređajima i sustavima za pohranu energije odnosno baterijama. Ugradnja solarnih ploča, pametnih mjerača i baterija omogućuje da se solarna energija proizvedena tijekom dana koristi i za uličnu rasvjetu noću. Na Borkumu su novinarima iz Hrvatske, koji su posjetili taj otok u organizaciji Europske komisije, kazali da razvoj alata za upravljanje i donošenje odluka obuhvaća sve od proizvođača i lokalnih vlasti do krajnjih potrošača. Tako se omogućuje krajnjim korisnicima prijelaz na tržište energije kao prosumeri – potrošači koji su također proizvođači. Ključni dio cijelog sustava je platforma u kojoj se prikupljaju svi podaci i koja onda upravlja potrošnjom električne energije, punjenjem baterija kao i potrošnjom energije pohranjenim u njima. Tijekom projekta bit će integrirano više tehnologija skladištenja električne energije proizvedene iz vjetra i sunca i to ultrakondenzatori, litij-ionske baterije, second-life baterije električnih vozila, vodik te Home Hybrid tehnologija koja je kombinacije prethodno navedenih tehnologija.

    Višestruke prednosti
    U tri mjeseca prosječno izgubimo oko jedan posto uskladištene energije u baterijama – kazao je hrvatskim novinarima Olaf Look, jedan od koordinatora NETfficienta na Borkumu.Što se kućanstava tiče, ukupna investicija koja uključuje ugradnju solarnih panela i nabavu baterija za skladištenje struje košta oko 25.000 eura. Prema procjenama stručnjaka iz NETfficienta, ta investicija će kroz uštede na potrošnji konvencionalno proizvedene električne energije biti vraćena kroz 12 godina. Koliko su pak godišnje uštede naši domaćini nisu nam mogli reći jer se projekt tek počeo provoditi ove godine pa će se ti podaci znati na kraju 2018. U NETfficinetu kažu da će njihov projekt pokazati korisnost sistema pohrane energije u pametnu mrežu i da će ostvariti ekonomske, društvene i okolišne koristi. Tako što se tiče ekonomskih aspekata poboljšava pouzdanost u elektroenergetski sustav i povećava prihode na tržištu električne energije, smanjuje operativne troškove, povećava energetsku učinkovitost i smanjuje utjecaj na okoliš. Društvene prednosti projekta su da potrošači postaju ujedno i proizvođači energije, a projekt će doprinijeti tranziciji energije te će poslužiti kao najbolji primjer u svijetu dajući prijedloge regulatornim agencijama i kreatorima javnih politika. Što se tiče okoliša projekt će pokazati da su današnje tehnologije dovoljno razvijene da bi upravljale obnovljivim izvorima energije te da su dostupne svima, a kroz pohranu obnovljivih izvora energije omogućuje njihov probitak na tržištu energije te vodi ka smanjenju CO2 emisija te ovisnosti o fosilnim gorivima. A cilj Borkuma je upravo da postane energetski samodostatan i da eliminira svoje potrebe za električnom energijom proizvedenom iz konvencionalnih izvora.U planu su nam daljnja ulaganja i to iz fondova EU kojim ćemo postati energetski samodostatan otok, neovisan o energentima s kopna. Do 2030. godine želimo postati otok na kojem više neće uopće biti emisije štetnih plinova - kazao je Look. A takvo nešto bi mogli postati i hrvatski jadranski otoci jer stručnjaci iz NETfficienta smatraju da se sve što su napravili na Borkumu može primijeniti bilo gdje u Europi. Novim Zakonom o otocima koji je u proceduru donošenja, vlada je pak posebno istaknula da će poticati koncept pametnih otoka koji će među ostalim proizvoditi električnu energiju za svoje potrebe iz obnovljivih izvora kao što su vjetroelektrane i solarni paneli.
    www.poslovni.hr



    Borkum - otok na kojem se događa energetska revolucija
    Borkum - otok na sjeverozapadu Njemačke površine jedva preko 30 četvornih kilometara specifičan je po mnogo čemu. Da bi se iz Hrvatske došlo do njega, gotovo sigurno ćete morati promijeniti barem tri prijevozna sredstva. U našem slučaju, bila je riječ o zrakoplovnom putu do Bremena, zatim autobusnom prijevozu do lučkog gradića Emdena iz kojeg onda trajekt vozi do Borkuma. Ugodna dvosatna vožnja kroz dugačak kanal s kojeg se čitavim putem pogled pruža istočno na Njemačku, a zapadno na Nizozemsku. Tijekom puta itekako je vidljivo koliko je ovdje enegetika važna. Na obje strane kanala protežu se brojne vjetroelektrane, a trajekt kojim se putuje na Borkum prvi je u Europi koji je, zahvaljujući europskom novcu, odbacio dizelsko gorivo i pogonjen je na ukapljeni prirodni plin, poznatiji kao LNG. No, specifičnost Borkuma ipak su obnovljivi izvori energije, a ideja o njihovu forsiranju dijelom je posljedice ekološke osvještenosti, ali dijelom i inata prema susjedima. Naime, iako je riječ o otoku koji pripada Njemačkoj, južno od njega je - Nizozemska. I regija Groningen, u kojoj je najveće europsko plinsko polje. Uz to, Nizozemci na svojoj obali, uz vjetroelektrane, imaju i termoelektrane na ugljen. Pa su Nijemci odlučili biti drukčiji i zaigrati na "zelenu" kartu.

