Izrazit interes za obnovu
    Subota, 08 Rujan 2018 17:55

    Izrazit interes za obnovu

    Upravitelji zgrada javnog sektora dobili su obavijest da se poziv prema pravilima EU zasad obustavlja. Europski novac za energetsku obnovu dotrajalih javnih zgrada nasušno je potreban diljem zemlje, masovno se potvrđuje još jednom i kroz reakcije koje je izazvao u studenom pokrenuti Poziv na dostavu projektnih prijava "Energetska obnova i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora". Prijavitelji su mogli podnositi projektne prijave od 15. siječnja, a još koji dan nas dijeli od toga da možemo reći: 'planulo' je svih 200% raspoloživog iznosa Poziva, tj. 720 milijuna kuna. Na postavljeni upit, naime, iz Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja se doznaje da je interes vrlo velik. U prvom tjednu pristigle su im 182 prijave, od čega 72 prvog dana. Do danas, pak, zaprimljeno ih je preko 300, a na zatraženi iznos bespovratnih sredstava više od 645 milijuna kuna. To znači da se nalazimo na oko 170% bespovratnih sredstava predviđenih za dodjelu. Stoga je Ministarstvo još prošli tjedan obavijestilo prijavitelje da se prema procedurama Poziv mora obustaviti na određeno vrijeme, kako navode, najkasnije u trenutku kada svi projektni prijedlozi zaprimljeni od trenutka pokretanja Poziva, u odnosu na zahtijevani iznos bespovratnih sredstava, dosegnu 200% ukupno raspoloživog iznosa. Kako se ova 'jagma' brzinski odvija, resor na čelu s ministrom Predragom Štromarom planira tijekom ovog tjedna privremeno zatvoriti Poziv. No, dobra je vijest, potvrđuje Štromar, da je Pozivom predviđena mogućnost povećanja iznosa bespovratnih sredstava koji će se dodijeliti u slučaju velikog broja kvalitetnih projekata. Naime, u Operativnom programu Konkurentnost i kohezija na raspolaganju je 211 milijuna eura za energetsku obnovu zgrada javnog sektora. Od toga je do sada svim pozivima plasirano te osigurano za financijski instrument "ESIF kredit za energetsku učinkovitost" 60% raspoloživih sredstava. Kako, dakle, novca za potrebe energetske obnove javnog zgradarstva još ima na raspolaganju, a postoji i mogućnost da se izmjenama Operativnog programa osiguraju dodatna sredstva, apeliraju na sve zainteresirane da i dalje prate pozive koje oni objavljuju. Novina ovog Poziva je da je pokrenut preko sustava eFondovi, pa se projektne prijave tako podnose u elektroničkom obliku i nema više papirnate dokumentacije. Svi zainteresirani prijavitelji mogu preuzeti dokumentaciju na mrežnim stranicama eFondova, strukturnih fondova i ovog ministarstva, a procedura je sljedeća: kada sustav eFondovi zaprimi projektnu prijavu, počinje postupak dodjele bespovratnih sredstava u kojem se provjerava udovoljava li projektna prijava kriterijima definiranim pozivom, te se projekti koji udovolje svim kriterijima ocjenjuju. Postupak dodjele može trajati maksimalno 120 dana, a završava donošenjem Odluke o financiranju. Nakon toga se priprema i potpisuje Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava. Stoga, sam veliki broj prijava i veliki iznos zatraženih sredstava, ne znači da će sve prijave udovoljiti kriterijima odabira i da će svi prijavljeni projekti biti ugovoreni. Kako i u ovom slučaju, tako su tražena bespovratna sredstva i u prijašnjim pozivima za energetsku obnovu zgrada za odgoj i obrazovanje i višestambenih zgrada višestruko premašila iznos bespovratnih sredstava osiguran pozivima. Resor graditeljstva u suradnji s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova EU ministrice Gabrijele Žalac, doznaje se, osigurao je sredstva za sve projekte koji su se javili na pozive i udovoljili uvjetima poziva. Kako bi prijaviteljima omogućili da osiguraju sredstva za vlastito učešće za provedbu projekta, preko HBOR-a je pokrenut "ESIF kredit za energetsku učinkovitost", namijenjen korisnicima bespovratnih sredstava u okviru ovog Poziva. Kao pomoć prijaviteljima u pripremi projektnih prijava, organizirane su informativne radionice, a svi mogu tražiti besplatnu stručnu podršku za pripremu prijava od FZOEU. Ove su aktivnosti dio šireg spektra vezanog i za oporavak hrvatskog građevinskog sektora. Lagani oporavak pojedinih dijelova 2014. je počeo pod utjecajem povlačenja novca iz EU fondova, investiranja u infrastrukturne projekte, pojačanih investicija u turistički sektor i stanova POS-a. Prema najavama danas, državne poticajne mjere - primjerice izgradnja stanova POS-a i sufinanciranje kamata na kredite za kupnju stanova za mlade obitelji, koje ovise o gospodarskom oporavku, bit će sigurno i dalje neophodne kako bi se graditeljstvo opravilo. No, u budućnosti se ono mora prilagoditi novoj potražnji, poručuju iz ovog resora, te "osposobiti za poslove vezane uz zaštitu okoliša, zelenu gradnju, izgradnju infrastrukturnih projekata vezanih na poticajna sredstva iz strukturnih i kohezijskih fondova EU, a posebno značajan posao očekuje ga na poslovima energetske obnove, naročito zgrada". Poboljšanja energetskih svojstva zgrada, daljnji je plan u području energetske učinkovitosti i OIE, za koji su predvidjeli niz aktivnosti. Među njima je, kako se doznaje, poticanje izgradnje "zgrada gotovo nulte energije", razvoj sustavnog gospodarenja energijom u javnom sektoru, razvoj tržišta energetskih usluga te uspostava informacijskih sustava iz područja energetske učinkovitosti te energetska obnova zgrada sredstvima Europskih strukturnih i investicijskih fondova.
    www.poslovni.hr

     

    Više od milijardu kuna za energetsku obnovu javnih zgrada. Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar, u utorak 4. rujna 2018.g., boravio je u radnoj posjeti Vukovarskoj-srijemskoj županiji u sklopu koje je u Županijskoj vijećnici u Vinkovcima potpisao ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za financiranje energetske obnove zgrade Doma zdravlja Vinkovci. Riječ je o projektu ukupne vrijednosti preko 10 milijuna kuna od čega bespovratna sredstva Europskog fonda za regionalni razvoj iznose preko 5 milijuna kuna. Ušteda energije za grijanje koja se očekuje nakon energetske obnove iznosi čak 57 %. „Zadovoljstvo mi je da mogu reći kako je danas ponovo otvoren natječaj za obnovu javnih zgrada, a na raspolaganju za projekte energetske obnove škola, vrtića, domova zdravlja, društvenih domova... imamo više od milijardu kuna“ – kazao je ministar Štromar te pozvao sve zainteresirane da se jave jer korist projekata energetske obnove je višestruka. „Prvenstveno, radi se o uštedi na energentima, što znači da će načelnici, gradonačelnici i župani, kao i predstavnici javnih ustanova imati više sredstava na raspolaganju, za primjerice ulaganja u zdravstvo i školstvo. Uz to, moram napomenuti i kako se u energetsku obnovu planira uložiti preko 5 milijardi kuna, što znači siguran posao za građevinske tvrtke. Podsjetimo, poziv za energetsku obnovu i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora je raspisan krajem 2017. godine, a otvoren za prijave početkom 2018. godine. Raspoloživa alokacija iz Europskog fonda za regionalni razvoj po ovom pozivu iznosila je 380 milijuna kuna. Zbog velikog interesa potencijalnih prijavitelja ukupan iznos zatraženih bespovratnih sredstava za dodjelu u vrlo je kratkom razdoblju dosegnuo 200% od ukupnog raspoloživog iznosa bespovratnih sredstava od 380 milijuna kuna, te je poziv privremeno obustavljen 5. veljače 2018. godine. Na Poziv su zaprimljene 448 prijave, a zatraženi iznos bespovratnih sredstava iznosi 813,5 milijuna kuna. 26. srpnja 2018. g. donesena je Odluka o povećanju alokacije, kojom je ukupan raspoloživi iznos bespovratnih sredstava za dodjelu u okviru ovog Poziva povećan s 380 milijuna kuna na više od milijardu kuna. Do 31. kolovoza 2018. doneseno je 240 Odluka o financiranju u iznosu od 468.618.583,20 kn bespovratnih sredstava, s ukupnom vrijednošću projekata 922.695.798,76 kn, a potpisano je i 75 ugovora o dodijeli bespovratnih sredstava. Na području županije doneseno je 5 Odluka o financiranju a njih još 5 je u pripremi. Ukupna vrijednost za ovih 10 projekata iznosi 26.369.876,89, od čega je iznos bespovratnih sredstava 14.235.548,50 . Pregled svih dosad potpisanih ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava sa kratkim opisom projekata dostupan je na web stranici Ministarstva: www.mgipu.hr. Spomenimo i to kako je od ukupno 311 milijuna eura, koliko je u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. namijenjeno za energetsku obnovu javnih i stambenih zgrada, kroz Europski fond za regionalni razvoj, od 2015. godine, kada su objavljeni prvi pozivi Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, objavom ovog posljednjeg, petog po redu Poziva energetske obnove, rezervirano 80% ukupne alokacije, kažu u ministarstvu.
    hrvatska-danas.com


    Obnova javnih zgrada ponovno od 4. rujna
    Zbog velikog broja prijava, poziv se ponovno otvara za četiri mjeseca. Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja obavijestilo je potencijalne prijavitelje u okviru Poziva na dostavu projektnih prijedloga 'Energetska obnova i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora' da će se Poziv ponovno otvoriti za prijave 4.9.2018. godine zbog završetka postupka odabira velikog broja zaprimljenih projektnih prijedloga. Indikativni raspoloživi iznos bespovratnih sredstava koji je u ovom trenutku predviđen za Poziv iznosi 300 mil. kuna, a točan iznos tih sredstava koja će biti na raspolaganju i točno vrijeme početka zaprimanja projektnih prijedloga bit će objavljeni najkasnije sedam kalendarskih dana prije objave Poziva. Zaprimanje projektnih prijedloga radi pružanja stručne podrške od Sektora za energetsku učinkovitost Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost počinje 6.8.2018. godine u 9.00 h. Inače, MGIPU je 16.11.2017. godine otvorio Poziv na dostavu projektnih prijedloga 'Energetska obnova i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora'. U okviru tog Poziva bilo je osigurano 380 mil. kuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj i na taj Poziv je 5.2.2018. godine ukupan iznos zatraženih bespovratnih sredstava za dodjelu dosegnuo 200%, zbog čega je Poziv bio obustavljen na određeno vrijeme, do 7.5.2018. godine.
    www.energetika-net.com


    Uskoro novi krug natječaja za energetsku obnovu zgrada
    U petnaestoj emisiji EnergyPress na N1 televiziji gostovao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja. Najavio je skori novi krug natječaja za energetsku obnovu zgrada, koji je započeo još u siječnju ove godine, no zbog velikog se interesa ponavlja od 4. rujna. Velik interes s početka godine nije pratila ista kvaliteta građevinske operative.Ustvrdio je kako je energetska obnova jedan od segmenata gdje vrlo dobro stojimo u pitanju povlačenja sredstava iz europskih fondova. "Energetska obnova je segment u kojem građani mogu vrlo dobro vidjeti povlastice ulaska u Uniju, ne samo zbog 80 posto dosadašnje iskoristivosti sredstava iz fondova, nego zbog europskih standarda, koji će građanima donijeti i do 70 posto ušteda u potrošnji energije", rekao je Uhlir. Dodao je kako zbog pripreme građevinske operative koja će pratiti natječaje očekuje početak procesa energetske obnove obiteljskih kuća između proljeća i ljeta sljedeće godine. Napori glede energetske obnove, ali i najava ministra Štromara o subvencijama za kupovanje prve nekretnine, jedni su od glavnih argumenata ove Vlade, posebice manjeg koalicijskog partnera HNS-a, protiv odljeva stanovništva. U emisiji se, također, govorilo o novom krugu natječaja za nabavku plutajućeg LNG terminala te o vodećoj poziciji energetskih tvrtki među vodećih 505 gospodarskih subjekata. Naime, energetski sektor je tradicionalno jedan od najprofitabilnijih u nacionalnom gospodarstvu, a tome svjedoči lista 505 najvećih hrvatskih tvrtki po ostvarenom prihodu za prošlu godinu. Među prvih 10 je čak šest energetskih tvrtki, s tim da su prve četiri na ukupnoj listi upravo iz ovog sektora. Uz to, u Top 10 energetskih tvrtki gotovo sve su zabilježile rast prihoda, uglavnom dvoznamenkasti, a izuzetak je samo HEP koji je imao vrlo blagi pad. Iznenađenja nije bilo ni prošle godine te je apsolutni lider Ina s prihodom od 18,3 milijardi kuna, a što je 21,5 posto više nego u godini prije. Na drugom je mjestu već godinama HEP koji je lani uprihodio 8,82 milijarde kuna, 0,4 posto manje nego u godini prije, a na utjecali smanjeni prihod na veleprodajnom tržištu plina. Treba istaknuti i vukovarsku tvrtku Prvo plinarsko društvo (PPD), koja je brzo rastuća tvrtka. Prošle je godine imala prihod od 7,76 milijardi kuna, što je bio rast od čak 135 posto u odnosu na godinu prije.
    hr.n1info.com

    Pročitano 13 puta

    Energetski Projekti

    hrastovic energetski projekti banner

    Energetski Video

    hrastovic energetski video banner

    Energetski Članci

    hrastovic energetski clanci banner

    Random video

    Udruga SOLAR

    Udruga SOLAR  je nastala 2011. godine kao potreba organiziranja civilnog društva u smjeru korištenja i primjene obnovljivih izvora energije, primjene alternativnih izvora energije te povećanja energijske učinkovitosti na razini korisnika i lokalne zajednice.

    Opširnije

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture.

    Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.

    Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.

    Kralja Tomislava 82
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail:dario.hrastovic@gmail.com
    Fax: 031-815-006
    Mobitel:099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive