Vjetroturbina s 2-megavatnim generatorom postavljena je na 105 metara visok stup, načinjen laminiranjem održivo uzgojenog drva smreke što omogućava financijske i ekološke uštede. Drvene konstrukcije je razvila švedska kompanija Modvion. Tada smo doznali da su stupovi za postavljanje tih vjetroturbina načinjeni su od laminiranog drveta, što je materijal jeftiniji od kombinacije čelika i betona. Laminirano drvo opisano je kao "prirodno ugljikovo vlakno", kojim je moguće stvarati konstrukcije nove generacije.

Materijal je to čvršći od čelika pri usporedivoj masi, što znači da će sami stupovi moći biti lakši i bez skupih temelja i potpornih konstrukcija. Konstrukcija se izrađuje u modulima, pa ju je lakše transportirati do mjesta ugradnje, a činjenica da je u iskorištenom drvu "zarobljen" ugljikov dioksid pridonosi i smanjenju ugljičnog otiska cijelog projekta.

Prva takva vjetroturbina na "drvenoj banderi" nedavno je puštena u pogon. Modvion ju je instalirao na domaćem terenu, u Švedskoj, kod mjesta Skara, sjeveroistočno od Göteborga, za klijenta iz energetskog sektora, Varberg Energi. Prva je to, dakle, komercijalna vjetroturbina, na drvenom stupu.

Stup je visine 105 metara, izrađen u 7 sekcija s ukupno 28 modula. Stijenke stupa sastoje se od 144 sloja laminiranog drva, a svaki sloj debeo je 3 milimetra. Sve je načinjeno od drva održivo uzgojene smreke, ukupno je u projektu utrošeno nešto više od 200 stabala, a Modvion je usput zasadio više stabala nego što ih je za proizvodnju utrošio.

Ukupna visina vjetrenjače s lopaticama je 150 metara, a opremljena je generatorom snage 2 MW, što je dovoljno za napajanje 400-tinjak kućanstava električnom energijom. Šveđani već najavljuju instaliranje sljedeće, još više, vjetroturbine. Nakon toga, do 2027. godine, planiraju otvoriti tvornicu za serijsku proizvodnju, gdje će se sklapati stotinu sličnih drvenih stupova godišnje.
www.bug.hr

BESS (Battery Energy Storage System) Divovske BESS baterije 'ubijaju' plinske elektrane i ostale klasične elektrane pokretane fosilnim gorivima dok se diljem svijeta odustaje od njihove gradnje. Divovski baterijski sustavi za skladištenje energije iz obnovljivih izvora (BESS) sve su jeftiniji, što dovodi u pitanje isplativost izgradnje novih plinskih elektrana diljem svijeta.

Plinske elektrane u Europi i SAD-u koriste se prvenstveno da bi se nadoknadila nestalna proizvodnja onih na pogon vjetra i sunca, ali takva dugoročna energetska politika sad se mijenja.

Već sad pojedini operatori BESS-ova opskrbljuju mreže rezervnom snagom po cijenama koje konkuriraju onima plinskih elektrana, što znači da će plin biti sve manje korišten, piše Reuters.

Iz toga proizlazi da će prirodni plin imati manju ulogu u energetskoj tranziciji nego što su to tvrdili stručnjaci i energetske kompanije.

Samo u prvoj polovici ove godine 68 projekata plinskih elektrana stavljeno je na čekanje ili otkazano širom svijeta, pokazuju podaci američke neprofitne organizacije Global Energy Monitor.

Nedavna je tvrtka Competitive Power Ventures objavila da odustaje od izgradnje plinske elektrane u New Jerseyju u Sjedinjenim Američkim Državama. Kao razlog je navela niske cijene struje i nedostatak vladinih poticaja.

Britanski Carlton Power odustao je plinske elektrane vrijedne 997 milijuna dolara u Manchesteru. Na istom mjestu sad planira izgradnju jednog od najvećih baterijskih sustava za akumuliranje energije na svijetu, vrijednog 875 milijuna eura.

'Ranih 1990-ih gradili smo samo plinske elektrane, a sada na njih trošimo oko 40 posto vremena. Taj će postotak pasti na 11-15 posto u sljedećih osam do 10 godina', rekao je Keith Clarke, izvršni direktor tvrtke Carlton Power, za Reuters.

Mnoge zemlje diljem svijeta, ali posebno u Europi, nude plaćanja za rezervne elektrane putem tržišta kapaciteta. Na tim se tržištima proizvođači električne energije natječu za ulogu rezervnih dobavljača.

Oni koji su odabrani za pružanje rezervnog generiranja proizvodnje plaćaju se kako bi održavali elektrane spremne za brzo pokretanje da bi zadovoljile vršne potrebe, da pokriju prekide u drugim elektranama ili da nadoknade varijacije u generiranju proizvodnje električne energije u vjetroelektranama ili solarnim elektranama. Ta plaćanja mogu poboljšati ekonomsku isplativost plinskih elektrana, ali nisu dovoljna za zajamčenu dugoročnu dobit.

Operatori BESS-ova i interkonektora također sudjeluju na tim aukcijama i sve češće pobjeđuju na njima.

Troškovi litij-ionskih baterija više su se nego prepolovili od 2016. do 2022. godine, na 151 dolar po kilovatsatu pohrane baterija, prema podacima BloombergNEF-a. Istodobno, proizvodnja obnovljive energije dosegnula je rekordne razine. Vjetar i solarna energija pokrivali su 22 posto potreba za električnom energijom u EU prošle godine, gotovo dvostruko više nego 2016. godine, i prvi put su nadmašili udio proizveden iz plina.

Napori za smanjenje emisija stakleničkih plinova mogu dodati još jedan trošak fosilnim elektranama. Pravila Europske unije uvedena u siječnju zahtijevaju da plinske elektrane koje traže pristup zelenom financiranju budu izgrađene s infrastrukturom za hvatanje ugljika ili da budu sposobne prijeći na korištenje niskougljičnih plinova poput vodika od 2035. godine.

Dok se energetska tranzicija ubrzava, druge promjene mogu također smanjiti potrebu za rezervnim elektranama.

Britanski energetski trgovac Octopus Energy prošle godine proveo je pokuse u kojem je nudio kućanstvima malu naknadu kako bi prestali koristiti električnu energiju sat vremena tijekom razdoblja vršne potražnje. Eksperimenti su pokrili ekvivalent potrošnje električne energije koji bi zadovoljila mala plinska elektrana ili ono što bi se moglo uštedjeti isključivanjem više od polovine Londona sat vremena.

Električni automobili također mogu smanjiti potrebu za rezervnim elektranama jer se mogu puniti kada je potražnja slaba, a zatim napajati domove ili vraćati energiju u mrežu tijekom razdoblja vršne potražnje.

Tipičan električni automobil ostavljen je na parkingu 90 posto vremena s baterijom koja može pohraniti dovoljno energije da napaja prosječan moderni dom dva dana, izvijestila je tvrtka za razvoj energetskih softvera Kaluza.

U Europi se do 2030. godine očekuje 40 milijuna električnih vozila koja će biti sposobna zamijeniti oko trećine kapaciteta plinske električne energije na kontinentu, tvrde iz Kaluze.
www.tportal.hr

Sve više ljudi razmišlja o energetskoj neovisnosti, a brojni državni poticaji kod mnogih su ubrzali odluku da za vlastite potrebe počnu proizvoditi električnu energiju iz sunca, a u prošloj godini instalirano je gotovo tri puta više sunčanih elektrana nego svih godina prije toga

Rekli su to Hini u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u kojem su sigurni da će bilanca za ovu godinu biti i veća.

Naime, Fond je pošli tjedan u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja objavio javni poziv za sufinanciranje do 50 posto troškova investicije svim građanima koji su u ovoj godini u svojim kućanstvima instalirali fotonaponsku elektranu ili to namjeravaju učiniti do kraja godine.

Tim javnim pozivom Fond predviđa s oko 12,5 milijuna eura sufinancirati više od 3500 elektrana u obiteljskim kućama. Prema potrebi će, kako su najavili, osigurati i dodatna sredstva.

Građanin, korisnik sredstava, će dobiti 600 eura po kilovatu nazivne snage refundacije troškova za ugrađenu fotonaponsku elektranu.

S obzirom da se u prosjeku ugrađuju fotonaponski sustavi snage šest do sedam kilovata, ovisno o tome, mogu računati na 3600 do 4200 eura poticaja.

Dodatno rasterećenje kod ugradnje solara je i nulta stopa PDV-a pa se umjesto sedam do osam godina, kućna elektrana može isplatiti već za četiri godine.

Računi za struju manji 75 do 80 posto
Proizvodnja vlastite energije rezultira, naravno, i značajno nižim troškovima za električnu energiju pa se tako s instaliranom fotonaponskom elektranom računi za struju mogu smanjiti u prosjeku 75 do 80 posto.

U Fondu kažu da niže režije može očekivati i 3250 kućanstava koja su dobila skoro 20 milijuna eura poticaja na prethodnom javnom pozivu Fonda za sufinanciranje korištenja obnovljivih izvora energije.

U sklopu tog prošlog javnog poziva, osim fotonaponskih elektrana sufinancirali su se i solari za pripremu tople vode te učinkoviti sustavi grijanja s dizalicama topline ili kotlovima na biomasu.

Najviše zahtjeva stiglo je od građana koji žive na području Vukovarsko-srijemske, Zagrebačke i Varaždinske županije te Grada Zagreba. Zahtjevi su se većinom odnosili na ugradnju fotonaponskih elektrana.

Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen najavio je kako će uskoro uslijediti i javni poziv od 120 milijuna eura rekordnih ulaganja u energetsku obnovu obiteljskih kuća.

U sklopu toga također će se nastaviti s 50 posto poticanjem ugradnje fotonaponskih elektrana jer se želi osigurati kontinuitet investiranja u solarnu energiju.

Građani gospodari svoje energije
Poticajno okruženje za ugradnju obnovljivih izvora energije približava nas europskim ciljevima klimatske neutralnosti i energetske neovisnosti, a u podlozi svih tih ciljeva je zapravo očuvanje okoliša i smanjenje emisija stakleničkih plinova, ali i ublažavanje i prilagodba klimatskim promjenama, koje su iz dana u dan sve vidljivije.

Iako je cijena energije za kućanstva u Hrvatskoj, zahvaljujući ekstenzivnim mjerama koje provodi Vlada kroz protekle dvije godine, dosta niža od EU prosjeka, energetski stručnjak Igor Grozdanić upozorava da je vrijeme jeftine energije prošlo i da je pravi trenutak da građani iskoriste dostupne poticaje za "obnovljivce" i "budu gospodari svoje energije".

On ističe kako bi Hrvatska s obzirom na broj sunčanih sati trebala biti u samom vrhu Europske unije po proizvedenoj solarnoj energiji.

"I dok su tvrtke u Hrvatskoj već ranije, ne samo zbog snižavanja troškova poslovanja nego i okolišnih direktiva Europske unije, u zelenoj tranziciji vidjele priliku za veću tržišnu konkurentnost, energetska neovisnost kućanstava bi uz kontinuirane i izdašne državne poticaje trebala u godinama koje slijede doživjeti svoj puni potencijal", smatra Grozdanić.

Napominje da u prilog tome idu i brojke, pa je tako u 2022. instalirano gotovo tri puta više sunčanih elektrana nego ukupno svih godina prije toga, a bilanca za 2023. će sigurno biti i veća zbog javnog poziva Fonda kojim će s oko 12,5 milijuna eura sufinancirati više od 3500 elektrana u obiteljskim kućama.

"Osiguravajući dovoljno sredstava Fond je anulirao dosadašnji model takozvanog najbržeg prsta, što svakako smatram pozitivnim iskorakom u daljnjoj solarizaciji Hrvatske", kaže Grozdanić.

Ističe i kako EU do 2030. ima ambiciozan cilj povećanja udjela obnovljivih izvora energije u konačnoj potrošnji energije na 45 posto, što subvencije Fonda čini još atraktivnijima.

"U 'borbi' protiv klimatskih promjena i Hrvatska će kroz sve veću instalaciju i ugradnju obnovljivih izvora energije dati svoj doprinos. Smatram da još uvijek možemo postati predvodnik u regiji što se tiče instalacija solarnih energana za građane i malo i srednje poduzetništvo, a u bližoj budućnost vidim liderstvo u geotermalnim i bioplinskim postrojenjima kao i u uporabi vodika u proizvodnim procesima industrije", optimističan je Grozdanić.

Jedan od uvjeta prijave na javni poziv Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je da podnositelj zahtjeva u kući ima prijavljeno prebivalište te da je u zemljišno-knjižnom izvatku naveden kao vlasnik ili suvlasnik kuće. Kuće koje ulaze u kategoriju prijave površinom ne smiju biti veće od 600 četvornih metara i mogu imati najviše tri stambene jedinice.

U Fondu kažu da građani zahtjevu za sufinanciranje instaliranja fotonaponske elektrane trebaju priložiti i građevinsku dozvolu ili drugi odgovarajući akt prema Zakonu o gradnji. Uz odgovarajući dokaz o plaćenom računu za kupljenu i ugrađenu opremu potrebna je i potvrda za trajni pogon izdana od operatora distribucijskog sustava kojim se dokazuje da je elektrana instalirana i puštena u rad tijekom 2023. godine.
www.tportal.hr

Japan je nedavno predstavio najveći svjetski eksperimentalni nuklearni fuzijski reaktor, JT-60SA, najavljujući ga kao potencijalno rješenje za globalne energetske potrebe.

Za razliku od konvencionalnih metoda fisije, fuzija uključuje spajanje dviju atomskih jezgri, s ciljem proizvodnje više energije nego što je uloženo. Smješten u građevini visokoj šest katova u blizini Tokija, komora tokamak unutar JT-60SA sadržavat će plazmu zagrijanu na nevjerojatnih 200 milijuna stupnjeva Celzija.

Riječ je o reaktoru koji je plod suradnje između Europske unije i Japana te koji predstavlja značajan korak prema postizanju sigurne fuzijske energije velikih razmjera bez ugljika. Služeći kao preteča Međunarodnog termonuklearnog eksperimentalnog reaktora (ITER) u Francuskoj, projekt JT-60SA nastoji iskoristiti snagu generiranu spajanjem jezgri vodika u helij, replicirajući na taj način zapravo proces koji se odvija unutar Sunca.

Povijesna prekretnica
Sam Davis, zamjenik voditelja projekta za JT-60SA, naglasio je suradničku prirodu inicijative, koja uključuje više od 500 znanstvenika, inženjera i 70 tvrtki diljem Europe i Japana. Povjerenik EU za energetiku Kadri Simson pozdravio je JT-60SA kao najnapredniji tokamak na svijetu, smatrajući početak rada prekretnicom u povijesti fuzije. Simson je izrazio i optimizam u pogledu potencijala fuzije da postane ključni element u globalnoj energetskoj mješavini, do druge polovice tekućeg stoljeća.

JT-60SA ima za cilj približiti čovječanstvo postizanju fuzijske energije, pothvatu koji bi mogao revolucionirati svjetski energetski krajolik.

Fuzija ima potencijal postati ključna komponenta za energetski miks u drugoj polovici ovog stoljeća, ističe Simson.

Inicijativa vezana za proizvodnju energije iz fuzije obećava kao ekološki prihvatljiva i gotovo bezrizična alternativa konvencionalnoj nuklearnoj energiji, ublažavajući zabrinutost zbog katastrofalnih nesreća i smanjujući radioaktivni otpad.

U prosincu 2022. godine, National Ignition Facility u SAD-u postigao je "neto energetski dobitak" kroz inercijsku zatvorenu fuziju, dodatno naglašavajući globalnu potragu za čistim i neograničenim izvorima energije.
www.zimo.dnevnik.hr

Neki dijelovi Hrvatske ne samo da ne kaskaju za drugim članicama Europske unije, već čak i prednjače. Primjer u tome je otok Krk koji je s energetskom tranzicijom započeo već 2012. godine, iako je Europska komisija izdala zeleni plan (u kojem je ključni dio energetska tranzicija) tek nedavne 2020. Predstavit ćemo trenutnu situaciju na otoku Krku.

Kako bi svoj otok učinili održivim, pri čemu čuvaju prirodu i štede veliku količinu novca, otočani Krka odlučili su se ujediniti u tom zajedničkom cilju. "Ovo je bila zajednička odluka svih jedinica lokalne samouprave i svih političkih opcija", rekao je za portal Direktno ekološki aktivist i predsjednik Udruge Eko Kvarner Vjeran Piršić.

Ispričao nam je kako je sve krenulo. "Na otoku se koncem prošlog stoljeća pojavila grupa intelektualaca koja je ponudila alternativu postojećem modelu neoliberalnog kapitalizma i urbanističke devastacije obale te su nametnuli paradigmu održivosti; paralelno, počeli smo raditi energetske projekte", naglasio je.

Prvi otočanin koji je nešto napravio bio je pokojni monsinjor Nikola Radić koji je počeo ulagati svoja privatna sredstva u energetsku nezavisnost svoje kuće. Piršić je naglasio kako od kraja 2008. rade na energetskoj tranziciji otoka. Malo nas je upoznao s trenutnom situacijom. Imaju, rekao nam je, više od 200 malih fotonaponskih elektrana na otoku te rade prve velike. Ključno im je, kako nam je opisao, da su građani prihvatili cijelu priču o održivosti i energetskoj tranzicije radi zaštite okoliša, ali će time puno i uštedjeti.

Planovi za budućnost
Imaju velike planove za budućnost. Tako primjerice planiraju napraviti energetski miks od 100 megavata, oko 60 megavata bile bi fotonaponske elektrane na krovovima, čime ne bi popločavali poljoprivredno zemljište, a u planu je i izgradnja 10 do 12 stupova vjetroelektrana. Također, razvijali bi i bioplin. Što se tiče vjetroelektrana, na početku energetske tranzicije, istaknuo je, napravljena je analiza mogućnosti stavljanja vjetroelektrana na otoku Krku i pronađene su najbolje potencijalne lokacije.

"Ono što se nakon toga ustanovilo je da su u mnogim mjestima na svijetu vjetroelektrane napravile probleme pticama. Imamo bjeloglave ptice i najstariji ornitološki rezervat u Hrvatskoj. Praktički, čekamo vidjeti kako napraviti vjetroelektrane, a da ne oštetimo staništa bjeloglavih stupova i ostalih ptica", poručio je.

Radi se o velikoj investiciji
Drugi problem koji je naveo je da su vjetroelektrane velika početna kapitalna investicija pa trenutno rade manje solare koji su relativno jeftini jer iznose nekoliko desetaka tisuća eura, a vjetroelektrane su nekoliko desetaka milijuna eura.

Prvo će raditi male fotonapone te onda, kada kao zajednica budu imali dovoljno jak kapital, poručio je, ići će prema vjetroelektranama. Mnogi pitaju zašto uopće vjetroelektrane kada mogu naštetiti pticama? Naš sugovornik na to ima odgovor: "One daleko više proizvode električne energije nego fotonaponske".

Žele cijeli otok dovoljno energetski opskrbiti
Na Krku je specifikum, rekao nam je, jer im se po ljeti redovno iz Gorskog kotara i Velebita spušta hladni zrak koji pokreće vjetroelektrane oko 10 navečer. Taman kada prestanu dobivati energiju sunca, za ljetnih vremena, imaju energiju vjetra zbog te temperaturne inverzije.

Najavio je da će vjetroelektrane imati do kraja desetljeća, s naglaskom da budu u vlasništvu otoka i da ne unište bjeloglave supove. "Imat ćemo nekoliko izvora energije, dakle 60 posto sunčanih elektrana i to najviše na krovovima. Imat ćemo 30 posto energije vjetroelektrana, a 10 posto bioplin i preostalo. Time će se cijeli otok dovoljno energetski opskrbiti", zaključno je poručio.

Otočanin Dino Čerkezović pridružio se navedenoj priči o održivosti na Krku te je vlasnik solarnih panela na svome krovu. Ima ih ukupno 12 na pet stambenih jedinica, a u njih je investirao manje od sedam tisuća eura. Za portal Direktno je opisao cijeli postupak. Panele je, kaže, postavio prije šest mjeseci te je istaknuo da od HEP-a dobije račun za struju svaki mjesec, ali da na njemu piše nula, ako je svu energiju crpio iz panela. Ima dana, rekao nam je, kada nema dovoljno sunca te moraju od HEP-a kupovati dodatno struje.

Aplikacija slikovito prikazuje
Isto tako, ima dana, poručio je, da ako mjesečno panelima proizvedu više struje nego im bude potrebno, predaju HEP-u viškove koje oni skladište. "Dobivamo normalno račune kao svi. Ako nisam dovoljno struje proizveo, platit ću onoliko struje koliko sam potrošio", rekao je. Sve se provodi preko aplikacije pa nam je slikovito to približio.

Gledajući to na mjesečnoj razini, zeleno predstavlja koliko je sunčeve energije proizvedeno, a plavo koliko je potrošeno. Crveno označava koliko je Dino struje morao kupiti od HEP-a jer nije proizveo dovoljno za taj mjesec. Istaknuo je da su inače struju, za pet stambenih jedinica, plaćali od 200 do 250 eura mjesečno. Kako i prikazuje infografika, platit će nešto sitno za 11. mjesec.

Navedena infografika prikazuje koliko je kilovata proizvedeno. Dakle tri kWh je struje proizveo iz solarnih panela, a 1420,4 W struje Dinove stambene jedinice vuku iz mreže HEP-a. Dan kada nam je poslao infografiku, istaknuo je da je tog dana bilo oblačno pa nisu proizveli puno. Naglasio je da se isplati ulagati u panele te da nedostataka nema, a prednost je što nema računa za struju. Održivost je naša budućnost, a otok Krk služi kao svijetli primjer kako očuvati naš planet da bi nam svima bilo bolje živjeti.
www.direktno.hr

Administrativne komplikacije i nepotpunost zakonskog okvira, dosta slaba informiranost javnosti i tehnički problem raspodjele električne energije sa zajedničkog brojila temeljni su razlozi zbog kojih u Hrvatskoj još nije zaživjela niti jedna energetska zajednica, premda je to oblik energetskog organiziranja koji snažno potiče Europska unija (EU).

No kako ističe viši projektni voditelj u Zelenoj energetskoj zadruzi (ZEZ) Goran Čačić, na svakom od ta tri polja mogli bi se dogoditi pomaci koji bi dogodine mogli rezultirati konkretizacijom ideje energetske zadruge.

“Puno je nejasnoća oko pojma što je energetska zajednica građana ili zajednica obnovljivih izvora energije zato što je to zapravo pojam uveden nedavno. U praksi one postoje u Zapadnoj Europi već dugi niz godina. One bi u osnovi trebale biti pravne osobe u koje su uključeni građani, obrtnici, mala i srednja poduzeća, ponekad i javni sektor kroz gradove i javne institucije. Odlučuje se jednakopravno, po načelu jedan član jedan glas, i oni donose odluke u koje će energetske projekte ulagati te što će raditi s tom energijom. To donosi puno više koristi za lokalnu zajednicu no isti projekt proveden na klasičan način”, pojašnjava u razgovoru za Bloomberg Adriju Čačić.

Dodaje da energetska zajednica može lokalnoj zajednici donijeti i do sedam puta veću financijsku korist no kad je ulagač neka standardna tvrtka koja postavlja, recimo, fotonaponske sustave, a ta korist stiže kroz angažiranje lokalnih poduzetnika ili zadržavanje profita koji projekt ostvari

U hrvatsko je zakonodavstvo direktiva EU-a o energetskim zajednicama implementirana prije gotovo dvije godine te su omogućene energetske zajednice građana i zajednice obnovljive energije.

Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA), koja je zadužena za izdavanje dozvola za energetske djelatnosti, nema još nijednu obavljenu registraciju energetske zajednice, a Čačić kaže da je ZEZ to htio učiniti.

Nadalje napominje da građani još uvijek nisu dovoljno informirani ni educirani o tome što energetske zajednice jesu.

U svemu postoji još i tehnički problem kod operatora distribucijskog sustava tvrtke HEP-ODS.

ZEZ upravo radi na jednom takvom pilot-projektu, kao i na pilot-projektu energetske zajednice kao pravne osobe. Čačić procjenjuje da bi projekt koji uključuje skupinu aktivnih kupaca koji dijele energiju mogao zaživjeti do sredine iduće godine.

Po njegovu mišljenju, napredak u implementaciji energetskih zajednica otvorio bi put i za pritisak za pojednostavljenje administrativnih procedura za registriranje djelatnosti koje sada podrazumijevaju 18 dokumenata koje treba predati HERA-i, a košta i dosta novaca i vremena kao da se radi o profesionalnim energetskim tvrtkama koje pokreću projekt.

HERA za registriranje energetske djelatnosti traži i da pravni subjekt mora imati stalno zaposlenu minimalno jednu osobu odgovarajućih kvalifikacija, što za energetsku zajednicu predstavlja financijski problem.