    U špici sezone na Borkumu i do 6 puta više stanovnika
    Dolaskom na otok hvatamo i četvrto prijevozno sredstvo - vlak. Pogađate, plan je da se i vlakovi uskoro elektrificiraju. Željeznica vodi u samo središte Borkuma, koje je prepuno hotela, restorana, suvenirnica. Okružje je vrlo toplo, nimalo sjevernjačko, ljudi djeluju zadovoljno i susretljivo. Svi putevi vode prema starom svjetioniku, od kojeg se ulice kapilarno šire prema drugim dijelovima otoka. Već na prvi pogled jasno je da im je turizam izuzetno važna grana. Gotovo 100 hotela prima oko 300.000 gostiju godišnje. Na Borkumu je tek nešto više od 5.000 stanovnika, ali u špici sezone na otoku je između 25 i 30 tisuća ljudi. Stoga, potreba za električnom energijom jako varira, što je bio dodatni poticaj za stvaranje svojevrsne energetske revolucije, koju je Borkum ostvario na mikrorazini.

    Skladištenje energije tamo gdje se ona proizvodi
    U okviru europskog programa Horizon 2020 pokrenuli su veliki NETfficient projekt za istraživanje i razvoj čiste energije vrijedan 11,4 milijuna eura, od čega Bruxelles daje 9 milijuna. U njegovu je središtu skladištenje obnovljivih izvora energije, što je od posebno velikog značaja, jer je upravo uspješno skladištenje "zelene" energije jedan od najvećih globalnih energetskih izazova. Naime, sunca i vjetra ima dovoljno, ali ih je teško pohraniti, pa mnogo toga odlazi "u vjetar". Borkum je tome stao na kraj, priča nam inženjer i jedan od koordinatora na projektu Olaf Look. "Da biste uspješno skladištili energiju, morate to činiti tamo gdje se ona proizvodi. U svakom domu koji proizvodi energiju možete ju skladištiti u baterijama. Najbitnije od svega, gubici su minorni. Kvalitetna litij-ionska baterija izgubi samo 1% energije u tri mjeseca skladištenja", kaže. Skladištena energija na Borkumu se koristi kad nastupi vršno opterećenje, posebno tijekom sezone. Upotrebljavaju ju za električno punjenje gradskih autobusa, kao i noću za javnu rasvjetu. Pri čemu su troškovi te rasvjete skromniji nego drugdje, jer mrak pada kasno, tek nakon 22 sata. Na otoku postoje dvije vjetroelektrane, jedna veća solarna elektrana, te 50-ak manjih solarnih panela koji su ugrađeni na krovove stambenih i javnih zgrada.

    Stanovnici nisu samo potrošači - nego i proizvođači
    Program NETfficient obuhvaća besplatnu instalaciju solarnih panela na krovove 40 stambenih objekata na Borkumu. Namjera je da stanovnici, osim potrošača, postanu i proizvođači. Jedan od njih je i Klaas Bakker, umirovljeni inženjer elektrotehnike. "Solarni paneli instalirani su mi prošle godine. Nisam trebao ništa platiti, a uvjet je bio da energiju ne smijem prodavati. Ako proizvedem više od onoga što mi je u tom trenutku potrebno, tada energija ulazi u mrežu. Ukupno gledano, proizvodnjom iz solarnih panela pokrivam otprilike 20% svojih potreba", kaže Klaas Bakker.

    Povrat investicije za oko 14 godina
    Kad bi se netko od stanovnika odlučio na ugradnju solarnih panela bez poticaja, stručnjaci iz Borkuma kažu nam da bi ga to zadovoljstvo stajalo oko 11.500 eura. Prema sadašnjim cijenama električne energije u Njemačkoj, godišnja ušteda iznosila bi oko 800 eura, pa bi povrat investicije bio moguć za oko 14 godina. No, ovdje nije sve u novcu, visoka ekološka osvještenost postoji u cijelom lancu - od proizvođača, lokalnih vlasti, pa sve do potrošača. Borkum otprilike polovinu potrebne električne energije dobiva iz obnovljivih izvora. Pritom 70% čini energija dobivena iz vjetra, dok je 30% udio sunca. Planovi za budućnost još su ambiciozniji, do 2030. žele postati energetski neovisni i potpuno iz uporabe izbaciti energente koji proizvode štetne plinove. Europska komisija, čije je hrvatsko predstavništvo organiziralo put, uvjerena je da modeli kojima se potiče korištenje i skladištenje "zelene" energije, poput ovoga na Borkumu, mogu biti primjenjivi i drugdje u Europi, pa tako i u Hrvatskoj. S tom su svrhom predstavnici EK obišli niz naših otoka, poput Krka, Paga i Unija. "Zelenu" je orijentaciju Europska komisija kroz svoje programe sklona i snažno financijski poduprijeti, a na našim je otocima da to pokušaju iskoristiti.
    vijesti.hrt.hr

     

     

    Ovaj tip zgrade bi mogao biti tijelo i mozak budućih gradova. Arhitektonska tvrtka Snohetta prestavila je koncept računskog centra čiji princip rada je zasnovan na ljudskom krvotoku. Računski centar nazvan The Spark je održivi objekt, prilagodljiv širokom spektru upotrebe, čije dimenzije se mogu skalirati u zavisnosti od lokacije na kojoj bi bio izgrađen. Projekt je dizajniran kao odgovor na sve veći globalni rast digitalnih podataka koje je potrebno negdje uskladištiti. Iako na skladištenje digitalnih podataka gledamo kao na jedan veliki imaginarni „oblak“, zapravo podaci se moraju smjestiti u računskim centrima izoliranih od urbane strukture gradova i povezani s njima pomoću optičkih kablova. Odgovor na kraju trebaju da daju arhitekti jer se svi računski centri, na kraju krajeva, moraju smjestiti pod krov. Kako to najpogodnije izvesti? Evo jednog energetski efikasnog rješenja! Računski centar zasnovan je na principu krvotoka, gde je krv energija nastala u data centru i koja bi kružila kroz okolne zgrade. The Spark je zamišljen kao dio energetski pozitivnih gradova budućnosti, zvanih Power City, koji bi proizvodili više energije nego što bi mogli da potroše, piše ArchDaily. Tim dizajnera iz Snohette opisuje The Spark kao „tijelo i mozak“ u Power Cityju, gdje mozak prestavlja prostor skladištenja podataka, dok je tijelo kružni energetski koncept računskog centar. Kružni energetski koncept The Sparka zasnovan je na principu krvotoka u ljudskom tijelu, gde je krv energija nastala u data centru i koja bi kružila kroz okolne zgrade grada i infrastrukturu. Pošto bi ona povremeno slabila tijekom prolaska kroz škole, bolnice, stambene objekta i sportske objekte, „krv“ bi se ponovo vraćala u data centar na zagrijavanje. „Energija koja se stvara zagrijavanjem u računskom centru prestavlja ogroman neiskorišteni potencijal. Efikasnim i održivim korištenjem viška energije, koja bi u suprotnom bila baćena, možemo iskoristiti za napajanje zgrada iz našeg okruženja.“, rekao je Kjetil Tradal Thorsen iz Snohette. The Spark će biti u stanju da smanji potrošnju energije centra za 40%, što je zasigurno značajna količina imajući u vidu činjenicu da 2% efekta globalnog zagrijavanja stiže isključivo od računskih centara širom svijeta. Na projektu The Spark, Snohetta su radili u suradnji s kompanijama MIRIS, Skanska, Asplan Viak, i Nokia. Prvi pilot projekt biti će izveden u Liseparkenu, u Norveškoj, gde će se potencijal ovog računskog centra biti u potpunosti testiran. Ukoliko se pokaže kao uspješan projekt, Liseparken će postati prvi energetski pozitivan grad na svijetu.
    www.gradnja.rs

    HD SPARK CENTER 750 1

    HD SPARK CENTER 750 2

    HD SPARK CENTER 750 3

    HD SPARK CENTER 750 4

    Dizalice topline bilježe progresivan rast broja instaliranih jedinica u sustavima grijanja i hlađenja, a dodatni vjetar u leđa njihovoj primjeni daju propisi o gotovo nula energetskim zgradama (nZEB). Istraživanjima njihove primjene Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu bavi se više od 15 godina, ističe prof. dr. sc. Vladimir Soldo, dipl. ing., redoviti profesor Zavoda za termodinamiku, toplinsku i procesnu tehniku. Osim istraživanja, Fakultet odlikuje dobra suradnja akademske zajednice i gospodarstva, od čega koristi imaju sve strane: i Fakultet i njegovi djelatnici i studenti i tvrtke koje sudjeluju u takvim projektima.

    Već dvaput u par mjeseci predstavili ste rezultate suradnje FSB-a i proizvođača termotehničke opreme i ponuđača usluga u tom području. Kakvo je Vaše iskustvo s tim projektima? Vidite li mogućnosti za proširenje, odnosno produbljivanje takve suradnje? U kojem smjeru?
    Odmah uz nastavu koja nam je primarna aktivnost na Fakultetu, znanstvenoistraživački rad je nezaobilazan dio našeg posla. S obzirom na ograničene izvore financiranja koje nam se pružaju, istraživački rad vežemo uz suradnju s gospodarstvom. Za mene je ta poveznica akademskog svijeta i gospodarstva izuzetno važna. Koristi su višestruke, kako za nas s Fakulteta, tako i za same proizvođače termotehničke opreme i ponuđače usluga kojima nudimo određene usluge istraživanja, mjerenja na pilot-sustavima i simulacije na modelima. Na sve se to veže uključivanje studenata u navedeni proces. Stvara se simbioza koja rezultira da hrvatske tvrtke iz područja termotehnike i procesne tehnike iz godine u godinu zapošljavaju nove radnike, grade nove prostore, uvode nove proizvodne procese usklađene s europskim normama i propisima te povećavaju listu zemalja u koje izvoze svoje proizvode. Osobito mi je zadovoljstvo da je u posljednje vrijeme sve više primjera takve dobre prakse. U suradnji s više subjekata na Fakultetu smo posljednjih desetak godina izveli više ispitnih sustava iz područja obnovljivih izvora, rashladnih uređaja s prirodnim radnim tvarima, novih tehnologija. Te su projekte podržale brojne, svjetske i domaće, eminentne tvrtke. Tehnički fakultet kao što je FSB podrazumijeva praktična istraživanja, a što predstavlja veliku korist studentima koji mogu u stvarnosti vidjeti ono o čemu slušaju na predavanjima. Na navedenim eksperimentalnim sustavima studenti provode mjerenja koja obrađuju kroz vježbe, te svoje završne odnosno diplomske radove.  Naravno, nadalje ćemo pratiti nove trendove i tehnologije i nastaviti s razvojem novih sustava.

    Što poručujete svojim studentima, budućim inženjerima - termotehničarima? Ima li budućnosti za njih u Hrvatskoj?
    Studenti FSB-a postižu dobre rezultate na različitim područjima. Uvijek može biti bolje, međutim razina njihovog znanja kojeg usvajaju i proširuju na Fakultetu, sposobnost prilagođavanja novim situacijama te otvorenost novim znanjima je na visokoj razini. Današnje generacije znaju dobro jezike, dobro su informatički educirani. Sve navedeno nas uistinu veseli, budući da su povratne informacije iz gospodarstva jako dobre. Njima u početku nedostaje samopouzdanja, ali uz dobro vođenje i pružene im prilike, u vrlo kratkom vremenu shvate da mogu. Nedavno mi je jedan gospodarstvenik rekao da su mu par naših mladih termoenergetičara podigli razinu proizvodnje kao da je angažirao cijeli institut, što su primijetili i inozemni naručitelji. Mnogi upiti koji dolaze na Fakultet iz gospodarstva pokazuju da za naše studente ima budućnosti u Hrvatskoj. Trebamo više raditi na njihovoj promociji i upoznavati ih s mogućnostima koje im se nude na tržištu. Sami gospodarstvenici ih također trebaju bolje vrednovati.

    Što biste izdvojili kao najveće poteškoće i preporučili kao mjere za poboljšanje stanja na svim razinama obrazovanja?
    Prvo trebamo krenuti od svoje kuće. Prvi smo u Hrvatskoj uveli Bolonjski proces i studij smo podijelili na 7 + 3, tj. na sedam semestara preddipolomskog i tri semestra diplomskog studija, što se pokazalo nepovoljnim za sudente, budući da je po tom konceptu glavna poteškoća pala na 7. (zimski) semestar. Naime, svi studenti ili gotovo svi nastavljaju s diplomskim studijem, a prevelik im je teret u 7. semestru položiti sve ispite i k tome izraditi završni rad. Također, s navedenom podjelom semestara nismo usklađeni s drugim fakultetima pa je time otežana i mobilnost studenata među fakultetima. U pripremi je prelazak na prihvatljiviji studijski program 6 + 4. Prilično dobro poznajem situaciju u strukovnom obrazovanju, budući da sam više godina bio član Upravnog vijeća Agencije za strukovno obrazovanje te surađujem s više tehničkih i strukovnih škola diljem Hrvatske. Mi više deklarativno nego stvarno promičemo strukovno obrazovanje. Previše je toga ostavljeno na teret samih škola. Primjetne su razlike u adekvatnoj opremljenosti škola diljem Hrvatske. Situaciju izvlače nastavnici entuzijasti koji prihvaćaju nove tehnologije i svoja djelovanja usmjeravaju u nove projekte, a kao prilog tome istaknuo bih Srednju strukovnu školu u Kninu i Tehničku školu u Vinkovcima. Na ovom području bit će potrebno mijenjati društvenu percepciju o važnosti ulaganja u strukovno obrazovanje. S tim u vezi, nove nastavne programe potrebno je puno brže prilagođavati potrebama tržišta te uključiti veći broj sati tehničke kulture i prakse, kako u osnovnoškolsko i srednjoškolsko, tako i u visokoškolsko obrazovanje. Osobno iz iskustva znam da na tržištu nedostaje montera i instalatera iz područja termotehničkih sustava i obnovljivih izvora.

    Uspostavili ste usku suradnju s istraživačima i znanstvenicima iz Japana, Švicarske i Italije. Možete li usporediti naš znanstvenoistraživački rad s onim u tim zemljama? Gdje su hrvatske prednosti, a gdje nedostaci?
    U posljednjih nekoliko godina uspostavili smo suradnju s više istraživačkih i znanstvenih institucija iz Japana, Švedske, Švicarske, Italije. Mi smo bili kod njih, oni su bili kod nas. Zadovoljstvo nam je bilo ugostiti profesore Fujiija (Akita University), Rybacha (ETH Zürich), De Carlija i Galgara (Università di Padova) i Acuñu (KTH Stockholm). Uspoređujući njihov rad, odmah postaje jasno da je njima lakše baviti se znanstvenoistraživačkim radom, budući da im je sustav jednostavniji, dostupnija su im veća financijska sredstva za istraživanje, logistika im je snažnija, imaju veći broj mladih istraživača na projektima, što je kod nas najveći nedostatak. Međutim, sam njihov dolazak kod nas na FSB također nešto govori. Veliko je to iskustvo za nas. Oni svakako ističu našu sposobnost prilagođavanja u bitno skromnijim uvjetima djelovanja, ali i te kako vrednuju naša postignuća. Pozdravljaju razinu i opremljenost naših ispitnih sustava. Dr. Acuña, naš konzultant na projektu GeothermalMapping, odmah je u početku provedbe projekta naglasio da smo izborom osam istražnih lokacija diljem Hrvatske visoko postavili ljestvicu. Tek smo kroz provedbu uvidjeli da smo si zadali previsok cilj, ali smo ga uz izniman trud uspješno i ostvarili.

    Niz godina se bavite dizalicama topline. Jesu li one uistinu budućnost sustava grijanja i hlađenja?
    Na Fakultetu posljednjih 15 godina istražujemo različite tipove dizalica topline. Istraživanje provodimo na geotermalnoj, solarnoj i posljednje izvedenoj dizalici topline zrak - voda. Sva postrojenja opremljena su sofisticiranom mjernom opremom koja omogućuje određivanje tokova energije u pojedinim komponentama sustava, optimiranje te mjerenje energijske učinkovitosti. Geotermalna dizalica topline koje je izvedena u sklopu IPA projekta koristi se za grijanje i hlađenje dviju učionica: S7 i S8. Također, posljednje izvedena dizalica topline zrak - voda, koja je izvedena uz podršku Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i nekoliko partnerskih tvrtki kao isporučitelja opreme i izvođača instalacijskih radova, koristi se za cjelogodišnje grijanje i hlađenje drugih dviju učionica, S5 i S6. Iako su navedeni demonstracijski sustavi izvedeni za potrebe nastave i znanstvenoistraživački rad, oni također služe za pomoć gospodarstvu, stručnoj i široj javnosti. Nedavna promocija dizalice topline zrak - voda pokazala je zavidan interes sudionika, što samo po sebi govori da one imaju svoje mjesto na tržištu. Iskustva europskih zemalja o progresivnom rastu broja instaliranih jedinica posljednjih godina to i potvrđuju. Dodatni vjetar u leđa primjeni dizalica topline dat će nZEB regulativa koja stupa na snagu početkom sljedeće godine. Najveći porast broja instaliranih jedinica pri tome imaju dizalice topline zrak - voda.

