Hidroelektrana Trapisti 1899.
Subota, 29 Travanj 2017 22:51

Hidroelektrana Trapisti 1899.

Hidroelektrana u Trapistima kod Banjaluke postaje muzej. Elektrokrajina razvija ideju da hidroelektrana u Trapistima, nadomak Banjaluke, postane muzej, izjavila je to Seka Kuzmanović, direktor Elektrokrajine, na obilježavanju 70 godina ovog poduzeća. Dodala je da su na izložbi koju su priredili u čast 70 godina poduzeća predstavili idejno rješenje kako treba da izgleda. Zadali smo sebi rokove da do jeseni ove godine napravimo projekt, sad je to u fazi idejnog rješenja, a kad budemo imali taj projekt, onda ćemo morati osigurati i financijska sredstva – rekla je Kuzmanović. Inače, Hidroelektrana Delibašino selo, izgrađena je na Vrbasu prije 117 godina i jedna je od prvih elektrana na Balkanu i u Europi. Sve zasluge njene izgradnje 1899. pripadaju redovnicima franjevačkog samostana Trapisti, po kojima je to banjalučko naselje i dobilo naziv. Zahvaljujući ovoj hidroelektrani Banjaluka je bila među prvim gradovima koji su dobili struju, a prema podacima povjesničara bilo je to osam godina prije Zagreba.
energis.ba

 

HD MHE TRAPISTI 750 1


Banjaluka: Propada najstarija hidroelektrana na Balkanu
Najstarija hidroelektrana na Balkanu propada. Otkako nema starog visećeg mosta kod Vitaminke, putnici sve češće prolaze pokraj stare i oronule zgrade. Mnogi i ne znaju da je u Banjaluci zahvaljujući tom mjestu, prvi put zasijala sijalica. Slike pokazuju da je cijeli kraj ličio na grad iz bajke. Mjesto koje je nekada osvjetljavalo grad na Vrbasu, danas je potpuno u tami, a mnogi građani ni ne znaju povijest ovog objekta, koji se nalazi u Trapistima, označen samo sa Slatinska 1. Nažalost, nije u funkciji pedeset godina. Sve zasluge njene izgradnje 1899. pripadaju redovnicima franjevačkog manastira Trapisti, po kojima je to banjalučko naselje i dobilo naziv. “Grade branu, najprije drvenu. Kad su vidjeli da je ta turbina premala, kupuju onda jaču turbinu od 300 konjskih snaga. Nakon toga je grad već počeo dobijati struju i šira gradska okolina. Ta brana je nažalost i pukla 1913, pa trapisti grade nakon toga betonsku branu”, rekao je Ivica Božinović, profesor povijesti religija. Ni unutra ništa bolja slika. Zarđali ostaci turbina, pivskih flaša i izlučevina. U “Elektrokrajini” kažu da je postojala ideja da se hidroelektrana pretvori u muzej. “To bi bio muzej stalne postave, svih postrojenja i uređaja koji su pokazali početak elektrifikacije na ovom području. To su neke ideje, a nadležna tijela ‘Elektrokrajine’ će u narednom periodu to razmotriti i iduće godine ćemo moći dati više detalja”, izjavio je Predrag Klincov, portparol “Elektrokrajine” Banjaluka. Dok se ne razmotri ideja i ne dobiju potrebne dozvole od nadležnih, u doba rekonstrukcija, zgrada će i dalje da privlači pažnju barem svojim neuglednim izgledom.
energis.ba

HD MHE TRAPISTI 750 2

Ruinirana hidrocentrala čeka rekonstrukciju
Hidrocentrala na Vrbasu u Delibašinom selu, izgrađena 1899. godine, bila je prva na Balkanu i isporučivala u Banju Luku struju, a danas je to ruinirani objekt, koji treba da bude obnovljen. Zato smo i tražili da se vrati u okvire samostana Marija Zvijezda u Trapistima, čije je nekad bila vlasništvo. Tako priča direktor Katoličke gimnazije u Banjoj Luci Ivica Božinović. Prema njegovim riječima, hidrocentrala je u funkciji bila većim dijelom 20 vijeka. Ostalo je zapisano da je najprije bila napravljena drvena brana na Vrbasu i postavljene turbine jačine 60 KS. Zahvaljujući struji iz hidrocentrale samostan Marija Zvijezda je bio sav osvijetljen i to je privlačilo pažnju ostalih mještana Banje Luke. Inače u gradu su prve sijalice zasvijetlile 27. marta 1899. godine, osam godina prije nego u Zagrebu - naglašava Božinović. Još ističe da je od 1902. godine počela šira elektrifikacija grada. Naprije je uprava željeznica tražila da struja iz Trapista obasjava dva kolosijeka, zgradu uprave na Predgrađu i radionicu. Kada je to napravljeno, mještani su dolazili i tražili da se osvijetle njihova domaćinstva. Nedugo zatim struja je stigla i do njihovih kuća - rekao je Božinović. On priča da je hidrocentrala u nekoliko navrata rekonstruirana, jer je nabujali Vrbas znao da odnese branu, a stradala je u zemljotresu, požarima. Nemamo točnih podataka, ali čini mi se da je hidrocentrala bila u upotrebi do sredine osamdesetih godina prošlog vijeka. Od tada pa do danas ne radi. Posljednje dva desetljeća to je napušten objekt, koji kvari sliku tog dijela grada, odnosno Delibašinog sela i Trapista - kaže Božinović. Kako naglašava, taj objekt bi, ako ne može da bude u funkciji proizvodnje struje, trebalo pretvoriti u muzej. Ipak je to bila prva hidrocentrala na Balkanu. Sa samostanom Marija Zvijezda mogla bi da bude dio turističke ponude Banje Luke, koji bi, vjerujem, posjećivali turisti - dodao je Božinović. Stariji stanovnici Delbašinog sela i Trapista ističu da je žalosno što su objekt hidrocentrale i brana danas u jadnom stanju. Administrativna služba Banje Luke ili "Elektrokrajina", pošto nisam siguran u čijem je vlasništvu danas taj objekat, treba da se potrude i obnove jedan od najstarijih objekata na području grada. To je sada svratište za skitnice, lica sumnjivog morala, pse lutalice... Oronula fasada je išarana grafitima raznih sadržaja, koji taj objekt čine još strašnijim. Strah me je i da prođem pored njega. Jedini koji su čestiti, a svrate u hidrocentralu, su ribolovci, koji tu još uvijek hvataju krupnu ribu - kaže mještanin Trapista Mirko Jakovljević. Svi se slažu u jednom da hidrocentralu u Trapistima treba obnoviti. U Administrativnoj službi grada ističu da hidrocentrala nije u njihovoj nadležnosti. Bez obzira na to hidrocentrala u Delibašinom selu treba da bude obnovljena - priopćeno je iz Odsjeka za odnose sa javnošću Administrativne službe grada.
www.glassrpske.com

HD MHE TRAPISTI 750 3

115 godina od prve sijalice u Banjaluci
Banjaluka danas obilježava značajan datum - 115 godina od prve električne sijalice u ovom gradu. Aktivirana je zahvaljujući redovnicima trapističkog samostana "Marija Zvijezda" koji su na ovo područje došli 1869. godine, prenosi RTRS. Sve do pojave redovnika Franca Pfanera, koji se sa nekoliko sabraće doselio u Trapiste. Trapisti su izgradili manastir "Mariju Zvijezdu", siranu, pivaru, radionice, štampariju...i donijeli prvu sijalicu, kakvu danas poznajemo, u Banjaluku. Slavko Podgorelec, autor serijala „Medaljoni u vremenu“ Radija Republike Srpske, kaže da je prva žarulja na ovom prostoru upaljena je 27. marta 1899. u samostanu Trapisti. Kako? Tako što je pater Dominik Asfalg iz Beča poručio jednu parnu mašinu koja je trebala da služi za potrebe suknare. "Njemu je odmah kliker upalio, on je onda shvatio da bi se uz tu parnu mašinu, taj lokomobil, mogao prikačiti i generator, kojim su se počeli punitio akumulatori, iz kojih su zapaljene prve električne žarulje u samostanu Trapist", priča Podgorelec. "Medaljoni u vremenu" inicirali su 2009. godine obilježavanje jubileja- 110 godina od paljenja prve električne sijalice. Uz podršku Gradske uprave Banjaluke i medijskim pokroviteljstvom naše medijske kuće, simbolično je upaljena sijalica u Gospodskoj ulici koja je to veče bila u potpunom mraku. Da se vratimo u 1899, prekretnicu industrijskog razvoja Banjaluke, ali i ovog dijela Balkana, najzapadnijeg dijela tadašnje Turske carevine – Rumelije. Prve banjalučke sijalice osvjetljavale su prostore i industrijske pogone - pivaru, siranu, tvornice tekstila i makarona, mlin ogromnog katoličkog samostana i bližu okolinu na desnoj obali Vrbasa. Potom će "struja preskočiti rijeku" i osvijetliti industrijsku koloniju i željezničku stanicu, a tri godine kasnije sa banjalučkih gradskih ulica istisnuti petrolejske fenjere i zagospodariti javnom rasvjetom. "Već u novembru iste godine instalirane su prve turbine ili čigre na hidroelektranu na Vrbasu u Trapistima, pojačana je snaga i već tri godine kasnije struje je stigla do Banjalučke željezničke stanice u predgrađu. Osvjetljena su oba kolosijeka i zgrada željezničke stanice", priča Slavko Podgorelec. Industrijska renesansa krunisana je izgradnjom hidrocentrale na Vrbasu. O njenom značaju najbolje svjedoči podatak da je, od većih gradova u regionu, Banjaluka aktivirala električnu sijalicu punih osam godina prije Zagreba, koji ovo dostiže (tek) 1907. godine, kada električna energija stiže iz gradske "Munjare". „Što se tiče ovog dijela regije, dakle BiH, mislim da smo tu prvi. Hrvati su ispred nas, u Јaruzi koji mjesec nakon o tvaranja Tesline Hidrocentrale na nijagarinim vodopadima, oni su već imali malu hidrocentralu u tom,ajde da kažemo, mjestašcetu", zaključuje Podgorelec. Ovo je još jedan "medaljon" u nizu sličnih koji Banju Luku označavaju kao centar "orijentalne Europe" odnosno grad "europskog Orijenta" – prostor pozitivnog ispreplitanja tradicionalnog i modernog.
www.nezavisne.com

HD MHE TRAPISTI 750 4

Kako je struja "ušetala" u Banjaluku
Opat Dominik naslijedio je od svojih predšasnika čitav niz industrijskih i obrtničkih postrojenja. Zgrade u kojima su bila smještena s vremenom su, radi brzine gradnje, postale trošne i zahtijevale su znatna sredstva za održavanje. Osim toga, vremena su se promijenila. Pojavila se konkurencija na tržištu s kojom se valjalo na adekvatan način nositi. Bio je svjestan da ukoliko želi namaknuti sredstva za sirotište, Dom naučnika, karitativna djela, kao i za izdržavanje svoje brojne zajednice, treba ulagati u modernizaciju zgrada i postrojenja.

Pivovara i nova suknara
Trapisti su 6. lipnja (juna) 1894. registrirali industrijsku proizvodnju piva u Okružnom sudu u Banjaluci. U jesen te godine poduzeše pripremne radove za izgradnju nove pivovare po nacrtima koje je izradio g. Prunner, upravnik pivovare u Puntiganu. Glavni radovi započeše u lipnju (junu) 1895. godine. Željeli su svakako do zime zgradu staviti pod krov. No, 14. rujna (septembra) radovi su obustavljeni radi pogibije četvorice radnika prigodom izvođenja gornjih svodova. Naime, tada su se srušila dva donja svoda i srednji zid. Radovi su prekinuti. Policija i komisija za ispitivanje uzroka nesreće završili su svoj posao tek 15. ožujka (marta) 1896. godine. Nakon toga počelo se s raščišćavanjem ruševina. Popravljeni su temelji, izvršena dodatna ojačanja zidova i nova zgrada stavljena je u jesen pod krov. Novi, moderni podrumi za odležavanje piva građeni su sljedeće godine. Iznad njih sagrađeni su pogoni za suknaru. Montažu pivovare obavili su stručnjaci iz Češke. Trapisti su inače surađivali s Česima i na njihovu pivarskom iskustvu temeljili su svoju tehnologiju proizvodnje piva. Za razvoj trapističke pivovare osobito je zaslužan Elegijus Blavart, češki pivar, koji je predavao stručne predmete vezane za pivarstvo polaznicima obrtne produžne škole, koja se nalazila u Domu naučnika. Nova zgrada pivovare dovršena je u zimi 1897/98. godine. Proizvodnja piva u novim prostorijama započela je u rujnu (septembru) 1898. godine. Tijekom 1898. i 1899. godine trapisti su svoje pivo distribuirali u Gradišku, Tešanj, Pribinić, Teslić, Prijedor, Kotor Varoš, Bosanski Novi, Varcar Vakuf, Jajce, Travnik, Krupu, Livno, Bihać, Sanski Most, Dubicu, Dobrljin i, naravno, najviše u Banjaluku. No, prodaja nije išla bez velikih problema jer ih je konkurencija neprestano optuživala za širenje njemačke kulture i iskorištavanje domaćih ljudi. Stoga su mnogi gostioničari odbijali uzimati njihovo pivo, mada je bilo jeftinije i kvalitetnije od sarajevskog. Opat Dominik tada iznajmljuje ili gradi gostionice-pivnice u Bosanskom Novom, Bugojnu, Jajcu, Prijedoru, Prnjavoru i Tuzli. U tim mjestima tada nije bilo objekata ove vrste. Kasnije ih je uglavnom sve zatvorio i prodao ponajviše zbog upornih optužbi konkurencije da se trapisti bave svjetovnim poslovima, a ne vjerom. Nova tvornica sukna podignuta je 1897. godine i počela je kao i pivovara s radom 1898. godine.

Parni stroj
Nova postrojenja tražila su i jaču pogonsku energiju. Stoga je opat Dominik 1885. godine kupio parni stroj od 50 konjskih snaga (KS) od Uprave za regulaciju dunavskih brzaca (katarakata) kod Željeznih vrata u Oršovi, u Rumunjskoj. Stroj je plaćen 5.000 forinti. Nije bio skup, ali je zato transport iz Oršove do Banjaluke koštao 1.000 forinti. Nakon dopremanja parnog stroja u Banjaluku, opat je stupio u vezu s bečkom tvrtkom "Schuckert" s molbom da mu naprave projekt za proizvodnju električne energije pomoću parnog stroja, kojom bi pokretao svoje industrijske pogone i osvjetljivao samostanske prostorije. Sagradio je posebnu prostoriju u kojoj su bili smješteni akumulatori i drugi potrebni uređaji. Osvjetljenje je, naravno, bilo istosmjernom strujom. Prve sijalice u samostanu zasjale su 27. ožujka (marta) 1899. godine. Prvo osvjetljenje nije bilo jako, ali to je svakako povijesni dan za Banjaluku! Ove godine je 110. obljetnica toga događaja. Međutim, brzo se pokazalo da nabavljeni parni stroj nije bio dovoljno jak za potrebe pogona pivovare, suknare, preuređenog mlina i osvjetljenje samostana. Osim toga, trošio je veliku količinu drveta i ugljena. Trebalo je razmišljati o ekonomičnijem načinu proizvodnje električne energije.

Hidroelektrana
Prema planu tvrtke "Schuckert" trebalo je na Vrbasu sagraditi hidroelektranu i tako dobiti dovoljnu količinu jeftinije električne energije. Trapisti su u tu svrhu sagradili novu zgradu na Vrbasu i tijekom ljeta 1899. započeli s gradnjom drvene brane kojom su pregradili Vrbas. Posao je brzo i dobro napredovao i već u studenom (novembru) te godine tvrtka "Fahndrich" iz Medlinga, nedaleko od Beča, postavila je turbine (vodene čigre) jačine 60 KS. "Zahvaljujući tome samostan Marija Zvijezda sa svojim pogonima u Delibašinom Selu je u noći nalikovao na grad iz bajke - obilje svjetlosti usred noći budilo je u Banjalučanima želju da se i oni koriste produktima civilizacije" (A. Ravlić). Parni stroj postao je tada samo "rezerva" u vrijeme visokog vodostaja Vrbasa kad turbine nisu mogle raditi. Godine 1902. uprava vojne željeznice u Banjaluci-Predgrađe zamolila je trapiste da im svojom strujom osvijetle oba kolosijeka, zgradu uprave i radionicu. Trapisti su udovoljili toj molbi. Osvijetljene su i kuće nekih uglednijih građana, uglavnom bližih Predgrađu. Uslijedile su brojne molbe građana Banjaluke za osvjetljenjem njihovih kuća, no nije im bilo moguće udovoljiti zbog nedovoljne snage postojeće turbine.

Mlin
Trapistički mlin je u to vrijeme dobro radio, ali s postojećim strojevima nije mogao zadovoljiti potrebe tržišta, a novi strojevi tražili su i jaču struju. Zgrada mlina bila je također trošna i tijesna za bilo kakvu modernizaciju. Stoga trapisti sagradiše 1910. godine novi mlin i opremiše ga suvremenim strojevima. Mlin je imao kapacitet mljevenja 2,5 vagona žita dnevno. Opat Dominik nabavio je te godine i novu turbinu jačine 300 KS. Urađeni su novi vodovi za prijenos električne energije po najsuvremenijim tehničkim zahtjevima. Sada su mogli opskrbljivati cijeli grad toliko željenom električnom energijom. "Električna energija je, zahvaljujući tome, definitivno 'ušetala' u Banjaluku, u grad, te se tako uveliko počeo mijenjati život Banjalučana" (A. Ravlić). Trapisti, začetnici industrijskog i svekolikog razvoja Banjaluke, postadoše tako i njezini "prosvjetitelji"! U proljeće 1913. godine nabujali Vrbas probio je drvenu branu. Samostan i grad ostali su u mraku. Trapisti su procijenili da popravak nije moguć i stoga su odmah počeli s izgradnjom nove, betonske brane. Dovršili su je koncem ljeta 1914. godine.

Most
Prijevoz preko Vrbasa predstavljao je trapistima veliki problem još od vremena njihova dolaska u Delibašino Selo. Kerep, kojega je kupio o. Franz i kojim su rijeku prelazili ljudi i roba, bio je povod čestih sudskih sporova koji su susjedi vodili protiv samostana. Opat Bonaventura Prvi želio je 1892. godine podići željezni most, ali je uvjete Zemaljske vlade procijenio nepovoljnima za samostan i odustao je. Naime, posjed samostana proširio se na lijevoj strani Vrbasa 1877. godine kupovinom većeg posjeda od Ahmeda Nurija. S vremenom se posjed povećao i gospodarstvo je raslo. Prijevoz kerepom postajao je svakodnevna potreba. No, Vrbas je tijekom ljeta bio niskog vodostaja i preko njega su se tada mogla prevesti samo jedna natovarena zaprežna kola. Za vrijeme normalnog vodostaja bilo je moguće prevesti dvoja kola, ali kad bi nastupio visok vodostaj prijevoz nije uopće bio moguć. Za vrijeme žetve satima su natovarena kola čekala na prijevoz. Osim samostana, kerepom su se služili svi okolni stanovnici za svoje potrebe, neke tvrtke, gosti za Slatinu itd. "Zagušenje" je bilo svakodnevno i predstavljalo je ogroman problem, odnosno nanosilo je svima veliku štetu. Događale su se i nesreće jer su u vodu često padali ljudi i zaprege s robom. U noći 15/16. prosinca (decembra) u Vrbasu se utopio samostanski kočijaš zajedno sa zapregom. Dakle, most je nužan i trebalo ga je graditi. No, tko će ga graditi: trapisti ili Zemaljska vlada? Pod kojim uvjetima? Opat Dominik, svjestan važnosti mosta za gospodarski napredak samostana, o tome je počeo pregovore s Vladom u Sarajevu još u vrijeme kada je kao opat došao na čelo Marije Zvijezde.
www.trapisti-banjaluka.org

 

HD MHE TRAPISTI 750 5

HD MHE TRAPISTI 750 6

HD MHE TRAPISTI 750 7

HD MHE TRAPISTI 750 8

HD MHE TRAPISTI 750 9

Pročitano 67 puta

Energetski Projekti

hrastovic energetski projekti banner

Energetski Video

hrastovic energetski video banner

Energetski Članci

hrastovic energetski clanci banner

Random video

Udruga SOLAR

Udruga SOLAR  je nastala 2011. godine kao potreba organiziranja civilnog društva u smjeru korištenja i primjene obnovljivih izvora energije, primjene alternativnih izvora energije te povećanja energijske učinkovitosti na razini korisnika i lokalne zajednice.

Opširnije

O nama

Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture.

Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

Kontakt info

HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.

Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.

Kralja Tomislava 82
31417 Piškorevci
Hrvatska

E-mail:dario.hrastovic@gmail.com
Fax: 031-815-006
Mobitel:099-221-6503
© HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive