Fondovi napuštaju fosilna goriva
    Subota, 28 Siječanj 2017 20:24

    Fondovi napuštaju fosilna goriva

    Irska odustaje od investiranja javnog novca u fosilna goriva. Irska je postala prva zemlja na svijetu koja je odlučila u potpunosti se odreći investiranja javnog novca u fosilna goriva. Ovaj povijesni prijedlog u irskom parlamentu izglasan je sa 90 glasova protiv naspram 53 glasa za izdvajanje javnog novca Irskog investicijskog fonda u ugljen, naftu i plin. Prijedlog zakona zastupnika Thomasa Pringlea trebao bi postati novi zakon kroz narednih nekoliko mjeseci nakon što bude sagledan i odobren od strane financijske komisije. "Ovaj princip etičkog financiranja, koji je simbol za globalne kompanije koje konstantno manipuliraju znanstvenim podacima i utjecajem na klimatske promjene, kao i njihov kontroverzni politički lobi koji je ukorijenjen diljem svijeta, jednostavno više nećemo tolerirati" navodi Pringle. Pringle je dodao i da ove akcije nisu prihvatljive dok milijuni siromašnih ljudi iz nerazvijenih zemalja nose teret gladi, siromaštva, masovnih migracija i građanskih nemira koje su direktna posljedica davanja javnog novca fosilnim gorivima. Od trenutka kada ovaj zakon stupi na snagu, irski investicijski fond biti će primoran da kroz narednih pet godina proda svoje investicije u industriji fosilnih goriva. U 2015. godini norveški mirovinsko-investicijski fond odrekao se svojih investicija u fosilna goriva u određenim kompanijama, ali ne svim.
    croenergo.eu

     

    Irska prva zemlja koja prestaje s investicijama u fosilna goriva

    Irska je prva zemlja koja će u potpunosti prestati investirati u fosilna goriva, javlja Independent. Irski parlament je podržao glasovima 90 prema 53 ovaj povijesni zakon koji ukida investicije u ugalj, naftu i gas koje je do sada pružao irski strateški fond za investicije, dio Republičke agencije za upravljanje trezorom. Thomas Pringle, zastupnik koji je predložio ovaj zakon, rekao je da je to poruka "globalnim korporacijama da se njihova stalna manipulacija naukom o klimi, negiranje postojanja klimatskih promjena i njihova kotroverzna praksa lobiranja kod političara širom svijeta više neće tolerirati." "Ne možemo prihvatiti njihove postupke dok milijuni siromašnih ljudi u nerazvijenim državama nose teret klimatskih promjena, trpeći glad, masovna iseljavanja i civilne nemire kao posljedice", rekao je Pringle.

    www.seebiz.eu

     


    POVIJESNA ODLUKA: Irska je prva zemlja koja prestaje s investicijama u fosilna goriva

    Irska je prva zemlja u potpunosti prestati ulagati u fosilna goriva, javljaju britanski mediji. Irski parlament podržao je glasovima 90 prema 53 ovaj povijesni prijedlog zakona, koji ukida investicije u ugljen, naftu i plin, koje je dosad pružao Irski strateški fond za investicije, dio Republičke agencije za upravljanje trezorom. Thomas Pringle, zastupnik koji je predložio ovaj zakon, rekao je da je to poruka “globalnim korporacijama da se njihova stalna manipulacija znanosti o klimi, negiranje postojanja klimatskih promjena i njihova kontroverzna praksa lobiranja kod političara širom svijeta više neće tolerirati”. “Ne možemo prihvatiti njihove postupke dok milioni siromašnih ljudi u nerazvijenim državama nose teret klimatskih promjena, trpeći glad, masovna iseljavanja i civilne nemire kao posljedice”, rekao je. Prijedlog zakona vjerovatno će biti usvojen narednih mjeseci nakon što ga razmotri Ministarstvo za financije, piše Independent.
    www.novi-svjetski-poredak.com

     


    Najbogatiji državni fond proširio listu kompanija na 'crnoj listi'

    Norveški državni investicijski fond, najveći u svijetu, zabranio je ulaganja u još 15 kompanija čije je poslovanje povezano s ugljenom, a uglavnom se radi o američkim i azijskim kompanijama, objavila je u srijedu norveška središnja banka. Norveški parlament glasao je u lipnju 2015. godine da fond izađe iz poslovanja s ugljenom, tražeći da zbog utjecaja na okoliš proda udjele u rudarskim i energetskim kompanijama koje generiraju više od 30 posto svojih proizvoda ili prihoda iz tog fosilnog goriva, štetnog po okoliš. Norveški fond trenutno upravlja imovinom vrijednom oko 7.530 milijardi norveških kruna (835,6 milijardi eura). U travnju je prvo zabranio ulaganja u 52 tvrtke i podružnice, od kojih je većina iz SAD-a i Kine, poput China Coal Energyja, AES-a, te Peabody Energyja, najvećeg američkog proizvođača ugljena. U srijedu su tom popisu dodali još 15 tvrtki i podružnica, uključujući i pet iz SAD-a, tri iz Japana, i dva iz Kine. Još jedanaest kompanija stavljeno je na promatranje. 'Daljnja isključenja će uslijediti u 2017.', navela je središnja banka, zadužena za upravljanje fondom u koji se slivaju prihodi od prodaje nafte. Zabrana neće obuhvatiti rudarske divove Anglo American, BHP Billiton i Glencore jer je njihovo rudarsko poslovanje izvan ugljena tako opsežno da taj energent generira manje od 30 posto njihovih prihoda. Investicijska politika norveškog fonda ravna se prema strogim etičkim načelima, s naglaskom na održivom ekonomskom, okolišnom i društvenom razvitku. Tako su zabranjena ulaganja u kompanije optužene za teška kršenja ljudskih prava, rad djece i za ozbiljne štete po okoliš, kao i u proizvođače 'posebno nehumanog' oružja, te u duhanske tvrtke. Fond je osnovan za potrebe financiranja velikodušnih socijalnih izdataka norveške države, a ulaže u dionice, obveznice i nekretnine.
    www.tportal.hr


    Norveški Naftni fond odbacio zagađivače

    Zbog štetnog djelovanja po okoliš prodane dionice 114 kompanija. Najveći državni investicijski fond na svijetu, norveški Vladin mirovinski fond, izašao je iz udjela u ukupno 114 svjetskih tvrtki koje se smatraju zagađivačima ili štetno djeluju po okoliš. Naftni fond - kako je poznatiji u javnosti - krajem prošlog tjedna objavio je svoje prvo izvješće o odgovornom investiranju koje je pokazalo da je fond prošle godine izašao iz ulaganja u 22 tvrtke zbog visoke emisije ugljičnog dioksida koje ispuštaju u atmosferu. Među njima je 16 rudnika ugljena, pet proizvođača bituminoznog pijeska, dvije cementare te jedna elektrana na ugljen. K tome, 16 rudnika ugljena je odbačeno zbog njihove uključenosti u deforestaciju (sječu šuma) u Indoneziji i Indiji, kao i dvije američke rudarske kompanije. Izvješće ne navodi imena kompanija iz čijih je vrijednosnica izašao fond koji upravlja sa 850 milijardi dolara imovine od norveškog plina i nafte. Također, nije navedena ni vrijednost ulaganja. Marthe Skaar, glasnogovornica Naftnog fonda, izjavila je kako ulagački pristup fonda temeljen na riziku znači da fond izlazi iz sektora za koje procjenjuje povišene razine rizike u dugoročnom razdoblju.
    www.poslovni.hr

     