    Projekt GeothermalMapping je uspješno završen i ugrađene su dizalice topline po srednjim školama širom Hrvatske i na samom FSB-u. Kakva su stečena iskustva i čemu ti uređaji sada služe? Što Vam je sada u fokusu istraživanja?
    Posebno smo ponosi na projekt IPA IIIC 'Istraživanje i promocija plitkih geotermalnih potencijala u Republici Hrvatskoj - GeotermalMapping' kojeg smo proveli u vremenu 2013. - 2015. godine, ali koji se i dalje nadograđuje. Istraživanja u sklopu projekta su izvedena na osam lokacija diljem Hrvatske. FSB je bio nositelj, dok je partner na projektu bio Hrvatski geološki institut. Na istražnim bušotinama dubine 100 m u koje su ugrađeni izmjenjivači topline u izvedbi dvostruke U cijevi, provedena su mjerenja toplinskog odziva tla upotrebom optičkih kabela ugrađenih unutar cijevi izmjenjivača topline, uz istovremeno ispitivanje sastava tla uzimanjem uzoraka iz slojeva kroz koje prolazi bušotina. Sve suradničke institucije opremljene su dizalicama topline tlo - voda domaćeg proizvođača u svrhu iskorištavanja tla kao obnovljivog izvora. S obzirom na to da su suradnici na projektu tehničke i strukovne škole i jedan institut u Osijeku, Požegi, Čakovcu, Gospiću, Poreču, Zadru i Kninu, izvedeni se pilot-sustavi u školama koriste u demonstracijske svrhe, te za daljnju promociju tehnologije i edukaciju budućih krajnjih korisnika. Rezultate istraživanja smo objavili na više kongresa, konferencija i u prestižnim znanstvenim časopisima. Određeni međunarodni subjekti pokazali su interes za rezultate projekta. Organizirana su dva japansko-hrvatska seminara 2016. godine na temu geotermalnih dizalica topline, jedan na FSB-u, a jedan na prestižnom nacionalnom institutu AIST (grana FREA) u gradu Koriyama. Iskustva i rezultati istraživanja projekta GeothermalMapping s lokacije Zagreb korišteni su u pripremi i realizaciji Horizon H2020 projekta CheapGSHPs u sklopu kojeg je prošli mjesec svečano pušten u rad prestižni sustav geotermalne dizalice topline (kaskadna izvedba CO2 / R 1234ze) za grijanje i hlađenje Izložbene dvorane Tehničkog muzeja 'Nikola Tesla'. Nositelj projekta je Talijanski institut za istraživanje klime u ime više subjekata.

    Dizalice topline koriste radne tvari, od kojih većina sada potpada pod stroge odredbe europskih propisa o fluoriranim stakleničkim plinovima. Kako gledate na tu problematiku? Gdje vidite rješenja?
    Uredba br. 517/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (poznatija kao F-Gas Regulativa) donosi novo doba u istraživanju i primjeni radnih tvari u rashladnoj i klima-tehnici i dizalicama topline. Uvodi se primjena radnih tvari s niskom emisijom ugljičnog dioksida (mali potencijal globalnog zagrijavanja, GWP) pa na važnosti u primjeni dobivaju radne tvari kao što su amonijak, ugljični dioksid, ugljikovodici te radne tvari iz skupine HFO. Nešto je tu manji izazov za dizalice topline, budući da su one većinom izvedene kao posredni sustavi grijanja i hlađenja. Puno je veći izazov primijeniti 'F-Gas Regulativu' u rashladnom sektoru. Ovdje će trebati pomoći i podržati relevantne subjekte iz rashladnog sektora u Hrvatskoj, kako bi oni na što jednostavniji način prešli na primjenu novih tehnologija s niskom emisijom CO2.
    www.energetika-net.com
    BiH je na samom početku energetske tranzicije pri čemu je potencijal velik dok je realizacija slaba. Vjetroenergija je potencijal kojim raspolaže BiH, ali realizacija tog potencijala ne ide baš najbolje, istaknuto je u četvrtak u Mostaru na okruglom stolu “Smanjenje rizika izgradnje vjetroelektrana”. Profesor na Elektrotehničkom fakultetu u Tuzli Mirza Kušljugić kazao je kako je cilj današnjeg okruglog stola sagledati prepreka za provođenje energetske tranzicije, s fokusom na obnovljive izvore energije u zemljama jugoistočne Europe, a u skladu s pripremama za izradu novih strateških projekata 2021. – 2030. Na pitanje gdje se nalazi BiH u energetskoj tranziciji, Kušljugić je odgovorio kako se BiH nalazi na samom početku. Prvo moramo realno sagledati trendove koji su prisutni u svijetu, a pogotovo ovo što se sada aktualizira u EU. Dakle, jedna radikalna orijentacija prema dekarbonizaciji obnovljivim izvorima energije – ocijenio je Kušljugić. Istaknuo je kako Europska unije želi biti lider procesa dekarbonizacije kako bi se spriječile najteže posljedice klimatskih promjena. Europska unije to želi postići kroz svoje programe kao što su izrade nacionalnih energetskih klimatskih planova. BiH to treba pripremiti za razdoblje 2021.-2030. godina, treba sagledati pravce dekarbonizacije, treba postaviti cilj do 2030. s viđenjem 2050. godine – kazao je Kušljugić. Dodao je kako se u našoj zemlji po prvi put rade dugoročne projekcije te da se u taj proces trebaju uključiti državne institucije, elektroprivredna poduzeća i privatni investitori. Predsjednik bosanskohercegovačkog komiteta CIGRE (Međunarodno vijeće za velike elektroenergetske sustave) Edhem Bičakčić novinarima je kazao kako je vjetroenergija veliki potencijal kojim raspolaže BiH. Podsjetio je kako je ove godine, izgradnjom Vjetroelektrane Mesihovina, počelo korištenje tog potencijala. Pored VE Mesihovina, dodao je, u tijeku je realizacija privatnog projekta Jelovača koji bi treba proraditi do kraja godine. Bankarski sektor u BiH nije spreman pratiti velike projekte i moraju se naći realni izvori financiranja koji mogu pratiti realizaciju ovakvih projekata – upozorio je Bičakčić, dodavši kako je za početak potrebno osigurati oko 50 milijuna eura. Voditelj Sektora za strateški razvoj Elektroprivrede BiH Mustafa Musić kazao je kako izgradnja Vjetroparka Podveležje treba uskoro početi. U posljednjih 15 godina 20 puta je povećana instalirana snaga vjetroelektrana u svijetu. Svi su u početku imali slične probleme i riješili su ih. Takvi izazovi i problemi nisu i ne trebaju biti prepreka – poručio je Musić. Rukovoditelj razvoja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti u Elektroprivredi HZ HB Miroslav Nikolić kazao je kako BiH ima iznimne potencijale što se tiče obnovljivih izvora energije, ali da realizacija tih potencijala nije tako dobra. Kada su u pitanju rizici istaknuti je kako je jedan od značajnijih rizika balansiranje proizvodnje iz vjetroelektrana, te da država i institucije ne čine dovoljno u donošenju propisa koji bi regulirali to pitanje.
    energis.ba


