Ministarstvo obrane SAD-a pokrenulo je u Nacionalnom laboratoriju Idaho (INL) razvoj prijenosnog nuklearnog reaktora Projekt Pele. Mikro reaktor proizvodi tvrtka BWXT Advanced Technologies, Virginia u sklopu inicijative Strategic Capabilities Office (SCO).

Završna montaža reaktora trebala bi početi u veljači 2026., a vjerojatno će to biti prvi nuklearni reaktor četvrte generacije koji će proizvoditi električnu energiju u Sjedinjenim Državama.

Prototip reaktorskog postrojenja dizajniran je za transport unutar četiri transportna kontejnera od 20 stopa i testiran u INL-u, navodi se u priopćenju za tisak Ministarstva obrane SAD-a.

Tim projekta Pele izgradit će betonsku oklopnu strukturu na poligonu sljedeće godine kako bi bio spreman za postavljanje reaktora 2026. godine.

Projekt Pele
U 2016. Odbor za obrambenu znanost (DSB) identificirao je energiju kao ključan element budućih vojnih operacija. Primijećeno je da će se potrošnja energije na bojnom polju vjerojatno znatno povećati tijekom sljedećih nekoliko desetljeća.

Stoga je DOD-ov Ured za strateške sposobnosti (SCO) pokrenuo projekt Pele – nazvan po havajskoj božici vatre i moći – za razvoj nuklearnog mikroreaktora četvrte generacije za isporuku energije za podršku udaljenim i zaštićenim vojnim okruženjima.

Nadalje, u 2022., DOD je odlučio nastaviti s programom koji navodi potrebu za visokotemperaturnim plinom hlađenim (HTGR) mobilnim mikroreaktorom koji može proizvoditi 1-5 MWe više od tri godine bez punjenja gorivom.

U početku su odabrana dva dizajna, jedan od BWXT Advanced Technologies i drugi od X-energy. Konačno, BWXT-ov mikroreaktor odabran je za razvoj od strane DOD-ovog SCO-a.

Cilj projekta Pele je projektirati, izgraditi i demonstrirati prototip mobilnog nuklearnog reaktora u roku od pet godina. Vodi ga SCO u suradnji s Ministarstvom energetike, Nuklearnom regulatornom komisijom, Inženjerskim zborom američke vojske, kao i s industrijskim partnerima.

Nuklearni reaktor napredne generacije četiri
Po dolasku u INL, mikroreaktor će biti transportiran kamionom do mjesta testiranja i postavljen unutar betonske oklopne strukture.

Cjevovodi i električne žice povezat će reaktor s INL-ovom specijaliziranom električnom mikromrežom. Nakon što je završna provjera sigurnosti reaktora, projektni tim Pele će nastaviti s početnim planom ispitivanja i procjene.

"Oduševljeni smo što smo izašli iz ere PowerPoint naprednih reaktora", rekao je dr. Jeff Waksman, voditelj programa Project Pele. "Naše usko partnerstvo s INL-om i Operativnim uredom Ministarstva energetike Idaha vodi naprijed ne samo za proizvodnju naprednih reaktora, već i za njihovo reguliranje na učinkovit i siguran način."

Dr. John Wagner, direktor INL-a, rekao je: "Očekujemo da će Pele biti među prvima iz nove generacije naprednih eksperimentalnih reaktora koji će biti smješteni ovdje prije kraja desetljeća."

Očekuje se da će reaktor raditi najmanje tri godine u laboratoriju i pomoći će pokazati korištenje čiste, pouzdane i prenosive nuklearne energije kako bi se zadovoljile sve veće potrebe za energijom u vojnim bazama diljem zemlje, navodi se u priopćenju za javnost Ured za nuklearnu energiju.

Nadalje se spominje da će BWXT iskoristiti učenje iz Projekta Pele za unapređenje svog mikroreaktora BANR usmjerenog na civilnu upotrebu, koji je podržan od strane Demonstracijskog programa naprednog reaktora Ministarstva energetike SAD-a.
www.interestingengineering.com

Uoči svake nove zime iznova se postavlja isto pitanje - koji način grijanja je najisplativiji? To je pitanje još aktualnije od 2022. godine kada je Europska unija zbog agresije na Ukrajinu raskinula s Rusijom većinu energetskih aranžmana, pa tako i za plin kojim se grijala većina kontinenta.

Divljanje cijena energenata od prije dvije gdine u međuvremenu se smirilo, ali neizvjesnost među potrošačima je ostala. Time i pitanje kako je najisplativije grijati se – na plin, struju, drva, pelete, toplinsku energiju iz toplana…

U posljednje vrijeme sve više stručnjaka reći će da su najisplativije dizalice topline iliti toplinske pumpe. To je ekološki čist i jeftin sustav grijanja koji toplinu crpi iz vode, zraka ili zemlje, slično načinu na koji rade klima-uređaji. Osim za grijanje, dizalice topline služe za hlađenje i pripremu potrošne tople vode. Ekološki su prihvatljive jer koriste obnovljive izvore energije, a za njihov rad potrebna je električna energija. Dakle, nije potreban dimovodni otvor niti spremište goriva.

Investicija je velika, ali i ušteda
U usporedbi s drugim načinima grijanja, dizalice topline daju i do četiri puta više topline za isti novac, ušteda je do 70 posto, a vijek trajanja i do 25 godina. Bez obzira na sve to, dizalice topline zasad se u Hrvatskoj ne doimaju još toliko raširenima, a razlog se vjerojatno krije u cijeni. Jednokratna investicija je velika, ali upućeni kažu da se isplativost itekako vidi kad počnu stizati računi.

Prema portalu Trebam.hr, kvalitetna dizalica topline zrak-voda košta od 3.500 eura naviše, dok su dizalice topline zemlja-voda i voda-voda od 5.500 eura naviše. One najkvalitetnije koštaju od 10.000 eura naviše.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u sklopu sufinanciranja mjera energetske obnove dodijeljuje subvencije za dizalice topline i podno grijanje, a ove godine dodjeljivao ih je u najvišem iznosu od 10.500 eura.

“Što je stan veći, dizalica topline je isplativija”
Projektni inženjer tvrtke Klima koncept iz Splita Hrvoje Šerić kaže da prodaja dizalica topline eksponencijalno raste unatrag tri-četiri godine i da se vremenom investicija svakako isplati pod uvjetom da stan ili kuća u koju se ugrađuje ima dobru izolaciju.

