U Europskoj uniji se razvijaju projekti za ugradnju elektrolizera snage 67 GW, što je više od službeno postavljenog cilja do 2030. godine, no problem je što je realizacija projekata slaba pa su instalirani kapaciteti mali. Situacija u EU je slična kao iu ostalim dijelovima svijeta, prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), od svih najavljenih projekata u svijetu samo ih je četiri posto došlo do faze konačne odluke o ulaganju. Kako ubrzati razvoj vodikove industrije bila je tema prvog u nizu dijaloga o čistoj tranziciji koje je pokrenula Europska komisija kako bi podržala postizanje ciljeva Europskog zelenog dogovora i dekarbonizaciju europske industrije.

Prvi Dijalog, s predstavnicima cijelog lanca vrijednosti vodika, otvorili su Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije i Maroš Šefčovič, izvršni potpredsjednik Europske komisije. Govoreći o postignućima Europske komisije u ovom sektoru, von der Leyen je rekla da je EU regulatorni okvir za vodik gotovo dovršen, ogromna sredstva su spremna za njegovu potporu, a razvoj globalnog tržišta čistog vodika je u tijeku.

“Uskoro ćemo imati kompletan set jasnih pravila za podršku našem tržištu vodika u nastajanju. Europa se može pohvaliti da je jedini takav kontinent. To znači jasnoću i predvidljivost za vaša ulaganja", rekla je gospodarstvenicima.

Von der Leyen je istaknula da su investicije osigurane kroz programe NextGenerationEU i REPowerEU, odobreno je dodatnih više od 17 milijardi eura državnih potpora za 80 vodikovih projekata diljem EU, a prve aukcije u organizaciji Banke vodika zakazane su za iduću godinu. mjesec.

„U razvoju su projekti za elektrolizere snage 67 GW, što je znatno više od ambicioznog cilja od 40 GW do 2030. koji smo zacrtali u Vodikovoj strategiji. No naš je instalirani kapacitet još uvijek premalen. Dakle, moramo izgraditi most između ambicije i stvarnosti. I zato je današnji dijalog važan”, istaknula je.

Povodom prvog Clean Transition Dialogue, izvršni direktor udruge Hydrogen Europe Jorgo Čacimarkakis rekao je kako je čast što je upravo vodik odabran za otvaranje ove serije razgovora. No, kako je dodao, to je i pokazatelj da je vodik postao prioritet za novu industrijsku revoluciju čiste tehnologije.

„Ohrabrujuće je vidjeti na karti Međunarodne agencije za energiju (IEA) projekte za proizvodnju vodika diljem svijeta. Pojavljuju se kao gljive poslije kiše”, naglasio je. Europa je, kako je naveo, daleko ispred svih ostalih po broju projekata.

"U čemu je problem? Konačna odluka o ulaganju donesena je za četiri posto svih tih projekata. Samo četiri posto!”, upozorio je Çatsimarkakis, no dodao kako postoje načini da se to promijeni.

Iznio je i glavne zaključke prvog Dijaloga o čistoj tranziciji. Među njima je potreba osiguranja stabilne opskrbe vodikom, kao i korištenje različitih tehnologija u proizvodnji uz postupno ozelenjavanje.

“Postoje ogromne potrebe za financiranjem, potrebno je oko 570 milijardi eura do 2030. godine ako želimo dostići proizvodnju od deset milijuna tona zelenog vodika. Kako bi se to postiglo, Banka vodika mora služiti kao "sve na jednom mjestu", pojednostaviti i ubrzati postupke te smanjiti rizik za ulaganja uz pomoć Europske investicijske banke (EIB) i drugih javnih nacionalnih banaka" , naveo je Čacimarkakis.

Drugi zaključak je da će izgradnja europskog opskrbnog lanca za industriju vodika, koji uključuje kritične tehnologije, biti ključna za instaliranje kapaciteta za proizvodnju vodika u EU.

"Potrebna nam je i agregacija potražnje, tako da se postojeća zajednička kupnja u plinskom sektoru može iskoristiti kao dobro iskustvo za vodikov sektor kroz Banku vodika", naglasio je Čacimarkakis.