    Energetska tranzicija Bosne i Hercegovine
    Ustroj Bosne i Hercegovine onemogućava donošenje smislene energetske politike jer različite instance vlasti ne koordiniraju nužno ni svoje odluke ni politike. Rasprave, pa i investicije u sektoru, mahom se ugledaju na zapadne susjede, pri čemu se ne vodi računa o specifičnostima BiH. Industrija ugljena i soli su vjerojatno najviše oblikovale ono kako ljudi vole zamišljati Tuzlu. Bez njih grad jednostavno ne bi bio isti jer su ugljen i sol neraskidivo vezani za okolnosti u kojima se posljednjih pet desetljeća grad razvijao. Još od izgradnje Termoelektrane Tuzla, energetska industrija omogućavala je koliko-toliko sigurnu egzistenciju za značajan broj ljudi – ugljen koji je dugo desetljeća bio najjeftinija energetska sirovina dovodio je zemlje kao što je Bosna i Hercegovina u ekonomski povoljan položaj, zbog čega se u javnosti uglavnom zanemarivalo ekološke posljedice njegove eksploatacije i sagorijevanja. Tek posljednjih desetak godina intenzivan razvoj tehnologije omogućio je dovoljno efikasno korištenje obnovljivih izvora energije i novu fazu energetske tranzicije čiji je cilj potpuno napuštanje ugljena kao energenta do 2050. godine. Za elektro-energetski sektor Bosne i Hercegovine koji najveći dio električne energije dobiva iz termoelektrana na ugljen, energetska tranzicija predstavlja veliki izazov.

    U sjenci interesa Europske unije
    Mada udio Bosne i Hercegovine u emisiji stakleničkih plinova od 0,08 posto nije pojedinačno značajan, posljedice emisije nastoje se rješavati globalno zbog čega su zemlje poput Bosna i Hercegovina, koje žele postati dio Europske unije, obavezne slijediti njene energetske politike. To bi konkretno značilo mijenjanje nacionalnih energetskih politika, ograničavanje emisije stakleničkih plinova, i investiranje u obnovljive izvore energije. Interes Europske unije leži u što efikasnijoj energetskoj tranziciji, pri čemu postojeće članice postavljaju visoke standarde. Sedam država članica EU već je ranije najavilo kako će do 2030. godine ugasiti sve termoelektrane na ugljen, dok bi se zatvaranjem više od polovine takvih termoelektrana u Europi do 2030. godine, prema pisanju The Guardiana, izbjegao gubitak od oko 22 milijarde eura. Za to se vrijeme energetska tranzicija Bosne i Hercegovine odvija onako kako njena periferna pozicija nalaže – u sjenci interesa Europske unije. Značajan korak Bosne i Hercegovine bio je potpisivanje ugovora o osnivanju Energetske zajednice, čime je ona postala dio europskog regularnog okvira. Cilj osnivanja Energetske zajednice je stvaranje jedinstvenog tržišta električne energije zemalja koje nisu članice Europske unije, što omogućava slobodnu trgovinu električnom energijom i zemnim plinom. Jedna od obaveza zemalja ne-članica je i povećanje udjela obnovljivih izvora energije. Zahvaljujući kapacitetima termoelektrana na biomasu i hidroelektrana, obnovljivi izvori energije, kako navodi BankWatch, trenutno čine 34 posto energetskog sektora Bosne i Hercegovine, što bi se do 2020. godine trebalo povećati na 40 posto. Završena gradnja jedne te najavljena gradnja još jedne vjetroelektrane u Hercegovini pokazuje kako uz bolju strategiju razvoja cilj nije (bio) nedostižan, a postepena energetska tranzicija nije neizvodiva. Bez obzira na trendove, elektro-energetski sektor Bosne i Hercegovine svoj razvoj nastavlja oslanjati na izgradnji termoelektrana na ugljen – trenutno se manje ili više ozbiljno razmatra gradnja osam blokova termoelektrana koje će koristiti takozvani čisti ugljen što bi značajno smanjilo emisije stakleničkih plinova, i sačuvalo rudnike od zatvaranja. Ali, kako zbog energetske politike europske institucije nisu zainteresirane za financiranje gradnje novih termoelektrane na ugljen, vlasti Bosne i Hercegovine su, ne slučajno, investitore našle u Kini.