“To je način grijanja koji podrazumijeva da se toplina zadržava u prostoriji. Ako imate slabo izoliran objekt pa vam nijedan način grijanja nje efikasan, onda neće biti ni ovaj”, kaže.

Napominje da toplinsku dizalicu, kao i klima-uređaj kojemu je sličan, ne čini samo vanjska jedinica, nego neke elemente treba smjestiti i u unutrašnjost stana ili kuće.

“Što je stan veći, dizalica topline postaje isplativija. U manjim stanovima postavlja se pitanje prostora i montaža je kompleksnija, ali u u 90 posto slučajeva ugradnja je isplativa”, kaže Šerić uz napomenu da se s dizalicom topline troškovi grijanja smanjuju i do 70 posto.

Njihova je mana što im je kompresor relativno bučan pa ga valja smjestiti tamo gdje se buka najmanje čuje. Kao jednu od prednosti Šerić ističe komfor.

“Ljudi danas žele razinu standarda da se ne moraju baviti spremanjem i tovarenjem drva, peleta, lož-ulja i svakih pet-šest dana gledati jel ih ima dovoljno. Kod dizalica topline imate mogućnost putem aplikacije na mobitelu vidjeti koliko ste potrošili toplinske, a koliko električne energije, kolika je temperatura u objektu, može se namjestiti i režim rada… Komfor je neusporediv s drugim načinima grijanja”, ističe.

Za kilovat uložene energije, 3-4 kilovata toplinske
Za pogon dizalica topline potrebna je električna energija što na prvu sugerira visoku potrošnju. Šerić kaže da nije tako.

“One su energetski jako efikasni uređaji u rangu A++ i A+++, što znači da za jedan kilovat uložene (električne) energije dobijete 3 do 4 kilovata toplinske energije. Za objekt za koji vam treba oko 10 kilovata toplinske energije uzmete dizalicu topline od desetak kilovata i ona će u najčešćem režimu rada trošiti 2-3 kilovata, što je prilično isplativo. Usporedimo li to s električnim bojlerom od 80 litara s grijačem od 3 kilovata, on dok radi troši 3 kilovata, a kad ne radi ne troši ništa. Dizalici topline za 3 kilovata toplinske energije treba tri do četiri puta manje uložene energije. To su tehnički napredniji uređaji koji daju puno više energije za onu koja je uložena. Potrošnja struje puno je manja u odnosu na konvencionalne uređaje”, objašnjava.

“Tko ima fotonaponske ćelije za proizvodnju struje, njemu je potrošnja praktički – nula. A ako se još uspije dobiti i subvencija države, onda uopće nema dileme o isplatvosti”, dodaje.

“Jednom kad je uključite više je ne morate gasiti”
Okvirno računajući, Šerić kaže da je u stanu od stotinjak kvadrata s konvencionalnim radijatorima (koji se spajaju na dizalicu topline) ugradnja dizalice topline investicija od oko 10.000 eura.

“No, jednom kad je uključite, na 23 stupnja primjerice, vi je praktički više ne morate dirati, što također ima udio u cijeni. Kroz deset godina to će vam biti isplativo”, kaže.

Prema izračunu portala Trebam.hr, za dobro izoliranu stambenu kuću površine 140 četvornih metara, ulaganje u dizalicu topline zrak-voda od oko 5,000 eura, vrati se u roku od 10-15 godina rada dizalice topline, ako se prelazi sa starog sustava grijanja. S novim sustavom grijanja investicija se isplati još i ranije.

Politika ih “gura”, bit će ih posvuda
Dizalice topline zrak-voda su najjednostavnije za montažu, a najzahtjevnije su zemlja/voda za koje je potrebno ugraditi dubinsku sondu ili horizontalni kolektor u zemlju.

“U novogradnjama se dizalice topline jako dobro prodaju i puno ugrađuju, a zaživljava i ugradnja u već postojećim stanovima. Uzmemo li u obzir i fotonaponske ćelije koje “gura” politika i Europska komisija, vjerujem da će za desetak godina svatko tko u kući ima neki oblik radijatora ili podnog grijanja vezati ih uz dizalicu topline. To je definitvno najisplativiji način grijanja”, kazao nam je Krešić.
www.n1info.hr

U Njemačkoj je Volkswagen počeo mijenjati strategiju i najavio je veliku reorganizaciju kako bi učinio svoje poslovanje profitabilnijim. Jedan od poteza je i sniženje cijena modela ID.3 ispod 30 tisuća eura da se poveća potražnja za ovim modelom električnog automobila na europskom tržištu. Kineska konkurencija je prisilila europske proizvođače na smanjivanje cijena svojih proizvoda kroz optimizaciju proizvodnje te redukciju svih povezanih troškova. 

Kupcima u Njemačkoj novi bi Golf mogao koštati otprilike jednako kao i njegov električni pandan – Volkswagen ID.3 s početkom će listopada, naime, zahvatiti sniženje cijena. Lokalni mediji iz Wolfsburga prenose vijest o pojeftinjenju električnog modela, uzrokovanoga slabijom potražnjom i rastućom konkurencijom. Ovaj potez dolazi nedugo nakon poskupljenja novih Volkswagenovih automobila s klasičnim pogonima, uvedenoga sredinom rujna.

ID.3 košta kao Golf
Sukladno dostupnim informacijama, maloprodajna cijena osnovne izvedbe ID.3 Pure, s baterijom od 52 kWh i dosegom od 320 kilometara, od početka će listopada biti snižena sa sadašnjih 36.900 na 33.330 eura. Na potonju se cijenu odobrava i akcijski popust od 3.570 eura, pa će mu cijena pasti prvi put ispod 30.000 eura i iznosit će 29.760 eura. To je izravno usporedivo s početnom cijenom novog Golfa i Golfa Variant u Njemačkoj, modelima koji su isto tako malo jeftiniji od 30.000 eura.

