Dramatična je kriza u njemačkoj industriji, a što se to stvarno tamo događa? Njemački političari su dugo uspijevali odgađati najgore kada je riječ o najvećem njemačkom proizvođaču automobila Volkswagenu, ali sada, čini se, više ne mogu. U ratu industrijskog iscrpljivanja sve se više čini da će prvo kolabirati najjače europsko njemačko gospodarstvo dok se istovremeno ruski medvjed tek počeo buditi iz zimskog sna. Koje su posljedice prestanka uporabe ruskog plina i nafte te sabotiranja sjevernog plinovoda "Nord stream" vidimo nakon nekoliko godina poslovanja njemačke industrije koja se pola stoljeća oslanjala na dotok energenata iz Rusije. Pad njemačke industrije će se preliti i na sva ostala europska gospodarstva pa tako i na hrvatsko lokalno gospodarstvo.

Kolaps njemačke industrije je posljedica činjenice da lokalni njemački političari nikada nisu čuli za pojam "diverzifikacija dobavnih pravaca energenata". Njemačkim političarima je nepoznat pojam da neće biti pametno pogasiti sve svoje nuklearne elektrane, a da prethodno nisu osigurali drugi "bazni izvor energije" za rad lokalne njemačke industrije i društva. Njemački političari su funkcionirali s Rusijom na bazi "majke mi" mi ćemo kupovati vaše energente plin i naftu dok nas vi nećete napadati i to je sve tako funkcioniralo do ukrajinsko-ruskog sukoba kada se cijeli koncept raspao kao kula od karata.

Prvi put u 87 godina zatvorit će dio pogona u Njemačkoj
Dok Volkswagen prijeti da će prvi put u 87-godišnjoj povijesti kompanije zatvoriti neke pogone u Njemačkoj, političari koji su desetljećima štitili radnike od masovnih otpuštanja trude se pronaći odgovore suočeni s rastućom frustracijom zaposlenika i prijetnjom masovnih štrajkova.

"Kako vrijeme prolazi, shvaćamo da su mnogi ljudi jako nezadovoljni", rekao je za Politico Thorsten Gröger, glavni pregovarač za IG Metall, najveći njemački radnički sindikat.

Gröger je rekao da će se štrajkovi upozorenja održati prije 9. prosinca, uoči sljedećeg kruga pregovora s upravom o smanjenju troškova, te je zaprijetio mnogo opsežnijom akcijom ako pregovori ne budu uspješni.

Golemi problemi u krivom trenutku
Izazovi dolaze u trenutku kada njemačka vlada nije u stanju djelovati zbog raspada trostranačke vladajuće koalicije početkom studenoga. Moglo bi proći nekoliko mjeseci prije nego što Njemačka dobije novu vladu, jer bi se pregovori između stranaka mogli oduljiti i nakon izbora 23. veljače. Čak i tada, ustavna kočnica koja ograničava potrošnju vjerojatno će ograničiti efektivnu moć nove koalicije.

U Njemačkoj nema snažnijih znakova rastućih ekonomskih problema zemlje od krize VW-a. Zbog naglog pada dobiti, pada prodaje u Europi i kolapsa na kineskom tržištu, proizvođač automobila objavio je krajem listopada da planira zatvoriti tvornice u Njemačkoj.

Ako Trump ispuni obećanje o carinama, situacija će postati još gora
Početak ulaganja u tehnologiju električnih automobila bio je narušen kašnjenjima i visokim troškovima, zbog čega je VW zaostajao za američkim konkurentom Teslom i kineskim BYD-om. Bude li novoizabrani američki predsjednik Donald Trump ispunio svoju prijetnju o uvođenju carina na europske proizvode, to će dodatno pogoršati ionako tešku situaciju za radnike u njemačkim tvornicama.

Problemi VW-a su parabola za njemačku industriju, jer proizvođačima diljem zemlje najavljuju otpuštanja. Loše gospodarske vijesti neprestano pristižu. Metalna industrija ThyssenKrupp najavila je da bi do 2030. mogla ukinuti do 11.000 radnih mjesta.

Problemi u autoindustriji će posebno teško pogoditi Njemačku
No nevolje u automobilskom sektoru posebno će teško pogoditi Njemačku. Ova industrija nosi 11 posto radnih mjesta u proizvodnji u Njemačkoj. Bosch je objavio da otpušta 3500 radnika; ZF Friedrichshafen razmatra otpuštanje najmanje 12.000 zaposlenika do 2030. godine; Continental planira ukinuti 5500 radnih mjesta diljem svijeta.

Njemačke bolesti pogađaju Europu u trenutku kada se Francuska, drugo najveće gospodarstvo u Europskoj uniji, suočava s vlastitim eskalirajućim previranjima. Čelnica francuske ekstremne desnice Marine Le Pen prijeti da će srušiti krhku koalicijsku vladu glasanjem protiv proračuna premijera Michela Barniera - što bi zastrašilo financijska tržišta.

Bijes će se vidjeti na izborima
U Njemačkoj kombinacija loših gospodarskih vijesti i političke paralize potiče bijes uoči planiranih prijevremenih izbora 23. veljače. Taj će bijes osobito utjecati na Socijaldemokratsku stranku (SPD) kancelara Olafa Scholza, tradicionalnog zagovornika radništva, koja se već suočava s lošim rezultatima u anketama.

Donja Saska, gdje je sjedište VW-a, ostaje uporište SPD-a, a stranka je neraskidivo povezana s proizvođačem automobila. Savezna pokrajina ima 20 posto udjela u VW-u, a pokrajinski premijer Stephan Weil iz SPD-a član je Upravnog odbora.

"Uz potporu pokrajinskih vlasti, VW je u prošlih 75 godina postao velika i globalno uspješna kompanija", rekao je Weil u intervjuu za njemački dnevnik Süddeutsche Zeitung te dodao kako ne bi bilo mudro rastaviti skupe strukture koje su postavljene za proizvodnju električnih automobila.

Ogromni strukturni problemi
Weilova rješenja vrlo su poznata: on želi vratiti savezne subvencije za kupnju električnih automobila ili stvoriti porezne poticaje za potrošače. SPD i Zeleni žele oživjeti energetski intenzivnu njemačku industriju smanjenjem cijena energije putem subvencija.

Pitanje je bi li takvi potezi - čak i kad bi se političari mogli složiti oko njih - bili dovoljni s obzirom na ogromne strukturne probleme s kojima se Njemačka suočava.

Dok rat u Ukrajini i rastući protekcionizam iz temelja mijenjaju globalnu trgovinu koja je poslužila kao osnova za njemački izvozni model, njemački se političari suočavaju s neugodnom istinom: uobičajeni alati koji su im na raspolaganju možda neće biti dovoljni.

"Izazovi su veći nego što smo priznali"
"Izazovi su dublji i veći nego što smo možda priznali u raspravama i političkim odlukama posljednjih godina", rekao je ministar gospodarstva iz redova Zelenih Robert Habeck.

Uoči izbora na kojima bi se ekstremno desna stranka Alternativa za Njemačku (AfD) mogla probiti na drugo mjesto, mainstream stranke će vjerojatno morati računati na sve veći otpor birača.

"Pitanje kako riješiti situaciju u Volkswagenu primjer je za rješavanje budućih problema cijele industrije", rekao je glavni pregovarač Gröger. Hitnost situacije, dodao je, zahtijeva konkretnu političku akciju, a ne lijepe predizborne plakate.
www.index.hr

Hrvatska još uvijek previše energenata uvozi te i dalje prevladavaju fosilni izvori, no ima sve uvjete za dobru zelenu tranziciju u kojoj će prevladavati energija iz obnovljivih izvora, naglasci su s konferencije Energetski sektor - prilike i izazovi.

Taj skup održan u petak, organizirali su Hrvatska udruga poslodavaca i Privredna banka Zagreb.

Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković govorila je o potrebi da se Hrvatskoj omogući put u pravovremenu i brzu energetsku zelenu tranziciju. Smatra da na tom putu, uz ostalo, treba poboljšati jasnoću postupaka, raditi na utvrđivanju i istinskoj primjeni rokova i potvrditi da su oni obvezujući. Istaknula je i potrebu automatizacije postupaka te smanjenja administrativnog opterećenja.

Predsjednik Uprave Grupe Končar Gordan Kolak naglasio je kako je Končar zahvaljujući postrojenjima koja gradi već desetljećima, u zelenu tranziciju ušao puno prije nego što je postala nezaobilazna tema. Po njemu, Končar živi na postrojenjima vezanim uz obnovljive izvore. Smatra da energetika treba promjene, pogotovo u transportu, da bi se smanjile emisije CO2.

Energetsku tranziciju iskoristiti za razvoj gospodarstva
Ravnateljica Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva Kristina Čelić kaže da je održiva energetska politika ključan pokretač gospodarskog razvoja Hrvatske i izazov koji dijeli s cijelim EU-om.

- Energetska tranzicija mora biti prepoznata i iskorištena prilika za gospodarstvo i konkurentnost - naglasila je.

Ministarstvo gospodarstva prema njezinim riječima vodi energetsku tranziciju u skladu s ciljevima energetskog zelenog plana i integriranog energetskog i klimatskog plana. Taj plan obuhvaća pet temeljnih dimenzija - dekarbonizaciju, energetsku učinkovitost, energetsku sigurnost, unutarnje tržište energije te inovacije i konkurentnost.

- Naglasak je na odgovornom smanjenju emisija, povećanju udjela obnovljivih izvora energije i očuvanju energetske sigurnosti i stabilnosti cijena - rekla je Čelić.

Tri prioriteta energetske tranzicije
Glavna direktorica HUP-a Irena Weber smatra da je Hrvatska na svojevrsnoj energetskoj prekretnici, te da postoje tri važna prioriteta.

Kao prvi istaknula je ulaganja u energetsku infrastrukturu kao ključni izazov u budućim vremenima, odnosno glavni pokretač energetskog napretka. Drugi je energetska održivost, a treći stabilan regulatorni okvir. Navela je, naime, da energetska tranzicija mora biti pravedna i da u njoj ravnopravno moraju sudjelovati i mali poduzetnici kao i veliki energetski igrači.

I dalje dominiraju fosilni izvori energije

Na konferenciji je predstavljeno energetsko izvješće za Hrvatsku Enermed, koje je izradio SRM - Studi Ricerche per il Mezzogiorno (Intesa Sanpaolo Grupa) u suradnji s Politehnikom u Torinu.

Direktor SRM-a Massimo DeAndreis istaknuo je da u Hrvatskoj i dalje dominiraju fosilni izvori, koji nose 67 posto od ukupnog udjela proizvodnje, a najveći udio čine nafta i naftni derivati. Osim toga, kazao je da Hrvatska i dalje uvozi previše energenata te da je energetski previše uvozno ovisna.

Predlaže da se udjel fosilnih goriva do 2030. smanji na 45 posto, odnosno na 25 posto do 2050. godine.

- Hrvatska energetska i klimatska politika pokazuju da bi se smjer zauzet zadnjih godina trebao intenzivirati, uz važnu transformaciju sektora izvora energije, proizvodnje, transporta, prijenosa i potrošnje. Potrebna ulaganja su znatna za dimenzije hrvatskog gospodarstva, a zemlja će se uvelike oslanjati na financiranje iz EU-a - rekao je DeAndreis.

Sigurnost opskrbe energijom prema njegovom mišljenju trebala bi se nastaviti, a rekao je i da Hrvatska ima velik potencijal obnovljivih izvora energije i to ne samo u segmentu solara i vjetra, nego i razvoju proizvodnje biogoriva i geotermi.
www.lidermedia.hr

Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump imenovao je izvršnog direktora naftne i plinske industrije, Chrisa Wrighta, gorljivog zagovornika uporabe fosilnih goriva, za svoga ministra energetike.

Donald Trump najavljuje da će SAD napraviti zaokret za 180° i da će se vratiti masovnom korištenju fosilnih goriva. Razlog za ovakvu energijsku politiku je vrlo jednostavan jer SAD ima ogromne količine nafte na raspolaganju u podzemlju, a tu naftu uopće ne koriste. Trump će zbog toga povećati crpljenje nafte iz vlastitih naftnih polja s ciljem da sruši cijene energenata u SAD-u i pokrene rast gospodarstva. Inflacija je visoka u SAD-u i jedini način na koji će ju smanjiti je da se smanji cijena energenata na najbrži način, a to je korištenjem vlastite nafte.

Wright je osnivač i direktor kompanije Liberty Energy, koja se bavi uslugama povezanim s naftnim poljima, sa sjedištem u Denveru. Očekuje se da bi trebao podržati Trumpov plan maksimalizacije proizvodnje nafte i plina te da će pokušati iznaći načine za povećanje proizvodnje električne energije, za kojom raste potražnja prvi put u desetljećima.

"Ne postoji klimatska kriza, a nismo ni usred energetske tranzicije"
Izgledno je da dijeli Trumpovo protivljenje globalnoj suradnji po pitanju brobe protiv klimatskih promjena. Wright je nazvao klimatske aktiviste alarmistima i usporedio je borbu Demokratske stranke protiv globalnog zatopljenja s komunizmom sovjetskog stila.

"Ne postoji klimatska kriza, a nismo ni usred energetske tranzicije“, rekao je Wright u videu na svome LinkedIn profilu prošle godine.

Wright, koji nema političkog iskustva, opširno je pisao o potrebi za većom proizvodnjom fosilnih goriva kako bi se ljudi izdigli iz siromaštva.

Trumpov čovjek naslijedit će zagovornicu električnih auta, solarne energije...
Ministarstvo energetike bavi se američkom energetskom diplomacijom, upravlja Strateškim naftnim rezervama - za koje je Trump rekao da ih želi iznova napuniti - i vodi programe za zajmove kako bi potaknulo napredak energetskih tehnologija.

Ministarstvo također nadzire zastarjeli američki kompleks nuklearnog oružja, odlaganje nuklearnog otpada i 17 nacionalnih laboratorija.

Ako ga potvrdi Senat, Wright će naslijediti Jennifer Granholm, zagovornicu električnih vozila, energetskih izvora poput geotermalne energije i zagovornicu energije bez ugljika, poput vjetroelektrana, solarne energije i nuklearne energije.
www.index.hr

Mannheim Njemačka, lokalno komunalno poduzeće MVV najavljuje radikalan potez jer će ukupnu plinsku mrežu u Mannheimu zatvoriti do 2035. godine. Mannheimska energetska tvrtka MVV najavila je da će se povući iz poslovanja s plinskom mrežom do 2035. godine. Za građane, trgovce i tvrtke to znači da od tada u Mannheimu više neće moći raditi sustavi grijanja na plin. Tvrtka ovaj korak opravdava zaštitom klime. MVV je također najavio više cijene plina i vode od 1. siječnja 2025. godine. Sukladno tome, plin će tada poskupjeti za oko 8,5 posto, a voda će biti skuplja za 6,6 posto nego dosad.

Razlozi poskupljenja plina i vode
MVV je poskupljenje plina od 1. siječnja 2025. pravdao povećanjem mrežarina i višim troškovima CO2. Viša cijena vode je nužna jer će “obnova i nova izgradnja infrastrukture zahtijevati dodatne napore u sljedećih nekoliko godina”. Naime, tvrtka je, među ostalim, spomenula izgradnju novih zdenaca i pročistača u dva vodovoda. Osim toga, trebalo bi obnoviti prometne linije i izgraditi novu prometnu liniju.

MVV: Plinske grijalice nisu "oblik grijanja okrenut budućnosti"
MVV ne smatra plinsko grijanje održivim i budućnosti usmjerenim oblikom grijanja. Prijevoz i korištenje prirodnog plina doveli su do "emisija CO2 koje se mogu izbjeći". Trošak CO2 će rasti u nadolazećim godinama. A kako broj korisnika plina opada, “troškovi plinske mreže prenose se na sve manje korisnika.” Zato MVV preporuča korisnicima da nakon gašenja plinske mreže što prije potraže alternativne oblike grijanja. Prema MVV-u, radi se prvenstveno o toplinarstvu i dizalicama topline.

Gašenje plinske mreže od 2035.: Što to znači za stanovnike Mannheima?
56 000 kućanstava u Mannheimu bit će pogođeno ukidanjem konvencionalnog plina od 2035. godine; sva se i dalje griju na prirodni plin. MVV nudi savjetodavne usluge za stanovnike. Između ostalog, održat će se dva informativna skupa o toplinskom prijelazu - 12. studenog i 12. prosinca. Dobavljač energije također želi pružiti informacije o mogućnostima financiranja. Šef MVV-a Georg Müller naglasio je da ljudi koji su se sada odlučili na plinsko grijanje "nisu spremni za budućnost". Müllerov savjet: Trenutačni kupci plina trebali bi bolje ulagati u klimatski neutralnu proizvodnju topline, tj. u toplinu iz obnovljivih izvora energije - ili u dizalicu topline. U isto vrijeme oko 10.000 zgrada u Mannheimu bit će novo priključeno na daljinsko grijanje.

Tvrtka MVV je istaknula da je već prije tri godine prvi put najavila da od 2035. više neće nuditi proizvode i usluge temeljene na fosilima. Prema MVV-u, Mannheim je prva općina u Njemačkoj koja je poduzela ovaj korak. Trenutačno se oko 37 posto zgrada u Mannheimu grije prirodnim plinom.

Mannheimer MVV želi zatvoriti plinsku mrežu: klasifikacija SWR poslovnog uredničkog tima
Mannheim nije jedini grad koji je najavio da želi preživjeti bez plina. U Stuttgartu postoje slični planovi, i ovdje do 2035. München želi preživjeti bez prirodnog plina do 2045. i to je postavio u (neobvezujući) plan. Augsburg planira sličan plan, ali je ujedno poručio da još uvijek ne želi demontirati plinsku mrežu. U tom smislu, najava MVV-a za Mannheim je konkretnija nego u drugim gradovima. Svi gradovi i općine u Njemačkoj upravo izrađuju komunalno planiranje grijanja, odnosno utvrđuju kako bi grijanje trebalo izgledati u budućnosti. Oni su zakonski dužni to učiniti. Mnogi se oslanjaju na daljinsko grijanje i dizalice topline. Stoga je moguće da će sljedećih mjeseci biti mnogo izvještaja sličnih onima iz Mannheima: U budućnosti ćemo moći bez fosilnih goriva.

Mannheim dobavljač se poziva na EU direktivu
MVV se pozvao na EU direktivu o unutarnjem tržištu plina koja je na snazi ​​od kolovoza 2024. godine. Ova se direktiva mora implementirati u njemački zakon do srpnja 2026. Uredba obvezuje operatere plinske mreže kao što je MVV da "izrade planove za razgradnju i dostave ih Federalnoj agenciji za mrežu". Utoliko je važnije upozoriti kupce „što prije“ da korištenje plina za grijanje zgrada „nije rješenje okrenuto budućnosti“. Prema MVV-u, stručnjaci pretpostavljaju da će cijene plina znatno poskupjeti zbog porasta cijena CO2.

MVV kao drugi razlog navodi Mannheimski toplinski plan
U petak je MVV naveo plan grijanja grada Mannheima kao još jedan razlog za svoju odluku o zatvaranju plinske mreže. Ovaj plan grijanja (o kojem je mjesno vijeće odlučilo 12. ožujka 2024.) također opisuje daljinsko grijanje i dizalice topline kao “prioritetne oblike grijanja za privatne i poslovne korisnike”.
www.swr.de

U užurbanom kineskom gradu Šangaju, koji je poznat po svjetlosnim spektaklima u sklopu nacionalnih proslava, znanstvenici i inženjeri rade na pionirskim tehnologijama budućnosti. Ovdje, uz projekte poput 6G interneta, napredne umjetne inteligencije i robota nove generacije, mala startup tvrtka pod nazivom Energy Singularity bavi se nečim izvanrednim: nuklearnom fuzijom, procesom koji bi mogao donijeti gotovo neograničenu čistu energiju

No, u sjeni ovog kineskog napretka raste zabrinutost u Sjedinjenim Američkim Državama. Američki stručnjaci i tvrtke brinu da bi njihovo desetljećima dugo vodstvo u istraživanju fuzijske energije moglo izblijedjeti pred kineskim ubrzanim razvojem. Dok Kina izdvaja milijarde dolara za istraživanje i razvoj, američka ulaganja sve više zaostaju, što bi moglo imati značajne posljedice ne samo za energetsku budućnost, već i za globalni utjecaj obje zemlje.

Što je nuklearna fuzija i zašto je važna?
Nuklearna fuzija proces je koji pokreće Sunce i druge zvijezde. To je proces spajanja dvaju lakih atomskih jezgara, pri čemu se oslobađa ogromna količina energije. Za razliku od nuklearne fisije, koja se koristi u trenutnim nuklearnim elektranama i koja razdvaja atomske jezgre, fuzija je izuzetno učinkovita i čista. Oslobađa četiri milijuna puta više energije od sagorijevanja fosilnih goriva, poput ugljena ili nafte, i četiri puta više energije nego fisija. Osim toga, nuklearna fuzija ne proizvodi dugotrajni radioaktivni otpad.

Iako je fuzijska energija neograničeni i čisti izvor energije, znanstvenici se suočavaju s velikim izazovima u pokušaju da je repliciraju na Zemlji. Najveći problem je održavanje fuzijske reakcije dovoljno dugo da bi se mogla koristiti za proizvodnju električne energije. Iako su mnoge zemlje postigle fuzijske reakcije u laboratorijima, nitko još nije uspio održati tu reakciju dovoljno dugo za praktičnu upotrebu, piše CNN.

Utrka za ovladavanje fuzijom
SAD je dugo bio globalni lider u istraživanju nuklearne fuzije, s prvim ozbiljnim istraživanjima koja su započela 1950-ih godina. Američki znanstvenici i inženjeri razvili su ključne tehnologije i postigli značajne prekretnice u ovom području. Međutim, Kina je u posljednjem desetljeću ubrzala vlastiti razvoj fuzije, i to s nevjerojatnim rezultatima.

Prema podacima iz industrije, broj kineskih patenata vezanih uz fuziju od 2015. godine dramatično je porastao, te je Kina sada vodeća u svijetu po broju patenata za ovu tehnologiju. Primjer tog ubrzanog napretka je Energy Singularity, start-up iz Šangaja koji je za samo tri godine izgradio vlastiti tokamak – složeni uređaj u obliku prstena koji se koristi za stvaranje uvjeta potrebnih za fuzijsku reakciju.

Za usporedbu, SAD se još uvijek oslanja na starije tokamake, kao što su DIII-D, star više od 30 godina, i laboratorijske uređaje koji su u fazi nadogradnje već desetljeće. Andrew Holland, izvršni direktor Washingtonske asocijacije za fuzijsku industriju, ističe da SAD nema moderne fuzijske pogone poput onih koje gradi Kina, a napredni kineski tokamaci poput onog u Hefeiu, koji je postavio svjetski rekord u održavanju plazme na 70 milijuna stupnjeva Celzija više od 17 minuta, pokazuju nevjerojatnu sposobnost kineske industrije.

Kineska ulaganja vs. američka inovacija
Jedan od ključnih razloga za kineski napredak u nuklearnoj fuziji leži u velikim financijskim ulaganjima kineske vlade. Prema procjenama, Kina ulaže između milijardu i 1,5 milijardi dolara godišnje u razvoj fuzijske energije, dok SAD, pod upravom predsjednika Joea Bidena, ulaže oko 800 milijuna dolara godišnje. Iako privatne tvrtke u SAD-u predvode po broju ulaganja u fuziju, kineska državna ulaganja mogla bi nadmašiti američki napredak.

Zanimljivo je da kineski tokamaci, poput onih razvijenih u okviru programa BEST, koriste dizajne i tehnologije koje nalikuju onima razvijenima u SAD-u. Holland ističe da je kinesko kopiranje američkih tehnoloških rješenja poznat trend, a slična situacija dogodila se u industriji solarnih panela, gdje je Kina prvo slijedila američki primjer, a zatim preuzela vodstvo na globalnom tržištu.

Američka prednost u laserskoj tehnologiji
Iako Kina trenutno prednjači u razvoju tokamaka, SAD je ostvario značajan napredak u laserskoj tehnologiji kao alternativi tokamaku. Krajem 2022. godine, znanstvenici iz Nacionalnog laboratorija Lawrence Livermore u Kaliforniji postigli su povijesni uspjeh u eksperimentu fuzijske energije koristeći lasere. U eksperimentu je korišteno gotovo 200 lasera usmjerenih na kapsulu goriva veličine zrna papra, što je rezultiralo prvim svjetskim uspješnim eksperimentom stvaranja neto dobitka fuzijske energije – više energije je proizvedeno nego što je utrošeno za zagrijavanje kapsule.