    Čisti ugljen i njegove prljave tajne
    Zahvaljujući suradnji Kine i Sjedinjenih Američkih Država na istraživanju tehnologija sagorijevanja ugljena koja seže do početka ‘90-ih, i inicijativi koja je omogućavala jednostavnu komercijalizaciju tehnologije, Kina je u posljednjih 20 godina postala jedna je od vodećih zemalja u ovom području. Mada joj je istraživanje tehnologija sagorijevanja ugljena omogućilo energetsku ekspanziju, ona se, kako navodi Guardian, polako zaustavlja. Kina je u listopadu 2017. godine najavila da će obustaviti radove na izgradnji 151 termoelektrane na ugljen, ukupne snage 50.000 megavata. Gradnja ovih termoelektrana, zbog načina na koji funkcionira tržište energije, ne bi direktno povećala emisiju ugljik-dioksida, ali kako održiva energetska ekspanzija zahtijeva povećanje udjela električne energije dobivene iz obnovljivih izvora, kineske investicije u ugljen se sele u zemlje poput Bosne i Hercegovine. Financijska održivost ovih investicija je upitna s obzirom na to kako čisti ugljen, eufemizam koji se ustalio kao naziv tehnologija sagorijevanja ugljena na ekološki efikasniji i zdravstveno manje opasan način, ima i svoje prljave tajne. Za razliku od ugljena, cijena plina i naftnih derivata, i njihova distribucija ovisi o nestabilnim političkim okolnostima; tehnologija nuklearne fisije nikada nije bila konvencionalno dostupna, a potencijalna opasnost koju nuklearne elektrane i skladištenje otpada nose u očima javnosti je oduvijek bila veća od potencijala nuklearne energije. Dok je pitanje sigurnosti sastavni dio, a ponekad i fokus diskusija o korištenju nuklearne energije, o posljedicama korištenja ugljena nedovoljno se raspravljalo, pa cijena električne energije dobivena sagorijevanjem ugljena nikada nije odražavala posljedice eksploatacije i sagorijevanja na širu zajednicu, ni njene ekološke troškove. Zbog toga je ugljen do nedavno bio osnovna energetska sirovina, a direktni troškovi električne energije dobivene sagorijevanjem ugljena bili su znatno niži nego oni dobiveni na alternativne načine. To je pogodovalo zemljama kao što je Bosna i Hercegovina čija su obilna nalazišta ugljena, postojeći kapaciteti termoelektrana i razvijena elekto-energetska infrastruktura omogućavali energetsku nezavisnost zemlje, dok su tranzicijski kaos i jeftina cijena rada garantirali više nego konkurentne cijene električne energije i unosnu zaradu od trgovanja električnom energijom.

    Cijena tranzicije
    Bez obzira na to što je energetski sektor Bosne i Hercegovine trenutno stabilan i što nove investicije obećavaju očuvanje postojećih kapaciteta, globalno tržište ugljena pokazuje znakove nestabilnosti. Već nekoliko godine zaredom globalno tržište stagnira, što se posljednji put desilo početkom ‘90-ih godina, a kinesko tržište uvjetuje nestabilnost cijene ovog energenta. Budući da su obnovljivi izvori energije postali dovoljno efikasni, ugljen, ako je nekada i bio, neće još dugo biti najpovoljniji energent. Ključni trenutak u energetskoj tranziciji Bosne i Hercegovine donijet će sistem trgovine emisijama. Zemlje članice Europske unije i još nekoliko razvijenih zemalja su ovim sistemom, koji funkcionira na načelu “ograničenja i trgovine”, postavile ograničenja kojima nastoje regulirati granične vrijednosti emisije stakleničkih gasova. U teoriji ovaj sistem bi trebao funkcionirati tako da cijena električne energije dobivene sagorijevanjem fosilnih goriva raste zajedno s emisijom stakleničkih plinova, a za emisije preko postavljenih ograničenja naplaćuju se dodatne naknade. Ugovor o osnivanju Energetske zajednice trenutno se ne oslanja na sistem trgovine emisijama pa Bosna i Hercegovina još nije obavezna poštivati ova ograničenja, ali od nje se, kao buduće članice, očekuje da njene energetske politike odgovaraju politikama Europske unije. Uz naknade koje elektroprivrede već plaćaju za ekološko zagađenje, otvoreno tržište energije, i subvencije za istraživanje i korištenje obnovljivih izvora energije, sistem trgovine emisijama je najveća opasnost da investicije u ugljen postanu takozvana nasukana sredstva. Bez jasne strategije energetska tranzicija postaje savršena ilustracija stanja u Bosni i Hercegovini, zemlji zarobljenoj u post-dejtonskoj disfukcionalnosti, čije se državne institucije deklarativno obvezuju provoditi progresivne energetske politike, dok one entitetske osiguravaju garancije za potencijalno neodržive investicije. Cijena tih investicija, prljave energije i ekološkog zagađenja može biti znatno veća nego što je država i njeni stanovnici mogu platiti.
    impulsportal.net

    Na otoku Cresu uskoro će započeti gradnja najveće hrvatske sunčane elektrane. Riječ je o SE Orlec Trinket Istok snage 6,5 MW i očekivane proizvodnje 8,5 mil. električne energije godišnje, što odgovara potrošnji 2000 hrvatskih kućanstava. Projekt je vrijedan 45 mil. kuna i ostvarit će ga HEP, za što je potpisan sporazum o suradnji s Primorsko-goranskom županijom i Hrvatskom provincijom sv. Jeronima franjevaca konventualaca - Samostanom sv. Frane Cres. Nova elektrana, osim što će po snazi biti najveća u Hrvatskoj (čak šest puta veća od najveće dosadašnje), bit će ujedno i najveće takvo neintegrirano postrojenje i u Hrvatskoj i u sustavu HEP-a (jer tvrtka već ima devet sunčanih elektrana na krovovima svojih poslovnih zgrada u Zagrebu, Osijeku, Splitu, Zadru, Dubrovniku, Šibeniku, Čakovcu i Opatiji), ali i najveće koje će se graditi bez ikakvih poticaja kakvi su bili uobičajeni do sada (tj. 'feed-in' tarife). Isto tako, kako je prigodom potpisivanja ugovora napomenuo predsjednik Uprave HEP-a, Frane Barbarić, dipl. iur., nova elektrana će predstavljati značajni doprinos hrvatskoj energetskoj infrastrukturi i omogućiti pokrivanje vršne potrošnje na Cresu i Lošinju u vrijeme turističke sezone, tj. kada je to na tim otocima najpotrebnije. Postrojenje će se prostirati na površini 17 ha, na zemljištu u vlasništvu Samostana sv. Frane i to oko 2 km sjeverno od naselja Orlec na otoku Cresu. Sastojat će se od 13 segmenata pojedinačne snage 500 kW. Projekt je do ishođenja lokacijske dozvole, koja je dobivena 6.6.2018. godine, razvijao Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije koji je također ishodio rješenje o prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu i prethodnu elektroenergetsku suglasnost i izradio elaborat optimalnog tehničkog rješenja priključenja na distribucijsku mrežu. Potom je na temelju javnog poziva PGŽ dostavio HEP-u iskaz interesa za ustupanje projekta, koji je HEP nakon provedene analize ocijenio isplativim. Tako će na osnovi potpisanog sporazuma ZPUPGŽ ustupiti HEP-u lokacijsku dozvolu, čime HEP postaje nositelj projekta, dok će REA Kvarner pratiti daljnje aktivnosti na izgradnji elektrane. U skladu s time, HEP će izraditi glavni projekt, ishoditi akte za građenje i zakup zemljišta i osigurati sredstva za izgradnju elektrane s ciljem ishođenja uporabne dozvole i puštanja elektrane u pogon. Samostan sv. Frane se pak obvezuje zemljište u svojem vlasništvu, na kojem se planira izgradnja elektrane, dati u zakup HEP-u na 25 godina. No, to nije sve jer je PGŽ istodobno s projektom SE Orlec Trinket Istok razvijao i projekt SE Orlec Trinket Zapad snage 4,14 MW, čime bi ukupna snaga sunčanih elektrana na Cresu mogla biti veća od 10 MW. Isto tako, i HEP se sve više okreće Sunčevoj energiji pa će u buduće ili samostalno razvijati takve projekte ili ih preuzimati, što je sve u skladu sa strategijom razvoja tvrtke koja podrazumijeva povećanje udjela obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije na 50% do 2030., odnosno na 70% do 2050. godine.
    www.energetika-net.com

     

    Predstavljen je projekt Sunčane elektrane Orlec Trinket
    Projekt Sunčane elektrane Orlec Trinket na otoku Cresu, čijom će se izgradnjom osigurati dodatna opskrba električnom energijom u ljetnim mjesecima na otocima Cresu i Lošinju, predstavljen je u srijedu u primorsko-goranskoj županijskoj upravi. Vrijednost investicije procjenjuje se na 45 milijuna kuna. Župan Zlatko Komadina najavio je sutrašnje potpisivanje sporazuma u sjedištu HEP-a u Zagrebu, kojim će se utvrditi zajednički interes Primorsko-goranske županije, Hrvatske provincije sv. Jeronima - Samostana sv. Frane u Cresu i HEP-a za realizaciju projekta izgradnje sunčanih elektrana Orlec Trinket istok i zapad. Županija će ustupiti lokacijsku dozvolu i dokumentaciju, franjevci zemljište, a HEP će osigurati novac za izgradnju i stavljanje sunčane elektrane u pogon. Komadina je rekao da se tim projektom kreće u ostvarivanje ciljeva iz županijske razvojne strategije korištenja obnovljivih izvor energije. Ravnatelj županijskog Zavod za prostorno planiranje Adam Butigan rekao je da se s pripremom tog velikog energetskog projekta započelo 2014. godine te da je dovršena cjelovita dokumentacija, uključujući i lokacijsku dozvolu. Naveo je da će se HEP potpisivanjem sporazuma obvezati nastaviti s aktivnostima pripreme izgradnje sunčane elektrane Orlec Trinket - istok i osigurati sredstva za izgradnju i stavljanja elektrane u puni pogon. Početak radova očekuje se sljedeće godine. Ravnatelj Regionalne energetske agencije Kvarner Darko Jardas istaknuo je da će daljnje aktivnosti na izgradnji elektrane u ime županije pratiti ta agencija. Rekao je da je riječ o najvećoj sunčanoj elektrani u Hrvatskoj, budući da je do sada najveća takva elektrana u Hrvatskoj snage 1 megavata, a nova sunčana elektrana na Cresu bit će snage 6 i pol megavata. Proizvodit će električnu energiju za 2000 kućanstava, a njena najvažnija uloga bit će sprječavanje "ispadanja" sustava tijekom ljetnih mjeseci, kada su potrošnja struje i opterećenje najveći.
    direktno.hr

     

    HD CRES 750 1

    HD CRES 750 2

    HD CRES 750 3

    HD CRES 750 4

    HD CRES 750 5

    HD CRES 750 6

    HD CRES 750 7

    HD CRES 750 8

    O nama

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok dozračene Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
    Petra Svačića 37a, 31400 Đakovo
    Ured:
    Kralja Tomislava 82, 31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr 
    Fax: 031-815-006
    Mobitel: 099-221-6503