Redukcija energetskog siromaštva
    Četvrtak, 07 Lipanj 2018 10:06

    Redukcija energetskog siromaštva

    Kućanstvima treba dati mrežu kojom će ribu sami besplatno loviti. Više od 60 posto hrvatskih kućanstava danas na energiju troši preko deset posto svog budžeta, a deset posto kućanstava zimi se ne može adekvatno zagrijati jer za to nema novaca, odnosno energetski je siromašno, piše Novi list. Na primjer, Primorsko-goranska županija broji više od tisuću i pol kućanstava koja sebi ne mogu platiti grijanje, zbog čega im je Županija samo u 2016. godini isplatila gotovo milijun i pol kuna pomoći za nabavu drva za ogrjev. “I umjesto da građanima, posebno siromašnijima, država omogući da “love” besplatnu sunčevu energiju, u Hrvatskoj se godišnje troši 200 milijuna kuna na vaučere za struju socijalno ugroženima, 200 kuna po kućanstvu, i na županijska davanja za ogrjevno drvo. Novac za vaučere sakuplja se s računa svih potrošača električne energije, koji općenito za poticanje obnovljivih izvora godišnje daju milijardu i pol kuna, no od toga nemaju baš ništa. Tim se novcem potiče proizvodnja energije iz vjetrolektrana i drugih velikih proizvođača, od kojih krajnji potrošači nemaju ništa”, upozorava Ante Čikotić, nekadašnji državni tajnik za energetiku koji je s Matom Rebićem, nekadašnjim pomoćnikom ministra energetike, napisao prijedlog Zakona o samoopskrbi električnom energijom iz obnovljivih izvora energije. Navedeni zakon klub zastupnika Mosta je poslao u saborsku proceduru te čeka hoće li, i kad biti uvršten na raspravu. Njihova zamisao je da se, za početak 200 milijuna kuna, usmjeri na postavljanje fotonaponskih ćelija na krovove energetski siromašnih kućanstava i tako im se omogući dugoročno potpuno besplatna energija. Čikotić kaže da bi se investicija isplatila već kroz šest do osam godina, ovisno o lokaciji na kojoj se nalazi, a onda narednih 25 do 30 godina kućanstvima daje potpuno besplatnu energiju. “Ilustrativno, umjesto skupe ribe, kućanstvima treba dati mrežu kojom će tu ribu sami besplatno loviti”, ističe Čikotić, dodajući kako je sramotno da Maribor, sa svojom klimom, ima više ugrađenih mikrosolara nego čitava Hrvatska, u kojoj je svega 115 solara na krovovima kuća fizičkih osoba. Prema njemu u Hrvatskoj bi mikrosolari čak i u Gorskom kotaru proizvodili više energije nego oni u Njemačkoj ili Austriji, u kojima su uobičajeni. “Kad bi taj, i novac namijenjen vaučerima za struju bio usmjeren u postavljanje mikrosolara, godišnje bi ih moglo biti postavljeno na 8.000 do 10.000 kućanstava, što znači da bi kroz tri godine riješeno bilo kompletno energetsko siromaštvo u Hrvatskoj”, navodi Ante Čikotić, piše Novi list.

