Fond za pravednu tranziciju financijski je instrument uspostavljen u okviru kohezijske politike radi pružanja pomoći područjima suočenima s ozbiljnim socioekonomskim izazovima koji su posljedica prelaska na klimatsku neutralnost. Fond za pravednu tranziciju omogućit će lakšu provedbu europskog zelenog plana, čiji je cilj Uniju učiniti klimatski neutralnom do 2050. godine. Fond za pravednu tranziciju jedan je od ključnih instrumenata Europske unije kojim se regijama pomaže u prelasku na klimatsku neutralnost do 2050.

Komisija je u prosincu 2019. izdala komunikaciju o europskom zelenom planu, u kojoj je iznijela program djelovanja za novu politiku rasta Unije. Kao dio europskog zelenog plana i u svrhu ostvarenja cilja EU-a da klimatsku neutralnost postigne na učinkovit i pravedan način, Europska komisija predložila je uspostavu Mehanizma za pravednu tranziciju, uključujući Fond za pravednu tranziciju. Istaknula je da Mehanizam za pravednu tranziciju treba biti usmjeren na one regije i sektore koje je najviše pogodila tranzicija jer su ovisni o fosilnim gorivima, uključujući ugljen, treset i naftni škriljevac, te o industrijskim procesima koji proizvode velike količine stakleničkih plinova.

Mehanizam se sastoji od tri stupa:

* Fonda za pravednu tranziciju;
* posebnog programa u okviru InvestEU-a;
* instrumenta za kreditiranje u javnom sektoru koji će osigurati Europska investicijska banka kako bi se za navedene regije mobilizirala dodatna ulaganja.

Fond za pravednu tranziciju daje uglavnom bespovratna sredstva, poseban program za tranziciju u okviru InvestEU-a služi za prikupljanje privatnih ulaganja, a Europska investicijska banka trebala bi djelovati kao financijska poluga za javna financiranja. Potpora iz Fonda za pravednu tranziciju usmjerena je na gospodarsku diversifikaciju područja koja je klimatska tranzicija najteže pogodila te na prekvalifikaciju i uključivanje pogođenih radnika i osoba u potrazi za poslom. Kriteriji koje trebati ispuniti za ulaganja u okviru drugih dvaju stupova Fonda za pravednu tranziciju prošireni su kako bi se poduprle aktivnosti povezane s energetskom tranzicijom.

Ciljevi Fonda
Fond za pravednu tranziciju ključan je alat za pružanje pomoći područjima koje prelazak na klimatsku neutralnost najviše pogađa i za sprečavanje sve većih regionalnih razlika. Njegovi su glavni ciljevi ublažiti posljedice tranzicije financiranjem diversifikacije i modernizacije lokalnoga gospodarstva te smanjenjem negativnih posljedica na zaposlenost. U tu će se svrhu iz Fonda za pravednu tranziciju podupirati ulaganja u područja kao što su digitalna povezanost, tehnologije čiste energije, smanjenje emisija, regeneracija industrijskih objekata, prekvalificiranje radnika i pružanje tehničke pomoći.

Fondom za pravednu tranziciju upravlja se u skladu s pravilima podijeljenog upravljanja, što pretpostavlja usku suradnju s nacionalnim, regionalnim i lokalnim vlastima. Za pristup pomoći iz Fonda za pravednu tranziciju države članice trebaju dostaviti teritorijalne planove za pravednu tranziciju. U njima se moraju navesti konkretna područja za koja se traži intervencija zbog socioekonomskih posljedica tranzicije. U planovima se naročito mora voditi računa o očekivanom gubitku radnih mjesta i transformaciji proizvodnih procesa industrijskih objekata koji proizvode najviše stakleničkih plinova.

Proračunska sredstva i financijska pravila
Fond za pravednu tranziciju pruža potporu svim državama članicama. Kriteriji za dodjelu potpore temelje se na industrijskim emisijama u regijama s visokim intenzitetom ugljika, radnim mjestima u industriji i rudnicima ugljena i lignita, proizvodnji treseta i naftnog škriljevca te na stupnju gospodarskog razvoja. Onim državama članicama koje se još nisu obvezale na postizanje klimatske neutralnosti do 2050. bit će dodijeljeno samo 50 % od sredstava koja su za njih planirana. Razina Unijinog sufinanciranja projekata određuje se prema kategoriji regije u kojoj se projekti provode. Za slabije razvijene regije ona iznosi maksimalno 85 %, za tranzicijske regije 70 %, a za razvijenije regije 50 %.

Fond za pravednu tranziciju raspolaže ukupnim proračunom od 17,5 milijardi EUR za razdoblje 2021.–2027. U okviru višegodišnjeg financijskog okvira financirat će se 7,5 milijardi EUR, a dodatnih 10 milijardi EUR financirat će se u okviru instrumenta NextGenerationEU. Sredstva koja su im dodijeljena iz Fonda za pravednu tranziciju države članice mogu dopuniti sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Europskog socijalnog fonda plus.

Uloga Europskog parlamenta
Tijekom pregovora o prijedlogu za uspostavu Fonda za pravednu tranziciju, Europski parlament naročito je brinuo socioekonomski utjecaj tranzicije prema klimatski neutralnom gospodarstvu te je predložio mjere kojima se pomaže u ostvarivanju tog procesa, a da pritom ne dođe do još većih razlika između regija i da nitko ne ostane zapostavljen.

Parlament je predložio da se proširi opseg aktivnosti koje se mogu financirati iz Fonda za pravednu tranziciju kako bi se uključile aktivnosti mikropoduzeća, sveučilišta i javnih istraživačkih institucija te digitalne inovacije i aktivnosti u području obrazovanja i socijalne uključenosti. To bi regijama, ljudima, poduzećima i drugim dionicima omogućilo da učinkovito rješavaju sve posljedice prelaska na klimatski neutralno gospodarstvo: one socijalne i ekonomske naravi, kao i posljedice na zaposlenost i okoliš. Europski parlament predložio je i niz izuzeća za određene gospodarske aktivnosti, naglašavajući pritom socijalni aspekt fonda.

Parlament je 2020. predložio da se Fondu za pravednu tranziciju dodijele znatno veća proračunska sredstva. Time je omogućeno da prijenosi iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Europskog socijalnog fonda plus budu dobrovoljni. Preporučio je i uvođenje „mehanizma zelenog nagrađivanja”, kojim se dodjeljuju dodatna sredstva državama članicama koje uspiju smanjiti emisije stakleničkih plinova brže od očekivanog.

Hrvatska će morati zatvoriti pogone koji onečišćuju, dobit ćemo odštetu od EU
Europska povjerenica za kohezijsku politiku Elisa Ferreira poručila je da će EU ostati ustrajna u zatvaranju pogona koji onečišćuju okoliš, ali da će Hrvatska i druge zemlje dobiti novac iz Fonda za pravednu tranziciju kako bi prekvalificirale otpuštene radnike. "Europa je nekoć prošla transformaciju industrije čelika i tekstila, a sada želimo transformirati i ostalu tešku industriju kako bi EU postala svjetski lider u uvođenju čistih i modernih tehnologija", rekla je Ferreira u Narvi, gradu na istoku Estonije, gdje je obišla industrijske pogone. Istočna Estonija je jedna od regija EU gdje se ispušta najviše štetnih plinova, ali i gdje tisuće radnika ovise o poslovima u takvim pogonima. "Svaka tranzicija je zahtjevna", napomenula je Ferreira na konferenciji za medije. "Nama treba industrija, ali moderna i čista", dodala je.

"Hrvatska je aktivna u svemu što radi"
Dolazi jesen kada mnoge zemlje, zabrinute oko isporuke energenata uslijed rata u Ukrajini, nevoljko dižu ruke od korištenje ugljena ili naftnog škriljevca. No Ferreira je poručila da EU neće odustati od Zelenog plana kojim bi do 2050. prestala ispuštati štetne plinove. Kako bi se taj prijelaz odvio uz što blaže socijalne posljedice, EU je prije devet mjeseci lansirala Fond za pravednu tranziciju (JTF) vrijedan 19.3 milijarde eura i namijenjen industrijskim i rudarskim regijama. Iz njega bi 179 milijuna eura otišlo u dva hrvatska područja, Istarsku i Sisačko-moslavačku županiju.

Novac je namijenjen prekvalificiranju više stotina radnika zaposlenih u teškoj industriji te financiranju inovativnih "čistih" tehnologija u poduzećima. "Nemam informacije da stvari stoje u Hrvatskoj, naprotiv, Hrvatska je aktivna u svemu što radi. Od ulaska u Schengen do korištenja EU fondova", izjavila je Ferreira za Hinu. Dodala je da se čini kako je završeno i povlačenje novca za naknadu štete od potresa u Hrvatskoj. "Apsolutno sam sigurna da će Hrvatska napraviti sve što treba kako bi na vrijeme iskoristila i novac iz fonda za pravednu tranziciju", rekla je. Hrvatsko ministarstvo regionalnog razvoja sada mora otvoriti natječaje i pripremiti ugovore.

Ne zna hoće li doći na forum EUSAIR-a u Hrvatsku
Hrvatska je, pak, 1.lipnja na godinu dana preuzela predsjedanje Strategijom EU za Jadransko-jonsku regiju (EUSAIR), političkim okvirom s 10 zemalja sudionica koji će se prvi put od osnutka 2014. baviti i prekograničnim socijalnim pitanjima. EUSAIR čine Hrvatska, Slovenija, Italija, Grčka, San Marino, BiH, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Albanija. Hrvatska vlada se nada dolasku Ferreire na hrvatsku obalu, gdje će se od 15. do 17. svibnja iduće godine održati godišnji forum EUSAIR-a. "Ne mogu ništa obećati, ali je uvijek zadovoljstvo doći u Hrvatsku. Iako je mala, to je prekrasna zemlja", rekla je.

Resor kojim upravlja portugalska političarka u Bruxellesu važan je Hrvatskoj koja se uglavnom zbog toga priključila Europskoj uniji 2013. Hrvatskoj je iz zajedničkog EU proračuna stavljeno na raspolaganje devet milijardi eura od 2021. do 2027. Cilj te kohezijske politike je smanjiti razvojne nejednakosti u bloku od 27 država. Ferreira je istovremeno u Narvi čestitala hrvatskom novinaru Mihi Dobrašinu na osvojenoj prvoj nagradi na ovogodišnjem novinarskom natječaju EUSAIR-a. "Rad novinara smatram jako važnim kada je općenito riječ o kohezijskoj politici", kazala je Ferreira.
www.index.hr