Tajnoviti denverski startup Koloma prikupio je od ulagača 91 milijun dolara da bi bušio zemlju i iz nje crpio vodik. Uspiju li u tome, promijenit će energetsku sliku cijelog svijeta i stvoriti tržište vrijedno tisuće milijardi dolara

Vodik koji se crpi oko tektonskih ploča novi je oblik energije koji se može pronaći u ogromnim, gotovo nepresušnim zalihama. Tom Darrah, suosnivač i glavni tehnički direktor Kolome te stručnjak za crpljenje vodika, vjeruje u njegov potencijal.

Tvrtka Koloma, osnovana prije dvije godine, operira u tišini i daleko od znatiželjnih pogleda. Probno bušenje napravili su negdje na američkom Srednjem zapadu, a uzorci koje je analiziralo Sveučilište Columbus pokazalo je da je riječ o najčišćem mogućem vodiku.

Nakon objave da su prikupili čak 91 milijun dolara, u Kolomi su objavili tko im je dao novac. Osim Billa Gatesa i njegove tvrtke Breakthrough Energy Ventures, kapital su dali Energy Impact Partners, Evōk Innovations, Prelude Ventures i Piva Capital. S 91 milijunom dolara Koloma je postala najkapitaliziraniji startup u svijetu u segmentu crpljenja vodika.

Globalno tržište vodika danas vrijedi oko 120 milijardi dolara, a godišnje se potroši oko sto milijuna tona tog plina. Najviše vodika dobiva se kao nusproizvod crpljenja prirodnog plina, što kao posljedicu ima i visoke emisije stakleničkih plinova.

No američka vlada vidi ga kao jeftin izvor energije i gotovo posve čist ako ga se bude crpilo direktno ispod tektonskih ploča. Kroz njihov Infrastrukturni zakon (Infrastructure Law), što ga je donijela administracija Joea Bidena 2021., predviđeno je 9,5 milijardi dolara za poticanje projekata koji će stvoriti uvjete za njegovo komercijalno isplativo crpljenje.

Znanstvenici vjeruju da čisti vodik može u potpunosti zamijeniti fosilna goriva - ugljen, naftu i plin. Bankari Goldman Sachsa tvrde da će vrijednost tog tržišta do 2050. skočiti na bilijun dolara.

Koloma još nije najavila svoje komercijalne operacije, no ako bušenje bude uspješno i dođe se do isplativog načina za vađenje vodika, prihodi će im se brojiti u desecima milijardi dolara, piše Forbes.

Otkriće da je kora Zemlje prepuna vodika moglo bi dramatično ubrzati borbu protiv klimatskih promjena. Prema nekim znanstvenicima, pod zemljom se nalaze trilijuni tona vodika, no jedino je nejasno kako do njega doći na jeftin i isplativ način.

Najveći je problem u takvim operacijama visoka zapaljivost plina. No jednom kada ga se 'stabilizira' i prebaci u gorive ćelije, on može proizvoditi posve čistu energiju i samo jedan nusproizvod - običnu vodu. Drugim riječima, automobili koje budu pogonile vodikove gorive ćelije, umjesto smoga i dima, izbacivat će vodu.
www.tportal.hr

TerraPower, tvrtka koju je osnovao Bill Gates, planira izgradnju prve nuklearne elektrane nove generacije u SAD-u. Ruska i kineska konkurencija već se dobrano zahuktala, ali Gatesova kompanija ima nekoliko jakih aduta

Chris Levesque, izvršni direktor TerraPowera, rekao je za Financial Times da će tvrtka ovaj mjesec američkim regulatorima podnijeti zahtjev za građevinsku dozvolu za izgradnju reaktora koji se umjesto vodom hladi tekućim natrijem.

Čelni čovjek TerraPowera tvrdi da će izgradnja reaktora imena Natrium biti upola jeftinija nego klasični vodeno hlađeni reaktor.

Gatesova kompanija prikupila je gotovo milijardu dolara privatnih investicija, a u prosincu je potpisala ugovor s Emirates Nuclear Energy Corporation o istraživanju korištenja natrijskih reaktora za proizvodnju električne energije i vodika u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Nadalje, TerraPower je osigurao financijska obećanja američke vlade, u iznosu do dvije milijarde dolara, kako bi se dovršio rad na prvoj elektrani u Kemmereru u državi Wyoming.

Levesque, bivši časnik u nuklearnoj podmornici, izjavio je da će građevinski radovi započeti u lipnju bez obzira na to hoće li tvrtka do tog datuma dobiti dozvolu Nuklearne regulatorne komisije. Velik dio početnih građevinskih radova odnosio se na nenuklearne aktivnosti zbog inovativnog dizajna natrijevog reaktora, a TerraPower planira pustiti postrojenje u rad 2030. godine.

'Kada koristite tekući natrij kao rashladno sredstvo umjesto vode, to mijenja sve', rekao je Levesque, dodajući da visoka točka ključanja tekućeg natrija od gotovo 900 Celzijevih stupnjeva donosi velike uštede troškova u usporedbi s korištenjem vode jer omogućuje rad na visokim temperaturama bez potrebe za posebnim sustavima za kontrolu temperature ili tlaka.

TerraPower je jedna od desetaka tvrtki koje se natječu u razvoju nove generacije manjih i učinkovitijih reaktora, a njih zagovornici nuklearne energije smatraju ključnima za borbu protiv klimatskih promjena. Često se nazivaju malim modularnim reaktorima (SMR) i obično imaju snagu od 300 MW ili manje, što je otprilike trećina snage standardnih postrojenja.

Američke tvrtke pokušavaju sustići konkurente pod državnom kontrolom u Rusiji i Kini, a oni su već postavili dvije reaktorske elektrane SMR: plutajuću elektranu koja opskrbljuje ruski grad Pevek i reaktor u zaljevu Shidao u Kini. Američka industrija suočava se s izazovima zbog viših kamata, rastućih troškova i nestašice visoko obogaćenog uranovog goriva potrebnog za pogon nove generacije reaktora.

Tvrtka NuScale, koja se nalazi u Oregonu i konkurent je tvrtki TerraPower, morala je otkazati svoje planove za izgradnju prvog reaktora male snage (SMR) u SAD-u. To se dogodilo zbog toga što su energetska poduzeća prigovorila predloženom povećanju cijene struje od 50 posto, a koje je NuScale zatražio da bi pokrio rastuće troškove.

S druge strane, TerraPower nije pružio informacije o tome kolike bi bile cijene električne energije koju bi naplaćivali za energiju proizvedenu pomoću reaktora Natrium.

Reaktor u Kemmereru služio bi kao demonstracijski projekt, ali bi nakon završetka postao komercijalno postrojenje punog opsega. Osim toga, TerraPower i partnerski energetski subjekt PacifiCorp, podružnica Berkshire Hathawaya pod vodstvom Warrena Buffetta, najavili su da će proučavati izvedivost postavljanja još pet reaktora Natrium do 2035.

Adam Stein, direktor inovacija u nuklearnoj energiji na Institutu Breakthrough, think tanku sa sjedištem u Washingtonu, rekao je da je TerraPower u boljem položaju od mnogih svojih američkih rivala jer ima sigurno financiranje, nije ovisan o javnim tržištima i ima konkurentan dizajn reaktora.

Natrijev reaktor TerraPowera, razvijen u suradnji s tvrtkom GE Hitachi Nuclear Energy, nešto je veći od većine SMR-ova s ​​kapacitetom snage od 345 MWe. Također sadrži sustav za pohranu energije na bazi rastaljene soli, koji može povećati izlaznu snagu sustava na 500 MWe tijekom više od pet i pol sati. To povećava fleksibilnost i pouzdanost električne energije koja se proizvodi pomoću ovog reaktora.

TerraPower se suočava s određenim kritikama zbog visoke razine državnog financiranja obećanog za projekt u Wyomingu, ali direktor Levesque tvrdi da je strateška vrijednost natrijevog reaktora iznimna za SAD.

'Nuklearna energija ima velike komercijalne, ali i velike geopolitičke atribute. Dakle morate uzeti u obzir konkurenciju u Kini i Rusiji, koja gleda na Afriku, Indoneziju i drugdje kao na buduća tržišta.'
www.tportal.hr

Za energetsku obnovu višestambenih zgrada u sklopu novog natječaja na raspolaganju 120 milijuna eura. Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine predstavilo je na konferenciji „7. Otvoreni dijalog partnera - Vrijeme je za zelenu obnovu“ novi Poziv za energetsku obnovu višestambenih zgrada koji će biti objavljen do kraja ožujka 2024. godine. Poziv je vrijedan 94,2 milijuna eura, a sa dodatna 25,7 milijuna eura sufinancirat će se i projekti koji su se prijavili i zadovoljavaju uvjete javnoga poziva iz 2022. godine, a tada nisu dobili sufinanciranje. Riječ je o 91 projektu.
Cilj konferencije bio je okupiti stručnjake i dionike u obnovi te predstaviti novosti vezane uz aktualne javne pozive za energetsku obnovu obiteljskih kuća i višestambenih zgrada, stanje o obnovi, zelene politike i buduće izazove u sektoru zgradarstva.

Konferencija je okupila više od 150 sudionika iz stručne, akademske i znanstvene zajednice, predstavnike državne i lokalne uprave, a na konferenciji su sudjelovali Branko Bačić, potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Damir Habijan, ministar gospodarstva i održivog razvoja, Luka Balen, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te Katarina Sikavica, direktorica Sektora za graditeljstvo HGK.