    Norveški naftni fond rješava se još 15 rudarskih dionica

    Proširena lista zabranjenih kompanija za najvećeg investitora. Norveški državni investicijski fond, poznatiji kao Naftni fond, okrenuo je leđa ulaganjima u dionice još 15 kompanija čije je poslovanje povezano s ugljenom, a uglavnom se radi o sjevernoameričkim i azijskim kompanijama, objavila je u srijedu norveška središnja banka. Norveški parlament glasao je u lipnju 2015. godine da fond izađe iz poslovanja s ugljenom, tražeći da zbog utjecaja na okoliš proda udjele u rudarskim i energetskim kompanijama koje generiraju više od 30 posto svojih proizvoda ili prihoda iz tog fosilnog goriva, štetnog po okoliš. Naftni fond - inače najveći na svijetu - trenutno upravlja imovinom vrijednom oko 7,53 bilijuna norveških kruna (835,6 milijardi eura). U travnju je prvo zabranio ulaganja u 52 tvrtke i podružnice, od kojih je većina iz SAD-a i Kine, poput China Coal Energyja, AES-a, te Peabody Energyja, najvećeg američkog proizvođača ugljena. U srijedu su tom popisu dodali još 15 tvrtki i podružnica, uključujući i pet iz SAD-a, tri iz Japana, i dva iz Kine. Među njima su američke kompanije Alliant Energy te Westar Energy, zatim kanadska Emera te malezijska Tenaga Nasional, stoji u priopćenju. Tržišna vrijednost ulaganja u tih 15 kompanija te 30 njihovih podružnica iznosi oko sedam milijardi kruna, odnosno 807 milijuna dolara. Još 11 kompanija stavljeno je na promatranje. “Daljnja isključenja će uslijediti u 2017. godini”, navela je središnja banka, zadužena za upravljanje fondom u koji se slivaju prihodi od prodaje nafte. “Vrlo je važno naglasiti kako nismo gotovi. Krajnji je cilj izlazak fonda iz ulaganja povezanih s ugljenom”, izjavio je za Washington Post Torstein Tvedt Solberg, član oporbene Laburističke stranke. Međutim, zabrana neće obuhvatiti rudarske divove Anglo American, BHP Billiton i Glencore jer je njihovo rudarsko poslovanje izvan ugljena tako opsežno da taj energent generira manje od 30 posto njihovih prihoda. Procjenjuje se da će fond morati prodati udjele vrijedne 55 milijardi kruna u 120 kompanija. Investicijska politika norveškog fonda ravna se prema strogim etičkim načelima, s naglaskom na održivom ekonomskom, okolišnom i društvenom razvitku. Tako su zabranjena ulaganja u kompanije optužene za teška kršenja ljudskih prava, rad djece i za ozbiljne štete po okoliš, kao i u proizvođače “posebno nehumanog” oružja, te u duhanske tvrtke. Fond je osnovan za potrebe financiranja velikodušnih socijalnih izdataka norveške države, a ulaže u dionice, obveznice i nekretnine.
    www.poslovni.hr

     

    Fosilna goriva odlaze u prošlost već 2020. godine?

    U novom izvješću Granhtam Instituta navodi se kako bi fosilna goriva i službenog mogla postati stvar prošlosti već 2020. godine. U izvješću stoji kako bi pad troškova električnih vozila i cijene solarne energije mogao stati na put rastu svjetske potražnje za naftom i ugljenom već u roku od tri godine. Izvješće koje je Imperial College napravio sa Carbon Tracker incijativom stoji kako će onečišćujuća goriva mogla izgubiti dodatnih 10% tržišta zbog solarne energije i čistih automobila unutar 10 godina. Pad tržišta od 10 posto bio je dovoljan za nedavni kolaps industrije ugljena u SAD-u, dok je 5 najvećih komunalnih tvrtki u Europi od 2008. do 2013. godine kolektivno izgubilo više od 100 milijardi dolara i to prvenstveno zbog činjenice da se nisu pripremile za rast obnovljivih izvora energije od 8%. Studija također navodi da solarna fotonaponska energija može osigurati 23 posto globalne proizvodnje energije do 2040. godine, a 29 posto do 2050. godine. Ove brojke su dovoljne za potpuno ukidanje proizvodnje energije iz ugljena te pad proizvodnje energije iz plina na samo 1% globalne proizvodnje. Istovremeno Exxon predviđa kako će obnovljivi izvori energije zauzeti samo 11% udjela u globalnoj proizvodnji energije do 2040. godine. Znanstvenici koji su proveli istraživanje previđaju kako će električna vozila zauzeti 35% tržišta automobila do 2025. godine, a do 2050. godine čak 67%. Ovoliki rast u korištenju električnih vozila, smanjiti će potražnju za fosilnim gorivima za oko dva milijuna barela nafte 2025. godine, to jest čak 25 milijuna barela nafte do 2050. godine.
    croenergo.eu

    Pročitano 578 puta

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
    Kralja Tomislava 82.
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
    Fax: 031-815-006
    Mobitel: 099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive