ENNA grupa je predstavila novi plan razvoja pri čemu ENNA grupa ima i novi vizualni identitet. ENNA grupa je predstavila i novi slogan u engleskoj i hrvatskoj inačici koji glasi: Way to grow, odnosno u hrvatskoj verziji: Za sutra koje vrijedi.

Predsjednik uprave ENNA Grupe Boštjan Napast predstavio je plan razvoja ENNA grupe za razdoblje 2030/35 i njezin novi vizualni identitet. Grupa trenutačno razvija tri divizije – energiju, logistiku i hranu, pri čemu je projekt Rijeka Gateway jedan od najvećih i najvažnijih za ovu grupaciju. Očekivana ukupna investicija u Rijeci je oko 500 milijuna eura.

Tvrtka ENNA Opskrba promijenila je ime i širenje u Hrvatskoj i inozemstvu nastavlja pod imenom ENNA Next s idejom da nudi sve energetske usluge na jednom mjestu – opskrbu električnom energijom s posebnim fokusom na zelenu energiju, opskrbu plinom, otkup električne energije iz obnovljivih izvora, baterije i virtualne elektrane. Na području opskrbe električnom energijom tvrtka planira širenje u Sloveniju i Italiju. Električnu energiju iz obnovljivih izvora ENNA Next otkupljuje u Hrvatskoj i Njemačkoj, a planira širenje i na ostala tržišta Europske Unije. U opskrbi plinom tvrtka izlazi i na slovensko tržište.

Divizija energija planira ulaganje u geotermu u iznosu od 240 milijuna eura. Planirano ulaganje u solarne parkove iznosi 330 milijuna eura, odnosno 25-50 MW godišnje. Trenutačno je instalirano 10MW dok je u razvoju još 75 MW solara. Planirano je i ulaganje u baterije u iznosu od 40 milijuna eura. Što se tiče ESCO projekata instalirane u 22 elektrane snage preko 5 MW, a planira se ulaganje od još 25 milijuna eura.

ENNA Fruit posluje u Hrvatskoj, Srbiji, BiH i Sloveniji, a 2024. namjerava izići i na crnogorsko tržište. Tvrtka je orijentirana na poticanje lokalne proizvodnje i povećanje otkupnih količina od lokalnih dobavljača, od kojih dolazi 45% prodane hrane. Regija je pokrivena sa 7 skladišno-otkupnih centara, a više od 45% potrošene energije u postrojenjima i skladišnim prostorima dolazi iz vlastitih solarnih elektrana.

ENNA Transport i Enna Logic posluju u Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji, a planirano je širenje na Mađarsku i BiH u kojima trenutno posluju putem podizvođača. U Hrvatskoj prometuju na koridorima RH 1 (X koridor), RH 2 (Vb koridor), RH 3 (Vc koridor). Udio ENNA Transporta na hrvatskom tržištu trenutačno iznosi 24%. Do lipnja 2024. tvrtka je prevezla više od 33 000 vlakova.

Do 2035. godine planirano je ulaganje u intermodalne terminale u iznosu od 22 milijuna eura. Od ovoga tjedna ENNA grupa ima i novi vizualni identitet, a u skladu s tim ENNA grupa predstavila je i novi slogan u engleskoj i hrvatskoj inačici koji glasi: Way to grow, odnosno u hrvatskoj verziji: Za sutra koje vrijedi.
www.novilist.hr

10. rujna 2024. Komercijalna svemirska posada letjela je više iznad površine Zemlje od bilo koga tko je putovao otkako su posljednji astronauti Apolla otišli na Mjesec.

Četiri člana misije Polaris Dawn, koji su se vozili na SpaceX-ovoj svemirskoj letjelici Dragon "Resilience", popeli su se u utorak (10. rujna) u eliptičnu orbitu s najvišom točkom ili apogejem od 870 milja (1400 kilometara). Dosegli su rekordnu udaljenost oko 15 sati nakon što su poletjeli u 5:23 ujutro EDT (0923 GMT) iz Floride ranije tog dana i obišli planet oko osam puta u početnoj orbiti od 190 x 1200 milja (306 x 1930 km).

"Postignuće 1400,7 km", potvrdio je SpaceX na svom X računu društvenih medija.

Najveća visina posade više je nego udvostručila maksimalnu visinu koju je space shuttle dosegao kada je 1990. postavio svemirski teleskop Hubble i premašila je prethodni rekord za ostanak svemirske letjelice s posadom u Zemljinoj orbiti od 853 milje (1373 km) koji je postigao NASA Gemini 11 misija 1966.

"Ovo je najdalje što su ljudi putovali od posljednjeg hodanja po Mjesecu prije više od 50 godina", rekao je Jared Isaacman, zapovjednik i milijarder sponzor misije Polaris Dawn, prije njezina lansiranja u utorak. "Dvije članice moje posade, Sarah Gillis i Anna Menon, bit će žene koje su putovale najdalje od Zemlje ikada, što mislim da je prilično cool." (Četvrti član posade je pilot Scott "Kidd" Poteet.)

Više od trika da uđe u knjigu rekorda, visoki let postignut je kako bi se prikupilo više podataka o tome kako je svemirsko okruženje utjecalo na sustave svemirske letjelice i ljudsko tijelo. Svemirska kapsula "Resilience" je prošla kroz dijelove Van Allenova pojasa, kroz zonu energetski nabijenih čestica koje okružuju Zemlju i štite je od većine Sunčevog zračenja i kozmičkih zraka.

Polaris Dawn prva je od tri komercijalne misije koje je Isaacman planirao kako bi unaprijedio istraživanje i tehnologiju potrebnu za slanje ljudi dalje u Sunčev sustav.

"Kada odete u ovo okruženje, suočavate se s potpuno drugačijim realnostima nego, na primjer, kada biste otišli na (Međunarodnu) svemirsku postaju", rekao je. "Puno je energije koja ulazi u vozilo. Puno je energije za iznijeti iz vozila kada se vratite kući. To je drugačije okruženje radijacije. To je drugačije okruženje mikrometeorita i orbitalnog otpada. Moramo dosta naučiti nešto od toga u smislu ljudskog zdravlja, znanosti i istraživanja."

"Ako jednog dana stignemo na Mars, voljeli bismo se moći vratiti i biti dovoljno zdravi da pričamo ljudima o tome", rekao je.

Prikupljeni podaci također će pomoći SpaceX-u da poboljša svoju buduću arhitekturu vozila. Zračenje može ometati sustave svemirskih letjelica. Ovo je, primjerice, prvi put da su zasloni osjetljivi na dodir i drugi moderni digitalni zasloni izloženi takvim razinama tijekom misije.

Kao odgovor na rizike, Resilience je trebao provesti samo oko 10 sati na visini - minimalno vrijeme potrebno za prikupljanje željenih podataka - prije spuštanja u orbitu od 118 x 435 milja (190 x 700 km).

Astronauti Gemini 11 Charles "Pete" Conrad i Richard "Dick" Gordon nisu doživjeli da vide obaranje svog rekorda (Conrad je umro 1999., a Gordon 2017. ). Svoju su visinu postigli tako što su se najprije sastali i spojili s ciljnim vozilom Agena, a zatim upotrijebili njegov raketni motor za podizanje svoje orbite. Posada Polaris Dawn koristila je Dragonove integrirane Draco potisnike da učini isto.

Poput Conrada i Gordona, Isaacman, Poteet, Gillis i Menon planiraju pratiti svoju rekordnu visinu svemirskom šetnjom u slučaju Polaris Dawn, prvom koju će izvesti komercijalna posada prije povratka na Zemlju.

Kao naklon misiji iz 1966., posada Polaris Dawn ima sa sobom najmanje jedan iskovani medaljon s dizajnom sličnim Gemini 11. Moderna verzija zamjenjuje vozilo Gemini-Agena kapsulom Dragon i zamjenjuje prikaz Gordona na jednoj od njegovih aktivnosti izvan broda (EVA) sa svemirskim šetačem odjevenim u SpaceX svemirsko odijelo.
www.collectspace.com

Tvrtka E.ON je među vodećim liderima na području zelene energije, kontinuirano je na putu osmišljavanja i uvođenja najnovijih rješenja za uvođenje održivih izvora energije u kućanstva i na poslovne zgrade. O izazovima na putu tranzicije, ali i o tome kako ih pobijediti green.hr je razgovarao s Fredericom Delannoyjem, voditeljem strategije i održivosti.

Europa ide prema zelenoj tranziciji, čiji je cilj do 2050. godine zemlje Europske unije dovesti do klimatske neutralnosti, potaknuti gospodarstvo zelenom tehnologijom, stvoriti održivu industriju i promet te smanjiti onečišćenje. Tvrtka E.ON svojim poslovanjem u Europi i u Hrvatskoj uvelike doprinosi ostvarenju ovih ciljeva jer je lider u integraciji održivih energetskih rješenja, kako u kućanstvima tako i na poslovnim objektima. Kako stoji u njihovoj poslovnoj agendi, doprinos prosperitetu, gospodarskom razvoju, održivosti i kvaliteti života u zajednicama u kojima posluje dio je njihova DNK, a uprava tvrtke E.ON kontinuirano je na putu osmišljavanja i uvođenja najnovijih modela solarnih elektrana, ali i osiguravanju energetske mreže koja je prilagođena budućnosti koju ispisuje energija iz održivih izvora.

No ova je kompanija unatrag nekoliko godina odigrala i važnu ulogu u lokalnoj zajednici u kojoj djeluje. Samo u 2023. godini u sklopu svoje kampanje za aktivaciju e-računa posadili su 10.000 stabala. Također, postali su nositelj oznake “Tvrtka prijatelj zdravlja” i započeli suradnju s Tehničkim muzejom Nikola Tesla na edukaciji mlađih generacija o obnovljivim izvorima energije. Svjesni važnosti edukacije na području održivih izvora energije, pokrenuli su suradnju sa Zagrebačkom školom ekonomije i menadžmenta, sudjelovali na Digitalnom Inovacijskom inkubatoru u organizaciji Innovation Institute & Center, a njihov se tim uključio i na AlgoTrade Hackathon 2024., internacionalno studentsko natjecanje u organizaciji FER-ovog studentskog kluba i Financijskog kluba, čija je središnja tema bila“Trgovanje energentima”.

Sve ove hvalevrijedne inicijative potaknule su nas da povedemo razgovor s Fredericom Delannoyjem, voditeljem strategije i održivosti u E.ON-u.

Za 2024. godinu najavili ste nastavak transformacije poslovanja i uključivanje ESG aspekata u sve procese upravljanja, možete li nam reći smatrate li ovu godinu uspješnom?

Ova je godina bila prekretnice za nas u napredovanju naše ESG agende, koja je u potpunosti predana održivom razvoju i odgovornoj poslovnoj praksi. Očekivanja svih naših dionika (kupaca, financijskih institucija, zaposlenika..) u vezi s našom ESG agendom također se pojačavaju, a naša se organizacija i procesi kontinuirano prilagođavaju kako bismo ostali predvodnici ovog trenda.

Ono što nam je posebno značajno je vidjeti kako ove inicijative odjekuju ne samo na papiru, već i u svakodnevnim iskustvima naših kupaca i zaposlenika. Na primjer, reakcija na naša nova rješenja za e-mobilnost i zelene tarife bila je vrlo ohrabrujuća jer hrvatski potrošači sve više daju prednost održivim opcijama. To nam govori da je naše tržište spremno i voljno prihvatiti zelenu tranziciju, a mi smo ponosni što je možemo omogućiti.

Utjecajni ste u kreiranju energetskih maloprodajnih rješenja, s velikim porastom broja kućanstava s instaliranim solarnim elektranama, kakvi su trenutni podaci?

Izobilje sunčanih dana u Hrvatskoj čini solarnu energiju vrlo učinkovitom i održivom opcijom za kućanstva, omogućujući im maksimiziranje povrata ulaganja. U 2023. godini te u prvoj polovici 2024., uviđamo stalan porast instalacija solarnih elektrana u segmentu kućanstava (+532 instalirane solarne elektrane u 2023., što je rast od čak 160 % u odnosu na 2022. godinu).

Koji je glavni razlog zašto kućanstva biraju solarne panele?

Primarni pokretači ovog trenda iz perspektive kupca su smanjenje računa za energiju, postizanje veće energetske neovisnosti i bolje praćenje tokova energije, kao i povećana svijest o održivosti i utjecaju na okoliš. Također, vidimo da na ovaj trend snažno utječu dostupnost poticaja za elektrane, kao i cijene električne energije na tržištu. Ova kombinacija financijskih koristi, ekološke osviještenosti i potpora Vlade potiče rast prihvaćanja solarne energije diljem Hrvatske. Osnivanje Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije dodatno naglašava predanost Vlade zelenoj tranziciji, ističući je kao ključni prioritet za budući razvoj zemlje.

Upravo ovakav sveobuhvatni pristup osigurava da zelena tranzicija ostane prioritet strateškog plana Hrvatske, jače podržavajući inicijative kao što je ugradnja kućnih solarnih panela, koje su ključne za postizanje nacionalnih ciljeva održivosti. E.ON je spreman preuzeti vodstvo u ovoj tranziciji, s planovima za ugradnju još više solarnih elektrana, ne samo za kućanstva već i za tvrtke.

Koja je razlika između održivih energetskih rješenja koja nudite kućanstvima i onih koja nudite poslovnim subjektima?

Održiva energetska rješenja koja nudimo kućanstvima i poslovnim subjektima osmišljena su kako bi zadovoljila njihove posebne potrebe i prioritete, što rezultira različitim vrijednosnim prijedlozima i poslovnim modelima.

U oba slučaja, usmjerenost na korisnika je u samom središtu našeg pristupa. Uvijek ćemo podržati njihove specifične ciljeve dekarbonizacije, bilo da se radi o obitelji koja želi smanjiti svoje račune za energiju ili kompaniji koja teži postizanju ciljeva održivosti i maksimiziranju financijskih povrata.

Na što ste fokusirani kod uvođenja solarnih panela u kućanstva?

Za kućanstva, naš fokus je prvenstveno na rješenjima manjih razmjera kao što su krovni solarni paneli, sustavi za pohranu energije i pametne kućne tehnologije, koje omogućavaju smanjenje troškova energije, povećaju energetsku neovisnost i pridonesu održivosti okoliša.

A na što kod poslovnih subjekata?

Za poslovne subjekte, opseg i kompleksnost naših rješenja su veći – pružamo prilagođene energetske sustave poput ​​solarnih instalacija velikih razmjera, savjetovanje o energetskoj učinkovitosti i ugradnja naprednih sustava upravljanja energijom, kako bi kompanije optimizirale korištenje energiju u samim procesima. Posljedično, kompanije imaju koristi od rješenja koja nude atraktivniji povrat ulaganja kroz značajne uštede na računima za energiju i potencijalni prihod od proizvodnje viška energije.

Također, uključeni ste u sektor energetskih mreža. Koliko je hrvatska energetska mreža spremna za zelenu tranziciju?

Duboko sam uvjeren da se tranzicija na zelenu energiju neće dogoditi istom brzinom u svim europskim zemljama budući da su spremnost infrastrukture, nasljeđe energetske mješavine, lokalni propisi, sposobnost privlačenja i implementacije ulaganja samo neki od faktora koji utječu na brzinu tranzicije.

U koje su segmente potrebna dodatna ulaganja?

Gledajući energetske mreže, razlikujemo plinske, električne i toplinske mreže. Kada govorimo o električnoj mreži, već vidimo ograničenja kapaciteta mreže u nekim područjima gdje moramo smanjiti planirani kapacitet solarnih elektrana. Stoga su jačanje i razvoj električne mreže ključni za postizanje energetske tranzicije i zahtijevaju velika ulaganja. E.ON, s operacijama u 15 europskih zemalja, u idealnoj je poziciji za podršku lokalnim akterima u rješavanju ovih izazova koji se moraju pobijediti.

Velik potencijal na našem tržištu ima i geotermalna energija. Ulaganje u razvoj toplinskih mreža i odvod topline bit će ključno za iskorištavanje tog potencijala. Takvi projekti zahtijevaju značajna ulaganja (osobito za bušenje i kvalifikaciju karakteristika bušotine) i vremenski su zahtjevni.

Obvezali ste se postati klimatski neutralni do 2050., koji su izazovi na tom putu?

Izazovi naravno postoje, poput osiguravanja stabilnog regulatornog okvira, pristupačnih cijena energije za krajnje kupce i suradnje svih dionika u lancu vrijednosti. Ključni su izazovi i dostupnost resursa te sektora koje je teško dekarbonizirati. Unatoč tome, prilike u podršci dekarbonizacije naših kupaca svakako postoje i treba ih iskoristiti.

Ovo je svakako dugoročni cilj, koji zahtijeva stabilno okruženje s dosljednim regulatornim okvirom, politikama i poticajima koji podržavaju ulaganja ulaganja u dugotrajne projekte.

Jedan od izazova energetske tranzicije je i njezina pristupačnost. Drugim riječima, ona se može dogoditi samo ako, konkretno rečeno, računi za energiju ostanu pristupačni krajnjim kupcima. Također, izazov kojeg treba riješiti kroz emisiju opsega 3 je što neto nulta ambicija uključuje cijeli lanac vrijednosti, pa je ključno da svi dionici surađuju i sinkroniziraju svoje aktivnosti kako bi postigli neto nultu ambiciju. Dostupnost sredstava, opreme i stručnih resursa da se to ostvari na terenu definitivno će utjecati na brzinu tranzicije, a time i na vrijeme postizanja ugljične neutralnosti. Iskorištavanje inovacija i pronalaženje konkretnih primjena također će biti ključni za pronalaženje novih načina za dekarbonizaciju postojećih industrija koje je teško smanjiti.

Što biste savjetovali potrošačima koji razmišljaju o prelasku na obnovljivu energiju, ali još uvijek nisu sigurni zbog početnih ulaganja ili drugih čimbenika?

Uz rastuće cijene energije i sve veće troškove života, ulaganje u obnovljivu energiju može značajno smanjiti račune komunalnih usluga pa rezultirati znatnim uštedama tijekom vremena. Važno je pratiti i iskoristiti državne poticaje i mogućnosti financiranja kako biste si ovu tranziciju učinili što pristupačnijim, uz pozitivan utjecaj na okoliš i rastući trend energetske neovisnosti.

Ako vam se potpuna tranzicija i dalje čini nedostižnom, počnite s manjim, skalabilnim ulaganjima poput uređaja za solarnu energiju ili energetski učinkovitih nadogradnji doma poput ugradnje visokoučinkovitih kućanskih aparata, LED rasvjete, poboljšanje vanjske ovojnice zgrada. Svako ulaganje se računa i pridonosi otpornijoj budućnost za sve.
www.green.hr

prof.dr.sc. Neven Duić: Trebamo se osloniti na vjetar i sunce, uz hidroenergiju i biomasu. Prošlo je više od godinu i pol dana otkako je javnosti predstavljena Studija deplinofikacije Republike Hrvatske, koju je za Zelenu akciju izradio tim stručnjaka pod vodstvom prof. dr. sc. Nevena Duića, redovitog profesora u trajnom zvanju s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu.

Studija kreće s polazišta kako je potreba da se Hrvatska dekarbonizira, pa i izbacivanjem plina, ne samo kao dio šire europske politike, nego i zbog nacionalnog interesa... Što nam o tome može nešto više reći, pitali smo prof. Duića?

- Cilj studije nije bio da pokrene proces deplinofikacije, jer to ipak mora Vlada, a ne akademski i nevladin sektor, nego da pokrene raspravu o tome procesu, te da pokaže kako je to tehnički izvedivo i ekonomski isplativo do 2035. godine. Studija je izazvala dosta diskusije, kako u plinarskom sektoru tako i općenito u energetici, te je dosegla drugu fazu procesa promjene, nakon početnog šoka i odbijanja slijedili su napadi, i rezignacija. Nakon pada potrošnje od 17 % u 2022., u 2023. je potrošnja stagnirala, međutim, promjena odnosa prema plinu neće se nužno odmah odraziti na potrošnju, jer ona ovisi o temperaturi (grijanje), tržištu plina i električne energije te industrijskoj proizvodnji. Za ono što bi upućivalo na dugoročno odustajanje od plina i smanjenje investicija u plinske tehnologije, trenutno nema ni podataka, ali ni indikacija. Preuzimanje energetskog sektora u Vladi sa strane Domovinskog pokreta upućivalo je na jačanje utjecaja plinskog sektora, međutim, rezultati izbora u DP-u upućuju na to da bi se to moglo i okrenuti.

Ciljevi i politike EU-a uključuju uvođenje grijanja na plin u sustav trgovanja emisijama, što će znatno poskupiti grijanje na plin, i tek onda će početi egzodus i masovnija zamjena plinskih bojlera. To se očekuje 2026., dakle vrlo brzo. Još ne znamo strukturu i politike nove EU komisije, ali naznake su da se energetska tranzicija ne zaustavlja. To znači da će do 2040. godine trebati sve plinske bojlere zamijeniti nekim drugim načinom grijanja. Kako plinski bojler tipično traje 20 godina, a često i duže, svi oni koji su nakon 2020. instalirali plinsko grijanje su prevareni jer im se investicija neće isplatiti. Tu je zakazala struka, koja zbog sitnoprofiterskih razloga to kupcima ne želi reći, a i Vlada, koja tolerira takvu situaciju na tržištu. Da se zaštite potrošači, Vlada bi trebala momentalno zabraniti plinske instalacije u novim i obnovljenim zgradama, i započeti programe subvencija zamjene plinskih bojlera priključcima na toplanu ili dizalicama topline.

U nekom širem i dubljem smislu, koliki je i kakav je utjecaj energetske politike na održivi razvoj EU-a? Drugim riječima, kad govorimo o održivom razvoju energetike, o čemu se zapravo radi?

- Održivi razvoj energetike jest onaj koji vodi računa da energetika ne utječe znatno na okoliš, posebno je tu velik problem klima, jer smo druge probleme uglavnom sanirali. Fosilna goriva nisu održiva, jer utječu na porast temperature. Stoga ih treba rapidno zamijeniti. Drugi važni stupac održivog razvoja energetike je sigurnost dobave. Ne možete biti jako ovisni o nekom energentu, jer onda niste suvereni. To se pokazalo na primjeru Rusije i plina, da ta ovisnost nije dobra. Bolje je imati nešto skuplji energent nego izgubiti nezavisnost. Treći bitan stup održivosti je pristupačnost. Srećom, obnovljivi izvori su danas jeftiniji od fosilnih, a ujedno rješavaju problem klime i sigurnosti dobave.

Je li donošenjem EU strategije za vodik napravljen ključan korak u definiranju europskoga puta prema dekarbonizaciji, s ciljevima koji će vjerojatno u sljedećim godinama biti i umnoženi? Koliko su ti planovi realno ostvarivi?

- EU strategija za vodik dobro je postavljena, unatoč ogromnom pritisku plinskog lobija da se vodik pozicionira kao smokvin list za produženje života fosilnog plina. Definicija da dokument treba usmjeriti prema sektorima koji su teški za dekarbonizaciju, dakle sirovine za industriju i goriva za dugolinijski transport, pravi je put. Težište EU strategije za vodik je masifikacija tržišta elektrolizatora, čime će se smanjiti trošak investicije, i doći do kompetitivnog zelenog vodika oko 2030. godine. Hoće li se postići željene količine proizvedenog zelenog vodika, teško je procijeniti jer ovisi o više tržišnih faktora.

Zaključno, na kojim energentima i kakvim energetskim politikama Hrvatska mora ostvarivati nužnost energetske samodostatnosti i je li samodostatnost uopće moguća? Doduše, imamo Strategiju energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu, no koliko je taj dokument relevantan i provediv u praksi...?

- Kako je pokazala studija deplinofikacije, Hrvatska se treba osloniti na svoj vjetar i sunce, kojih ima u izobilju, te uz postojeću hidroenergiju i biomasu, može vrlo brzo postati 100 % obnovljiva. Strategija je rađena pod pritiskom plinskog lobija i potpuno ja zastarjela. Gradnja vjetroelektrana potpuno je blokirana, a trebalo bi se priključivati 400 MW godišnje. Što se priključenja fotonaponskih sustava tiče, tu smo blizu cilja od 400 MW godišnje. Dizalice topline, nažalost, zaostaju jer se protežira plin.

Također, što se elektrifikacije prometa tiče, Hrvatska je među najzaostalijim zemljama EU-a, što će uskoro imati katastrofalne posljedice na naš turizam, jer obitelji koje dolaze osobnim vozilima, koje su naše primarno tržište, sve češće voze električna vozila, i njima će Hrvatska biti destinacija koja se zaobilazi.
www.glas-slavonije.hr

BMW i Toyota najavili su suradnju na razvoju pogonskog sklopa za električno vozilo na gorivne članke (FECV), a poznati njemački automobilski div će svoj novi model predstaviti 2028. godine. Njemački BMW i japanska Toyota planiraju udružiti snage kako bi razvili pogonski sklop za električni automobil na vodik. 

Električni automobili na vodik, poznati u automobilskoj industriji kao električna vozila na gorivne članke (FECV), pokreću se električnom energijom proizvedenom iz vodika kada se pomiješa s kisikom u gorivnim ćelijama. Struja se tako proizvodi u hodu, dok klasična električna vozila energiju moraju spremati u bateriju.

Cilj nadogradnje partnerstva između BMW-a i Toyote, koji na području vodikovih tehnologija surađuju od 2012. godine, smanjenje je troškova razvoja.

Za koga je hibridni automobil
“U osnovi, to je još uvijek električno vozilo”, rekao je Michael Rath, potpredsjednik BMW-ovog odjela za vozila na vodik, za Wall Street Journal.

S električnim automobilima na vodik BMW i Toyota ciljaju na kupce koji žele automobil s nižim ugljičnim otiskom, a pritom nemaju vlastitu punionicu kod kuće ili je dnevna količina prijeđenih kilometara prevelika da bi ovisila o dostupnosti stanica za punjenje na putu.

Točenje goriva najnovije generacije vozila tako će biti puno brže i bit će sličnije klasičnom za automobile s motorom s unutarnjim izgaranjem, rekao je Rath.

U usporedbi s klasičnim električnim automobilima, nova generacija pogonskih sklopova omogućit će i znatno bolju vučnu sposobnost vozila, a bit će i manje osjetljivi na promjene temperature.

Pritom BMW ističe kako električni automobili na vodik neće zamijeniti klasična električna vozila s baterijom za koja je interes prošle godine znatno smanjen, već će predstavljati alternativu. “Ne vidimo ih kao konkurenciju. Mislimo da će se nadopunjavati”, rekao je Rath za Wall Street Journal.

Treba izgraditi punionice za vodik
No, ako razvoj najnovijih pogonskih sklopova bude pred ugradnjom u vozila, brzina prelaska na masovnu uporabu ovisit će uglavnom o izgradnji infrastrukture za punjenje vozila na vodik. Trenutačno ih ima puno manje od tradicionalnih benzinskih postaja ili stanica za punjenje električnih vozila.

Tako se Europska unija već Uredbom o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva, koja je stupila na snagu u travnju ove godine, obvezala na uspostavu mreže punionica vodika diljem Europe. BMW je također započeo aktivne razgovore s dobavljačima energenata. Svi dionici stoga predviđaju ulaganja u razvoj i rast tržišta vodika.

Oko vozila na vodik, s druge strane, također se postavljaju pitanja sigurnosti. Vrlo je to zapaljiv kemijski element. Istovremeno, Rath je naglasio da je BMW proveo sigurnosne crash testove vozila i dokazao da su vozila sigurna. Svoj BMW iX5 na vodik također testiraju na cestama.

Rath nije otkrio planove za prodaju vozila, ali je za Wall Street Journal rekao da BMW i Toyota ne isključuju mogućnost prodaje nove tehnologije i drugim tvrtkama.
www.forbes.n1info.hr

Vlada Republike Hrvatske nastavlja s državnim intervencionizmom u energetsko tržište reguliranjem cijena energenata kroz novi paket financijskih mjera. U sklopu sedmog paketa mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena Vlada Republike Hrvatske je osigurala gotovo 248 milijuna eura.

Premda subvencije za struju i plin ostaju na snazi, cijene će ipak porasti za 10% u idućih šest mjeseci. Po medijima su kružile netočne informacije da će porast cijena biti 30%, no premijer Andrej Plenković je utješio građane da je porast cijena samo 10%. Građani neće platiti 30% više, ma neće platiti niti 20% više, dok je ovo ekskluzivno poskupljenje vaše za samo 10%! Budimo realni jer ovo poskupljenje od 10% je prvo značajnije povećanje cijena energenata u zadnjih nekoliko godina koliko traje intervencionizam Vlade Republike Hrvatske u energetsko tržište. Ovih 10% je u rangu vrijednosti inflacije tijekom svih ovih godina pa smo zapravo na istoj relativnoj cijeni kao i na početku primjene mjera Vlade prije nekoliko godina.

Poskupljenje struje
● Struja će poskupjeti ukupno 10% kroz dvije faze. Računi za struju bit će veći za 6,5% u studenom, dok će ostatak poskupljenja doći početkom 2025. godine.
● Bez Vladinih mjera godišnji trošak za struju bio bi 584 eura, a s mjerama je 482 eura.

Poskupljenje plina
● Plin također poskupljuje za 10% u idućih šest mjeseci.
● Bez Vladinih mjera prosječni godišnji trošak za plin iznosio bi 680 eura, dok s mjerama iznosi 595 eura.

Vaučeri i subvencije
● Vaučeri za ugrožene kupce energenata: 88.500 osoba koje se ubrajaju u najosjetljivije društvene skupine dobit će mjesečnu naknadu od 70 eura u obliku vaučera za pokrivanje troškova struje, plina ili toplinske energije.
● Subvencije za toplinsku energiju: Za prosječni stan od 60 kvadratnih metara godišnji trošak toplinske energije bez subvencije iznosi 377 eura, dok s Vladinom subvencijom iznosi 315 eura.

Sedmi paket mjera Vlade RH
Vlada predstavlja sedmi paket mjera pomoći građanima i gospodarstvu, čija je vrijednost gotovo 250 milijuna eura i koji ima dva ključna prioriteta - zadržati nisku cijenu energije i zaštititi najranjivije u društvu, naglasio je predsjednik Vlade Andrej Plenković u svom uvodnom obraćanju. U protekle tri godine, u kontekstu energetske krize, Vlada je uspjela zadržati nisku cijenu energije i time omogućiti normalno funkcioniranje svih hrvatskih kućanstava. Pomoć se odnosila i na mikro, male i srednje poduzetnike, pa i velike gospodarstvenike na početku energetske krize kad su cijene bile izrazito visoke, a naročito je bila vidljiva u institucijama javnog i nevladinog sektora te je omogućila da društvo i gospodarstvo prođu kroz krizu sa što manje poteškoća.

Drugi prioritet Vlade je štititi one najranjivije kojima svako poskupljenje cijena i kontekst višestrukih kriza otežava njihov ekonomski i socijalni položaj i utječe na njihov standard. ''To su dva politička prioriteta Vlade'', naveo je Plenković te dodao da je cijeli paket predstavljen i koalicijskim partnerima koji su mu svi dali podršku pri čemu je kao posebno važnu istaknuo podršku Hrvatske stranke umirovljenika za dio koji se odnosi na umirovljenike.

Prije nego što će usvojiti sedmi paket mjera Vlada se, kao što je to bila praksa i do sada, konzultirala sa širokim krugom aktera pa je tako paket predstavljen i socijalnim partnerima na sastancima sa predstavnicima triju sindikalnih središnjica, predstavnicima gospodarske, obrtničke i poljoprivredne komore, udruge poslodavaca, a obavljene su konzultacije i sa predstavnicima Zajednice županija, Udruge gradova, Zajednice općina.

102 milijuna eura subvencija za struju i 35 milijuna za plin
Što se tiče struje, s obzirom da se mijenjaju okolnosti na europskim i globalnim tržištima, Vlada će nastaviti i dalje subvencionirati kućanstva te javni i neprofitni sektor, mikro, male i srednje poduzetnike. No, na razini Europske unije postupno se sve države povlače iz politike intervencionizma i potpore građanima i gospodarstvu pa je stoga dogovoreno da dođe do određenog povećanja cijena struje od ukupno deset posto kroz šest mjeseci.

''To povećanje išlo bi u dvije faze - za studeni bi računi bili veći oko 6,5 posto, a ostatak povećanja bi bio početkom iduće godine. Da nema mjera, prosječna zamišljena potrošnja jednog kućanstva je 584 eura, sa mjerama Vlade 482 eura. Godišnja ušteda tako iznosi 102 eura i to je značajno subvencioniranje'', pojasnio je premijer te naveo da je vrijednost ove mjere oko 102 milijuna eura.

Kada je riječ o plinu, zahvaljujući mjerama Vlade, na primjeru godišnjeg troška za plin u prosječnom kućanstvu, godišnja ušteda će iznositi 85 eura. Vrijednost mjere za subvencioniranje troška plina je 35,3 milijuna eura, a kada je riječ o javnom i neprofitnom sektoru te malom poduzetništvu, režim i model djelovanja je isti kao što je bio i u proljetnom paketu. I kod plina ukupno će povećanje biti deset posto kroz šest mjeseci.

Za toplinsku energiju, subvencija za prosječni stan od 60 metara kvadratnih iznosi 62 eura godišnje. Tržišna cijena je 377 eura, a s mjerama Vlade 315 eura godišnje. Vrijednost ove mjere je 2 milijuna eura.

Za ugrožene kupce energenata država će izdvojiti 24 milijuna eura
Drugi dio paketa je ciljan i odnosi se na najranjivije u hrvatskom društvu. Prije svega, radi se o naknadi za ugrožene kupce energenata, a riječ je o 88.500 osoba u statusu ugroženog kupca energenata koje imaju pravo na podmirivanje troškova električne energije, plina ili toplinske energije. Ukupan iznos mjesečne naknade je 70 eura u obliku vaučera.

Plenković je podsjetio da je izvorni iznos, prije kriznih vremena, bio 26 eura, a Vlada je kroz mjere to povećala gotovo tri puta. Ukupna vrijednost ove mjere je 24 milijuna eura.

Među mjerama je i naknada za ublažavanje porasta troškova energije za pružatelje socijalnih usluga, a radi se o pružateljima usluga pomoći u kući, smještaja u udomiteljskoj obitelji, organiziranog stanovanja i boravka. Ovisno o broju korisnika riječ je o mjeri koja iznosi od 70 do 540 eura mjesečno. U Hrvatskoj ima više od 500 pružatelja ovakvih usluga i dvije i pol tisuće udomiteljskih obitelji. Ukupna vrijednost mjere za pružatelje socijalnih usluga iznosi 2 milijuna eura.

Umirovljenicima kroz jednokratnu pomoć 76,5 milijuna eura
Među najranjivijim skupinama su i umirovljenici koji će dobiti još jedan krug jednokratnih potpora, deveti po redu, a koji će biti namijenjen onima kojima je mirovina do 840 eura.

''Riječ je o podršci države na način da se ublaže troškovi koji se događaju zbog rasta, doduše minimalnog, cijena energenata, ali da oni taj teret puno lakše podnesu. Podršku ovoj mjeri daje Hrvatska stranka umirovljenika kao dio naše koalicije, ali i sve ostale stranke, a danas smo dobili i podršku Matice umirovljenika i Sindikata umirovljenika Hrvatske'', rekao je premijer i najavio da će Matica i Sindikat umirovljenika s ministrom Marinom Piletićem voditi dijalog o predstojećim zakonskim izmjenama kojima će se dodatno unaprijediti njihov položaj.

U ovoj mjeri riječ je o 760 tisuća umirovljenika s mirovinom do 840 eura, a ukupna vrijednost mjere je 76,5 milijuna eura.

U širem naporu da unaprijedi materijalni položaj umirovljenika, Vlada je u proteklih osam godina osigurala rast prosječne sveukupne mirovine za 73 posto te ona za kolovoz iznosi 620 eura. Istodobno, omogućena je isplata dijela obiteljske mirovine i osiguran njezin dodatan rast. Iako svjesna da se jednokratnim potporama ne rješavaju svi problemi umirovljenika, Vlada ovom mjerom šalje signal podrške i brige za najugroženije u društvu kako bi im se olakšalo snošenje troškova rasta cijena energenata.

Bolji materijalni položaj umirovljenika cilj je Vladine mirovinske politike
''Cilj naše mirovinske politike je da se u predstojećem razdoblju jača cijeli mirovinski sustav i da se unaprijedi položaj naših umirovljenika i na tom tragu će se pristupiti radu u vezi izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju. Rast mirovina u mandatu od 30 posto sa ciljem da prosječna sveukupna mirovina dođe na najmanje 750 eura, jasan je programski cilj Vlade'', naveo je Plenković. Namjera je da se pritom promijeni i način usklađivanja mirovina prema rotacijskoj formuli 85 prema 15 prema povoljnijem iznosu rasta plaća i troškova života.

Do sada je za umirovljenike bilo osam paketa mjera vrijednih ukupno 537 milijuna eura, dok će novi paket o kojem se danas donosi odluka, iznositi dodatnih 76,5 milijuna eura, koji će biti isplaćeni tijekom jeseni.

Sve je to dio naše politike koja želi omogućiti kvalitetniji život našim sugrađanima treće životne dobi, ustvrdio je.

Potpore za studente i nezaposlene branitelje
Vlada nastavlja i sa potporom studentima u iznosu od 4,5 milijuna eura. Putem Ministarstva znanosti i obrazovanja s ovom subvencijom prema 25 studentskih centara u 25 gradova osigurano je da studentska prehrana ne poskupi za 20 posto. ''To je važna mjera onima koji se obrazuju da Hrvatska u budućnosti bude što kvalitetnija, a mi im na ovaj način pomažemo u troškovnom smislu.''

Također, tu je i mjera naknade nezaposlenim hrvatskim braniteljima u iznosu od 1,3 milijuna eura. Riječ je o oko 13 tisuća osoba koje će dobiti jednokratnu novčanu naknadu od 100 eura za ublažavanje rast troškova života.

Sedmi paket mjera, vrijedan gotovo 250 milijuna eura, koji se donosi nakon konzultacija sa svim partnerima i pune političke podrške među našim koalicijskim i socijalnim partnerima, a jednako tako i sa županijske, gradske i općinske razine, ima za cilj zadržavanje niske cijene energije i zaštitu najranjivijih skupina u društvu, zaključno je o ovoj temi poručio premijer Plenković.

Hrvatska među članicama EU u kojima je gospodarski rast u prvih pola godine među najvišima
U svom se obraćanju osvrnuo i na aktualne događaje tijekom prethodnih dana, poput prošlotjednog izvješća Državnog zavoda za statistiku, koje je pokazalo nastavak trenda smanjenja inflacije, koja je tako u kolovozu na godišnjoj razini iznosila 1,8 posto, što je jedna od najnižih stopa inflacije u protekle tri godine, istaknuo je premijer, uz zaključak da je to pokazatelj kako je Vlada, kombinacijom poduzetih mjera, uspjela obuzdati rast inflacije i inflatornih pritisaka, odnosno rast cijena koji bi utjecao na kvalitetu života građana.

Dodao je i kako navedeni podatak o stopi inflacije treba gledati u kontekstu rasta bruto domaćeg proizvoda, koji je u drugom kvartalu ove godine iznosio čak 3,3 posto, te se, uz rast od 3,9 posto u prvom kvartalu, Hrvatska nalazi među članicama Europske unije u kojima je gospodarski rast u prvih pola godine među najvišima.

Osvrnuo se i na Strateški forum na Bledu, na kojem su sudjelovali dužnosnici iz brojnih zemalja i međunarodnih organizacija, a održan je i bilateralni susret sa slovenskim premijerom Robertom Golobom, koji je jučer boravio u Hrvatskoj na svečanoj utakmici u povodu 60. rođendana najvećeg hrvatskog košarkaša Dražena Petrovića. Drago mi je da smo kao Vlada mogli pomoći u organizaciji ovoga sjajnog događaja, kazao je Plenković, zahvalivši obitelji Dražena Petrovića.

Radni posjet Bosni i Hercegovini
Govoreći o posjetu Bosni i Hercegovini, prvom radnom posjetu u novom mandatu ove Vlade, premijer je izvijestio da su se susreli s predsjedateljicom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjanom Krišto, te s predstavnicima Parlamentarne skupštine, a boravili su i u Mostaru, gdje su dodijeljeni brojni ugovori Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske za niz projekata značajnih za Hrvate u Bosni i Hercegovini, a posebno za tri strateške institucije, važne za opstojnost i identitet hrvatskog naroda - Hrvatsko narodno kazalište koje se gradi u Mostaru, Sveučilište u Mostaru i Sveučilišnu kliničku bolnicu Mostar.

Napravljeni su značajni iskoraci u području zdravstva
Ministri Erlić i Beroš potpisali su danas ugovore vrijedne 26,5 milijuna eura, za unapređenje hitne medicinske službe, rekao je Plenković, istaknuvši kako je riječ i o ugovorima koji se odnose na hitnu helikoptersku medicinsku službu u četiri baze - Rijeka, Split, Osijek i Zagreb.
Samo u kolovozu ove godine zabilježeno je 200 intervencija, napomenuo je, što dovoljno govori o novoj, dodatnoj kvaliteti u pružanju hitne medicinske usluge, s obzirom na to da su je sada Hrvatska i njezin zdravstveni sustav u stanju pružiti svima kojima su takva pomoć i brzina reakcije potrebni. Plenković je dodao i kako je potpisan ugovor vrijedan skoro 15 milijuna eura za nabavu 80 novih, potpuno opremljenih, cestovnih medicinskih vozila, a sve navedeno predstavlja značaj iskorak u području zdravstva.

www.vlada.gov.hr

Volkswagen je rastao godinama, sve do lanjskih 322 milijarde eura prihoda, što ga je učinilo 12. najjačom kompanijom na svijetu. Ali lani su ujedno i prvi put ovog stoljeća izgubili titulu najprodavanije marke u Kini u korist njihove lokalne marke. Volkswagen nije nimalo konkurentan na svjetskom tržištu električnih automobila i kineska konkurencija ubija doslovno Volkswagen bombardiranjem tržišta ogromnom količinom jeftinih električnih automobila. Volkswagen gubi bitku s kinezima dok je automobilski rat tek započeo. Vjerojatno niti velike europske carine na kineska električna vozila neće puno pomoći Volkswagenu.

Hoće li se proizvodne trake u njemačkoj tvornici "Das Auta" uskoro zaustaviti? Da, prvi put otkad firma postoji, Volkswagen ozbiljno razmišlja o kresanju troškova zatvaranjem nekih domaćih tvornica, na užas tisuća dugogodišnjih zaposlenika.

"Očaj. Posvuda. Ljudi se boje da će izgubiti svoje kuće, da će dobiti otkaz. Radim u ovoj tvornici 38 godina", kaže zaposlenik Volkswagena Axel Wenzel, a njegov kolega Tino Ritter dodaje: "Koliko sam čuo, 30 posto zaposlenih će dobiti otkaz u bliskoj budućnosti. Nadam se da to nije istina". Budimo realni jer Volkswagen je sve svoje karte bacio na proizvodnju električnih automobila koji su puno jednostavniji, imaju manje dijelova, trebaju manje radnih pogona, trebaju manje tvornica odnosno i manje zaposlenih. Možemo uskoro očekivati masovne otkaze u Volkswagen grupaciji sve zbog električnih automobila.

Vratimo se prvo malo u prošlost - možda će nekoga iznenaditi da su kompaniju osnovali nitko drugi doli nacisti, evo ovdje Hitlera i drugih glavešina Trećeg Reicha kako proučavaju planove za novu tvornicu. Poslije rata firma je doživjela uzlet i globalno širenje, reklame za legendarnu Bubu vrtjele su se u Americi već 70-ih.

I Volkswagen je tako rastao godinama, sve do lanjske 322 milijarde eura prihoda. Gašenje proizvodnje nekih benzinaca i dizelaša zbog prebacivanje na električne aute, za Volkswagen se pokazao lošim potezom. "Sada kada je kriza tržišta električnih automobila, odnosno kada se njihova prodaja urušava, a tržište naglo stagnira, vidljivo je da električni automobili neće biti dovoljni da bi koncernu osigurali bezbrižnu budućnost", kaže Kristijan Tićak, glavni urednik Auto motor i sport magazina.

Signali iz uprave su nedvosmisleni, budućnost nije svijetla - i zato su burnim zvižducima dočekani na jučerašnjem sastanku u sjedištu kompanije u Wolfsburgu. Volkswagen zapošljava 683.000 ljudi diljem svijeta, od toga gotovo 300.000 u Njemačkoj. "Velikoj zabavi u kojoj je ova industrija uživala i od koje su njemački proizvođači dugo imali koristi, došao je kraj", vjeruje direktor Centra za automobilski menadžment Stefan Bratzel.

Od famoznog "dieselgatea" i ogromnih odšteta zbog manipulacija s dizel-motorima, preko sve strožih pravila EU-a o emisijama CO2, posljednji udarac Volkswagenu je očito kaskanje za Kinezima s električnim autima. "Kinezi ubrzano razvijaju nove baterije, njihovi auti postaju sve bolji i bolji jer su već nekoliko godina, pa i desetljeća, u joint venturima s europskim i američkim proizvođačima. Puno toga su naučili i to znanje sada primjenjuju", ističe Kristijan Tićak.

U svakom slučaju, za njemačkog auto-giganta ovo je udarac bez presedana, ali i šok za cijelu zemlju. "Kada Volkswagen zakašlje, onda će Njemačka dobiti gripu, tako je jedna političarka oporbenog CDU-a slikovito opisala dilemu pred kojom se nalazi ova zemlja nakon najave radikalnog kursa štednje u Volkswagenu. Kada jedan takav privredni gigant u jednoj tako važnoj branši počne teturati, onda je ugrožena stabilnost cijelog sustava", javlja za Direkt novinar Deutsche Wellea Srećko Matić.

Stručnjaci predviđaju da je Volkswagen samo prvi. Uzlet proizvođača u Kini, jeftinija, a kvalitetna proizvodnja mogla bi i druge svjetske proizvođače auta na kraju pretvoriti u gubitnike.
www.net.hr

Izvješće bivšeg talijanskog premijera i šefa europske banke Marija Draghija o europskoj ekonomiji upalilo je alarm za Europsku uniju, piše u analizi Politico.

Europa mora uložiti dvostruko više nego što je uložila u obnovu nakon Drugog svjetskog rata, treba dopustiti većem broju tehnoloških i telekomunikacijskih kompanija ulaz na tržište i njihovo spajanje te treba poduzeti drastične mjere u pogledu potrošnje na obranu, rekao je Mario Draghi.

Ekonomski pad EU
U izvješću o tome kako zaustaviti ekonomski pad kontinenta, bivši predsjednik Europske središnje banke (ECB) rekao je da Europa treba uložiti dodatnih 800 milijardi eura godišnje kako bi se izvukla iz niske produktivnosti i slabog rasta, čime zaostaje za Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom u međunarodnom poretku. Nazvao je to "egzistencijalnim izazovom".

Dok se EU priprema za sljedećih pet godina pod novoustrojenom Europskom komisijom, Draghijevo izvješće od 400 stranica trebalo bi biti vodilja za rad ponovno izabranoj predsjednici EK-a Ursuli von der Leyen. Mnoge od njegovih preporuka trebat će prihvatiti svih 27 vlada EU, što se ne čini realnim.

Problem dodatno pogoršavaju poteškoće u dvije najveće zemlje EU. Njemačko gospodarstvo u silaznoj je putanji, a Francuska se nalazi usred političkih podjela te je opterećena visokim javnim dugom.

"Bit ćemo prisiljeni birati između blagostanja, okoliša ili naše slobode"
Draghi, koji je od 2011. do 2019. bio predsjednik Europske središnje banke (ECB), rekao je da nema druge opcije nego inzistirati na drastičnim reformama.

"Trebali bismo napustiti iluziju da samo odugovlačenje može sačuvati konsenzus", rekao je Draghi. "Došli smo do točke gdje ćemo, bez djelovanja, morati ugroziti ili društveno blagostanje ili naš okoliš ili slobodu."

U središtu Draghijeva izvješća je zahtjev za golemim privatnim i javnim ulaganjima, kakva u Europi nisu viđena od 1960-ih i 1970-ih. To bi značilo potrošnju od dodatnih 800 milijardi eura godišnje.

Povećanje ulaganja bilo bi "bez presedana", rekao je. "Ako Europa ne može postati produktivnija, bit ćemo prisiljeni birati. Nećemo moći odjednom postati lider u novim tehnologijama, predvodnici klimatske odgovornosti i neovisni igrač na svjetskoj pozornici. Nećemo biti u stanju financirati naš društveni model, morat ćemo smanjiti neke, ako ne i sve naše ambicije", kazao je.

Reforma proračuna EU
Draghi se zalaže za izdavanje novog zajedničkog duga EU za financiranje svojih industrijskih i obrambenih potreba, čemu se protivi nekoliko vlada, a što ga je već dovelo u sukob s Von der Leyen. Priznao je da je tema "vrlo osjetljiva".

No čini se da postoji sve veća suglasnost o potrebi reforme proračuna EU od 1.2 bilijuna eura, preusmjeravanjem sredstava iz siromašnijih regija Europe prema industrijskim politikama, politikama digitalizacije i inovacijama. Time bi se Draghi uskladio s planovima koje Komisija već iznosi i na koje u Berlinu gledaju blagonaklono.

Izvješće sadrži mnoge preporuke specifične za razne sektore. Posebno je istaknuo zaostatak EU u modernim tehnologijama te je predložio spajanje velikih kompanija te njihov lakši ulazak na europsko tržište. Draghi je primijetio da cilj Europe da svede svoje emisije stakleničkih plinova na nulu do sredine stoljeća nudi bloku priliku za izgradnju i izvoz čistih tehnologija diljem svijeta.

Nove tehnologije
Umjetnu inteligenciju vidi kao priliku za Europu "da ispravi svoje nedostatke u inovacijama i produktivnosti te da obnovi svoj proizvodni potencijal". Pozvao je da se umjetna inteligencija integrira "u naše postojeće industrije kako bi one mogle ostati na čelu".

EU neće moći osigurati dovoljno bakra, litija i drugih sirovina ako ne bude išla smjerom Kine u strategiji pronalaženja tih važnih metala potrebnih za digitalnu i energetsku tranziciju, kaže Draghi. "Europa treba koordiniranu strategiju koja pokriva cijeli lanac vrijednosti, od sirovina do finalnih proizvoda", kazao je Draghi.

Europski farmaceutski sektor zaostaje u odnosu na SAD zbog malih ulaganja i nejednakih propisa, rekao je Draghi. Američki privatni sektor troši 0.45 posto BDP-a na farmaceutska istraživanja u usporedbi s 0.11 posto u EU. SAD je također puno brži u dobivanju odobrenja za nove lijekove, s prosječnim vremenom odobrenja od 334 dana u usporedbi s 430 dana u Europi.

Draghi također traži da se Europa posveti i "novim inovacijama svjetske klase", poput istraživanja u genetici i medicini.
www.index.hr

Putem ovog Poziva na dostavu projektnih prijedloga “Potpora poduzećima za tranziciju na energetski i resursno učinkovito gospodarstvo” definiraju se ciljevi, kriteriji i postupci za dodjelu bespovratnih sredstava namijenjenih provedbi projekata koje se financiraju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (u daljnjem tekstu: NPOO).

Strateški i zakonodavni okvir
Kako bi odgovorila na izazove krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 Europska unija je 2020. godine uspostavila Mehanizam za oporavak i otpornost kao dio instrumenta EU sljedeće generacije. Planovi za oporavak i otpornost, koje izrađuju države članice u suradnji s Europskom komisijom, temelj su za korištenje sredstava iz spomenutog Mehanizma, a time i glavni strateški dokument za planiranje i provedbu reformi, ulaganja i projektnih inicijativa država članica usmjerenih na gospodarski oporavak, održivi razvoj te zelenu i digitalnu tranziciju. U planu za oporavak i otpornost daje se pregled reformi i povezanih ulaganja koje će država članica provesti u sljedećim godinama u skladu s propisanim ciljevima Mehanizma za oporavak i otpornost.

Uredba (EU) 2021/241 o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost ne utvrđuje direktno oblike bespovratnih sredstava koje država članica dodjeljuje krajnjim primateljima tj. korisnicima. Međutim, Uredba općenito navodi obvezu dosljednosti primjene različitih instrumenata Unije.

Sukladno odredbama Uredbe (EU) 2021/241 o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost, Europska komisija je 08. srpnja 2021. usvojila Prijedlog provedbene odluke Vijeća Europske unije o odobrenju ocjene Plana oporavka i otpornosti Republike Hrvatske te ga dostavila Vijeću Europske unije. Vijeće Europske unije usvojilo je 28. srpnja 2021. Provedbenu odluku o odobrenju ocjene Plana oporavka i otpornosti Republike Hrvatske.

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 08. srpnja 2021. godine donijela Odluku o sustavu upravljanja i praćenju provedbe aktivnosti u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026. (Narodne novine, br. 78/21). U skladu s navedenom Odlukom, nadležno tijelo za dodjelu bespovratnih sredstava za provedbu ulaganja je Tijelo državne uprave nadležno za komponentu/podkomponentu NPOO, a u smislu provedbe ovog Poziva to je Ministarstvo gospodarstva.

Ovaj Poziv pokrenut je u okviru NPOO komponente C1. Gospodarstvo, kroz investicije obuhvaćene podkomponentom C1.1.1.R4 - Povećanje strukturne održivosti gospodarstva i poticanje zelene tranzicije, a u okviru reforme Potpora poduzećima za tranziciju na energetski i resursno učinkovito gospodarstvo (C1.1.1. R4-I1).

Predmet Poziva:
Predmet ovog Poziva je poticanje ulaganja malih i srednjih te srednje kapitaliziranih poduzeća (mid-caps), iz energetski intenzivnih industrija, koja će rezultirati energetski i resursno učinkovitijim gospodarstvom kroz promicanje kružnog gospodarstva uvođenjem resursne učinkovitosti u proizvodni ciklus i životni vijek proizvoda, uključujući održivu opskrbu primarnim i sekundarnim sirovinama i/ili dekarbonizaciji, povećanju korištenja obnovljivih izvora energije i smanjenju emisija energetski intenzivnih industrija.

Svrha (cilj) Poziva:
Cilj ovog poziva je poduprijeti bržu i bolju prilagodbu gospodarstva trenutnim i budućim ekološkim zahtjevima te kroz ulaganja u zelenu tranziciju i stvaranje zelenih vještina, utjecati na smanjenje negativnih učinaka na klimu i okoliš, povećanu održivost proizvodnje, očuvanje postojećih i stvaranje novih radnih mjesta te jačanje lokalne i regionalne konkurentnosti.

Očekivani učinak ove mjere jest smanjenje štetnih emisija za najmanje 20%, korištenje obnovljivih izvora energije; korištenje reciklata i oporabljivih materijala u ukupnom volumenu materijala u proizvodnji iznosit će najmanje 20%.

Poziv će se usredotočiti na nova ulaganja u ekološki prihvatljive proizvodne procese i učinkovitost resursa u malim i srednjim poduzećima te privatnim srednje kapitaliziranim poduzećima, posebno iz energetski intenzivnih industrija, radi ostvarivanja ciljeva EU taksonomije:
- ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama,
- održive uporabe prirodnih resursa,
- prijelaza na kružno gospodarstvo,
- sprečavanja i kontrole onečišćenja.

Financijska alokacija, iznosi i intenziteti bespovratnih sredstava
Bespovratna sredstva dodjeljuju se putem otvorenog postupka dodjele u modalitetu trajno otvorenog poziva.

Ukupno raspoloživ iznos bespovratnih sredstava za dodjelu u okviru ovog Poziva od 145.000.000,00 eura osiguran je u Državnom proračunu RH iz Mehanizma za oporavak i otpornost u sklopu NPOO.

Raspoloživa alokacija je indikativno podijeljena na mala i srednja poduzeća i srednje kapitalizirana poduzeća, od čega je 40% sredstava namijenjeno malim i srednjim poduzećima, a 60% srednje kapitaliziranim poduzećima.

Temeljem NPOO-a očekuje se da će mjerom biti financirano najmanje 250 projekata MSP-ova i 40 projekata srednje kapitaliziranih poduzeća. NT zadržava pravo ne dodijeliti sva raspoloživa sredstva u okviru ovog Poziva.

Iznos alokacije, najniži, odnosno najviši iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti pojedinom projektu iznosi po grupama je sljedeći:
Grupa 1. Mala i srednja poduzeća:
•iznos alokacije: 58.000.000,00 eura
•najniži iznos potpore: 70.000,00 eura
•najviši iznos potpore: 995.000,00 eura

Grupa 2. Srednje kapitalizirana poduzeća:
•iznos alokacije: 87.000.000,00 eura
•najniži iznos potpore: 265.400,00 eura
•najviši iznos potpore: 4.645.200,00 eura

NT zadržava pravo preraspodjele sredstava između Grupe 1. i Grupe 2. u cilju maksimalnog ostvarenja pokazatelja NPOO i apsorpcije sredstava. Preraspodjela sredstava između Grupe 1. i Grupe 2. može se izvršiti tijekom postupka dodjele ukoliko u jednoj Grupi postoji nedovoljna vrijednost prihvatljivih projekata, tj. ukupna vrijednost potpore projektnih prijedloga koji ispunjavaju kriterije prihvatljivosti i koji ostvaruju propisani bodovni prag nije dostatna za iskorištavanje svih sredstava dodijeljenih Grupi.

Obveze prijavitelja vezane uz financiranje projekta
Prijavitelj se obvezuje iz vlastitih sredstva ili osiguravanjem financiranja na drugi način (sredstvima koja ne predstavljaju sredstva iz bilo kojeg javnog izvora, uključujući sredstva Unije) osigurati:
•sredstva za financiranje razlike između iznosa ukupnih prihvatljivih troškova projekta te iznosa bespovratnih sredstava;
•sredstva za financiranje ukupnih neprihvatljivih troškova projektnog prijedloga.

Vrste, iznosi i intenziteti potpora
A) Potpore za ulaganje u mjere energetske učinkovitosti osim za zgrade (GBER čl. 38.)

Potpore se dodjeljuju za ulaganje kojima se poduzetnicima omogućuje poboljšanje energetske učinkovitosti osim za zgrade.
Potpore se ne dodjeljuju za ulaganja koja se provode radi usklađivanja s normama Unije koje su donesene i koje su na snazi. Potpore se dodjeljuju za ulaganja koja se poduzimaju radi usklađivanja s normama Unije koje su donesene, ali još nisu na snazi pod uvjetom da se ulaganje provede i dovrši najmanje 18 mjeseci prije nego što norme stupe na snagu.

Prihvatljivi su troškovi dodatni troškovi ulaganja neophodni za postizanje više razine energetske učinkovitosti. Oni se utvrđuju na temelju usporedbe troškova ulaganja s troškovima protučinjeničnog scenarija do kojeg bi došlo u nedostatku potpore kako slijedi:
-ako se protučinjenični scenarij sastoji od provedbe manje energetski učinkovitog ulaganja koje odgovara uobičajenoj poslovnoj praksi u predmetnom sektoru ili za predmetnu djelatnost, prihvatljivi iznos za sufinanciranje predstavlja razliku između troškova ulaganja razlika između prihvatljivih troškova ulaganja za koje se dodjeljuje državna potpora i troškova manje energetski učinkovitog ulaganja. Na prihvatljivi iznos za sufinanciranje se primjenjuju intenziteti i bonusi iz tablice dolje;

Ako se ulaganje sastoji od jasno prepoznatljivog ulaganja usmjerenog isključivo na poboljšanje energetske učinkovitosti za koju ne postoji manje energetski učinkovito protučinjenično ulaganje, prihvatljivi su troškovi ukupni troškovi ulaganja

Prihvatljivi troškovi mogu se utvrditi bez utvrđivanja protučinjeničnog scenarija. U tom slučaju prihvatljivi troškovi su troškovi ulaganja izravno povezani s postizanjem više razine energetske učinkovitosti, a primjenjivi intenziteti potpora i bonusi iz tablice dolje smanjuju se za 50 %.

B) Potpore za ulaganje u promicanje energije iz obnovljivih izvora, obnovljivog vodika i visokoučinkovite kogeneracije (GBER Čl. 41.)

Potpore se dodjeljuju za ulaganje u promicanje energije iz obnovljivih izvora. Potpore se mogu dodijeliti i za ulaganje u projekte skladištenja električne energije samo u mjeri u kojoj se dodjeljuju za kombinirane projekte obnovljivih izvora energije i skladištenja (iza brojila), ako su oba elementa komponente jedinstvenog ulaganja.

Komponenta skladištenja godišnje apsorbira najmanje 75% svoje energije iz izravno povezane opreme za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Sve komponente ulaganja (proizvodnja i skladištenje) smatraju se jedinstvenim integriranim projektom za provjeru usklađenosti s pragovima utvrđenima u članku 4. Uredbe GBER. Potpore za ulaganje dodjeljuju se u odnosu na novougrađene kapacitete. Iznos potpore ne ovisi o outputu. Prihvatljivi troškovi su ukupni troškovi ulaganja.

C) Potpore za ulaganje u učinkovitu upotrebu resursa i za podupiranje prelaska na kružno gospodarstvo (GBER Čl. 47.)

Potpore se dodjeljuju za ulaganja u poboljšanje učinkovitosti resursa na jedan ili oba sljedeća načina:
- neto smanjenje sredstava potrošenih u proizvodnji određene količine outputa u usporedbi s postojećim proizvodnim procesom kojim se korisnik koristi ili alternativnim projektima. Među potrošenim su sredstvima svi potrošeni materijalni resursi, osim energije, a smanjenje se utvrđuje mjerenjem ili procjenom potrošnje prije i nakon provedbe mjere potpore, uzimajući u obzir sve prilagodbe za vanjske uvjete koje bi mogle utjecati na potrošnju resursa;
- zamjenom primarnih sirovina sekundarnim (ponovno upotrijebljenim ili oporabljenim, uključujući recikliranim) sirovinama.
Prihvatljivi su troškovi dodatni troškovi ulaganja utvrđeni usporedbom ukupnih troškova ulaganja projekta s troškovima projekta ili aktivnosti koji su manje pogodni za okoliš, a koji odgovaraju sljedećem:
- protučinjenični scenarij koji se sastoji od usporedivog ulaganja koji bi se vjerodostojno ostvario u novom ili već postojećem proizvodnom postupku bez potpore i kojim se ne postiže ista razina učinkovitosti resursa. Prihvatljivi iznos za sufinanciranje predstavlja razliku između prihvatljivih troškova ulaganja za koje se dodjeljuje državna potpora i troškova usporedivog ulaganja koji bi se vjerodostojno ostvario u novom ili već postojećem proizvodnom postupku bez potpore i kojim se ne postiže ista razina učinkovitosti resursa. Na prihvatljivi iznos za sufinanciranje se primjenjuju se intenziteti i bonusi.

U navedenoj situaciji protučinjenični scenarij odgovara ulaganju s usporedivim izlaznim kapacitetom i vijekom trajanja koje je u skladu s normama Unije koje su već na snazi. Protučinjenični scenarij vjerodostojan je s obzirom na pravne zahtjeve, tržišne uvjete i poticaje.

