Hrvatska će za šest do sedam godina postati značajan proizvođač geotermalne energije, rečeno je u Agenciji za ugljikovodike, tijekom predstavljanja rezultata natječaja za istraživanje i eksploataciju geotermalnih potencijala u Slavoniji, Podravini i Međimurju. Nadmetanje je održano od 28. prosinca 2022. do 1. lipnja 2023. za šest istražnih prostora geotermalnih voda: Leščan, Međimurje 5, Kotoriba, Pčelić, Sječe i Ferdinandovac - 1. Riječ je o geografskom području dravske potoline u kojem je dokazan značajan geotermalni potencijal. Na natječaj je pristiglo 16 ponuda od 11 različitih ponuditelja.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je na temelju provedenog natječaja izdalo dozvole za istraživanje geotermalnih voda na istražnim prostorima ‘Leščan‘ i ‘Međimurje 5‘ Ini, ‘Pčelić‘ i ‘Sječe‘ IGeoPenu (koji se oslanja na društvo iz UK-a), te ‘Kotoriba‘ tvrtci Viola Energy Generation (ponuditelji se oslanja na društvo iz Turske). Za istražni prostor ‘Ferdinandovac‘ nije zaprimljena ni jedna ponuda. Ukupni radovi uključuju izradu 21 geotermalnu bušotinu, a vrijednost ponuđenih istražnih radova iznosi 191,7 milijuna eura. Očekuje se da će ukupna vrijednost investicija doseći će 400 milijuna eura.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović rekao je da je aktiviranje geotermalnih potencijala od iznimne važnosti, jer će se više električne energije proizvoditi u Hrvatskoj. Aktiviranje geotermalnih potencijala po važnosti je usporedio s izgradnjom LNG terminala. I ulaganje u LNG i aktiviranje geotermalnih potencijala su zapravo ulaganje u nacionalnu sigurnost, jer bez energije, hrane i vode nema rasta, razvoja ni opstojnosti. Imat ćemo novih 600 tisuća megavata zelene električne energije, a to je put prema obnovljivim izvorima energije i opskrbljivat ćemo preko 200 tisuća kućanstava – rekao je Filipović. Dodao je da je aktiviranje 400 milijuna eura investicija dodatni impuls u hrvatsko gospodarstvo.

Vrlo smo zadovoljni rezultatima natječaja, jer kompanije koje su pobjednici natječaja imaju tehnološko znanje i dovoljno financijskih sredstava da projekt izvedu do kraja, što nam na neki način garantira uspjeh za proizvodnju električne energije – rekao je predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan. Naglasio je da samo istraživanje traje pet godina, a nakon toga, po ugovoru, slijedi 25 godina proizvodnje. Očekuje se da će pobjednici natječaja u prvoj godini prvo provesti seizmičke radove, a u drugoj i trećoj krenuti s bušenjima.  Već nakon prve bušotine i ispitivanja prvih bušotina imat će ideju o potencijalu ležišta, što je dovoljno da se odredi kakva se elektrana može izgraditi – rekao je Krpan, dodavši da će Hrvatska kroz šest, sedam godina postati značajan proizvođač geotermalne energije.
www.lidermedia.hr

 

Varaždinske geotermalne elektrane
U Varaždinskoj županiji postoje svi preduvjeti za izgradnju geotermalne elektrane snage oko 16 megavata, potvrdila su istraživanja geotermalnog polja Lunjkovec – Kutnjak. Riječ je odličnim vijestima s jednog od najvećih eksploatacijskih geotermalnih polja u Hrvatskoj koji se prostire na 99 kilometara kvadratnih, a na kojem je istraživanja pokrenula javna tvrtka Bukotermal d.o.o. u vlasništvu Varaždinske županije (85 posto) i Općine Mali Bukovec (15 posto).

Na dubini od 2,4 kilometra

Najzahtjevniji je to i najkompliciraniji projekt koji je Varaždinska županija pokrenula i financira od svoga postojanja, a čiji su rezultati u ponedjeljak navečer predstavljeni na samoj istražnoj bušotini. Istraživanja su privedena kraju nakon pune dvije godine i rezultati su sjajni. Utvrđeno je da je na dubini od 2430 metara nalazište geotermalne vode topline 142,03 stupnja, što je odličan potencijal za proizvodnju električne energije. Sljedeći korak je izrada idejnog rješenja te ishođenje okolišnih uvjeta. Nakon toga će početi projektiranje same geotermalne elektrane. Što će se sve na ovom području graditi uz geotermalnu elektranu, ovisi, naravno, o odluci županijskih vijećnika, no toplinsku energiju svakako planiramo iskoristiti za grijanje plastenika i staklenika u ovom kraju poznatom po poljoprivrednoj proizvodnji. Uz to, postoji i mogućnost korištenja geotermalnih voda u turističke svrhe – istaknuo je župan Anđelko Stričak i čestitao svima koji su bili uključeni projekt.

Malobukovački načelnik Darko Marković podsjetio je da su istraživanja počela 2021. godine nakon dvije godine priprema tijekom kojih je bilo potrebno izraditi nekoliko desetaka idejnih i glavnih projekata, studija i elaborata. Ishođena su i dva najvažnija dokumenta, Rješenje o utvrđivanju količina i kakvoći rezervi te Rješenje o utvrđivanju eksploatacijskog polja geotermalnih voda “Lunjkovec-Kutnjak”. Na području eksploatacijskog polja možemo izgraditi geotermalnu elektranu snage oko 16 megavata, a uz to će se moći koristiti toplinska energija snage oko 90 megavata. Sve su to izvanredni podaci koji će promijeniti smjer gospodarskog razvoja Općine Mali Bukovec, a i cijele Varaždinske županije. Ovaj rezultat prije svega možemo zahvaliti financijskom angažmanu Varaždinske županije i angažmanu župana Stričaka pri ishođenju svih potrebnih dokumenata. Jedva čekamo, ne samo mi, nego i naši mještani da krene gradnja geotermalne elektrane, a vjerujem da će to svakako biti u sljedećih 1,5 do 2,5 godine – naveo je načelnik Marković.

50 milijuna eura

Pred tvrtkom ‘Bukotermal’ sada je šestomjesečno razdoblje u kojem mora definirati način eksploatacije polja Lunjkovec – Kutnjak te ishoditi mjere zaštite okoliša i prirode, a glavni cilj je izgradnja jedne ili više geotermalnih elektrana, kao i postrojenja za korištenje topline, prije svega u gospodarske svrhe. U projekt je dosad uloženo više od 2,5 milijuna eura, a to je manji dio od sveukupnih troškova koji nas očekuju pri projektiranju i gradnji elektrane. Za realizaciju i finalizaciju cjelokupnog projekta potrebno nam je oko 50 milijuna eura. Uskoro slijedi projektiranje elektrane i vrelovoda, a ujedno pokrećemo aktivnosti za otvaranje novih bušotina i istraživanja na ovom eksploatacijskom prostoru kako bi se u potpunosti iskoristio njegov potencijal – rekao je direktor Bukotermala Alen Požgaj.

Da je riječ o odličnim vijestima, potvrđuje i podatak da je u Hrvatskoj u zadnjih 20-ak godina, otkako su se stvorili uvjeti za ulaganje u obnovljive izvore energije, u pogonu tek jedna geotermalna elektrana, a na zadnji natječaj za istraživanje šest geotermalnih polja u Republici Hrvatskoj prijavilo se 11 ponuditelja, od kojih su samo tri uspjela ishoditi dozvole za istraživanje geotermalnih voda. Prilikom predstavljanja rezultata spomenutog natječaja, ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović rekao je da je aktiviranje geotermalnih potencijala po važnosti jednako izgradnji LNG terminala, što zapravo predstavlja ulaganje u nacionalnu sigurnost. Upravo je te vrijednosti geotermalnog polja Lunjkovec – Kutnjak na svojem području prepoznala Varaždinska županija i krenula ulagati u buduću gradnju geotermalne elektrane koja u potpunosti predstavlja proizvodnju zelene električne energije za kojom među opskrbljivačima i krajnjim kupcima postoji sve veći interes.
www.zagorje-international.hr

 

Možemo učiniti Hrvatsku energetski samodostatnom, ali...
Podravina, Međimurje i Zagorje leže na gotovo neiscrpnim izvorima energije. Riječ je o geotermalnim izvorima za koje stručnjaci kažu da bi mogli Hrvatsku učiniti ne samo zelenom, nego i samodostatnom u proizvodnji električne i toplinske energije. Cijela Panonska nizina leži na vrelim jezerima koja su potencijalno energetski potentna više nego Nuklearna elektrana Krško.
Već i prvi rezultati bušenja u Legradu više su nego ohrabrujući jer se pokazalo da se radi o izdašnim nalazištima vrele vode.

Velik potencijal
Paralelno s tim istražnim radovima Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja raspisalo je natječaj za dodjelu dozvola za istražna bušenja na šest istražnih prostora: Leščan, Međimurje 5, Kotoriba, Pčelić, Sječe i Ferdinandovac-1. Riječ je o geografskom području Dravske potoline u kojem je dokazan značajan geotermalni potencijal.
Potencijal istražnih prostora identificiran je u ranijim bušotinama nastalim za potrebe istraživanja i eksploatacije nafte i plina, što sad uvelike smanjuje rizik i troškove budućim investitorima. Treba istaknuti kako temperatura na svim lokacijama omogućuje proizvodnju električne energije, dok je ukupni potencijal svih lokacija oko 600.000,00 MWh električne energije.
Na natječaj je pristiglo 16 ponuda različitih ponuditelja i to za pet od šest ponuđenih istražnih prostora. Radi se o renomiranim domaćim i inozemnim kompanijama koje svoj portfelj žele diverzificirati novim, sigurnim i jakim energetskim projektima. Ponuditelji i društva na koja se ponuditelji oslanjaju su poznate i ugledne europske kompanije iz Hrvatske, Turske, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Švedske i Italije, istaču iz Ministarstva. Nažalost, za polje u Ferdinandovcu nije stigla niti jedna ponuda.

Jednako velika birokracija
Sve bi ovo moglo izgledati kao početak lijepe priče, ali čini se kako njen kraj nije tako blizu kako se čini. Jer, od početka istražnih radova do gradnje elektrana, staklenika, sustava za hlađenje i grijanje ispriječio se standardni hrvatski problem. Riječ je o moru nefunkcionalne birokracije koja priječi investitore u izgradnji objekata koji bi vrelu vodu iz podzemlja pretvarali u energiju i potom je distribuirali do potrošača.

Naši zakoni i pravilnici nisu životni kao u zemljama poput Turske i Mađarske gdje se ide na ruku investitorima. Kao da nismo svjesni da ležimo na bogatstvu koje želi svaka zemlja u namjeri da proizvodnjom energije ostavi što manji karbonski otisak u atmosferi, izjavio nam je načelnik Općine Legrad Ivan Sabolić. Na području Legrada investitori upogonjuju već drugu istražnu bušotinu nakon što je prva pokazala više nego poželjne rezultate.
Na naš upit o neprohodnosti birokracije iz Ministarstva gospodarstva demantiraju Sabolića riječima kako je Hrvatska u Europi primjer države koja ima jasno i transparentno regulirane procedure za istraživanje i eksploataciju geotermalnih voda, te su sve dosadašnje informacije koje smo dobili od investitora upravo suprotne od navoda iz upita.
– Kao primjer možemo navesti i turskog investitora koji istražuje geotermalne vode u energetske svrhe na području istražnog prostora Legrad-1, a koji je u prosincu 2020. dobio dozvolu za istraživanje te trenutno izrađuje već svoju drugu bušotinu, s time da je izrada prve započela u veljači 2023. pa sama ta činjenica govori u prilog kako procedura istraživanja geotermalnih voda ne traje godinama – odgovor je pristigao iz Ministarstva.
Prvi čovjek Legrada Ivan Sabolić kaže da dodjela koncesije za istraživanje jest transparentna. Ipak, problemi nastaju kad investitori pokušavaju ishoditi dozvole za gradnju elektrana i cjevovoda.

Zakone i pravila ne donose ljudi s terena
Osim toga, koncesionar i prije nego što krene u istražne radove, dakle u trenutku kad još nije siguran hoće li naći prikladno nalazište geotermalnih voda, mora zakupiti od HOPS-a kvote za obnovljive izvore energije. To dodatno ulaganje čini nesigurnim – objašnjava Sabolić.
Uz to, natječaj HOPS-a za elektroenergetsku suglasnost objavljuje se samo jednom godišnje i traje svega dva mjeseca. Nažalost, pravila i zakone u nadležnom ministarstvu pišu ljudi koji nikad nisu bili na terenu i oni su najveća kočnica ulagačima. Sabolić kaže da u izdavanju dijela dozvola sudjeluje i nekoliko ministarstava što je nonsens, jer sve se to može staviti pod jednu kapu i ubrzati procedure.
– Žalosno je da ležimo na bogatstvu, a ne znamo što bismo s njim – tvrdi Sabolić i osvrće se na odgovor koji smo dobili iz Ministarstva gospodarstva. Kaže, ako je sve idealno i procedura je besprijekorno glatka, pita se zašto onda na području Hrvatske imamo samo jednu elektranu naslonjenu na geotermalne izvore i k tome postoje pravni sporovi vezani za nju.
– Nekoliko puta sam govorio o toj temi za medije. Svaki put sam istaknuo susjednu Mađarsku koja može poslužiti kao dobar primjer iskorištavanja geotermalnih izvora u energetske svrhe. Tamo investitori ne lutaju po hodnicima raznih ministarstava, nego se sve rješava pod jednim krovom i efikasno – tvrdi Sabolić te još jednom ponavlja tezu kako problem leži u tome što zakonodavac u isti koš svrstava vjetroelektrane, solare i geotermale ne uvažavajući specifičnosti svakog od tih izvora zelene energije.
www.glaspodravine.hr

 

Zanemarena vrsta obnovljive energije bila bi dovoljna za 200.000 kućanstava u Hrvatskoj
Geotermalna energija mogla bi privući 400 milijuna eura ulaganja. Iako je u Hrvatskoj trenutno operativna tek jedna geotermalna elektrana (GTE) Velika Ciglena kod Bjelovara, potencijal za iskorištavanje ove obnovljive energije je lani s dotadašnjih 500 MW povećan na minimalno 1000 MW instaliranih kapaciteta.

Da se na tome ozbiljno radi pokazuje niz projekata koji su u nekoj fazi realizacije, ali i prošlotjedna odluka Agencije za ugljikovodike koja je dodijelila koncesije za šest istražnih područja za korištenje geotermalne energije s ukupnim potencijalom proizvodnje od 600 tisuća megavatsati (MWh) električne energije godišnje. To je jednako godišnjoj prosječnoj potrošnji 200 tisuća hrvatskih kućanstava.

Vrijednost istražnih radova u ovom natječaju procijenjena je na više od 191 milijun eura, a ukupna vrijednost investicija u slučaju pozitivnih rezultata istraživanja i utvrđenog potencijala te realizacije projekata u cijelosti iznosi preko 400 milijuna eura. Na ovaj natječaj je pristiglo 15 ponuda, od 11 ponuđača, nakon čega su izdane dozvole za istražne radove na pet od šest ponuđenih područja.

Ina je na natječaju dobila pravo na istražne radove i eventualnu eksploataciju na dva polja, Lešćan i Međimurje 5, kao i tvrtka IGeoPen za područja Pčelić i Sječe, dok je pravo na područje Kotoriba pripalo društvu Viola Energy Generation. Predviđeni istražni radovi uključuju izradu 21 geotermalne bušotine.

Iz interesnog udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), kojem je na čelu direktorica Maja Pokrovac, ističu da razvoj većine projekata OIE u Hrvatskoj teče sporo i sektor geotermalne energije nije iznimka, a bilježi čak i više prepreka. “Ako se nešto ne promijeni, proći će još mnogo godina prije no što ijedna nova geotermalna elektrana počne proizvoditi toplinsku ili električnu energiju. OIEH je početkom godine uputio dopis resornom ministarstvu upozoravajući na problem jednakog tretiranja različitih OIE tehnologija u fazi razvoja projekta, koje posebice otežavaju razvoj geotermalnih projekata”, ističe Pokrovac.

Dodaje da kao i na druge OIE tehnologije, i na geotermalne se elektrane primjenjuje Zakon o tržištu električne energije (ZoTEE). No na njih se dodatno primjenjuje i Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, kojim se uređuje postupak za istraživanje i eksploataciju geotermalnih resursa. Tako se za geotermalne projekte vode dva paralelna upravna postupka što znači da u postupku izdavanja dozvola sudjeluju različita tijela na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Često su različite dozvole ovisne jedna o drugoj, što rezultira produljenjem realizacije projekta”, upozorava Pokrovac.

Dodaje da ZoTEE definira da je energetsko odobrenje prvi korak u razvoju projekata OIE, međutim to kod geotermalnih elektrana nije slučaj. Geotermalni projekti započinju Dozvolom za istraživanje, odnosno, pokretanjem javnog natječaja za izdavanje dozvole za istraživanje geotermalnih resursa. Tek dobivanjem ove dozvole tvrtke koje razviju geotermalni projekt stječu pravo na istražne radove za točno određeno istražno područje. Za svako od tih istražnih područja Ministarstvo gospodarstva donosi odluku o izdavanju dozvole za istraživanje.

Papiri, dozvole
U OIEH-u pojašnjavaju da geotermalni projekti prvo moraju proći kroz dugo istražno razdoblje u kojem su dužni o vlastitom trošku utvrditi kapacitete podzemnog rezervoara različitim mjerenjem, bušenjem novih bušotina i njihovim testiranjem. Ovaj proces može trajati mjesecima i tek nakon dovršenih istražnih radova kreće se u izradu elaborata i ekonomske ocjene geotermalnih rezervi, kojeg ponovno treba odobriti Ministarstvo gospodarstva, odnosno njihovo povjerenstvo. U toj je istražnoj fazi investitor dužan ishoditi Rješenje o utvrđivanju eksploatacijskog polja s ucrtanim obuhvatom potvrđenih rezervi.

Svaki od tih koraka može trajati dodatnih 10-ak mjeseci. Pokrovac naglašava da nova pravila priključenja HOPS-a navode kako se izdavanje podataka o stanju mreže za EOTRP izdaje samo jednom godišnje, u trajanju od deset dana u svibnju. Ako geotermalni projekt uspije ishoditi sve dozvole i energetsko odobrenje, primjerice u lipnju, mora čekati godinu dana kako bi dobio podatke o stanju mreže. To je, navodi, ogroman i nepotreban gubitak vremena i novca.

Do sada je u Hrvatskoj izgrađena samo jedna geotermalna elektrana Velika 1 kod Bjelovara. No, dok je s jedne strane GTE Velika 1 pozitivna priča projekta obnovljivih izvora energije, u istom je opsegu to i kontroverzna poslovna priča zbog sukoba partnera u investicijskom ciklusu – hrvatskog poduzetnika Dragana Jurilja i turskih mu partnera iz MB Holdinga. Hrvatski sudovi su za pravo dali Jurilju da izvlasti Turke iz projekta, no sudska drama nije ni približno završena jer se prije koji dan čitava stvar našla i pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu.

Novac na sudu
Iz regulatorne agencije HROTE, preko koje se isplaćuju svi poticaji za obnovljive izvore energije u Hrvatskoj, naglašavaju da od početka prijepora nastalog radi vlasničkih odnosa nad tvrtkom GEOEN postupaju u skladu s važećim normativnim okvirom i temeljem odluka nadležnih državnih institucija.

“S obzirom na činjenicu da su u središtu ovog prijepora međuvlasnički odnosi nad tvrtkom GEOEN, koji se moraju razriješiti pred nadležnim sudovima, HROTE je radi nastavka ispunjavanja svojih obveza, ali i zaštite interesa Hrvatske, naše agencije i stabilnosti sustava poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih, pri Općinskom građanskom sudu u Zagrebu zasnovao sudski polog na koji se uplaćuju sredstva na ime isporučene energije iz postrojenja Geotermalna elektrana Velika 1, i to od travnja 2022.”, navode iz HROTE-a.
www.poslovni.hr