Smatra da će se stvarni interes građana za energetske zajednice, a dosta upita već ima, vidjeti tek kad krenu u praksi i kada se napravi snažna informativna kampanja o prednostima koje donose, piše Bloomberg Adria.
www.energypress.net

El Hierro, najmanji kanarski otok, počeo je s uvođenjem održive energije još 2015. godine, a ove je godine čak 28 dana sve na otoku funkcioniralo samo na energiji proizvedenoj od vode i vjetra.

Najmanji kanarski otok, El Hierro, jedini je otok na svijetu koji je 28 dana zaredom funkcionirao koristeći samo energiju vjetra i vode. Ovaj je otočić 2000. godine UNESCO proglasio svjetskim rezervatom biosfere i geoparkom, a izgleda da je na najboljem putu da postane 100 posto energetski samodostatan.

Hidroelektrana Gorona del Viento, sagrađena na El Hierru, s instaliranom kapacitetom vjetroelektrane od 11,5 MW, glavni je izvor proizvodnje električne energije, a riječ je o dvama kombiniranim održivim izvorima energije – vodi i vjetru. Odnosno, elektrana koristi dio energije proizvedene vjetrom za pumpanje vode do spremnika kako bi se ona kasnije mogla koristiti za pokretanje hidroelektričnih turbina i iskoristiti obnovljive izvore za proizvodnju električne energije.

Na ovome kanarskom otočiću u obnovljivu energiju ulaže se od 2015. godine, a prvi pokušaj samodostatnosti bio je 9. kolovoza 2015. godine, kada je cijeli otok proveo dva sata koristeći samo obnovljive izvore energije.

Gorona del Viento, hidroelektrana s vjetroturbinskim postrojenjem, počela je raditi punim kapacitetom u srpnju 2015. godine i od tada je ključno postrojenje za integraciju obnovljivih izvora u elektroenergetski sustav. Prije nego što je puštena u pogon 2014. godine, obnovljivi izvori pokrivali su samo 2,2 posto potražnje za električnom energijom na El Hierrou.

U siječnju 2018. godine, tijekom 18 uzastopnih dana, elektrana El Hierro uspjela je zadovoljiti svu potražnju otoka za električnom energijom, u 2023. godini, čak 28 dana uzastopce cijeli je otočić sa svojih 10 000 stanovnika funkcionirao na održivim izvorima energije.
www.green.hr

Projekt tvrtke Green Energy Park (GEP) Krk, koji obuhvaća izgradnju terminala za prihvat zelenog amonijaka u Omišlju, njegovu pretvorbu u vodik te distribuciju amonijaka i vodika na domaće i regionalno tržište, u ranoj je fazi razvoja, no već su zainteresirane velike europske tvrtke.

Odgovorili su to Hini iz Adria Polymersa, tvrtke u vlasništvu njemačkog Gasfina, koja je tijekom postupka likvidacije kupila zemljište i postrojenja bivše Dina Petrokemije na Krku, te tvrtke GEP Krk, koju su osnovali Gasfin i partneri.

Naglašavaju da je projekt u ranoj fazi razvoja, započeti su inicijalni razgovori, tek se radi studija izvodljivosti, a nakon toga slijede idejna rješenja, studija utjecaja na okoliš i dozvole. Riječ je o najmanje godini i pol vremena za razvoj projekta u procesu pribavljanja dokumenata, a u sve žele uključiti i lokalnu zajednicu.

Uvoz zelenog amonijaka, opskrba velikih industrijskih potrošača

Projekt se temelji na ideji uvoza velikih količina zelenog amonijaka iz zemalja u kojima je proizvodnja zelene energije jako povoljna, kao što su Brazil, Kanada, Maroko, Namibija i Ujedinjeni Arapski Emirati te opskrbi velikih industrijskih potrošača u Sloveniji, Italiji, Austriji i Njemačkoj i Hrvatskoj.

Riječ je o zelenom vodiku, koji se proizvodi iz obnovljivih izvora energije. Dodaje mu se dušik i dobiva se zeleni amonijak, koji se potom lakše transportira te se finalno pretvara u vodik, a kao nusproizvod dobiva se dušik, koji se može koristiti u industriji ili otpustiti u atmosferu.

Na pitanje što bi se točno događalo u Omišlju, kažu da bi u prihvatnu luku dolazio brod s kojega bi se zeleni amonijak iskrcao u spremnike. Amonijak bi se prekrcavao u cisterne ili brodove i transportirao prema kupcima, a dio amonijaka bi se koristio za pretvorbu vodika u postrojenju u Omišlju, odakle bi se vodik također distribuirao kupcima.

U početku se planira uvoz milijun tona amonijaka godišnje, zatim bi količine rasle, a nakon nekoliko godina uvozilo bi se 10 milijuna tona amonijaka na godinu.

Amonijak je jedan od esencijalnih plinova koji se primjenjuje u proizvodnji umjetnih gnojiva, farmaceutskoj industriji, rashladnim sustavima i petrokemiji.

Poštivanje propisa i studija utjecaja na okoliš

Što se tiče zaštite okoliša, ističu da se moraju poštivati svi propisi, bit će izrađena studija utjecaja na okoliš, primijenit će se najbolje EU-ove smjernice za projektiranje i izgradnju terminala.

S amonijakom se već dugo radi u industriji, postoje pravila struke i smjernice u radu - kako se njime manipulira, kako se skladišti, od spremnika, cijevi, pretakačkih ruku, zaštitnih sustava do obuke ljudi i zaštite na radu.

U Europi se, kažu, godišnje proizvede oko 30 milijuna tona amonijaka, a željeznicom se preveze oko 1,5 milijuna tona, tako da europskim željeznicama godišnje prometuje oko 30.000 vagona, sve bez nezgoda.

Želimo primijeniti najbolje, a imamo znanje unutar grupe, naša sestrinska tvrtka u Njemačkoj, TGE Gas Engineering, ima višegodišnje iskustvo u projektiranju suvremenih terminala za amonijak, poručuju.

Kako se doznaje iz Adria Polymersa, u vlasništvu Gasfin-a je i tvrtka Ćuf, bivša tvrtka-kćer Dine petrokemije. U vlasništvu Ćufa bio je te je izvlašten dio terena za izgradnju priveza plutajućeg LNG terminala i otpremnog cjevovoda.

Ćuf je i dalje vlasnik zemljišta na kojemu se planira izgradnja kopnenog LNG terminala pa iz Adria Polymersa kažu da na tom zemljištu ne planiraju razvojne projekte dok se ne razriješi sudbina kopnenog LNG terminala.
Poštivanje propisa i studija utjecaja na okoliš

Što se tiče zaštite okoliša, ističu da se moraju poštivati svi propisi, bit će izrađena studija utjecaja na okoliš, primijenit će se najbolje EU-ove smjernice za projektiranje i izgradnju terminala.

S amonijakom se već dugo radi u industriji, postoje pravila struke i smjernice u radu - kako se njime manipulira, kako se skladišti, od spremnika, cijevi, pretakačkih ruku, zaštitnih sustava do obuke ljudi i zaštite na radu.

U Europi se, kažu, godišnje proizvede oko 30 milijuna tona amonijaka, a željeznicom se preveze oko 1,5 milijuna tona, tako da europskim željeznicama godišnje prometuje oko 30.000 vagona, sve bez nezgoda.

Želimo primijeniti najbolje, a imamo znanje unutar grupe, naša sestrinska tvrtka u Njemačkoj, TGE Gas Engineering, ima višegodišnje iskustvo u projektiranju suvremenih terminala za amonijak, poručuju.

Kako se doznaje iz Adria Polymersa, u vlasništvu Gasfin-a je i tvrtka Ćuf, bivša tvrtka-kćer Dine petrokemije. U vlasništvu Ćufa bio je te je izvlašten dio terena za izgradnju priveza plutajućeg LNG terminala i otpremnog cjevovoda.

Ćuf je i dalje vlasnik zemljišta na kojemu se planira izgradnja kopnenog LNG terminala pa iz Adria Polymersa kažu da na tom zemljištu ne planiraju razvojne projekte dok se ne razriješi sudbina kopnenog LNG terminala.
vijesti.hrt.hr

Više od 120 milijuna eura osigurano je za energetsku obnovu obiteljskih kuća! Zašto je energetska obnova obiteljskih kuća važna za građane i okoliš? Kolika se sredstva ulažu za ovu svrhu i za koliko je obiteljskih kuća u Hrvatskoj dosad sufinancirana obnova? Neka su to od pitanja na koja smo željeli doznati odgovore u sklopu projekta “Zeleno nije samo moda!”.

Zanimalo nas je koja je uloga Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i koji su glavni uvjeti za dodjelu poticaja građanima.

Također, željeli smo saznati i kolike su subvencije i tko se sve može prijaviti, zašto je poseban naglasak na kuće pogođene potresom, kada kreće zaprimanje zahtjeva, koliko je dosad sredstava uloženo u energetsku obnovu obiteljskih kuća, što nosi novi program za građane koji su u riziku od energetskog siromaštva i koje su glavne smjernice Programa energetske obnove obiteljskih kuća. Kako bismo doznali odgovore na ova i slična pitanja obratili smo se Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

„Procjenjuje se kako u Hrvatskoj imamo gotovo 100 milijuna m2 površine obiteljskih kuća, što predstavlja 65% stambenog fonda, a većina tih kuća izgrađena je do 1980. godine i imaju gotovo nikakvu ili samo minimalnu toplinsku izolaciju. Te kuće troše 70% energije za grijanje, hlađenje i pripremu potrošne tople vode, pa bi zahvati energetske obnove trebali značajno smanjiti njihovu potrošnju, u nekim slučajevima i do 60% u odnosu na trenutnu“, rekli su nam za početak iz Fonda.

Poboljšanje kvalitete života
Dodali su kako je riječ o sufinanciranju mjera postavljanja toplinske zaštite, učinkovite stolarije, ali i energetski učinkovitih sustava grijanja, koji koriste obnovljive izvore energije.

„Sufinanciranje ovih mjera ima za cilj povećati energetsku učinkovitost hrvatskih kućanstava, smanjenje njihovih mjesečnih troškova, ali i poboljšanje kvalitete života te osiguravanje energetske neovisnosti“, nadodali su iz Fonda.

Istovremeno, nastavili su, planiranje ovakvih zahvata podrazumijeva i dodatno zapošljavanje lokalnih stručnjaka.