Iako je ovaj napredak značajan, izazovi ostaju, a američki znanstvenici nisu sigurni koji će pristup na kraju prevladati – laserska tehnologija ili tokamaci. Melanie Windridge, britanska fizičarka plazme i izvršna direktorica organizacije Fusion Energy Insights, vjeruje da će dugoročno o uspjehu tehnologije odlučivati troškovi i praktičnost, ali naglašava da je tokamak trenutno najnapredniji koncept zbog količine istraživanja koje je u njega uloženo.

Što donosi budućnost?
U utrci za ovladavanje nuklearnom fuzijom, privatni sektor igra ključnu ulogu, posebno u SAD-u. U posljednje tri do četiri godine, globalni privatni sektor uložio je oko 7 milijardi dolara u fuzijska istraživanja, od čega je 80% došlo od američkih kompanija. No, kako kineska vlada nastavlja godišnje ulagati milijarde dolara, postoji mogućnost da će ukupna kineska ulaganja nadmašiti američka, čak i uz pomoć privatnog sektora.

Ako Kina prva uspije ovladati nuklearnom fuzijom, to neće samo omogućiti energetski samoodržive proslave u Šangaju, već će staviti Kinu u središte globalne energetske budućnosti, s dalekosežnim političkim i ekonomskim posljedicama. U tom slučaju, šarene svjetlosne predstave koje danas obilježavaju kineske proslave postat će simboli nove globalne tehnološke dominacije.
www.tportal.hr

Deep Atomic, startup za nuklearnu energiju sa sjedištem u Švicarskoj, predstavio je planove za mali modularni reaktor (SMR) koji će zadovoljiti rastuće potrebe podatkovnih centara za energijom velikih igrača na računalnom tržištu.

Mali nuklearni reaktor nazvan MK60 nudi kompaktno i skalabilno rješenje opskrbom 60 megavata električne energije i 60 megavata hlađenja za podatkovne centre, navodi se u priopćenju tvrtke.

"Podatkovni centri (DC) su okosnica digitalnih inovacija, ali njihove goleme energetske potrebe postale su kritično usko grlo koje blokira rast", rekao je William Theron, osnivač i izvršni direktor Deep Atomica, u priopćenju za javnost.

Deep Atomic SMR je “dizajniran za instaliranje na licu mjesta u podatkovnim centrima, pružajući pouzdanu električnu energiju bez emisija ugljik-dioksida te daje i energetski učinkovito hlađenje, čime se značajno smanjuje ugljični otisak i pomaže se podatkovnim centrima da ispune svoje sve strože ciljeve održivosti.”

S integriranim "dizajnom usmjerenim na podatkovni centar", ova digitalna infrastruktura može biti bez emisija CO2 i vrlo učinkovita u energiji i hlađenju, smanjujući operativne troškove i utjecaj na okoliš.

Tvrtka tvrdi da je reaktor vrlo prikladan za aplikacije umjetne inteligencije (AI) koje troše energiju, kriptovalute i tradicionalne usluge u oblaku.

MK60 'pogađa slabu točku'
Deep Atomic je namjerno odabrao manji dizajn od 60 MW, prkoseći trendu većih reaktora od 300 MW koji su tipični za novonastali SMR sektor.

"Reaktor od 60 MW s dodatnih 60 MW kapaciteta hlađenja pogodno je rješenje za podatkovne centre", izjavio je Freddy Mondale, voditelj inženjeringa startupa, dok je objašnjavao razlog za reaktor.

"Dovoljno je velik za napajanje značajne računalne infrastrukture, a opet dovoljno malen da omogući modularnu implementaciju i skaliranje."

Skalabilno energetsko rješenje reaktora može koristiti podatkovnim centrima na različitim lokacijama, posebno onima s ograničenim pristupom mreži.

Njegove sofisticirane sigurnosne značajke omogućuju smještaj u blizini urbanih područja, podržavajući rubne podatkovne centre sa smanjenom latencijom i bržom uslugom za visoko računalstvo.

"Ova veličina također smanjuje početne kapitalne troškove i rizike projekta u usporedbi s većim SMR-ovima, što ga čini privlačnijim za DC operatere", dodao je Mondale.

"MK60 se može postaviti u više komada, omogućujući skalabilnost od 60 MW do preko 1 GW kako bi se zadovoljile rastuće potrebe za energijom."

Zaobilazeći mrežna ograničenja, MK60 reaktori na licu mjesta omogućuju idealno postavljanje bez dodatnog opterećenja infrastrukture. Reaktor radi bez obzira na pouzdanost mreže i nastavlja s radom u svim vremenskim uvjetima 24 sata dnevno.

Utrka do neograničene nuklearne energije
Mnoge tvrtke, uključujući tehnološke divove poput Googlea, Microsofta i OpenAI-a, nedavno su potpisale goleme ugovore o nabavi nuklearne energije za napajanje svojih podatkovnih centara gladnih energije.

Ranije u listopadu, Google je potpisao prvi ugovor u svojoj povijesti za kupnju električne energije od nekoliko SMR-ova, potez osmišljen kako bi podržao rastuće potrebe tvrtke za energijom vođene umjetnom inteligencijom.

S druge strane, zatvoreni otok od tri milje u Pennsylvaniji koji je prije radio kao američka nuklearna elektrana ponovno će se otvoriti kako bi zadovoljio energetske potrebe Microsoftovih podatkovnih centara.

U međuvremenu, Deep Atomic sa sjedištem u Zürichu tvrdi da je njegova politika dizajna reaktora MK60 usredotočena na smanjenje rizika i praktičnu primjenu, posebno ukorijenjenu u desetljećima staroj nuklearnoj tehnologiji posebno skrojenoj za podatkovne centre.

“Naša temeljna filozofija je dizajnirati da bi se gradilo. Ne izmišljamo ponovno nuklearnu tehnologiju, već je usavršavamo za aplikacije podatkovnih centara,” rekao je suosnivač i glavni direktor dizajna Deep Atomic Rea Stark.
www.interestingengineering.com

Europska komisija odlučila je definitivno uvesti kompenzacijske carine na uvoz baterijskih električnih vozila proizvedenih u Kini na razdoblje od pet godina.

Istraga izvršnog tijela EU-a utvrdila je da proizvođači električnih vozila u Kini imaju nepravednu prednost zbog državnog subvencioniranja, a na štetu europskih proizvođača.

Osim postojeće carinske stope od 10 posto uvode se dodatne carine u rasponu od 7,8 posto do 35,3 posto.

Na vozila američkog proizvođača Tesla proizvedena u Kini dodatna carina bit će 7,8 posto, za kineske proizvođače BYD, Geely i SAIC 17, 18,8 i 35,3 posto.

Dodatna carinska stopa od 35,3 vrijedit će za sve druge proizvođače u Kini koja nisu htjela surađivati u istrazi, a za tvrtke koje su sudjelovale 20,7 posto.

Komisija najavljuje da će paralelno nastaviti raditi s Kinom na pronalaženju alternativnih rješenja kompatibilnih s pravilima WTO-a koja bi bila učinkovita u rješavanju problema utvrđenih istragom. Također ostaje otvorena za pregovore o cjenovnim obvezama s pojedinačnim izvoznicima, što je dopušteno prema pravilima EU-a i WTO-a.

Odluka o definitivnom uvođenju dodatnih carina donesena je nakon što početkom ovoga mjeseca prijedlog nije dobio potrebnu kvalificiranu većinu, odnosno glasove najmanje 15 država članica u kojima živi najmanje 65 posto stanovništva EU-a.

Za Komisijin prijedlog bilo je deset članica, dvanaest je bilo suzdržano, među njima i Hrvatska, a pet protiv, uključujući Njemačku koja se pribojava da bi kineska odmazda mogla ugroziti njezinu automobilsku industriju.

Budući da nije bilo kvalificirane većine ni za ni protiv prijedloga, izvršno tijelo Unije može samostalno donijeti provedbenu odluku.

Istraga je pokazala da kineski proizvođači imaju brojne pogodnosti - preferencijalno financiranje i nespovratna sredstva, zemljište, baterije i sirovine po cijenama ispod tržišnih.

S obzirom na to da su Sjedinjene Države i Kanada uvele carine od 100 posto na kineska električna vozila, a proizvodni kapacitet kineskih proizvođača dvostruko je veći od tržišta EU-a, postoji opravdana bojazan da bi europsko tržište bilo preplavljeno jeftinijim kineskim električnim vozilima.
www.vijesti.hrt.hr

I dok mnogi naši gradovi muku muče s gospodarenjem otpadom, u nekim europskim zemljama otpad je vrijedan izvor sirovina i energije. Postrojenja za mehaničko-biološku obradu i spalionice rade već desetljećima i opskrbljuju stanovnike toplinskom i električnom energijom.

Zagrebački gradski zastupnici posjetili su Beč i tamošnju spalionicu kako bi prikupili iskustva vezana za gospodarenje otpadom. Umjetničko djelo zapravo je spalionica otpada Spittelau. Nalazi se u središtu Beča, a tik uz nju je i šetnica.

Godišnje preradi 250 tisuća tona otpada. Strujom i toplinskom energijom opskrbljuje trećinu Bečana. Ipak, ne spali se sve.

- Nakon spaljivanja ostaje talog. Iz njega uzimamo ono što se još može upotrijebiti, poput metala, a ostatak koji se ne može spaliti ni na temperaturi od 850 stupnjeva upotrebljavamo kao materijal za izgradnju deponija. U postocima - oko 22 posto otpada ne izgori, rekao je menadžer u tvrtki Wien Energie Florian Madl.

Ostatak otpada zbrinjava se na odlagalištu. U spalionici tvrde da nije opasan za okoliš. Kažu, ugradili su i najmodernije filtre za pročišćivanje u dimnjaku. Ističu da su 80 posto ispod zakonske granice emisije štetnih plinova.

- Ova energana posljednji je put modernizirana prije deset godina. Gotovo je nevjerojatno da se nalazimo na njezinom krovu jer ovdje se ne osjete nikakvi neugodni mirisi, a o tom da nema nikakvih neugodnih čestica govori i činjenica da se svake godine na njezinom krovu gnijezdi i par sokolova, poručila je HRT-ova novinarka Ana Zgrebec.

Bečani podržavaju njezin rad.

- Automobili su opasniji za zdravlje, nego proizvodnja energije od otpada. Dakle, ne mislim da je spaljivanje otpada opasno za zdravlje, naglasila je Melanie iz Beča.

- Nema mnogo mogućnosti da se izbjegne spaljivanje otpada osim da idete na potpuno izbjegavanje stvaranja otpada. Zasad nema bolje tehnologije od spaljivanja, istaknuo je predsjednik Skupštine Grada Beča Thomas Reindl.

Tako ne misle Zagrepčani, pa je Gradska skupština povela zastupnike u obilazak bečke spalionice.

- Dobili smo puno korisnih informacije za našu raspravu u Skupštini i o odluci, koju ćemo morati donijeti, hoćemo li uspostaviti energanu u Zagrebu ili nećemo, kazao je predsjednik Skupštine Grada Josip Klisović.

- Ja sam za to da se sanira Jakuševec i da postoji Centar za gospodarenje otpadom s spalionicom kakva je u samom Beču, da se pridržavaju svi zdravstveni, pravi i tehnički zadaci, naglasio je zastupnik u Skupštini Grada Zagreba Dejan Kljaić (BM 365).

- Treba sagledati u kontekstu Zagreba sve brojeve i sve mogućnosti i donijeti odluku na temelju egzaktnih brojeva, a ne dojmova, dodala je predsjednica kluba gradskih zastupnika i zastupnica Možemo! - Zagreb je naš! - nova ljevica Marina Ivandić.

Hoće li se i kada graditi spalionica u Resniku ili na nekoj drugoj lokaciji, zastupnici još moraju izglasati.

Do tada problem otpada ostaje goruća tema u Zagrebu.
www.vijesti.hrt.hr

Njemačko gospodarstvo nije u svojim najboljim danima, a državu posebno pogađa kriza u autoindustriji. Posebnu “pljusku” industriji dao je Volkswagen koji je nedavno najavio zatvaranje tvornica i otpuštanje velikog broja radnika. Zašto je došlo do krize u Volkswagenu i zašto je ovaj brend bitan Njemačkoj?

Kriza u Volkswagenu samo je dio puno šire krize, rekao je bivši predsjednik Ifo instituta Hans-Werner Sinn. On smatra kako je Volkswagen “samo prva žrtva” e-mobilnosti, zabrane motora s unutarnjim sagorijevanjem u EU i visokih energetskih troškova u Njemačkoj. Iako je Volkswagen već godinama bio simbol uspješnosti i moći njemačke industrije, sada je postao simbol krize.

Koliko je automobilska industrija važna za Njemačku?
Tvrtka Volkswagen osnovana je 1937. sa sjedištem u Wolfsburgu, sjeverna Njemačka. Za mnoge je ime Volkswagen usko povezano s VW Bubom, koja je omogućila i osobama slabijeg imovinskog stanja da kupe svoje vozilo. VW autobus krenuo je u serijsku proizvodnju od 1950., a VW Golf od 1974. Danas Volkswagen Grupa ne uključuje samo vozila koja posluju pod imenom VW, već i deset drugih marki, uključujući Audi, Porsche, Bentley i Škodu, piše Deutsche Welle.

Između 2016. i 2019. VW je bio najveći proizvođač automobila na svijetu po broju prodanih vozila. I dalje je najveći europski proizvođač automobila. Grupa ima više od 114 proizvodnih pogona i 684.000 zaposlenika diljem svijeta. Prošle godine grupacija je prodala 9,2 milijuna vozila i ostvarila prodaju od 322 milijarde eura (351 milijardu američkih dolara) – više nego ikad prije.

Volkswagen je dugo vremena imao vodeću ulogu u tehnologiji i proizvodnji. Tvrtka je pridonijela njemačkom gospodarskom čudu nakon Drugog svjetskog rata. Automobilska industrija i dalje je temeljni dio njemačkog gospodarstva.

Prema podacima Udruženja automobilske industrije (VDA), 2023. godine u njemačkim tvornicama koje proizvode motorna vozila i dijelove za vozila radilo je gotovo 780.000 ljudi. Od toga je više od 465.000 zaposlenika radilo za dobavljače.

Prošle je godine njemačka automobilska industrija domaćom proizvodnjom ostvarila prodaju od preko 558 milijardi eura. To je deset posto više nego prethodne godine, navodi VDA.

Koliko je VW važan za Njemačku?
Volkswagen grupa zapošljava oko 300.000 ljudi u Njemačkoj, od kojih više od trećine radi za marku VW. Mnoge druge tvrtke ovise o VW-u. Ako VW-u više ne ide dobro, posljedice će osjetiti i dobavljači, trgovci i na kraju kupci. A čini se, i cijela država.

No, čini se da se i dobavljači spremaju za gora vremena. U veljači je Continental, treći najveći svjetski dobavljač automobila sa sjedištem u Hannoveru, najavio da će ukinuti 7150 radnih mjesta diljem svijeta do 2025. godine. U srpnju je još jedan dobavljač automobila, ZF Friedrichshafen, najavio da će ukinuti 14.000 radnih mjesta u Njemačkoj do 2028. godine, piše DW.

Koje mjere Volkswagen planira?
Situacija u Volkswagenu je napeta. U listopadu je sindikat IG Metall zatražio povećanje plaća od sedam posto. Nedugo zatim VW je objavio da mu je neto dobit u trećem tromjesečju pala za 64 posto u odnosu na isto tromjesečje prošle godine. Zbog toga je uprava tvrtke najavila da želi zatvoriti najmanje tri od deset tvornica u Njemačkoj. U ostalim tvornicama smanjit će broj radnih mjesta i otpustiti tisuće radnika, a plaće će biti smanjene za najmanje deset posto.

Zašto je Volkswagen u krizi?
Prvi veliki udarac reputaciji Volkswagena bio je skandal s dizelskim motorima ili emisijama, koji je postao poznat kao Dieselgate. Od 2015. nadalje, izašlo je na vidjelo da su VW i drugi proizvođači automobila u svoje automobile integrirali ilegalne manipulacije koje su poboljšale razinu emisija. VW je tada morao platiti kazne u ukupnom iznosu od preko 31 milijarde eura. Tadašnjem izvršnom direktoru još uvijek se sudi nakon što je optužen za manipulaciju tržištem i prijevaru.

Prema upravi VW-a, visoki troškovi energije, inflacija i troškovi zbog visokih plaća zaposlenika opterećuju tvrtku.

VW nije jedini u problemima. Njemački konkurenti Mercedes i BMW također su snizili prognoze za tekuću godinu. Svi oni moraju se nositi s većim troškovima i prelaskom na električnu mobilnost.

Zašto je Kina važna?
Istovremeno, potražnja za VW vozilima pada u Europi, a posebno u Kini, najvećem i najunosnijem tržištu tvrtke.

VW je desetljećima bio tržišni lider u Kini. Tvrtka tamo još uvijek prodaje većinu svojih vozila na benzinski pogon, ali je prodaja u Kini pala za više od 10 posto u prvih devet mjeseci ove godine jer su kupci preferirali domaća vozila. U Njemačkoj je prodaja pala za 1,6 posto.

Stručnjaci iz industrije optužuju VW da nije dovoljno rano uložio u elektromobilnost. Također je bilo problema i kašnjenja u izradi VW-ovog vlastitog softvera.

Kina je, s druge strane, pokretačka snaga elektromobilnosti i podržava vlastite proizvođače automobila BYD, NIO i XPeng Motors. Polovica svih novih automobila prodanih u Kini su električni automobili, a kineski proizvođači automobila sve više prodiru na strana tržišta.

Kako bi zaštitila vlastitu industriju, Europska unija uvela je carinu od deset posto na električne automobile proizvedene u Kini. U listopadu su nove carine do 45 posto nametnute na kineska električna vozila na temelju toga što vlada u Pekingu masovno subvencionira vlastite proizvođače automobila.

Njemački proizvođači poput VW-a strahuju da bi moguća kineska odmazda mogla negativno utjecati na njihove prilike i ulaganja u Aziji.
www.narod.hr

​Vlada Republike Hrvatske pod vodstvom premijera Andreja Plenkovića zastupa napuštanje uporabe fosilnih goriva u svim tehničkim segmentima. Prema izvješćima brojnih svjetskih organizacija i energetskih stručnjaka koji se bave energijskim politikama približavamo se desetljećima u kojima ćemo trebati odustati od korištenja fosilnih goriva. Za cijeli svijet i čovječanstvo dolazi razdoblje potrebne energetske tranzicije i prelaska na nove izvore energije. Dolazi za svijet jedan važan trenutak koji će promijeniti mnogo toga u geopolitičkim energetskim odnosima. Ovakve energijske politike su zapravo posljedica objektivne činjenice da fosilnih goriva realno neće biti dovoljno za sve države i to će se vidjeti za nekoliko desetljeća stoga je potrebno potražiti neka druga tehnička rješenja i energijske tehnologije da se zadovolje sve energetske potrebe Republike Hrvatske.

Projekcije mogućih potreba za energijom nisu na razini pet godina, nisu niti na razini jednog desetljeća već su projekcije energetskih potreba za razdoblje nekoliko desetljeća pa sve do jednog stoljeća. Hrvatska je u fazi izgradnje transportnih plinovoda pomoću kojih će se moći transportirati plinoviti vodik H2 od plinskog terminala na otoku Krku i Jadranskog mora pa sve do južne Njemačke i Bavarske. Izgraditi će se vodikova plinska interkonekcija između njemačkih vodikovih plinovoda s Jadranskim morem i projektom "Dolina vodika Sjeverni Jadran". Vlada Republike Hrvatske ulaže značajna sredstva kao i Europska Unija u tehnologije koje će donijeti promjenu i smanjiti će energetsku ovisnost Europe o uvoznim energentima. Vodik kao energent će se moći generirati iz morske vode, jezerske ili riječne vode pa stoga postaje jako zanimljiv za kreiranje novih budućih energetskih infrastruktura.

Prema svim analizama energetskih stručnjaka Hrvatska i svijet naći će se u okolnosti da ćemo već sredinom ovog desetljeća dostići vrhunac dobavljivih rezervi ugljena, da smo do 2030. na vrhuncu dobavljivih rezervi nafte dok ćemo do 2040. doći na vrhunac iskorištenosti svjetskih rezervi plina. Sva tri nabrojana fosilna goriva imaju svoje ograničene količine koje će u jednom trenutku dostići svoju maksimalnu dobavljivu količinu na tržištu jer količine na planeti nisu beskonačne.

Zamislimo scenarij kada dođemo do vrhunca dobavljivih količina fosilnih energenata dok s druge strane istovremeno nastavi rasti potražnja za istim tim fosilnim energentima društva koje nije spremno dočekalo ovaj energetski scenarij? Zamislimo dijagram koji ima svoj vrhunac te nakon maksimuma slijedi pad po dijagramu dostupnih količina fosilnih goriva što će rezultirati sa značajnim povećanjem cijene fosilnih goriva. Za dvadeset godina ukupni broj stanovnika će biti veći, a biti će veća i ekonomska aktivnost cijelog gospodarstva uz istovremeno veće zahtjeve za sve većim količinama energije. Za posljedicu cijena fosilne energije će samo rasti i rasti dok će gospodarstva ovisna o fosilnim gorivima nazadovati.

Potrebno je voditi računa o cijenama energenata naučeni zadnjom energetskom krizom kroz koju smo prošli zadnjih nekoliko godina. Svaka škola košta te je i Hrvatsku značajno koštala ovisnost o uvoznoj energiji. Naučene lekcije zadnjih godina su nam pokazale koliko cijene energenata utječu na ukupnu energetsku aktivnost gospodarstva, na inflaciju, na povećanje cijena svih pratećih proizvoda i usluga. Povećanje cijene energenata djeluje negativno na stabilnost društva i socijalnu društvenu koheziju te na energijsku politike Vlade, ali i na sve ostale povezane politike.

Na svima nama, na Hrvatskoj i na cijeloj Europi je da teži energetskoj neovisnosti primjenom svih ostalih tržišno dostupnih energetskih tehnoloških rješenja. Potrebno je više ulagati u istraživanja, razvoj i inovacije čime potičemo hrvatsko, ali i europsko gospodarstvo te povećavamo istovremeno i globalnu konkurentnost Europe. Trebamo postići energetsku neovisnost hrvatskog društva o svim oblicima uvezenih oblika fosilnih energenata.

Potrebno je više ulagati u obnovljive izvore energije, energiju sunca, energiju vjetra, hidro energiju, geotermalnu energiju i druge dostupne obnovljive energije. Hrvatska ima veliki potencijal u korištenju hidroenergije te se i danas koriste još uvijek hidroelektrane izgrađene prije nekoliko desetljeća. Potrebno je ispitati sve mogućnosti ulaganja u nuklearnu energiju s tehnološkim modelima nuklearnih reaktora kod kojih je postignut veliki napredak u novim nuklearnim tehnologijama.

Vlada Republike Hrvatske će voditi energijsku politiku u smjeru napuštanja uporabe fosilnih goriva s postepenim prelaskom na sve veći udio obnovljive energije u energetskom miksu. Republika Hrvatska se mora pripremiti za promjene koje će za 10-20 godina nastupiti na svjetskom energetskom tržištu s ciljem da gospodarstvo Republike Hrvatske i dalje bude konkurentno, da cijene energije budu stabilne i da se zadrži društvena stabilnost Republike Hrvatske. Ne smijemo nespremni dočekati vrijeme dolaska vrhunca dostupnih svjetskih rezervi fosilnih goriva ugljena, nafte i plina.

Sve navedeno je izrazito važno za Europu jer se 98% nafte uvozi na europsko tržište preko raznih dobavnih pravaca. Nafta je najbitniji energent koji pokreće sve elemente društva i doveli smo se sami u situaciju da koristimo energent kojeg Europa uopće nema zbog čega je cijelo europsko gospodarstvo izrazito osjetljivo na promjene cijene nafte i na sva geopolitička previranja u dobavnim pravcima nafte.

Republika Hrvatska se mora na vrijeme pripremiti na novi energetski svijet i moramo biti dovoljno snažni da izdržimo nadolazeće tehnološke promjene. Nameće se potreba za povećanim investicijama u obnovljive izvore energije s dostupnim energ​ijskim tehnologijama. Republika Hrvatska ima jedinu opciju da se usmjeri prema dekarbonizaciji u svim tehničkim segmentima.

www.vlada.gov.hr