    BIVŠI MOSTOV DRŽAVNI TAJNIK RJEŠAVA PROBLEM NA KOJI ODLAZE MILIJUNI: ‘Država dijeli vaučere umjesto da novac usmjeri u lov na sunce’
    Umjesto da socijalno ugroženima pitanje grijanja i energije rješava različitim vaučerima država bi ga mogla riješiti na drugačiji način. I svi bi imali koristi, tvrdi mostovac Ante Čikotić i iznosi svoju dieju.Besplatna sunčeva energija u ukupnoj potrošnji energije u Hrvtaskoj sudjeluje sa svega 0,3 posto, a mogla bi nas i ljeti hladiti, i zimi grijati. Posebice bi mogla pomoći kod onog dijela građana koji nemaju novca ra režije pa im ga plaća država. Tako, primjerice, Primorsko-goranska županija broji više od tisuću i pol kućanstava kojima je u 2016. godini isplatila gotovo milijun i pol kuna pomoći za nabavu drva za ogrjev.“I umjesto da građanima, posebno siromašnijima, država omogući da ‘love’ besplatnu sunčevu energiju, u Hrvatskoj se godišnje troši 200 milijuna kuna na vaučere za struju socijalno ugroženima, 200 kuna po kućanstvu, i na županijska davanja za ogrjevno drvo. Novac za vaučere sakuplja se s računa svih potrošača električne energije, koji općenito za poticanje obnovljivih izvora godišnje daju milijardu i pol kuna, no od toga nemaju baš ništa. Tim se novcem potiče proizvodnja energije iz vjetrolektrana i drugih velikih proizvođača, od kojih krajnji potrošači nemaju ništa”, upozorava bivši državni tajnik za energetiku, mostovac Ante Čikotić. Stoga je u suradnji sa svojim kolegom Matom Rebićem, napisao prijedlog Zakona o samoopskrbi električnom energijom iz obnovljivih izvora energije te ga je KLub Mosta predao u saborsku proceduru. Kad jednom dođe na red, Čikotić vjeruje da će ga većina podržati jer koristi i potrošačima i instalaterima i državi. Zamisao je da se, za početak 200 milijuna kuna, usmjeri na postavljanje fotonaponskih ćelija na krovove energetski siromašnih kućanstava, i tako im se omogući dugoročno potpuno besplatna energija. Investicija se, kaže Čikotić, isplati već kroz šest do osam godina, ovisno o podneblju, a onda narednih 25 do 30 godina kućanstvima daje potpuno besplatnu energiju. “Kad bi taj, i novac namijenjen vaučerima za struju bio usmjeren u postavljanje mikrosolara, godišnje bi ih moglo biti postavljeno na 8.000 do 10.000 kućanstava, što znači da bi kroz tri godine riješeno bilo kompletno energetsko siromaštvo u Hrvatskoj”, računica je koju Čikotić iznosi za Novi list. Pritom ističe kako bi se te “male elektrane” mogle postavljati na krovove i obrta i zgrada. Dodaje kako bi uključujući se u projekt koristi imao i HEP koji bi dobivao viškove proizvedene energije ljeti i struju više ne bi morao kupovati na tržištu i uvoziti. Svoju ideju Čikotić već pokušava oživjeti u Splitu i Rijeci gdj eo njoj razgovara s lokalnim čelnicima.
    net.hr

    Petrov u Saboru htio pokazati film o mikrosolarima, Jandroković nije dopustio
    Film je u konačnici ipak bio prikazan kasnije u jednoj od saborskih dvorana. Čelnik Mosta Božo Petrov zatražio je u srijedu da se tijekom njegova petominutnog izlaganja na slobodnu temu u sabornici emitira kratki film o mikrosolarima, o kojima njegova stranka predlaže i zakon, no predsjednik Sabora Gordan Jandroković to mu nije odobrio, a njihova je prepirka okončana naknadnim prikazivanjem tog video uratka u jednoj od saborskih dvorana, ne u sabornici.Most je danas htio prikazati video prezentaciju o mikrosolarima na naš prijedlog zakona, kako bi se reduciralo energetsko siromaštvo i kako bi naši poduzetnici mogli efikasnije, učinkovitije koristiti mikrosolare, da bi njihovi proizvodi automatski bili konkurentniji na tržištu te se ojačao HEP na način da može postati regionalni lider', pojašnjavao je Petrov svoj prijedlog, nezadovoljan odbijanjem bJandrokovića da se film prikaže u sabornici. Zabrinut je, kaže, što se 'saborskim zastupnicima, medijima i cjelokupnoj javnosti ne smije prikazati jedan konstruktivan i pozitivan film'. Jandroković mu je uzvratio kako nije ništa zabranio, već da bi odluku o tome da se film prikaže u sabornici treba donijeti Predsjedništvo Sabora. - Kolegi Grmoji koji me je zvao jučer rekao sam da je to jedna nova praksa o kojoj treba odlučiti Predsjedništvo. Do sada nismo imali video prezentacije u ovih pet minuta slobodnog govora. To se i zove slobodni govor, a ne slobodna video prezentacija i ako želimo mijenjati tehnologiju, spreman sam, ali da o tome odluku donese Predsjedništvo', pojasnio je Jandroković odbijanje Mostova prijedloga. Film je u konačnici ipak bio prikazan kasnije u jednoj od saborskih dvorana, a politički tajnik Mosta Nikola Grmoja tom je prilikom ustvrdio kako je nakon svega prikazivanje filma o mikrosolarima poprimilo razmjere nekog subverzivnog događaja. - Naš Zakon o mikrosolarima suzbija energetsko siromaštvo i ide u smjeru drugih zemalja. U Sloveniji jedan Maribor ima više mikrosolara ugrađenih nego cijela Hrvatska. Kod nas je samo 115 solara na krovovima', kazao je Grmoja.
    www.vecernji.hr

     

    Uskoro državni poticaji za mikrosolare građanima
    U rujnu kreće prvi natječaj s 12 mil. kn raspoloživog novca za mikrosolare. "Opredijelili smo se sve zakone i prateće propise donijeti do kraja godine, da se ne stvara slika zemlje koja ne poštuje i ne provodi vlastite zakone. Zašto, primjerice, nije zakonom bilo riješeno da reverzibilna hidroelektrana operira na slobodnom tržištu? Sad će moći ostvariti tu funkciju", izjavio je državni tajnik za energetiku Ivo Milatić na današnjoj Liderovoj konferenciji Energetska budućnost Hrvatske. Alenka Košiša Čičin Šain, zamjenica direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost najavila je da će ove godine fond za poticanje obnovljivih izvora građanima staviti na raspolaganje 12 milijuna kuna. Također, očekuje se da bi do kraja godine mogli biti stvoreni preduvjeti za raspis natječaja za još cca 30 milijuna eura poticaja za primjenu OIE i energetske učinkovitosti za građana, najavljeno je. Kako doznajemo neslužbeno, prvi natječaj za 12 mil. kn trebao bi biti raspisan već u rujnu a atraktivan je stoga što je ove godine kod HEP ODS-a pojednostavljena i ubrzana procedura za instaliranje mikrosolara ne krovove. FZOEU ima trenutno ugovoreno 1,33 milijarde kuna u energetskoj obnovi javnih zgrada i stambenog sektora, a u narednih desetak dana bit će raspisan natječaj za nabavu električnih vozila za privatne tvrtke. Fond će lokalnoj zajednici osigurati 1,1 milijun kuna zafinanciranje dokumentacije za gradnju e-punionica te dati 10 mil. kn u poticaje za punionice. Član uprave HEP-a Petar Sprčić najavio je rekao da će ta tvrtka do rujna ishoditi lokacijsku dozvolu i do kraja godine početi radove na hidroelektrani Kosinj, a zatim slijedi projekt HE Senj 2, a tijekom iduće godine bi trebao otvoriti i projekte vjetroelektrane i solarne elektrane, što samostalno, što u partnerstvu. Nadzorni odbor HEP-a treba donijeti i investicijsku odluku o novom postrojenje u EL-TO u Zagrebu. HEP-ova strategija je do 2030. za 50% povećati proizvodnju iz obnovljivih izvora, rekao je. Sprčić nije želio otkrivati lokacije vjetro i fotonaponskih elektrana, ali njegov kolega iz uprave RWE Energije Zoran Miliša otkrio je da RWE razmatra zajedničko ulaganje s HEP-om u projekt solarne elektrane. Zoran Miliša iz RWE-a zalagao se za obnovljivce, ali po tržišnim uvjetima. "Povećanjem cijene električne energije na burzama u Europi se isplati investicija u obnovljive izvore, s povratom investicije kroz sedam ili osam godina. Zašto u Dalmaciji ne bi proizvodili ogromne količine električne energije iz solara? Može, ali uz tržišni razlog. Ako je tržišno, investitori će sami dolaziti i pravni okvir mora biti takav da ulaganje bude sigurno. RWE je apsolutno za ulaganje u proizvodnju u Hrvatskoj i to bi željeli napraviti u suradnji s najvećom našom tvrtkom, HEP-om. Ta sinergija našeg iskustva i domaćeg znanja dala bi jednu win-win situaciju" ocijenio je Miliša. Ta bi elektrana trebala biti na području srednje Dalmacije. Na pitanje tko plaća energetske investicije i obnovljivce Maja Pokrovac iz interesnog udruženja OIE rekla je da na kraju sve plaćaju građani. Ona je kritizirala činjenicu da još uvijek nisu dostupne smjernice nove energetske strategije, na kojoj rade državne tvrtke, iako su zapravo sve investicije u energetici zadnjih godina privatne a privatnike nitko ništa ne pita. Trenutno se realizira prva FN elektrana kroz grupno financiranje a uskoro kreće po istom principu i prva vjetroelektrana, rekla je Pokrovac.
    www.energetika-net.com

    Pročitano 135 puta

    Energetski Projekti

    hrastovic energetski projekti banner

    Energetski Video

    hrastovic energetski video banner

    Energetski Članci

    hrastovic energetski clanci banner

    Random video

    Udruga SOLAR

    Udruga SOLAR  je nastala 2011. godine kao potreba organiziranja civilnog društva u smjeru korištenja i primjene obnovljivih izvora energije, primjene alternativnih izvora energije te povećanja energijske učinkovitosti na razini korisnika i lokalne zajednice.

    Opširnije

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture.

    Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.

    Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.

    Kralja Tomislava 82
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail:dario.hrastovic@gmail.com
    Fax: 031-815-006
    Mobitel:099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive