Posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj se provode programi energetske obnove višestambenih zgrada. Natječaji bilježe velik broj prijava, a pozitivno rješenje dobila je većina prijavljenih zgrada. Uvjete natječaja ispunila je višestambena zgrada u ulici Ferde Hefelea u Sisku. Stanari ove zgrade bili su u prednosti u odnosu na ostale prijavljene objekte jer su brže pripremili potrebne dokumente. Većina iste dokumentacije trebala im je za ranije objavljen državni natječaj. Iako nisu uspjeli proći i dobiti sredstva koja je davala država upornost se isplatila i dobili su sredstva sufinancirana od strane Europske unije.

Osnovni podaci o projektu
Naziv projekta: Energetska obnova višestambene zgrade na adresi Ferde Hefelea 2,4,6,8, Sisak
Naziv korisnika: A.V., vl. Vlado Horvat, I.B. Mažuranić 20, Sisak
Ukupna vrijednost projekta: 4.412.323,75 kn
EU sufinanciranje projekta: 2.407.234,25 kn
Razdoblje provedbe projekta: 01. listopada 2016. do 30. rujna 2018.

Projekt je sufinancirala Europska Unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj Operativni program “Konkurentnost I kohezija 2014. – 2020.”

Što je obuhvaćala energetska obnova
Od prijave na natječaj do odobrenja projekta čekalo se oko pola godine, a sami radovi trajali su osam do devet mjeseci. Saznali smo to od predstavnika stanara, gospodina Anđelka Lončarevića koji nam je ispričao što je sve obuhvaćala energetska obnova. “Obnova je uključivala samu izolaciju zgrade gdje očekujemo najveću uštedu - stavljanje ovojnice oko zgrade u debljini od nekih 16 cm izolacije, jer je zgrada bila jako slabo izolirana. Kamena vuna se pokazuje kao jako dobar izolator i tu ćemo definitivno postići dio energetske učinkovitosti. Uslijedilo je uređenje potkrovlja gdje se stavio estrih od 20 cm debljine kako bi se zaštitio gornji dio. Kompletno je uređena kotlovnica, znači, stare kotlove zamijenili smo s novim i suvremenijim, te su obnovljene elektro instalacije koje reguliraju rad. Omogućena je zamjena nekih dijelova zgrade, kao što su parlafoni.”, rekao je Lončarević.

Krov nije obnovljen u sklopu projekta jer su ga stanari mijenjali već ranije iz vlastitih sredstava. No, prema riječima predstavnika stanara uz izolaciju tavana renovirane su četiri otvorene terase (kamena vuna od 12 cm) i kompletno je obnovljena stolarija koja zatvara krovni dio jer je u razdobljima kada su imali stari krov znalo doći do procurenja susjedima na četvrtim katovima. Sada je smanjen gubitak energije i Lončarević vjeruje da više ne bi trebalo dolaziti do curenja.

Obnova stolarije
Suvlasnicima stanova dano je na volju žele li mijenjati stolariju koja je iz Fonda subvencionirana u omjeru 40:60, a plaća se kroz povećanu pričuvu.

 

 

„Zgrada je stara 43 godine, nikada se ovakvi projekti nisu radili i bilo je krajnje vrijeme. Dio stolarije je većina stanara zamijenila već ranije o vlastitom trošku, no dio je bio na izdisaju. Dok se to bude otplaćivalo investicija će se sigurno isplatiti i ljudi će osjetiti uštede. Naša vodilja je bila da se kompenzacija plaćanja postigne s uštedom cijene grijanja.“, istaknuo je Lončarević.

Otplata kredita
Europska unija sufinancira 60% projekta, dok ostatak od 40% moraju platiti stanari. Iako neki ovakve projekte smatraju itekako isplativim ima i onih koji su skeptični i nisu spremni na takve troškove. Pitali smo gospodina Lončarevića kako su reagirali njegovi susjedi i kakva je sama procedura otplate. “Digli smo kredit na deset godina. Otplata ide preko Privredne banke koja je oformila kreditni dio prikladan upravo za ovakve projekte. Otplatu ćemo deset godina imati kroz povećanu pričuvu koja sada iznosi duplo više nego prije. Dakle, ne otplaćuje svatko posebno, nego na povećanoj pričuvi.”

 

Reakcije stanara
“Vrtjela se priča hoće li netko omastiti brk što je meni razumljivo. U današnje vrijeme smo svi kratki s novcima i uvijek nam fali kuna više. Ima stanara koji su stariji i preživljavaju iz dana u dan od mirovine. Njima je teško razmišljati dugoročno, a opet ima mlađih generacija koje vide da ovakvi projekti funkcioniraju. Kada su u pitanju radovi uvijek je moguće da nešto krene krivim putem i ljudi su skeptični. No, moj cilj je bio da se zgrada obnovi, da svi računi bud vidljivi i transparentni i da svatko može postaviti pitanje o onome što ga zanima. Uvijek ima rasprava, ali smatram da naš objekt po tome nije specifičan, već da je tako bilo i u svim zgradama koje su ušle u projekt prije nas. Kako bismo uopće mogli aplicirati na natječaj trebali smo postići oko 70% suglasnosti. Dosta je dobro što smo to postigli s obzirom na to da imamo deset ili petnaest stanova koji su prazni u smislu vlasništva, odnosno država je vlasnik. Suglasnost za te stanove nam nije ni trebala jer smo već imali zadovoljavajuću brojku.”, rekao je Lončarević.

Prednosti investicije
Već prve zime nakon radova osjeti se razlika u grijanju radijatora. „U usporedbi s prošlom godinom definitivno smo morali potrošiti više energije kako bismo postigli temperaturu koju sada imamo u stanovima. Gledajući račune mogu reći da se ostvaruje neka ušteda.“, rekao je Lončarević. Osim što se očekuje povrat investicije na troškovima grijanja prednost ovog projekta je i u tome što bi cijena samih stanova trebala porasti na tržištu. Tako će oni koji se nađu u situaciji da prodaju stan također dobiti određenu vrstu povrata investicije. Treba spomenuti i vanjski izgled zgrade gdje Lončarević ističe kako je od strane prolaznika primjećivao pozitivne reakcije.

 

 

„U zgradi sam od prvog dana i moj cilj je bio da nam svima bude bolje. To je bila krupna investicija, ali vjerujem da smo jedan dobar vremenski period mirni s renoviranjem i da bi bilo šteta da nismo iskoristili sufinanciranje.“, zaključio je Lončarević.
Autor: Webgradnja.hr