„Energetski učinkovita gradnja i obnova više nemaju alternativu, što je prepoznala i EU kroz inicijativu Val obnove, koja bi trebala doprinijeti bržem oporavku od gospodarske krize, ali i pripremiti zgrade za budućnost, odnosno klimatsku neutralnost kontinenta.“

Sufinancirana obnova preko 20.000 obiteljskih kuća
Gledajući dugoročno, mjere energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije itekako su isplative, pogotovo uz poticaje kakve nudi Fond. Tijekom godina velika su se sredstva ulagala u energetsku obnovu obiteljskih kuća, a u 2024. su najveća dosad.

„Fond za zaštitu okoliša je izvanproračunska financijska institucija koja energetsku obnovu obiteljskih kuća financira od 2014. godine, poticajima koji su se kretali od 40 do 80% sufinanciranja. U zadnjim godinama taj je postotak bio 60% za sve krajeve Hrvatske. Kroz programe Fonda, do sad je sufinancirana obnova preko 20.000 obiteljskih kuća, a u 2024. godini su osigurana rekordna sredstva za nastavak ovog programa – više od 120 milijuna eura“, poručili su iz Fonda.

Dodali su kako će do kraja 2023. godine na službenim stranicama objaviti uvjete za dodjelu poticaja za energetsku obnovu obiteljskih kuća, uključujući i onih oštećenih u potresu, a sa zaprimanjem zahtjeva će se krenuti u 1. kvartalu 2024. godine.

Za kraj, poručili su građanima da prate informacije vezane uz poticaje i na vrijeme se dobro pripreme. Naveli su i što bi mogao biti dodatan izazov u cijelom tom procesu.

„Poruka građanima bi bila da redovito prate stranice Fonda te da u međuvremenu pripreme potrebne dokumente poput prebivališta, vlasništva i energetskog certifikata, kako bi bili spremni za daljnje korake. Bilo bi dobro i da se raspitaju za dostupnost izvođača, jer će, s obzirom na budžet i ostale građevinske projekte, odgovarajuća radna snaga također biti izazov u uspješnoj provedbi svih planiranih projekata“, poručili su za kraj iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
www.generacija.hr

Velika dizalica topline proizvodi ekološki prihvatljivu toplinu koristeći energiju otpadnih voda iz pročišćivača te njome opskrbljuje 56 000 bečkih kućanstava. Do 2027. proizvodnja će se udvostručiti.

U bečkom okrugu Simmering u pogon je stavljen najveći sustav toplinskih dizalica u Europi. Gradnja je počela prije godinu i pol na zemljištu pored pročišćivača za otpadne vode ebswien. S razlogom, jer višak topline koju otpušta postrojenje za pročišćavanje koristi upravo novi sustav toplinskih dizalica. Toplinska energija otpadnih voda dosad je neiskorištena otjecala u dunavski kanal, no sada će se pomoću dizalica topline njome grijati 56 000 bečkih kućanstava. Kako je istaknuo član bečkog poglavarstva za gospodarstvo Peter Hanke, ovakvim i sličnim projektima olakšat će se zelena tranzicija i ostvariti cilj da Beč do 2040. postane klimatski neutralan grad.

Sto posto obnovljiva i regionalna energija
„Električnom strujom iz nuklearne elektrane Freudenau te otpadnom toplinom iz pročišćivača otpadnih voda dizalica topline tako za svoj sustav koristi isključivo obnovljive izvore energije koji su pritom regionalni. A postrojenje za pročišćavanje u Simmeringu sjajan je primjer klimatski prihvatljivog sustava jer se ondje otpadne vode, kanalizacijski mulj, hidroenergija i solarna energija koriste za proizvodnju čiste električne energije i topline“, naglasio je član bečkog poglavarstva za klimu Jürgen Czernohorszky.

Potencijal otpadnih voda u daljinskom grijanju
Beč do 2040. želi postati klimatski neutralan grad. Jedan od ključnih faktora u ostvarivanju toga cilja leži u toplinskom sektoru koji je odgovoran za oko 40 posto emisija ugljikovog dioksida u austrijskom glavnom gradu. Gotovo polovica bečkih toplana pri proizvodnji energije koristi fosilna goriva, no poduzeće Wien Energie sukcesivno radi na tome da i one prijeđu na korištenje održivih izvora. Puštanje u rad najveće toplinske dizalice u Europi koja koristi otpadnu energiju pročišćivača voda, udio toplana koje koriste obnovljive izvore energije povećan je za sedam posto.

Bečko energetsko poduzeće Wien Energie uložilo je 70 milijuna eura u prvu fazu gradnje u okviru koje su tri dizalice topline puštene u rad, a do 2027. poduzeće planira otvoriti još tri. Sustav će tada proizvoditi toplinsku energiju ukupne snage 110 megavata, a godišnja ušteda CO2 iznosila bi i do 300 000 tona.

Bečki sustav daljinskog grijanja s mrežom od 1 300 kilometara jedan je od najvećih u Europi. Poduzeće Wien Energie opskrbljuje oko 440 000 kućanstava toplinom, do 2040. godine 56 posto kućanstava grijat će se klimatski neutralnom energijom.
www.ekovjesnik.hr