Cjenovni paritet između električnih i klasičnih modela, nadaju se u Volkswagenu, potaknut će kupce da se odluče na velik korak i prijeđu na električni pogon. Navedena cijena s akcijskim popustom bit će na snazi najmanje do kraja godine i ima cilj malo popraviti prodajnu sliku u Volkswagenovom porftfelju. Naime, od početka ove godine do kraja kolovoza u Njemačkoj je prodano samo 15.114 primjeraka modela ID.3, a u istom razdoblju prodano je čak 70.070 Golfova.
www.autonet.bug.hr

Toyota Motor Corporation i Joby Aviation, Inc. , tvrtka koja razvija električne zračne taksije za komercijalne putničke usluge, objavila je da će Toyota uložiti dodatnih 500 milijuna dolara za potporu certificiranju i komercijalnoj proizvodnji Jobyjevog električnog zračnog taksija, s ciljem ostvarenja zajedničke vizije zračne mobilnosti dviju kompanija.

Ulaganje, koje će se izvršiti u dvije jednake tranše, podliježe standardnim regulatornim odobrenjima i određenim drugim uvjetima, finalizaciji suradničkih i komercijalnih sporazuma i, s obzirom na drugu tranšu, finalizaciji uvjeta povezanih sa strateškim savezom usmjerenim na komercijalne proizvodnje i nekim drugim uvjetima. Ulaganje, koje će dovesti ukupna ulaganja Toyote Motor Corporation u Joby do 894 milijuna dolara, bit će izvršeno u obliku gotovine za obične dionice, s ciljem da se prva tranša zatvori kasnije ove godine, a druga 2025. Daljnji detalji ulaganja dostupni su putem regulatornih podnesaka tvrtki SEC-u.

"Današnje ulaganje nadovezuje se na gotovo sedam godina suradnje između naših tvrtki", rekao je JoeBen Bevirt, osnivač i izvršni direktor Joby Aviationa. "Znanje i podrška koju dijeli Toyota bili su ključni u uspjehu Jobyja i veselimo se produbljivanju našeg odnosa dok ostvarujemo našu zajedničku viziju budućnosti zračnog prometa."

Joby nastavlja činiti važan napredak prema komercijalizaciji, nedavno je izbacio svoj treći zrakoplov sa svoje pilot proizvodne linije u Marini, CA, i započeo izgradnju proširenog pogona u Kaliforniji koji će više nego udvostručiti proizvodni otisak tvrtke. U kolovozu 2024. potvrđeno je da je četvrta od pet faza procesa certificiranja tipa sada više od jedne trećine dovršena na strani Jobyja.

"Uz ovo dodatno ulaganje, uzbuđeni smo što vidimo da Joby certificira svoje zrakoplove i prelazi na komercijalnu proizvodnju", rekao je Tetsuo "Ted" Ogawa, koji je potpisao ugovor kao operativni direktor u ime Toyota Motor Corporation. "Dijelimo Jobyjev stav da će održivo letenje biti ključno za ublažavanje današnjih stalnih izazova mobilnosti."

Toyotino dodatno ulaganje odražava kontinuirani cilj osnivačke obitelji Toyota Motor Corporation, počevši od Kiichira Toyode do današnjeg predsjednika Akia Toyode, da ostvare san o zračnoj mobilnosti za osobna ili dnevna putovanja kao dio svoje transformacije u tvrtku za mobilnost.

Od 2019., uz novčana ulaganja, Toyota ulaže vrijeme i ljudske resurse kako bi podijelila svoje znanje o Toyotinom proizvodnom sustavu putem planiranja procesa, razvoja proizvodnih metoda i dizajna alata. Toyotini inženjeri sada rade rame uz rame s Jobyjevim timom u Kaliforniji, a 2023. dvije su tvrtke potpisale dugoročni ugovor za Toyotu o isporuci ključnih komponenti za pogon i aktivaciju za proizvodnju Jobyjevih zrakoplova.

Toyotin odnos s Jobyjem započeo je početnim ulaganjem Toyota Ventures, Toyotine podružnice rizičnog kapitala u ranoj fazi koja istražuje i identificira disruptivne tehnologije i tvrtke za mogućnosti ulaganja i pruža podršku tvrtkama iz portfelja. Toyota Motor Corporation je nakon toga dovršila ulaganja u ukupnom iznosu od 394 milijuna dolara.

Dionice koje će se prodavati u ulaganju nisu bile, niti će biti, registrirane prema Zakonu o vrijednosnim papirima iz 1933., s izmjenama i dopunama ("Zakon o vrijednosnim papirima"), ili bilo kojem državnom ili drugom primjenjivom zakonu o vrijednosnim papirima, te se ne smiju nuditi ili prodani u Sjedinjenim Američkim Državama osim u skladu s stvarnom izjavom o registraciji ili primjenjivim izuzećem od zahtjeva za registraciju Zakona o vrijednosnim papirima i važećih zakona o vrijednosnim papirima države ili drugih jurisdikcija. Ovo priopćenje za tisak neće predstavljati ponudu za prodaju ili traženje ponude za kupnju ovih vrijednosnih papira, niti će biti bilo kakve prodaje ovih vrijednosnih papira u bilo kojoj državi ili drugoj jurisdikciji u kojoj bi takva ponuda, traženje ili prodaja bili nezakoniti prije registraciju ili kvalifikaciju prema zakonima o vrijednosnim papirima bilo koje takve države ili druge jurisdikcije.

O Jobyju
Joby Aviation, Inc. (NYSE: JOBY) kalifornijska je prijevoznička tvrtka koja razvija potpuno električni zračni taksi s vertikalnim uzlijetanjem i slijetanjem koji namjerava koristiti kao dio brze, tihe i praktične usluge u gradovima u okolici svijet. 

O Toyoti
Toyota (NYSE: TM), tvorac hibrida Prius i vozila na gorive ćelije Mirai, predana je izradi vozila za način na koji ljudi žive kroz naše marke Toyota i Lexus te izravno zapošljava više od 63.000 ljudi u Sjevernoj Americi (više od 49.000 u SAD-u).

Tijekom proteklih 65 godina, Toyota je sklopila gotovo 47 milijuna automobila i kamiona u Sjevernoj Americi u 12 proizvodnih pogona tvrtke. Do 2025. godine, 13. tvornica tvrtke u Sjevernoj Karolini počet će proizvoditi automobilske baterije za elektrificirana vozila.

Preko naših više od 1800 sjevernoameričkih zastupništava (gotovo 1500 u SAD-u), Toyota je 2023. prodala više od 2,6 milijuna automobila i kamiona (više od 2,2 milijuna u SAD-u), od čega su više od jedne četvrtine bila elektrificirana vozila (puna baterija, hibrid, plug-in hibrid i gorivne ćelije).

Izjave o budućnosti
Ovo priopćenje za tisak sadrži "izjave koje se odnose na budućnost" u smislu odredbi o "sigurnoj luci" Zakona o reformi sudskih sporova s ​​privatnim vrijednosnim papirima iz 1995., uključujući, ali ne ograničavajući se na, izjave u vezi s razvojem i performansama Jobyjevih zrakoplova, rastom Jobyjevog proizvodne mogućnosti, regulatorni izgledi, napredak i vrijeme; planirane operacije; poslovni plan, ciljevi, ciljevi i tržišna prilika; vremenski raspored i opći završetak ulaganja te očekivani iznos prihoda; te zadovoljenje uvjeta za financiranje investicije. Izjave koje se odnose na budućnost možete prepoznati po tome što se ne odnose isključivo na povijesne ili sadašnje činjenice. Ove izjave mogu uključivati ​​riječi kao što su "predvidjeti", "procijeniti", "očekivati", "projektirati", "planirati", "namjeravati", "vjerovati", "možda", "hoće", "trebao bi", "može imati ", "vjerojatno" i druge riječi i izrazi sličnog značenja u vezi s bilo kojom raspravom o vremenu ili prirodi budućeg poslovanja ili financijskog učinka ili drugih događaja. Sve izjave koje se odnose na budućnost podložne su rizicima i neizvjesnostima koje mogu uzrokovati da se stvarni rezultati bitno razlikuju od onih impliciranih u izjavama koje se odnose na budućnost. Među tim rizicima i neizvjesnostima su tržišni uvjeti, zadovoljenje uvjeta zatvaranja koji se odnose na svaku tranšu ulaganja i rizici koji se odnose na Jobyjevo poslovanje, uključujući one opisane u periodičnim izvješćima koje Joby s vremena na vrijeme podnosi Komisiji za vrijednosne papire i burzu. Joby možda neće izvršiti ulaganje opisano u ovom priopćenju za javnost i, ako je ulaganje izvršeno, ne može pružiti nikakva jamstva u vezi sa svojom sposobnošću učinkovite primjene prihoda od ulaganja ili uspjeha proširenog saveza između Jobyja i Toyote. Izjave koje se odnose na budućnost uključene u ovo priopćenje za tisak odnose se samo na datum ovog priopćenja za tisak, a Joby se ne obvezuje ažurirati izjave uključene u ovo priopćenje za tisak za naknadni razvoj događaja, osim ako to zahtijeva zakon.
www.global.toyota.com

Švicarski startup Sun-ways planira izgraditi pilot fotonaponski sustav od 18 kW između nosača 100 m linearnog dijela željezničke pruge u švicarskom kantonu Neuchâtel. Švicarski Savezni ured za promet (FOT) dao je dozvolu prvoj izmjenjivoj solarnoj elektrani u zemlji da se postavi na željezničku prugu.

Projekt razvija švicarski startup Sun-ways, koji planira započeti implementaciju sustava sljedeće godine, na 100 m linearnoj dionici željeznice 221 kojom upravlja transN, tvrtka za javni prijevoz kantona Neuchâtel.

Pilot sustav će se oslanjati na 48 panela od kojih će svaki imati izlaznu snagu od 380 W, a njihov će zajednički kapacitet biti 18 kW. Projekt će biti izgrađen po cijeni od 621.800 eura (685.920 dolara) i ubrizgat će energiju u lokalnu mrežu.

Lokalni dobavljač električne energije Viteos i DG-Rail, tvrtka specijalizirana za željezničke električne instalacije, bit će partner Sunwaysu u izgradnji projekta.

U ljeto 2023. godine, Savezni ured za promet prvotno je odbio zahtjev kao mjeru predostrožnosti jer nije imao nikakve tehničke reference o predloženoj tehnologiji.

Uz podršku industrijskih partnera, Sunways je pozvao dva profesora mehanike s Haute Ecole d'Ingénierie et de Gestion du Canton de Vaud (HEIG-VD) da izvrše neovisnu procjenu posebno dizajniranih prototipova. Zatim je Geste Engineering, švicarski stručnjak za velike željezničke inženjerske projekte, proveo tehničku i sigurnosnu analizu. Njegov je cilj bio pokazati da je sustav savršeno kompatibilan sa sigurnosnim kriterijima FOT-a, jer će pilot instalacija raditi na željezničkoj pruzi otvorenoj za željeznički promet.

"Kako rastu kontroverze oko postavljanja solarnih elektrana u Alpama, tehnologija Sunways mogla bi pružiti relevantan odgovor i potrebno povećanje proizvodnje električne energije na solarni pogon", rekli su iz tvrtke. "Doista, iskorištava neiskorišteni prostor bez ometanja prometa vlakova ili održavanja i pregleda na tračnicama."

Tvrtka je objasnila da se solarni moduli mogu instalirati ručno ili mehanički pomoću željezničkog stroja koji je posebno dizajnirao Scheuchzer SA, stručnjak za održavanje željeznica, koji je rekao da može instalirati do 1000 m2 solarnih panela dnevno. Osim toga, solarna elektrana se može ukloniti i ukloniti kako bi se omogućili radovi na održavanju.

Ovlaštenje koje je izdao OFT podliježe nekoliko tehničkih uvjeta uključujući onaj koji se odnosi na niz dodatnih testova i mjerenja koja se trebaju provesti tijekom provedbe pilot projekta. Očekuje se da će to osigurati da neće biti štetnih utjecaja na željezničku infrastrukturu.

Slično tome, provest će se testovi uklanjanja i ugradnje kako bi se pokazalo da je pilot instalacija Sunwaysa savršeno prilagođena ograničenjima koja se odnose na radove održavanja i rad pruge. Ovi testovi će se provoditi pod nadzorom RM voie ferrée, tvrtke specijalizirane za inspekcije i sigurnost željeznice.
www.pv-magazine.com

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio je novi javni poziv za poticanje ugradnje fotonaponskih elektrana u obiteljskim kućama. Predmet Javnog poziva za poticanje ugradnje fotonaponskih elektrana u obiteljskim kućama (EnU-2/24) je neposredno sufinanciranje projekata ugradnje fotonaponskih elektrana za proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju u postojećim obiteljskim kućama. Fotonaponske elektrane mogu biti postavljene na postojeće obiteljske kuće ili na postojeće pomoćne građevine uz obiteljsku kuću.

Za sufinanciranje su prihvatljive isključivo fotonaponske elektrane koje su ugrađene i puštene u pogon u razdoblju od 1. siječnja 2023. godine do 29. prosinca 2023. godine, stupnja korisnog djelovanja ugrađenih fotonaponskih sunčanih modula najmanje 18%.

Postojeća obiteljska kuća u smislu Poziva je zgrada:
• koja je izgrađena temeljem građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta sukladno Zakonu o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19) i svaka druga koja je navedenim ili posebnim zakonom s njom izjednačena,
• u kojoj je više od 50% bruto podne površine namijenjeno za stanovanje i
• koja zadovoljava jedan od dva navedena uvjeta:
− ima najviše 3 (tri) stambene jedinice,
− ima građevinsku bruto površinu manju ili jednaku 600 m2.

Ciljevi i očekivani učinci
Ovim Pozivom osigurava se provedba članka 4. stavka 5. Zakona o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije („Narodne novine“ broj 71/23) i mjere OIE-3 Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana Republike Hrvatske za razdoblje od 2021. – 2030. „Poticanje korištenja OIE za proizvodnju električne i toplinske energije“.
Cilj Poziva je povećanje proizvodnje energije i udjela OIE u ukupnoj potrošnji energije te posljedično smanjenje emisije stakleničkih plinova. Procjenjuje se da će provedbom Poziva biti sufinancirano oko 1000 ugrađenih fotonaponskih elektrana.
Očekivani učinci provedbe Poziva su godišnja ušteda energije od 0,02855 PJ i smanjenje emisije od 1.250,00 t CO2.
Sukladno Pravilniku o sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije („Narodne novine“ broj 98/21, 30/22 i 96/23) nositelj ušteda koje će biti ostvarene provedbom ovog Poziva je Fond.

Korisnici sredstava
Korisnici sredstava u smislu ovog Poziva su fizičke osobe – građani, vlasnici ili suvlasnici obiteljske kuće koji su u trenutku puštanja fotonaponske elektrane u pogon imali prebivalište3 na adresi i mjestu kuće.
Fizičke osobe – građani koji na adresi i mjestu obiteljske kuće obavljaju gospodarsku djelatnost nisu korisnici sredstava Fonda u smislu ovog Poziva.
Prijavitelji koji su ostvarili pravo na sredstva Fonda po prethodno provedenim dodjelama sredstava za sufinanciranje predmeta Poziva ne mogu ostvariti pravo na sredstva po ovom Pozivu.

Korisnici sredstava Fonda u smislu ovog Poziva nisu fizičke osobe koje:
• imaju dospjelih nepodmirenih i/ili nereguliranih dugovanja prema Fondu,
• ne ispunjavaju sve preuzete ugovorne obveze na temelju prijašnjih dodjela
sredstava za sufinanciranje projekata od strane Fonda pravovremeno i u
potpunosti.

Sredstva Fonda
Ukupno raspoloživ iznos sredstava Fonda po ovom Pozivu je 4.880.000,00 eura.
Fond će po ovom Pozivu dodjeljivati sredstva donacija sukladno Pravilniku o uvjetima i načinu dodjeljivanja sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te kriterijima i mjerilima za ocjenjivanje zahtjeva za dodjeljivanje sredstava Fonda („Narodne novine“ broj 88/24) (u daljnjem tekstu: Pravilnik).

Sredstva se dodjeljuju u visini od 600 eura po kW nazivne snage4 ugrađene fotonaponske elektrane, a najviše do 50% opravdanih troškova Projekta.

Prihvatljivi i opravdani troškovi
Prihvatljivi i opravdani troškovi po ovom Pozivu su troškovi izvođenja radova, što uključuje nabavu i ugradnju sustava i opreme, kako slijedi:
• fotonaponski sunčani moduli, njihovi nosači (potkonstrukcija), pretvarači (inverteri), DC i AC razvod,
• regulacijska, mjerna i oprema za prikupljanje i prikazivanje podataka,
• oprema obračunskog mjernog mjesta,
• ostala oprema za pravilan rad sustava,
• građevinski radovi nužni za ugradnju prethodno navedene opreme (kabelski prodori, betoniranje postolja i sl.),
• gromobranska instalacija FN elektrane.

Opravdani su isključivo troškovi nastali u razdoblju od 1. siječnja 2023. godine do 29. prosinca 2023. godine. Radi izbjegavanja dvostrukog financiranja prihvatljivih troškova prilikom prijave na Javni poziv, prijavitelji su dužni voditi računa da za prijavljeni projekt nisu ostvarili pravo na bespovratna sredstva iz drugih javnih izvora financiranja, na način da ukupan iznos odobrenih sredstava iz svih javnih izvora ne čini 100% prihvatljivih i opravdanih troškova. Fond opravdanost troškova utvrđuje uvidom u Potvrdu za trajni pogon, račune izvođača radova te prijavni obrazac.

Europski Zeleni plan već daje opipljive koristi svim Europljanima. Ključno je ubrzavanje prelaska na prijevoz s nultom emisijom ugljika.

Postalo je klišej tumačiti rezultate lipanjskih izbora za Europski parlament kao odbacivanje Europskog zelenog plana i politika povezanih s njim. To je i pogrešno: u svojim političkim smjernicama za sljedeću Europsku komisiju predsjednica Ursula von der Leyen ponovno je potvrdila svoju predanost Zelenom planu, rekavši: “Moramo i ostat ćemo na putu prema svim našim ciljevima”.

To je pravi pristup. Europljani žele održiviju budućnost, a Zeleni plan nužan je i vrlo koristan prvi korak. Primjerice, očekuje se da će zabrana prodaje automobila na benzinski i dizelski pogon u Europskoj uniji, koja će stupiti na snagu 2035., donijeti značajne zdravstvene koristi i poboljšati stotine tisuća života godišnje. Štoviše, ovaj će rok vjerojatno ubrzati usvajanje električnih vozila (EV).

Iako se tvrdi da bi rok 2035. trebalo ukinuti, to bi potaknulo nesigurnost potrošača i narušilo zelenu tranziciju. Umjesto toga, EU bi se trebao usredotočiti na poticanje većeg broja potrošača – pravim poticajima i pod konkurentnim uvjetima – da odaberu električna vozila umjesto motora s unutarnjim izgaranjem. To bi zauzvrat osiguralo da rabljena električna vozila budu dostupna po pristupačnim cijenama do trenutka kada zabrana stupi na snagu.

Obmanjujuće tvrdnje
Nažalost, obmanjujuće tvrdnje o nepopularnosti zelenih politika već su dovele do povlačenja zakonodavstva usmjerenog na prepolovljenje upotrebe pesticida u cijelom EU-u do 2030. Slično tome, institucije EU-a povukle su neke od klimatskih zahtjeva koje poljoprivrednici moraju ispuniti kako bi dobili subvencije u okviru Zajedničke poljoprivredne politike EU-a.

Usporavanje zelene preobrazbe EU-a naštetilo bi potrošačima. Zapravo, suprotno uvriježenom mišljenju, ankete koje su provele Europska organizacija za zaštitu potrošača (BEUC) i 44 neovisne skupine potrošača unutar naše mreže pokazuju da su Europljani željni prihvatiti održiviji način života.

No, kako pokazuje istraživanje BEUC-a iz 2023., iako većina europskih potrošača želi smanjiti svoj utjecaj na okoliš, često se osjećaju izgubljeno u labirintu obmanjujućih zelenih tvrdnji i oznaka, što naglašava potrebu za pouzdanim izvorima informacija. Istraživanje je otkrilo da većina potrošača vjeruje da bi tvrtkama koje zagađuju okoliš trebalo zabraniti iznošenje bilo kakvih tvrdnji o okolišu. Jasno je da je za ostvarenje punog potencijala Zelenog plana potrebno zadovoljiti potražnju potrošača za istinski održivim proizvodima. Promjena putanje sada bi ugrozila ovaj napredak.

Iako još uvijek ima puno posla, moramo priznati da Zeleni plan već koristi europskim potrošačima. Dvije njegove ključne komponente – pravo na popravak i ekološki dizajn za održive proizvode – namijenjene su produljenju dugovječnosti i učinkovitosti proizvoda, čime se smanjuju troškovi za potrošače.

To je posebno važno za potrošače s niskim prihodima jer se Europa i dalje bori s trajnom krizom troškova života. U 2022., kako su cijene energije naglo porasle, skupine potrošača otkrile su da energetski najučinkovitiji uređaji mogu kućanstvima uštedjeti do 2450 eura na godišnjim računima za energiju.

Čak i u “normalnijim” vremenima, kada se cijene energije vraćaju na razumnije razine, europska kućanstva mogu uštedjeti između 650 i 1800 eura svake godine na računima za energiju zahvaljujući ekološkom dizajnu i označavanju energetske učinkovitosti. Kako bi ublažio visoke troškove energije, EU je donio i pravila kojima se oni koji ne mogu platiti račune štite od isključivanja struje ili plina.

Isto tako, dobro osmišljene politike poput strogih standarda EU-a za emisije automobila već su poboljšale kvalitetu zraka u gradovima diljem bloka, povećale učinkovitost vozila i utrle put zonama čistog zraka.

Međutim, poticanje zelenog, prosperitetnog gospodarstva dugoročan je projekt koji iziskuje dodatno zakonodavstvo i očuvanje postojećih mjera kako bi se potrošači usmjerili prema održivijim izborima. Primjerice, kako bi promicali održive i zdrave prehrambene opcije, tvorci politika moraju osigurati da i domaća i uvezena roba ispunjavaju zahtjeve EU-a za proizvode i da su sporazumi o slobodnoj trgovini usklađeni sa standardima i vrijednostima koje utjelovljuje Zeleni plan.

Ukorijenjeni interesi
Ključno je ubrzavanje prelaska na prijevoz s nultom emisijom ugljika. Na tržištu kojim dominiraju velika i teška vozila, rastuća potražnja za manjim, učinkovitijim i pristupačnijim električnim vozilima među potrošačima s niskim i srednjim primanjima stvara jedinstvenu priliku za domaće proizvođače.

Kako bi ti automobili bili dostupni većem broju ljudi, poboljšanje tržišta rabljenih automobila također bi trebalo biti prioritet. To se može postići postavljanjem obvezujućih ciljeva za vozila s nultim emisijama na razini EU-a za velike korporativne vozne parkove (koji će na tržište rabljenih vozila stići mnogo brže od automobila u privatnom vlasništvu).

Osim puštanja na ceste čistih automobila, europski tvorci politika moraju razviti strategiju javnog prijevoza koja će putovanje vlakom unutar i između država članica učiniti jeftinijim i praktičnijim.

Potrošači također žele – i zaslužuju – mogućnost ulaganja svoje ušteđevine na načine koji doprinose zelenijoj budućnosti. Zasad ne postoje minimalni zahtjevi da se investicijski proizvod nazove “zelenim” ili “održivim”, što dovodi do manipulativnog zelenog marketinga. Uvođenjem jasnih zahtjeva u okvir EU-a za održivo financiranje, tvorci politika mogli bi pomoći potrošačima da svojim ulaganjima ostvare značajan učinak i time mobiliziraju privatni kapital za potporu dekarbonizaciji.

Troškovi dekarbonizacije europskog gospodarstva, iako značajni, blijede u usporedbi s troškovima klimatskog nedjelovanja. EU već ima poteškoća s obeštećenjem poljoprivrednika za gubitke usjeva uzrokovane sušom, obnovom infrastrukture oštećene razornim poplavama i borbom protiv godišnjih šumskih požara koji pustoše južne regije.

Naravno, za postizanje pravedne zelene tranzicije bit će potrebna javna potpora ugroženom stanovništvu u njegovoj prilagodbi održivijem gospodarstvu. Međutim, mnoge politike Zelenog plana koje su već na snazi pružaju opipljive gospodarske i zdravstvene koristi koje izravno rješavaju najhitnije probleme potrošača.

Ograničavanje ambicija Europe da postigne istinski održivu tranziciju poslužilo bi samo ukorijenjenim interesima koji namjeravaju blokirati potrebne reforme. Ideja da su potrošači ravnodušni prema pitanjima okoliša ili da djelovanje u području klimatskih promjena sprječava tvorce politika da se bave drugim pitanjima duboko je pogrešna. Kako bi se olakšala strukturna transformacija potrebna za izgradnju održive i prosperitetne budućnosti, potrebno je provesti i ojačati Europski zeleni plan.
www.poslovni.hr

Moderne EV baterije mogu trajati do 20 godina što je duže od očekivanog vijeka samog automobila. Rezultati nove analize pokazuju da su se baterije za EV značajno poboljšale te da propadaju u prosjeku za 1,8 posto godišnje, stoji u novom izvještaju o ispravnosti baterija.

Suprotno uvriježenom mišljenju, nova studija otkriva da većina baterija može nadživjeti vijek trajanja samih električnih vozila. Novi uvidi temelje se na nedavno ažuriranoj analizi degradacije baterija EV-a koju je kanadska telematička tvrtka Geotab prvotno provela 2019. Naime, Geotab je prije pet godina izvijestio da se EV baterije degradiraju prosječnom stopom od 2,3 posto godišnje, što se u to vrijeme smatralo "iznenađujuće dobrim".

Rezultati ove nove analize pokazuju da su se baterije za EV u međuvremenu značajno poboljšale, propadajući u prosjeku za 1,8 posto godišnje. To znači, navodi Geotab, da bi uz novu opaženu stopu degradacije baterije za EV mogle trajati i punih 20 godina.

Faktori propadanja
“Brojni čimbenici određuju životni vijek baterije električnog vozila, ali u prosjeku, EV baterije će trajati duže od korisnog vijeka trajanja njihovog vozila, posebno ako vozači slijede najbolju praksu punjenja i vožnje”, stoji u izvješću o ispravnosti (State of Health, SOH) EV baterija. Sve baterije tako imaju 100-postotni SOH start i postupno gube kvalitetu. Iako se propadanje čini uglavnom linearno, baterije obično doživljavaju početni pad, nakon čega slijedi sporiji pad i značajnije smanjenje na kraju životnog vijeka. Faktori poput klime, upotrebe i načina punjenja utječu na dugovječnost baterije, stoji u izvještaju Geotaba.

Utjecaj klime na trajanje EV baterije
Koliko temperature utječu na EV baterije? Hoće li EV u Arizoni imati drugačiji vijek trajanja baterije od istog automobila koji se vozi u Norveškoj? Istraživači Geotaba grupirali su vozila na temelju klimatskih uvjeta: onih koji voze u umjerenoj klimi gdje je manje od pet dana godišnje temperatura viša od 27°C ili ispod -5°C i onih koji voze u vrućim klimatskim uvjetima gdje se temperatura više od pet dana godišnje penje iznad 27°C. Mjerenja su pokazala kako vozila u vrućim klimatskim uvjetima pokazuju značajno bržu stopu pada od onih koja su se vozila u umjerenim klimatskim uvjetima.

Hlađenje tekućinom ili zrakom?
Topla klima i česta upotreba brzog punjenja istosmjernom strujom (DCFC) značajno ubrzavaju razgradnju. Baterijski sustavi hlađeni tekućinom, poput onih u Teslinim modelima, općenito rade bolje od sustava hlađenih zrakom, kakav se na primjer nalazi u Nissanu Leaf. Električna vozila koja se puno koriste pritom se ne troše brže od onih s malom upotrebom, pod uvjetom da se poštuje dnevni raspon.

Usporedba punjača
Isto tako, primjećuje Geotab, baterije koje se pune punjačima razine 2 - dakle u namjenskim stanicama za punjenje koje isporučuju izmjeničnu struju (AC) i imaju izlaznu snagu između 3,4 kW - 22 kW - razgrađuju se sporije od onih koje se pune punjačima razine 1, odnosno putem standardne ​​utičnice. Očekuje se da će većina baterija za električna vozila trajati dulje od životnog vijeka vozila, često zadržavajući više od 80 posto svoje prvotne ispravnosti nakon 12 godina.
www.bug.hr

Geotermalni projekti postaju ključni za postizanje energetske neovisnosti Republike Hrvatske. Potencijali u Panonskom bazenu premašuju kvalitetu izvora u odnosu na prosjek EU.

Geotermalna će se energija u sljedećih nekoliko tjedana naći ponovno u fokusu energetskog sektora u sklopu skore javne rasprave o dodjeli kvota za premijske geotermalne ugovore i referentnu premijsku cijenu električne energije u Republici Hrvatskoj.

Prilika je to za podsjetiti se na mogući značaj tog dijela energetskog sektora za energetsku i klimatsku strategiju u bližoj budućnosti, ali i upozoriti na nekoliko izazova s kojima se susreću investitori u ovaj oblik obnovljive energije.

Uslijed preispitivanja energetske strategije Europske unije zbog geopolitičkih izazova, koji su inicirani procesom deglobalizacije svijeta, s pripadajućim neuralgičnim točkama u Ukrajini, Bliskom istoku, Arktiku i Južnom kineskom moru, pitanja poput energetske neovisnosti, održivosti i dostupnosti energenata postaju prioritet.

U tome je geotermalna energija, kao obnovljiv i stabilan izvor energije jedan od značajnijih sastojaka, osobito kada govorimo o postizanju nultih emisija ugljičnog dioksida kroz smanjenje korištenja fosilnih goriva, poglavito u toplinarstvu i proizvodnji električne energije.

Hrvatski geotermalni potencijali, osobito izraženi u Panonskom bazenu izuzetno su kvalitetni te značajno premašuju kvalitetu geotermalnih izvora u odnosu na prosjek kvalitete takvih izvora u Europskoj uniji. Osim toga, Hrvatska ima još jednu komparativnu prednost, a to je dostupnost podataka potencijalnim investitorima.

Jer, za razliku od konkurentnih zemalja Europske unije, gdje ili ne postoje (tj. predstoji obavljanje snimanja geotermalnih potencijala) ili su karte geotermalnih potencijala u vlasništvu pojedinih kompanija, investitora na tržištu, u nas postoje temeljiti podaci u vlasništvu javne institucije – Agencije za ugljikovodike (AZU).

Samo jedna elektrana
Ova agencija predviđa kako bi sedam postojećih eksploatacijskih polja i 28 potencijalnih istražnih polja moglo privući nešto manje od pola milijarde eura investicija u Republiku Hrvatsku. Međutim, kako to obično u Hrvatskoj biva, između potencijala i ostvarenja ispriječe se izazovi i prepreke, koje ilustrira činjenica kako je, uz sve spomenute prednosti koje Hrvatska u ovom sektoru objektivno ima, do sada izgrađena samo jedna geotermalna elektrana. Ona u Velikoj Cigleni.

Kako su Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA), koja približno dvije godine kasni s određivanjem cijene priključenja elektrana na mrežu, i Hrvatski operator tržišta energije (HROTE), koji poslovično kasni u objavljivanju natječaja, čime pridonosi nejasnoćama i neizvjesnosti na tržištu, dio problema, također smo nekoliko puta upozoravali.

Kao i na administrativni nered. Poput sporog prilagođavanje prostornih planova, sporo ishođenje rješenja o prihvatljivosti za okoliš, neuređene zemljišne knjige te njihova neusklađenost s katastrom.

Osim tih regulatornih šlampavosti, ono što se pokazuje kao ključni problem za investitore u ovome trenutku jest nedostatak definiranih kvota za premijske ugovore i referentna cijena električne energije, što bi investitorima osiguralo prijemčivost onima koji bi ih financijski pratili. Financijski je sektor bez kvota i jasnog regulatornog okvira za privlačenje investicija nesklon odobravati financijske instrumente.

Kod geotermalnih investicija je to značajnije zato što se, za razliku od drugih dijelova sektora obnovljive energije, za točno mjerenje potencijala moraju izvršiti konkretne investicije u istražne bušotine, koje dostižu iznose dvoznamenkastog broja milijuna eura. I to sve prije nego li počne gradnja elektrane.

Neslužbene informacije govore kako će prijedlog resornog ministarstva iznositi nešto manje od 70 MW kvota, što je sigurno veliki napredak u odnosu na ranijih 20, ali značajno premali broj u odnosu na iskazne interese vrlo ozbiljnih investitora u hrvatski geotermalni sektor, koji računa na proširenje kvota barem na 150 MW, što bi bio minimum za postojeće potencijale za proizvodnju električne energije u nas. Pogotovo ako osvijestimo činjenicu kako će značajan dio za sada predložene kvote, približno 15 posto, otpasti na Veliku Ciglenu.

Manje regulatornih prepreka
Smanjenje regulatornih i administrativnih prepreka na minimalnu razinu, omogućavanje investitorima pristupanje financijskim polugama, ali i institucionalno smanjenje rizika za privlačenje investicija, bilo bi značajan iskorak nove postave Vlade Andreja Plenkovića kako u smjeru unapređenja hrvatske energetske strategije, tako i dokaza predanosti europskim politikama.

Sukladno Izvještaju o geotermalnoj energiji, poljskog zastupnika u Europarlamentu, Zdzislawa Krasnodebskog, koji je usvojen u jesen prošle godine. U njemu je geotermalna energija označena ključnom za dostizanje niskougljične EU do sredine stoljeća. S druge strane, istraživanje i eksploatacija geotermalne energije predstavljaju stratešku prednost za unaprjeđenje energetske neovisnosti i smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima.

Osim pokretanja gospodarskog rasta i stvaranja novih radnih mjesta, Hrvatska se može pozicionirati i kao ključni igrač u geotermalnom ‘know-howu’, vrlo slično kao što je to bilo u istraživanju ugljikovodika u nesvrstanom bazenu u prošlom stoljeću.

Na kraju, nimalo nevažan argument. Deglobalizacija je proizvela trgovinske sukobe, najbolje vidljive u carinama na visokotehnološku robu, poput čipova. U geotermalnom sektoru Europe, pa tako i među investitorima u Hrvatsku, dominiraju tehnologije globalnoga zapada.
www.poslovni.hr

Končar je u Berlinu na najvećem svjetskom sajmu transportne industrije predstavio novi baterijski i mjerni vlak. Končar, koji tradicionalno u rujnu nastupa na najvećem svjetskom sajmu transportne industrije, berlinskom InnoTransu, po prvi put u povijesti predstavio je čak dva svoja vlaka - baterijski i mjerni, izvijestili su u srijedu iz te kompanije.

Sajam, koji se održava od 24. do 27. rujna, ove godine se održava na 200.000 četvornih metara izložbenog prostora u 42 izlagačke hale te na 3.500 metara tračnica okuplja više od 2.900 izlagača iz 59 zemalja. Kao odgovor na rastuću potrebu za elektrifikacijom javnog prijevoza i stvaranjem održivije urbane mobilnosti, Končar je u sklopu vanjskog izložbenog prostora premijerno predstavio svoj najnoviji baterijski motorni vlak (BMV), u sklopu kojeg je, odmah nakon svečanog otvaranja sajma, održao i posebnu prezentaciju za stručnu javnost.

Na vanjskim se prostorima istaknuo i mjerni vlak, navode iz te kompanije, koji je InnoTrans stigao ravno iz pogona KONČAR – Električnih vozila, a po svom će povratku u Hrvatsku značajno doprinijeti operativnim mogućnostima domaćeg kupca, HŽ Infrastrukture.

"Veliko nam je zadovoljstvo svjetskoj javnosti predstaviti svoje najnovije tehnološke iskorake koji će zasigurno uvelike oblikovati budućnost transportne industrije u Hrvatskoj, a nadamo se i šire. Navedeni iskoraci prije svega su rezultat samostalnog razvoja te predanog rada naših stručnjaka", istaknuo je Josip Ninić, predsjednik Uprave Končar – Električnih vozila.

Končarevi baterijski vlakovi namijenjeni su širini kolosijeka od 1.435 mm i najvećoj dopuštenoj brzini od 120 km/h, a odlikuje ih dvodijelna kompozicija koja sadrži 102 sjedeća mjesta te ukupni kapacitet za 216 putnika. Pogonske baterije smještene su na krovu vozila, rađene su na bazi litijske NMC tehnologije i kapaciteta su energije od 736 kWh.

"Zahvalni smo našem dugogodišnjem partneru, HŽ Putničkom prijevozu, na besprijekornoj dugogodišnjoj suradnji u sklopu koje ćemo uskoro isporučiti upravo nove baterijske vlakove, poput ovog izloženog na InnoTransu. Njihovo prepoznavanje Končara kao inovativnog partnera za napredna rješenja u zelenoj tranziciji posebno nam je važno kako bismo na domaćim referencama gradili uspješan nastup na cjelokupnom tržištu EU-a", rekao je između ostalog Gordan Kolak, predsjednik Uprave Končara.
www.novac.jutarnji.hr