Ako se ulaganje sastoji od ugradnje dodatne komponente u već postojeći objekt za koji ne postoji ekvivalent koji je manje pogodan za okoliš (dodatna komponenta ne predstavlja ulaganje u proizvodnu liniju ili proizvodne strojeve kojima se povećava proizvodni kapacitet prijavitelja) ili ako podnositelj zahtjeva za potporu može dokazati da bez potpore ne bi bilo ulaganja, prihvatljivi troškovi su ukupni troškovi ulaganja. Na prihvatljivi iznos za sufinanciranje primjenjuju se intenziteti i bonusi iz tablice dolje.

Potpore se dodjeljuju za ulaganja koja se poduzimaju radi usklađivanja s normama Unije koje su donesene, ali još nisu na snazi pod uvjetom da se ulaganje provede i dovrši najmanje 18 mjeseci prije nego što norme stupe na snagu. Potpore se ne dodjeljuju za ulaganja koja se provode radi usklađivanja s normama Unije koje su donesene i koje su na snazi.

Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije objavljuje Poziv za dodjelu sredstava „Ulaganje u mjere energetske učinkovitosti i visokoučinkovita kogeneracija u prerađivačkoj industriji “ u okviru Programa ulaganja „Poboljšanje energetske učinkovitosti i ulaganja u visokoučinkovitu kogeneraciju u sektoru proizvodnje“ , referentne oznake MF-2022-2-HR-0-002, financiranog sredstvima Modernizacijskog fonda.

Modernizacijski fond u Hrvatskoj provode Ministarstvo i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u skladu sa Zakonom o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja (»Narodne novine«, br. 127/19, u daljnjem tekstu: Zakon), Uredbom o mehanizmima financiranja u okviru sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova („Narodne novine“, broj 107/23), te Provedbenom Uredbom Komisije (EU) 2020/1001 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu djelovanja Modernizacijskog fonda kojim se podupiru ulaganja u modernizaciju energetskih sustava i poboljšanje energetske učinkovitosti određenih država članica i izmjenom Provedbene Uredbe Komisije (EU) 2023/ /2606 оd 22. studenoga 2023. Ovim Pozivom se definiraju ciljevi, određuju pravila o načinu podnošenja projektnih prijedloga i utvrđuju kriteriji prihvatljivosti i odabira projektnih prijedloga te pravila provedbe odabranih projekata.

Pravo na sredstva temeljem Poziva mogu ostvariti trgovačka društva za podnesene projektne prijedloge koji zadovoljavaju sve uvjete iz točke 2. Poziva, a prednost pri dodjeli ostvaruje se sukladno ostvarenom broju bodova u postupku ocjene iz točke 4.1 Poziva.

Predmet i svrha Poziva Predmet Poziva je podupiranje ulaganja u mjere energetske učinkovitosti i visokoučinkovite kogeneracije u prerađivačkoj industriji u cilju ispunjavanja sljedećih obveza Republike Hrvatske do 2030. godine:
• smanjenja emisija stakleničkih plinova iz ETS sektora i sektora izvan ETS-a (u odnosu na 2005. godinu),
• smanjenja potrošnje isporučene energije u odnosu na referentnu isporučenu energiju, odnosno u odnosu na potrošnju isporučene energije prije provedbe mjera. Očekivani učinci Poziva su:
• Ušteda energije: 400.000 MWh/god
• Smanjenje emisija stakleničkih plinova: 180.000 tCO2/god U okviru ovog Poziva, projekt mora ostvariti minimalnu uštedu energije od najmanje 7% ili ukupno smanjenje emisija CO2 (tCO2) za 5% u odnosu na 2023. godinu.

Sredstva Modernizacijskog fonda, iznosi i intenzitet potpore
Raspoloživi iznos sredstava iz Modernizacijskog fonda u okviru ovog Poziva iznosi 80.000.000,00 eura.

Sukladno Programu dodjele državnih potpora za ulaganje u mjere energetske učinkovitosti i visokoučinkovite kogeneracije, sredstva Poziva dodjeljivat će se prema pravilima za dodjelu državnih potpora za zaštitu okoliša1 na koje se odnose posebne odredbe Odjeljka 7. Uredbe o općem skupnom izuzeću i to kroz potpore za ulaganje u mjere energetske učinkovitosti na koje se odnosi članak 38. iste Uredbe i na ulaganja u visokoučinkovitu kogeneraciju na koje se odnosi članak 41. iste Uredbe.

Sukladno članku 6. Uredbe o općem skupnom izuzeću, koji se odnosi na učinak poticaja, aktivnosti koje se prijavljuju prema Programu potpora ne smiju započeti prije prijave projektnog prijedloga na Poziv i isto se odnosi na provedbu aktivnosti projekta.
Najniži iznos sredstava iz Modernizacijskog fonda koji može biti dodijeljen za financiranje pojedinačnog projektnog prijedloga u sklopu ovog Poziva je: 100.000,00 eura.
Najviši iznos sredstava iz Modernizacijskog fonda koji može biti dodijeljen Prijavitelju za financiranje jednog ili više projektnih prijedloga u sklopu ovog Poziva je 5.000.000,00 eura.
Pravo na sredstva Modernizacijskog fonda ostvaruje se temeljem Odluke o dodjeli sredstava koju donosi ministar nadležan za provedbu Programa potpora. Ministarstvo u okviru ovog Poziva dodjeljuje potpore Modernizacijskog fonda do iskorištenja raspoloživog iznosa sredstava.

Maksimalni intenziteti potpore u odnosu na prihvatljive troškove pojedine vrste ulaganja definirani su :

A. za ulaganja u energetsku učinkovitost (članak 38. Uredbe o općem skupnom izuzeću)

Potpore se ne dodjeljuju za ulaganja koja se provode radi usklađivanja s normama Unije koje su donesene i koje su na snazi. Potpore se dodjeljuju za ulaganja koja se poduzimaju radi usklađivanja s normama Unije koje su donesene, ali još nisu na snazi pod uvjetom da se ulaganje provede i dovrši najmanje 18 mjeseci prije nego što norme stupe na snagu.

Prihvatljivi su troškovi dodatni troškovi ulaganja neophodni za postizanje više razine energetske učinkovitosti. Oni se utvrđuju na temelju usporedbe troškova ulaganja s troškovima protučinjeničnog scenarija do kojeg bi došlo u nedostatku potpore kako slijedi:

- ako se protučinjenični scenarij sastoji od provedbe manje energetski učinkovitog ulaganja koje odgovara uobičajenoj poslovnoj praksi u predmetnom sektoru ili za predmetnu djelatnost, prihvatljivi iznos za sufinanciranje predstavlja razliku između troškova ulaganja razlika između prihvatljivih troškova ulaganja za koje se dodjeljuje državna potpora i troškova manje energetski učinkovitog ulaganja. Na prihvatljivi iznos za sufinanciranje se primjenjuju intenziteti i bonusi.

Ako se ulaganje sastoji od jasno prepoznatljivog ulaganja usmjerenog isključivo na poboljšanje energetske učinkovitosti za koju ne postoji manje energetski učinkovito protučinjenično ulaganje, prihvatljivi su troškovi ukupni troškovi ulaganja.

Prihvatljivi troškovi mogu se utvrditi bez utvrđivanja protučinjeničnog scenarija. U tom slučaju prihvatljivi troškovi su troškovi ulaganja izravno povezani s postizanjem više razine energetske učinkovitosti, a primjenjivi intenziteti potpora.

Prihvatljivi troškovi ulaganja (iznosi za sufinanciranje) sastoje od razlike između ukupnih prihvatljivih troškova ulaganja za koje je zatražena državna potpora (b) i ukupnih prihvatljivih troškova manje energetski učinkovitog ulaganja (a). U ovu svrhu potrebno je, uz opis ulaganja, navesti i sve troškove koje se odnose na protučinjenični scenarij te troškove koji se odnose na predmet investicije. Prihvatljivi trošak ulaganja je razlika među njima (b-a)

•Ako ulaganjem postoji ostvarivi protučinjenični scenarij, ali za koji nije dostavljen dokaz ili dostavljeni dokaz nije opravdan, u tom slučaju prihvatljivi troškovi su troškovi ulaganja izravno povezani s postizanjem više razine energetske učinkovitosti, a primjenjivi intenziteti potpora iz tablice 2. smanjuju se za 50%.

•Ako se ulaganje sastoji od jasno prepoznatljivog ulaganja usmjerenog isključivo na poboljšanje energetske učinkovitosti za koju ne postoji manje energetski učinkovito protučinjenično ulaganje, prihvatljivi su troškovi ukupni troškovi ulaganja i nije potrebno dostaviti dokaz protučinjeničnog scenarija.

B. za ulaganja u visokoučinkovitu kogeneraciju (članak 41. Uredba o općem skupnom izuzeću)

Prihvatljivi troškovi su ukupni troškovi ulaganja.

Ističemo da sukladno izmjenama Uredbe o općem skupnom izuzeću koje su stupile na snagu u 2023. godini, nije dopušteno povećati intenzitet potpore za ulaganja u visokoučinkovitu kogeneraciju koja se nalaze u potpomognutim područjima koja ispunjavaju uvjete iz članka 107. stavka 3. točke (a) i (c) UFEU.

Uz sredstva Modernizacijskog fonda Prijavitelj je obvezan osigurati:
-sredstva za financiranje razlike između iznosa ukupnih prihvatljivih troškova projekta te iznosa traženih sredstava;
-sredstva za financiranje ukupnih neprihvatljivih troškova projekta.