Kineski proizvođač automobila BYD samog sebe naziva 'najvećom markom automobila za koju nikada niste čuli', no ipak su na rubu toga da nadmaše Teslu u globalnoj prodaji

Iako je BYD jedan od najvećih svjetskih proizvođača električnih vozila (EV), nije široko poznat među europskim kupcima automobila. Međutim to bi se uskoro moglo promijeniti s obzirom na snažnu prodaju BYD-a na dva ključna europska tržišta - u Njemačkoj i Švedskoj. Tvrtka je također najavila otvaranje svoje prve europske tvornice električnih vozila u Mađarskoj.

BYD u međuvremenu stalno povećava globalnu prodaju, piše Euronews. Kineska tvrtka BYD prodala je više električnih vozila od Tesle Elona Muska u posljednja tri mjeseca 2023. godine. BYD je objavio da je prodao rekordnih 526.000 vozila na baterije u posljednjem kvartalu prošle godine

Tesla je u utorak priopćila da je u razdoblju od listopada do prosinca isporučila 484.500 električnih vozila, za 20 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. U cijeloj 2023. isporučili su 1,81 milijun vozila, za 38 posto više nego u 2022.

BYD pak navodi da je lani prodao gotovo 1,6 milijuna električnih vozila. Kada se dodaju hibridni modeli, brojka je premašila tri milijuna. U početnoj fazi proizvodili su samo punjive baterije za mobitele, prijenosna računala i druge elektroničke uređaje.

Naziv BYD znači 'Build Your Dreams' (Izgradi svoje snove), upravo ono što je učinio njegov osnivač Wang Chuanfu. Odrastao je u siromašnom selu Wuwei u istočnoj kineskoj pokrajini Anhui, a danas vrijedi 14,8 milijardi dolara, piše Bloomberg.

Wang je 1995. osnovao tvrtku za proizvodnju električnih baterija koje se koriste u pametnim telefonima, prijenosnim računalima i drugoj elektronici. Te su baterije među najskupljim dijelovima EV-a i njihova izrada u kući štedi BYD-u veliki novac. Danas se ta kineska tvrtka bavi proizvodnjom automobila, željezničkim prijevozom, obnovljivim izvorima energije i elektronikom.

BYD je 2008. predstavio svoj prvi model automobila, plug-in hibrid nazvan F3DM. To se dogodilo upravo na vrijeme da iskoristi nove subvencije kineske vlade za kupnju plug-in automobila, uključujući porezne olakšice za potrošače, poticaje za proizvođače, podršku istraživanju i razvoju te jeftine kredite.

Potencijal rasta tvrtke zapeo je za oko i ulagaču Warrenu Buffettu, čiji je Berkshire Hathaway Inc. platio oko 230 milijuna dolara (208 milijuna eura) za otprilike desetinu udjela u tom kineskom proizvođaču automobila 2008. godine.

Izvršni direktor Tesle Elon Musk uzeo si je vremena da ozbiljno shvati potencijal BYD-a. Čak se i šalio na račun kineskog proizvođača automobila prije mnogo godina, ali sada i on prepoznaje konkurenciju.

U međuvremenu je BYD uspio sniziti cijene plug-in automobila kako bi mogao ući u zdravu konkurenciju s vozilima s motorom s unutarnjim izgaranjem.

Brzorastući brend ostavio je iza sebe nekoliko konkurenata, a danas je prisutan u više od 70 zemalja na šest kontinenata te zauzima deveto mjesto u globalnoj prodaji automobila. BYD ima snažnu prodaju u Brazilu, Vijetnamu, Australiji, Novom Zelandu, Njemačkoj i Švedskoj, no najbolje rezultate postiže u Kini, najvećem tržištu automobila na svijetu.

Tako nudi šest modela koji koštaju puno manje od onoga koliko Tesla naplaćuje za svoj najjeftiniji Model 3 u Kini. Prodaju BYD-ovih modela podupiru i povoljni troškovi zaduživanja u toj državi. S druge je strane Tesla prisutnija na tržištima SAD-a i Europe, gdje su zajmovi skuplji.

Međutim dizajn BYD-ovih modela još uvijek nije u istoj ligi s Teslom te je američki EV div još uvijek jači od kineskog konkurenta u prihodima i tržišnoj kapitalizaciji. No to bi se uskoro moglo promijeniti. Analitičari u Bernsteinu predviđaju da će Tesla ostvariti 114 milijardi dolara (103 milijarde eura) od prodaje, a BYD 112 milijardi dolara (101,2 milijarde eura), izvijestio je Bloomberg.

Dio uspjeha BYD-a 2024. mogao bi proizaći iz očekivanog lansiranja treće generacije električnih vozila koja nude napredne tehnologije, poput automatizirane vožnje. U međuvremenu bi novi konkurenti mogli zadati više glavobolja i Tesli i BYD-u u bliskoj budućnosti, uključujući Huawei Technologies.
www.tportal.hr

Island želi iskoristiti snagu tamošnjih vulkana kao obnovljivog i održivog izvora električne energije za domove i industriju. Islandski znanstvenici i inženjeri pokrenuli su misiju koja će, uspiju li u naumu, transformirati način iskorištavanja obnovljivih izvora energije. Oni naime zaranjanju u samo srce vulkana, u komoru magme, podzemni rezervoar u kojem se rastaljeno kamenje skuplja prije nego što eksplodira kao lava. Ambiciozni projekt Krafla Magma Testbed (KMT) ima za cilj doći do magmatske komore Krafla na sjevernom Islandu do 2026. Trenutna traže financijera koji će im sa 100 milijuna dolara pomoći da započnu s bušenjem.

Kolijevka geotermalne energije
Krafla je vulkanska kaldera promjera desetak kilometara s 90 kilometara dugom pukotinskom zonom i jedan od najopsežnije proučavanih geotermalnih sustava u svijetu.

"Krafla se naziva kolijevkom geotermalne energije na Islandu i mjesto je prve geotermalne elektrane u zemlji", spominje KMT-ova stranica. Kraflina komora magme nalazi se na relativno maloj dubini od samo dva-tri kilometra ispod površine, s temperaturama koje dosežu 1300 Celzijevih stupnjeva. Visoke temperature u komori magme mogu značajno povećati opskrbu Islanda energijom.

Komora magme
Mala dubina magmatske komore Krafla neočekivano je privukla pozornost još 2009. godine kad su djelatnici islandske energetske tvrtke Landsvirkjun neočekivano naišli na komoru magme u blizini vulkana Krafla. Činjenica da bušenje nije odmah izazvalo vulkansku erupciju pružila je ohrabrujući dokaz da bušenje magme može biti sigurno.

Financijska injekcija mogla bi pomoći nositeljima projekta da nabave naprednu opremu za bušenje koja može izdržati više temperature. KMT također namjerava postaviti skup visokotehnoloških senzora za kontinuirano praćenje različitih parametara magme, uključujući temperaturu.

Ambiciozan plan
U KMT-u su si zacrtali da će do 2026. godine ući u Kraflinu komoru magme. Prva bušotina, KMT-I, trebala bi prema tome planu biti dovršena do 2026. ili 2027. Nakon toga namjeravaju izbušiti i drugu, KMT-II, kojom bi ispitali izvedivost iskorištavanja geotermalne energije.

KMT je međunarodna inicijativa koja nastoji izgraditi "prvo svjetsko postrojenje za istraživanje magme za napredne studije i pokuse". Bude li uspješna, ova strategija će omogućiti eksploataciju ogromnih količina geotermalne energije i neograničenu opskrbe energijom za kuće diljem Islanda.

KMT-I služit će kao bušotina za praćenje duboka 2100 metara, gdje će bušiti, uzorkovati i instrumentirati granicu stijena-magma u Krafli. Dizajnirana da bude održiva i dovoljno robusna za kontinuirano praćenje i dugoročno mjerenje senzora, bit će to ujedno i prvi stalni opservatorij magme na svijetu. KMT-II bi pak, kažu, trebao osigurati testnu podlogu za dugoročne eksperimente s magmom i tekućinom visoke entalpije kao što su hlađenje, pritisak i testiranje protoka, uz korištenje novih ekstremnih senzora.

"Eksperimenti na granici stijene i magme uvelike će poboljšati naše znanje o korijenima geotermalnih sustava, što će dovesti do novih otkrića o potencijalnoj ekstrakciji energije izravno iz magme. U kombinaciji s vrhunskom tehnologijom bušenja, ovo će dramatično promijeniti ekonomiju geotermalne energije i poboljšati energetsku sigurnost", najavljuju u kompaniji.

Učinkovita strategija
Geotermalna energija se na Islandu koristi već nekoliko godina kroz proces koji uključuje bušenje u vruća podzemna područja kako bi se iskoristila prirodna toplina Zemlje. Ovaj pristup uključuje bušenje na mjestima s povišenim podzemnim temperaturama. Toplina iz Zemljine unutrašnjosti uzrokuje da se voda u tim podzemnim rezervoarima zagrije i pretvori u paru. Ta se para zatim kanalizira za pogon turbina povezanih s generatorima i pretvara u električnu energiju.

Na Islandu se ova strategija pokazala učinkovitom u proizvodnji električne energije i zadovoljavanju velike količine energetskih potreba zemlje. Razvojem projekta Island bi, nadaju se, iskoristio snagu tamošnjih vulkana kao obnovljivog i održivog izvora električne energije za domove i industriju, što bi potpuno revolucionariziralo način dobivanja nasušno potrebne energije koje bi bilo i za izvoz.
www.bug.hr

U Specijalnoj bolnici Krapinske Toplice je u utorak, 12. prosinca 2023. godine, održana završna konferencija za medije u sklopu projekta HyPoKraT – Hidrotermalni potencijal Krapinskih Toplica.

Projekt HyPoKraT pokrenut je s ciljem istraživanja i valorizacije geotermalnog potencijala na području Općine Krapinske Toplice. Nositelj projekta je Krapinsko-zagorska županija, dok su za operativni menadžment i provođenje svih aktivnosti zaduženi REGEA i Općina Krapinske Toplice u suradnji s domaćim i norveškim stručnjacima. Ukupna vrijednost projekta iznosi 216.217,42 eura, a financiran je od strane Islanda, Lihtenštajna i Norveške putem Financijskog mehanizma EGP za razdoblje 2014. – 2021. Projektni ishodi, zajedno s detaljnom studijskom dokumentacijom koji su izrađeni tijekom provedbe projekta, predstavljaju dugoročnu vrijednost koja će služiti kao stručna osnova za implementaciju toplinskih sustava koristeći geotermalnu energiju. Svi prikupljeni podaci, ključni za izradu studijske dokumentacije, postat će temelj za buduće projekte. Kroz njihovu analizu, moguće je s visokom preciznošću odrediti optimalna mjesta za nove geotermalne bušotine te identificirati lokacije za instalaciju novih sustava za iskorištavanje ove obnovljive energije.

Župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar zahvalio je svima koji su sudjelovali u projektu Hypokrat te najavi i daljnje aktivnosti Krapinsko-zagorske županije na iskorištavanju geotermalnog potencijala. „Kako ovo ne bi ostalo samo na projektnoj dokumentaciji, mi ćemo sada paralelno krenuti u dva smjera. Prvi je projektiranje za korištenje termalne energije za grijanje Specijalne bolnice Krapinske Toplice te naših ustanova kojima upravljaju županija i općina, dok se drugi odnosi na ispitivanje svih potencijalnih izvorišta na području Krapinsko zagorske županije. Dakle, ovdje u Krapinskim Toplicama počinjemo koristiti postojeće izvore koje već sada imamo, a paralelno sa time ćemo ići raditi istraživanja ostalih termalnih izvora za koje znamo da postoje, i postojeće bušotine koje su se koristile za istraživanje da li ima plina ili nafte na području naše županije“ – najavio je župan Kolar te naglasio kako Županija planira iskoristiti i najmanju mogućnost iskorištavanja termalnih izvora.

Na konferenciji za medije govorili su i ravnatelj Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske Julije Domac, načelnica Općine Krapinske Toplice Gordana Jureković, ravnatelj Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice Danijel Javorić Barić, specijalni savjetnik u Norveškom istraživačkom centru Norce Roman Berenblyum, direktor tvrtke Bukotermal i predstavnik tehničkog partnera projekta AP Consulting Alen Požgaj i direktorica tvrtke GEoDA Consulting Željka Sladović.

Ravnatelj Regionalne energetske agencije SZ Hrvatske Julije Domac naglasio je kako je projekt Hypokrat pokazao da se korištenjem geotermalne energije samo na području Općine Krapinske Toplice, grijući Specijalnu bolnicu i druge gospodarske objekte, godišnje može uštedjeti i do 3 milijuna eura i dodatno još grijati 14.000 kvadrate staklenika. „Ovo je obnovljivi izvor energije, koji je jedan od najmanje korištenih u Republici Hrvatskoj. Razlog tome je možda manjak vizije, ambicije i hrabrosti kojeg nikako ne nedostaje u Krapinsko-zagorskoj županiji. Zaista, u vremenu u kojem živimo moramo biti svjesni da su upravo obnovljivi izvori energije, geotermalna energija među njima, ali i sunčana energija bogatstvo Republike Hrvatske, ali i da su ti obnovljivi izvori energije Hrvatska nafta, najbolja nafta, najbolje bogatstvo koje možemo koristiti, koju trebamo koristiti i kojom na neki način otvaramo vrata korištenja upravo kroz ovakve projekte“ – poručio je ravnatelj Domac.

„Zanimljiv i potreban projekt, o čemu govori i anegdota na mojem putu u Krapinske Toplice. Naime, razgovarao sam s vozačem taksija i složili smo se da je činjenica da nema snijega na planinama ovo doba godine zabrinjavajuća i da nešto trebamo poduzeti po tom pitanju, a geotermalna energija može biti korak ka rješavanju tog problema“- rekao je specijalni savjetnik u Norveškom istraživačkom centru Norce Roman Berenblyum, koji je u Krapinskim Toplicama održao i prezentaciju u ulozi ovog centra u projektu Hypokrat.

„Svi znamo da se radi o postojećoj bušotini Krapinske Toplice 1 koja je bušena u osamdesetim godinama. Materijal bušotine je izuzetno kvalitetan, a ona ima kapacitet između 22 i 25 litara u sekundi što je zaista velika izdašnost. Temperatura koju smo istraživanjem definirali je između 57 i 59 stupnjeva celzijevih. U projektu smo obuhvatili Dječji vrtić Maslačak, crkvu u Krapinskim Toplicama, zgradu Općine te naravno kompletan kompleks Specijalne bolnice. Svi ti objekti zajedno godišnje na grijanje troše oko 4.300 mehawat sati energije godišnje. Kad bi mi za grijanje koristili samo ovu postojeću bušotinu, bez nekih dodatnih remonata, mogli bi postići energetsku vrijednost od 3.500 do 3.700 megawat sati godišnje. U prijevodu, svim ovim zgradama mogli bi uštedjeti ukupno 80 % troškova“ – naveo je direktor Alen Požgaj, dok je direktorica Sladović naglasila kako je u sklopu projekta snimljeno 12 magnetotelurskih točaka kojima su nastojali opisati geotermalni sistem koji je ovdje vrlo važan. „Te si točke bile vrlo kvalitetne i napravili smo podlogu za institut da bi oni mogli modelirati geotermalno ležište. Ono što bih još mogla reći mi nemamo trenutno dokazanih kapaciteta za proizvodnju električne energije, ali Hrvatsko zagorje je relativno oskudno za geofizičkim i geološkim podacima, za razliku od Slavonije i svih ostalih krajeva gdje se nafta i plin istraživala, pa nemojte odustati. Sigurno postoji neki dublji sistemi gdje bi se uz pažljivi rad možda moglo zaključiti da postoje još više temperature“- kazala je direktorica Sladović.

„Ovo je jedan neprocjenjiv resurs kojim naša općina raspolaže, a čiji se potencijal trenutno koristi djelomično, i to samo malo u lječilišne i turističke svrhe. Naši su potencijali daleko veći, ali nisu iskorišteni. Zato smatram da je ovaj projekt jedna velika prekretnica u čitavoj priči, budući da on stvara ozbiljne i konkretne temelje za konačni cilj, a to je zapravo iskorištavanje tog našeg vrijednog resursa. Kroz ovaj projekt izrađuje se tehnička dokumentacija i analize koje će pokazati opravdanost investicija i razvoja geotermalnih projekata za naše energetske potrebe, a to je glavni preduvjet za bilo kakvu investiciju“- rekla je načelnica Gordana Jureković te zahvalila Krapinsko zagorskoj županiji i svim ostalim partnerima na projektu.

„Kao ravnatelj ustanove sa 27.000 kvadrata grijanog prostora kojoj je zadnji račun za plin iznosio više od 100.000 eura, teško da netko u ovoj prostoriji miže biti sretniji zbog projekta Hypokrat. Vjerujem da će ovaj projekt i ovi inicijalni podaci koji nam govore zajedno sa postojećim ulaganjima u ustanovu rezultirati značajnim uštedama, što je značajno s financijske strane, ali pokazuje jasnu ekološku odrednicu koja će rezultirati jednom ekološkom zelenom bolnicom i da je to jedno jasno usmjerenje i mali znak pažnje prema našem planetu i svemu onome što nam danas daje“- rekao je ravnatelj Specijalne bolnice Javorić Barić.

Na konferenciji su sudjelovali i zamjenica župana Jasna Petek, voditelj Odjela za tehničke poslove i održavanje Specijalne bolnice Branimir Suton, v.d. pomoćnika ravnatelja Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske Nenad Miletić, voditeljica strateških komunikacije REGEA-e Ivana Belić, specijalni savjetnik Srećko Vrček i voditeljica projekta Hypokrat Martina Krizmanić Pećnik.
www.zagorje.com

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je objavio uvjete i kriterije za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća 2024. godine, za koju je planirani budžet 120 milijuna eura, a poziv se planira objaviti najkasnije do konca veljače 2024.

Aktivnosti koje se sufinanciraju su:

A1 - cjelovita energetska obnova koja obuhvaća povećanje toplinske zaštite elemenata vanjske ovojnice grijanog prostora kroz provedbu minimalno jedne od mjera na vanjskoj ovojnici obiteljske kuće i ugradnju tehničkih sustava za korištenje obnovljivih izvora energije
A2 - povećanje toplinske zaštite elemenata vanjske ovojnice grijanog prostora kroz provedbu minimalno jedne od mjera na vanjskoj ovojnici obiteljske kuće
​A3 - ugradnja tehničkih sustava grijanja/hlađenja i pripreme potrošne tople vode korištenjem obnovljivih izvora energije
A4 - ugradnja tehničkih sustava za proizvodnju električne energije korištenjem obnovljivih izvora energije za vlastitu potrošnju
* Pomoć tijekom prijave na Javni poziv Fonda - najviši iznos opravdanog troška je 250 eura, a sufinancira se s 60 ili 80%, ovisno o tome je li kuća oštećena u potresu.
Za sufinanciranje mjera energetske obnove, prijaviti se mogu vlasnici i suvlasnici čije kuće imaju do 600 m2 i/ili do tri stambene jedinice te više od 50% površine namijenjene stanovanju. Pritom je uvjet za sufinanciranje da prijavitelji u toj kući imaju prebivalište, uredno vlasništvo te odgovarajući dokaz da je kuća u potpunosti legalna.

Za kuće oštećene u potresu će biti moguće dobiti do 80% prihvatljivih troškova investicije, dok svi drugi vlasnici obiteljskih kuća (koje zadovoljavaju kriterije Javnog poziva) mogu računati na do 60% sufinanciranja. Ovisno o postotnom učešću i planiranim mjerama energetske obnove, maksimalni iznos poticaja iznosit će 62.120 eura po prijavi.

Zašto energetska obnova obiteljskih kuća?
Obiteljske kuće čine 65% stambenog fonda u Hrvatskoj koji je odgovoran za 40% od ukupne potrošnje energije na nacionalnoj razini. Najviše obiteljskih kuća u Hrvatskoj je izgrađeno prije 1987. godine te nemaju gotovo nikakvu ili samo minimalnu toplinsku izolaciju (energetski razred E i lošiji). Takve kuće troše 70% energije za grijanje, hlađenje i pripremu potrošne tople vode, a mjere energetske učinkovitosti mogu značajno smanjiti njihovu potrošnju, u nekim slučajevima i do 60% u odnosu na trenutnu.

Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja i Ministarstvo zaštite okoliša i prirode donijeli su 27. ožujka 2014. godine prvi Program energetske obnove obiteljskih kuća, kojeg od tada provodi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Cilj je Programa povećanje energetske učinkovitosti postojećih kuća, smanjenje potrošnje energije i emisija CO2 u atmosferu te smanjenje mjesečnih troškova za energente, uz ukupno poboljšanje kvalitete života. Istovremeno, planiranje ovakvih zahvata podrazumijeva i angažman lokalnih tvrtki i stručnjaka odnosno potiče gospodarsku aktivnost. Izmjene i prilagodbe Programa su prvi put donesene u 2015. godini, a drugi put u 2020. godini, nakon čega je Vlada donijela Odluku o produženju programa i u 2021. godini.
www.fzoeu.hr

Europska svemirska agencija za svoju novu raketu namjerava koristiti vodik dobiven elektrolizom vode pomoću solarne energije. Nova europska raketa Ariane 6 koristi tekući vodik i tekući kisik kao gorivo za svoj glavni i viši stupanj. Vodik u plinovitom obliku (H2) rijetko se nalazi na Zemlji, pa se trenutno proizvodi u Francuskoj Gvajani iz parne reformacije metanola (CH3OH).

Europska svemirska agencija ESA i francuski Nacionalni centar za svemirska istraživanja CNES žele prijeći na proizvodnju vodika elektrolizom vode na solarni pogon koja može znatno smanjiti količinu ugljičnog dioksida koji se emitira postojećim metodama proizvodnje, a cilj im je isporučiti vodik s niskim udjelom ugljika generiran elektrolizom vode na solarni pogon do 2026. godine.

Ta se tranzicija u proizvodnji vodika odvija kroz projekt Hyguane, za koji je pripremljeno ulaganje od 40,5 milijuna eura u solarnu farmu i distribucijske sustave. Postrojenje Hyguane bi moglo uštedjeti više od 3000 tona ekvivalentnih emisija ugljičnog dioksida godišnje kada će biti operativno, dok bi zadovoljilo do 12% potreba Ariane 6 za devet lansiranja godišnje.

Projekt se ne zaustavlja na svemirskom sektoru, već će se isporukom vodikovih gorivih ćelija omogućiti rad vozila s niskim udjelom ugljika i generatora električne energije na vodik u Francuskoj Gvajani. "Zeleni vodik je spreman za let! Tehnička revolucija je na putu!", izjavio je Teddy Peponnet, voditelj ESA-inog projekta.
www.vidi.hr

U okviru Modernizacijskog fonda, a temeljem Poziva za dodjelu sredstava „Proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora u prerađivačkoj industriji i toplinarstvu“, uručeni su ugovori u ukupnom iznosu od gotovo 43 milijuna eura. 162 projektna prijedloga ostvarila su uvjete za sklapanje ugovora o dodjeli sredstava.

Predmet ulaganja je poticanje poduzeća u proizvodnim industrijama i djelatnostima vezanim uz opskrbu parom i klimatizacijom za proizvodnju električne energije za vlastite potrebe iz obnovljivih izvora energije u proizvodnim pogonima, kao i drugim objektima i prostorima povezanim s proizvodnim pogonima, kako bi se do 2030. godine povećao udio obnovljivih izvora energije u bruto finalnoj potrošnji energije Republike Hrvatske i time doprinijelo smanjenju emisije stakleničkih plinova.

„Republika Hrvatska obvezala se dati svoj doprinos postizanju klimatskih ciljeva, a kako bismo to postigli potrebno je aktivno uključiti sve dionike u društvu. Od poslovnog sektora se očekuje da bude predvodnik promjena u dekarbonizaciji i nisko-ugljičnim inovacijama što zahtjeva snažniji razvoj kapaciteta te veću mobilizaciju javnih, ali i privatnih ulaganja. U tu svrhu uspostavljen je EU Modernizacijski fond za potporu ulaganjima u modernizaciju energetskog sustava i poboljšanje energetske učinkovitosti u poslovnom sektoru i industriji, a danas vidimo i njegove prve rezultate“, istaknuo je državni tajnik Hrvoje Bujanović prilikom svečane dodjele ugovora.

Postupak dodjele sredstava iz Modernizacijskog fonda provode Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, pri čemu je Fond zadužen za provjeru i ocjenu projektnih prijedloga u skladu sa zahtjevima i kriterijima utvrđenim Pozivom, a Ministarstvo za raspisivanje Poziva i donošenje Odluka o dodjeli sredstava.

„Pitanje energetske neovisnosti postalo je važnije nego ikada prije. Manji troškovi energije uz istovremeno ispunjavanje ciljeva održivosti jačaju konkurentnost naših tvrtki na tržištu pa je očekivano bio veliki interes za sredstva koja su dostupna i kroz Modernizacijski fond. Fond za zaštitu okoliša će pratiti provedbu svih ovih projekata te će zajedno s Ministarstvom gospodarstva tvrtkama pomoći da uspješno provedu zelenu tranziciju svog poslovanja“, rekao je direktor Fonda Luka Balen.

Modernizacijski fond uspostavljen je za razdoblje od 2021. do 2030. za potporu ulaganjima u modernizaciju energetskog sustava i poboljšanje energetske učinkovitosti u slabije razvijenim državama članicama Direktivom 2003/87/EZ o trgovanju emisijama stakleničkih plinova (EU ETS Direktiva). Inicijalno je uspostavljen za deset država članica : Bugarsku, Hrvatsku, Češku, Estoniju, Mađarsku, Litvu, Latviju, Poljsku, Rumunjsku, Slovačku, Grčku, Portugal i Sloveniju. Fond se financira dražbovanjem 2 posto ukupne količine emisijskih jedinica u EU sustavu trgovanja emisijama te se sredstva dobivena dražbovanjem jedinica raspoređuju na deset navedenih država. Republici Hrvatskoj na raspolaganju je 3,14% od ukupne količine emisijskih jedinica fonda, odnosno oko 14,6 milijuna emisijskih jedinica što se procjenjuje na milijardu eura u razdoblju od 2021. do 2030. godine. Točan iznos ovisit će o postignutoj cijeni emisijskih jedinica na tržištu.
www.mingor.gov.hr

Stari britanski rudnici ugljena postali su iznenađujuć izvor zelene energije temperature 15°C kojom se uspješno grije grad Gateshead. Vjeruje se da se tehnologija grijanja dizalicama topline može uspješno primijeniti u regijama s obiljem napuštenih rudnika kako bi se pronašla inovativna i održiva strategija za transformaciju nacije s bogatom poviješću vezanom uz neobnovljive izvore energije. Kod najhladnijih dana voda se dodatno dogrijava plinskim kotlovima.

Projekt rudničke vode Vijeća Gateshead pokrenut je u ožujku 2023. i trenutno osigurava grijanje s niskom razinom ugljika za 350 zgrada, umjetničku galeriju, koledž, industrijski park i nekoliko uredskih zgrada.

Voda iz rudnika grije, ali i hladi domove
Kako su nafta i plin postupno zamjenjivali ugljen, stotine milja britanskih tunela za iskopavanje ugljena postupno su napuštene tijekom desetljeća. Preplavljena poplavnim vodama koje je zagrijala Zemljina jezgra, Britanija je iznenada dobila poluprirodni izvor geotermalne energije.

Na određenim dubinama, rudnička voda može imati temperaturu oko 45°C. Korištenje obnovljive energije na ovom mjestu uključuje pumpanje vode u kućne dizalice topline, što dodatno podiže temperaturu. Vruća voda iz rudnika zatim zagrijava unutarnji prostor i kuću. Nakon što se toplina potroši, voda se vraća u rudnik gdje se prirodno ponovno zagrijava. Ogromne su prednosti ovakvog grijanja, među kojima je i činjenica da voda ne otječe ni zimi ni ljeti, a može se koristiti i za hlađenje domova.

Sigurna opskrba toplinom s niskim udjelom ugljika
“Povrat topline iz rudničke vode ispod zemlje u napuštenim rudnicima ugljena pruža uzbudljivu priliku za stvaranje sigurne opskrbe toplinom s niskim udjelom ugljika, što je u korist ljudi koji žive ili rade u zgradama na poljima ugljena”, izjavio je za Euronews Gareth Farr, voditelj u Upravi za ugljen.

Tijelo posjeduje i upravlja napuštenom infrastrukturom rudnika (ugljenom) u ime britanske vlade, a njihovi vodni resursi iznose oko dvije milijarde kubičnih metara, ili polovicu količine vode u Loch Nessu. S mnogo milijuna ljudi koji žive na napuštenim poljima ugljena u Velikoj Britaniji, potencijal za iskorištavanje vode iz rudnika mogao bi biti značajan!

Iako je ovaj projekt najveći u Europi, projekti obnovljene vode iz rudnika ugljena za grijanje uspostavljeni su u Nizozemskoj i Španjolskoj, kao i preko Atlantika – u Kanadi.
www.naturala.hr

Njemačka autoindustrija je pred povijesnom prekretnicom dok će posljedice će biti ogromne za broj radnih mjesta. Električna vozila su jednostavnija od vozila koja koriste motore s unutarnjim izgaranjem. Električna vozila imaju manje dijelova što znači i manji broj radnika da se napravi električno vozilo. Konačna posljedica će biti smanjenje broja radnika u automobilskoj industriji.

Ako netko traži jednostavan odvijač ili nastavak za bušilicu, tvornica alata Paul Horn GmbH u Tübingenu vjerojatno je pogrešna adresa. Ova tvrtka, koja reklamira sustave za izradu zupčanika i zavrtanje navoja, više podsjeća na Bauhaus za industriju. Paul Horn proizvodi precizne i specijalne alate od 1969. godine, često napravljene po mjeri za specifične radne procese u nekoj tvornici.

Najvažniji kupac ove firme je autoindustrija. Direktor Matthias Rommel neće tako brzo zaboraviti 2023. godinu: "Bila je to nevjerojatna godina." Rommel pri tome misli na nevjerojatne turbulencije. "Imali smo briljantan početak u branši, s vrlo dobrim prvim polugodištem."

No kako kaže, proteklih nekoliko mjeseci bilo je teško. Nedostajalo je narudžbi, a u tvornici su bile primjetne i posljedice inflacije. "Za mene je to bila godina ekstremnih, neplanskih i djelomično kaotičnih povećanja troškova", ističe Rommel, piše Deutsche Welle.

Radi se o desecima tisuća radnih mjesta
Raspoloženje u Njemačkoj, koja slovi kao zemlja automobila, pomućeno je: dok su njemački proizvođači Volkswagen, Mercedes i BMW najavljivali povećanje prodaje za razdoblje od siječnja do rujna 2023., a izvoz automobila i broj novih registriranih vozila rasli, dobavljači su se žalili na pad proizvodnje i masovno ukidanje radnih mjesta u branši.

"Sada postaje sve jasnije što ta transformacija zaista znači", kaže stručnjak za autoindustriju Stefan Bratzel iz Centra za automobilski menadžment iz Bergisch Gladbacha. Njega ne iznenađuju planovi najvećeg svjetskog proizvođača automobilskih dijelova, firme Bosch, da ukine 1500 radnih mjesta na području razvoja, administracije i prodaje. Ne iznenađuje ga ni planirano zatvaranje tvornice za proizvodnju alata za autoindustriju ZF Friedrichshafen.

"Ako elektromobilnost dobije na značaju, to će imati posljedice na radna mjesta u cijeloj branši", kaže Bratzel. On očekuje da će kroz tu transformaciju biti izgubljeno do 160.000 radnih mjesta. No, njegova prognoza nije ništa novo. "Nju smo dali još prije pet godina." U 2024. godini, smatra Bratzel, taj trend će se još više pogoršati.

Nužna promjena cjelokupne korporativne kulture
Tradicionalni proizvođači automobila morali bi se više razvijati u smjeru softverskih kompanija, smatra stručnjak iz Bergisch Gladbacha: "Softver će biti suštinski dio stvaranja nove vrijednosti. U skladu s tim mora se promijeniti cjelokupna korporativna kultura. A time su pred etabliranim proizvođačima automobila izuzetno teška vremena."

S jedne strane, to je zato što su se dugi niz godina morala opsluživati dva poslovna modela: pored sektora motora s unutarnjim izgaranjem, tu je i novi sektor elektromobilnosti. S druge strane, velike etablirane tvrtke morale bi ponovo preuzeti vodeću ulogu u inovacijama. "Cijela Njemačka se sada u suštini nalazi u ovoj transformaciji. Njemačka autoindustrija je godinama stagnirala, ali sada sama branša mora ponovo biti u napadačkom modusu", smatra Bratzel.

Konkurencija iz Azije
Ovaj stručnjak za autoindustriju siguran je da problem predstavlja konkurencija iz Azije. I jedna aktualna studija konzultantske kuće Roland Berger i investicijske banke Lazard dolazi do zaključka da su azijski proizvođači i dobavljači pobjednici na tržištu.

Zato imaju koristi od "elektrifikacije pogonskog sklopa i digitalizacije - od tehnologija na koje se proizvođači u Aziji koncentriraju već duže vrijeme i za kojima tamo vlada veća potražnja nego u drugim regijama", stoji u Globalnoj studiji dobavljača automobila. Autori studije su uvjereni da će tržište dobavljača u autoindustriji i dalje rasti, "ali s različitim komponentama, s različitim kupcima i za druge dobavljače".

"Pratimo naše kupce"
I tvornica alata Paul Horn iz Tübingena pažljivo prati tržište i sve više ulaže u inozemstvu jer se, na primjer, proizvodnja autodijelova za motore s unutarnjim izgaranjem seli u istočnu Europu. "Pratimo naše kupce", kaže direktor Rommel.

"Mi u Njemačkoj smo trenutno zaokupljeni sustizanjem trendova u mnogim procesima," naglašava Stefan Bratzel iz Centra za automobilski menadžment. "Ako u narednih 10 do 15 godina želimo ponovo postati uspješniji, moramo biti spremni za ono što će se događati na tom tržištu."

Da bi se to postiglo, mora se fokusirano ulagati, kaže ovaj stručnjak koji, primjerice, u segmentu automatizirane i autonomne vožnje vidi dobre šanse. Njemački proizvođači u tom segmentu, kako kaže, već prednjače. Očekuje se da će situacija u tvornici alata Paul Horn tijekom 2024. ostati napeta. Njen direktor Matthias Rommel će biti zadovoljan ako ne dođe do daljnjeg pada prodaje. "Mi smo prisiljeni biti optimisti", kaže Rommel.
www.index.hr

Ina je krenula u projekt bioplina vrijedan 40 milijuna eura što je važan korak prema održivosti i ekološki prihvatljivom gnojivu u poljoprivredi.

Još proljetos iz jednog oglasa javne nabave dalo se iščitati da Ina, umjesto na strateški projekt izgradnje biorafinerije u Sisku, a koja je uz Rimčevo autonomno vozilo i jedan od dva najvrjednija projekta u NPOO-u, kani fokus usmjeriti na jedno drugo vrijedno ulaganje – u postrojenje za proizvodnju bioplina i biometana.

Vrijednost tog ulaganja procijenjena je na 40 milijuna eura, a prije dva tjedna za taj novi projekt Ina je poduzela i prvi konkretan korak – Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja podnijela je zahtjev za ocjenu potrebe procjene utjecaja na okoliš.

“Ina u Sisku trenutačno razvija projekt proizvodnje bioplina/biometana uglavnom iz poljoprivrednih ostataka. Riječ je o održivom projektu koji je iznimno važan za Inu, ali i za nastavak transformacije industrijske lokacije u Sisku u centar za obnovljive izvore energije”, ističu u Ini.

Osim postupka oko utvrđivanja utjecaja na okoliš, kako nam je potvrđeno u naftnoj kompaniji, projekt je još u fazi odabira izvođača za projektiranje i izgradnju postrojenja, te ishođenja nužnih internih suglasnosti za realizaciju projekta.

Prema dokumentaciji koja je dostavljena Ministarstvu gospodarstva, već je detaljno utvrđen plan suradnje s dobavljačima sirovine, i to s lokalnim poljoprivrednicima u krugu 50 kilometara od sisačke rafinerije, od kojih će se otkupljivati ostatke iz njihove proizvodnje, od gnoja, slame i kukuruzovine, te razne vrste biorazgradivog otpada. Planirana je i obrada biorazgradivog industrijskog otpada.

Obradom takvih materijala kroz postupak anaerobne digestije proizvodit će se bioplin i digestat, a maksimalan kapacitet obrade predviđen je na oko 165 tona na dan. Proizvedeni biometan sastojat će se od 97 do 98 posto metana, a digestat iz proizvodnje moći će se reciklirati ili koristiti kao ekološki prihvatljivo gnojivo u poljoprivredi. U dokumentaciji projekta navodi se i kako se isporuka stlačenog biometana planira provoditi isključivo u plinski sustav Plinacroa.

U najvećoj hrvatskoj naftnoj kompaniji kažu kako su već identificirane i dovoljne količine ulaznih sirovina za rad postrojenja te su potpisani i memorandumi o razumijevanju s potencijalnim dobavljačima za količine koje premašuju potrebne. Dodaju i da će nakon odobrenja izgradnje postrojenja dobavljačima biti ponuđeni komercijalni ugovori o nabavi sirovina.

Nakon završetka postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš, idući korak bio bi dovršetak postupka odabira partnera za izgradnju postrojenja te početak radova na lokaciji u Sisku.

U Ini su optimistični da će sve potrebne korake provesti tijekom godine i pokrenuti gradnju postrojenja, za čiji dovršetak će biti potrebno između dvije i tri godine. Kad je o vrijednosti ulaganja riječ, ono se procjenjuje na 40 milijuna eura.

U Ini pritom računaju da će se projekt postrojenja za proizvodnju bioplina sufinancirati europskim sredstvima. Većinski dio troškova bi osigurala sama kompanija, no ističu i da “za sve svoje ‘zelene’ projekte, uključujući i one za lokaciju u Sisku, Ina uvijek ispituje mogućnosti vanjskog sufinanciranja”. Tako ne isključuju i mogućnost sufinanciranja iz NPOO-a.

Sufinanciranje iz NPOO-a?
“U slučaju dobivanja suglasnosti na Elaborat utjecaja na okoliš, Ina planira prijaviti projekt proizvodnje bioplina za sufinanciranje u sklopu NPOO-a”, stoji u odgovoru koji smo dobili na upit o financiranju projekta.

Sufinanciranje kroz Mehanizam za oporavak i otpornost u Ini smatraju nužnim kako ne bi bila dovedena u pitanje isplativost projekta te je, ističu, važan čimbenik pri upravljanju neizvjesnostima kod uvođenja novih tehnologija, kao i upravljanja rizikom vrijednosti proizvoda. No, iako se u javnosti nakon dvije godine već otpisalo projekt biorafinerije koja bi kao sirovinu koristila miskantus, a koji je odlukom Vlade dobio i status strateškog projekta za državu i za koji je iz NPOO-a bilo predviđeno 130 milijuna eura bespovratnih sredstava, u Ini uvjeravaju da od tog projekta nisu odustali.

U neslužbenim razgovorima iz Ine ustrajavaju u objašnjenju kako je, zbog vanjskih okolnosti i promjena na tržištu koje su u međuvremenu nastale projekt, projekt stavljen na čekanje i provode se dodatne analize kako bi se utvrdila njegova isplativost. Biorafinerija tako službeno još uvijek kotira kao NPOO-ov projekt, no proizvodnja naprednog bioplina za Inu je sada prioritet.

“Svi procesi vezani uz dio NPOO-a koji se odnose na Inu su u tijeku i javnost će o njima biti pravovremeno obaviještena. U tom smislu važno je naglasiti da industrijsku lokaciju u Sisku Ina želi pretvoriti u svoj centar za obnovljive izvore i na tome predano radi”, stoji u odgovoru Ine, u kojoj podsjećaju i da je na lokaciji bivše rafinerije već završena izgradnja solarne elektrane priključne snage 2,6 MW, te je ona puštena u probni rad, a razmatraju se i drugi projekti obnovljivih izvora energije.

U skladu s GUP-om
Izgradnja postrojenja za bioplin i biometan se, inače, planira realizirati na površini od oko 5,5 hektara, na lokaciji na kojoj je do 2020. obrađivana i skladištena sirova nafta i na kojoj se provodi proces konzervacije.

Prije početka izgradnje postrojenja za bioplin najprije će biti potrebno ukloniti dio postojećih objekata, a kako stoji u dokumentaciji predanoj Ministarstvu gospodarstva, izgradnja postrojenja za bioplin u skladu je s važećim prostornim planovima i GUP-om Grada Siska.
www.poslovni.hr

ENNA, čiji je vlasnik Pavao Vujnovac, i Rimac Energy, čiji je vlasnik Mate Rimac, sklopili su strateško partnerstvo koje će unaprijediti tehnologiju proizvodnje i skladištenja energije iz obnovljivih izvora. Energetika budućnosti je stigla, a sve o ulozi virtualnih elektrana i modernim baterijskim sustavima komentira Tomislav Bunjevac iz ENNA-e, stručnjak iz područja električne energije.

Kako svijet postaje povezaniji, tako sve više raste potreba za korištenjem mnogih uređaja kojima je za rad potrebna električna energija. Među njima su laptopi, mobiteli, pametni satovi te IoT uređaji poput pametne rasvjete, sustava za grijanje koji se regulira pomoću mobitela i slični uređaji koje povezuje internet. Pritom je važno spomenuti kako ta povećana uporaba tehnologije dovodi i do rasta podatkovnih centara, čiji se performanse opet temelje na električnoj energiji.

Uz sve to, sve je veći udio i električnih automobila, a očekuje se da će njihov broj značajno rasti u budućnosti, zbog čega će biti potrebni i dodatni kapaciteti za njihovo punjenje. No u svemu tome najvažnije je da energija koju koristimo dolazi iz čistih i obnovljivih izvora, a ne iz fosilnih goriva, čijim se izgaranjem godišnje proizvede oko 35 milijardi tona štetnog ugljičnog dioksida.

Naime, prema podacima Europske komisije, ostvarivanje 17 ciljeva održivog razvoja nije doživjelo jednak progres u svim područjima, pri čemu se sad osobito ističe potreba za napretkom u području klime, zaštite i održivoga korištenja prirodnih resursa. Napominju da je veliki razlog za to taj što se od 2020. godine ciljevi održivog razvoja sporije ostvaruju zbog višestrukih kriza.

No kako bi do tog napretka došlo, mnogi stručnjaci kao predvodnika u pokretanju energetske tranzicije vide privatni sektor. Tomislav Bunjevac, direktor sektora poslovnih operacija tvrtke ENNA Opskrba, otkrio nam je što čine u vezi s tim te kako će njihovo partnerstvo s tvrtkom Rimac Energy unaprijediti tehnologiju proizvodnje i skladištenja energije iz obnovljivih izvora.

Važna uloga virtualnih elektrana
S obzirom na to da naša uporaba električne energije ubrzano raste, time se stvara potreba i za pametnijim upravljanjem energijom, kako bismo imali struju čak i kad sunce ne sja ili vjetar ne puše. No pritom je opet važno da izvor energije koji koristimo ne šteti okolišu. Upravo u ovom slučaju važnu ulogu imaju virtualne elektrane, a naš sugovornik objasnio je kako funkcioniraju.

- Pojam virtualne elektrane često se koristi u kontekstu pametnih mreža (smart grid) i energetske tranzicije prema čistoj energiji. Virtualna elektrana (VPP ili eng. Virtual Power Plant) koncept je koji omogućava grupiranje distribuiranih izvora energije, kao što su fotonaponske elektrane, vjetroelektrane, baterije i konvencionalne elektrane, kako bi se pratilo, predviđalo, optimiziralo i trgovalo njihovom snagom - objašnjava Bunjevac te dodaje kako je glavna uloga VPP-ova pomoći u uravnoteženju elektroenergetskog sustava, što se postiže povećanjem i smanjenjem proizvodnje električne energije i potrošnje energije jedinica koje se mogu kontrolirati.

- VPP-om se upravlja i kontrolira putem softverskih sustava koji omogućuju efikasno upravljanje različitim izvorima energije kako bi se osigurala stabilna opskrba električnom energijom, čak i tijekom promjenjivih uvjeta proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Virtualne elektrane, osim što mogu optimizirati iskorištavanje obnovljivih izvora energije, pridonose smanjenju emisije stakleničkih plinova te poboljšavaju energetsku učinkovitost - napominje Bunjevac te objašnjava da takav pristup omogućuje fleksibilno upravljanje proizvodnjom i potrošnjom energije, što je posebno važno u modernim energetskim sustavima s visokim udjelom obnovljivih izvora energije.

Pritom dodaje i kako virtualna elektrana može pomoći u smanjenju potrebe za dodatnim investicijama u infrastrukturu za proizvodnju električne energije.

Napredak u skladištenju energije
Na putu prema unapređenju tehnologije proizvodnje i skladištenja energije iz obnovljivih izvora, ENNA Opskrba ostvarila je stratešku suradnju s tvrtkom Rimac Energy. Partnerstvo je objavljeno na najvećem britanskom tehnološkom sajmu Birmingham Tech Week, gdje je Rimac Energy predstavio najsuvremeniji baterijski sustav za skladištenje energije naziva SineStack.

- Uloga Rimca u ovom partnerstvu je razviti bateriju koja će svojim tehnološkim karakteristikama biti najnapredniji proizvod na tržištu baterijskih skladišta, a uloga ENNA Opskrbe je pronaći lokacije u Hrvatskoj i regiji na kojima se baterije mogu postaviti te nakon toga instalirati bateriju, testirati i upravljati njezinim radom - objašnjava Bunjevac prirodu partnerstva te ističe da su baterijska skladišta sadašnjost i budućnost elektroenergetskog sustava.

- Kao i VPP, ona povećavaju fleksibilnost i stabilnost sustava, pune se kad postoji višak proizvodnje u odnosu na potrošnju, a prazne kad su potrebe za električnom energijom veće od dostupne proizvodnje te tako smanjuju potrebu za aktivacijom skupljih, neučinkovitijih i za okoliš štetnijih konvencionalnih elektrana - objašnjava sugovornik.

Novi baterijski sustav korisnicima će omogućiti neovisnost o elektroenergetskom sustavu, a testirat će se kroz pilot-projekte na dvije lokacije u Hrvatskoj i Njemačkoj tijekom 2024. godine. Suradnja uključuje i obvezu instaliranja značajnih kapaciteta za pohranu energije diljem Europe, što će pridonijeti ispunjavanju europskih zahtjeva energetske tranzicije, pri čemu Hrvatska služi kao početna platforma za ovu transformaciju.

Rast interesa za solarnim elektranama
Veliku važnost ‘’zelene budućnosti’’, ulaganja u obnovljive izvore energije, ali i uštede koju mogu ostvariti grijanjem pomoću sunčeve energije, itekako su svjesni i građani Hrvatske. To potvrđuje podatak da se proteklih godina primjećuje sve veći interes za fotonaponskim elektranama.

- ENNA grupa je, kroz svoju tvrtku kćer ENNA Opskrbu, tržišni lider u segmentu instalacije fotonaponskih elektrana u RH. Tako proteklih godina bilježimo rast interesa za fotonaponskim elektranama kako u segmentu kućanstava tako i u segmentu poslovnih korisnika - kaže Bunjevac te dodaje kako je jedan od razloga za to i konstantna edukacija korisnika, koju ENNA Opskrba provodi kako bi povećala svijest o ukupnim benefitima koje instalacija fotonaponske elektrane nudi, bilo da je riječ o uštedama, energetskoj učinkovitosti ili smanjenju otiska CO2.

ENNA Opskrba je do sada ugovorila gotovo 2000 solarnih elektrana za kućanstva i poslovne kupce, pri čemu kupcima nudi model "ključ u ruke" te tako olakšava prelazak na obnovljive izvore energije. Naš sugovornik pritom ističe i neke prednosti koje Ennu izdvajaju u odnosu na konkurenciju.

- ENNA Opskrba nastoji se razlikovati od konkurencije ponajprije opsegom usluge. Tako da kupac nakon potpisa ugovora s ENNA Opskrbom nema dodatnih obveza u smislu ishođenja pojedinih dokumenata, organizacije instalacije ili kasnijeg praćenja rada fotonaponske elektrane. Za poslovne korisnike osim svih koraka potrebnih za puštanje elektrane u rad, nudimo otkup proizvedenih viškova energije - ističe Bunjevac.
www.24sata.hr