„Zelena tranzicija sve više zauzima prioritet u našim aktivnostima, a natječaj za energetsku obnovu višestambenih zgrada upravo je na tragu dekarbonizacije i smanjenja emisije stakleničkih plinova, manje potrošnje energenata koji dolaze iz potrošnje ugljikovodika čime doprinosimo prije svega energetskoj neovisnosti Hrvatske, a što je još važnije osiguravamo bolji život i standard našim građanima. I u obnovi zgrada oštećenih potresom prepoznali smo priliku da takve zgrade osim konstrukcijski, odmah obnavljamo i energetski te smo za tu namjenu osigurali značajna europska i nacionalna sredstva“, istaknuo je ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan na panelu je istaknuo „kako je strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske jasno definiran cilj od 2500 novih MW za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, što ćemo uspjeti dostići do 2028. godine zahvaljujući dobrim dijelom Nacionalnom planu za oporavak i otpornost te drugim investicijama u prijenosnu elektroenergetsku mrežu“.
www.mpgi.gov.hr

Novi poziv za energetsku obnovu višestambenih zgrada sufinancirat će se u okviru Dodatka Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021.-2026. godine, a cilj mu je dostići europsku razinu kvalitete višestambenih zgrada te ostvariti značajne godišnje uštede toplinske energije i smanjiti emisije CO2, što će doprinijeti dekarbonizaciji zgrada.

Tri su kategorije obnove - integralna, dubinska i sveobuhvatna. Poziv će se provoditi kao otvoreni postupak dodjele po modalitetu privremenog poziva. Bit će otvoren najmanje 60 dana, a bit će dostupan na mrežnim stranicama Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Luka Balen, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost istaknuo je usmjerenost institucije na zelene politike, koje obuhvaćaju i projekte energetske učinkovitosti, a sve s ciljem ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama. „Izuzetno me veseli činjenica što je na naš javni poziv za energetsku obnovu obiteljskih kuća zaprimljeno više od 12.000 prijava. S obzirom na rekordan budžet od 120 milijuna eura kroz ovaj program planiramo, kako i sam slogan naše kampanje “Kuća časti” kaže energetskom obnovom „počastiti“ oko 10 tisuća obiteljskih kuća. Više od 40 tisuća građana će tako dobiti priliku da snizi režijske troškove i poboljša kvalitetu života, a tako veliki interes nam je ujedno indikator da i dalje nastavimo poticati građane na putu prema energetskoj učinkovitosti, ali i energetskoj neovisnosti”, zaključio je Balen.

U sklopu 7. Otvorenog dijaloga partnera održana su i tri stručna panela.

Na prvom panelu pod nazivom "Kuća časti! - folow up" sudjelovali su Mladen Ilijević iz FZOEU, Diana Horvat iz MPGI, Martina Brala - ovlaštena projektantica, Gordana Tropčić Zekan - ovlaštena certifikatorica i projektantica i Hrvoje Krapanić iz Diakin Hrvatska d.o.o.

Na drugom panelu pod nazivom "Dobra ušteda daleko se čuje!" sudjelovali su Katija Jaram iz MPGI, Toni Borković - projektant, Dolores Sorić iz Labin stana d.o.o., Marina Glokević - predstavnica suvlasnika te Andrijana Mavretić Mujčinovićć iz Zagrebačke banke.

Na trećem panelu pod nazivom "Dižemo prašinu" sudjelovali su Branko Bačić, potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva, Damir Habijan, ministar gospodarstva i održivog razvoja, Luka Balen, direktor FZOEU, Irena Križ Šelendić iz MPGI i Katarina Sikavica iz HGK.

U sklopu ovog događaja nastavilo se i pridruživanje novih partnera svečanim potpisivanjem Povelje o suradnji u cilju dekarbonizacije zgrada do 2050. godine koju je potpisalo pet novih partnera, a to su Predstavništvo Europske komisije u Zagrebu, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, ovlaštena projektantica Martina Brala, Grad Petrinja te tvrtka Holcim Hrvatska. Sadržaj povelje odnosi se na postizanje energetskih i klimatskih ciljeva na nacionalnoj i EU razini kroz dekarbonizaciju fonda zgrada, obnovom zgrada i građenjem zgrada gotovo nulte energije.

Nuklearni reaktori hlađeni vodom postaju pomalo dio prošlosti, a ovo staro tehnološko rješenje u budućnosti će zamijeniti nuklearni reaktori hlađeni otopljenim solima. Novi modularni nuklearni reaktori će biti posve sigurni jer kod kritičnog rada reaktora nema mogućnosti eksplozije rashladnog sredstva jer je ono uvijek u tekućoj fazi rastaljene soli. Kod klasičnih nuklearnih reaktora hlađenje se obavlja pomoću vode koja u kritičnom radu prelazi u parnu fazu, a dolazi dodatno do raspada vode na vodik i kisik nakon čega slijedi povećanje tlaka i eksplozija reaktora. Eksplozija reaktora u Černobilu i eksplozija reaktora Fukushime je posljedica nakupljanja vodene pare i vodika unutar volumena reaktora, a nakon povećanja tlaka dolazi do eksplozije unutar betonske kupole reaktora.

Nuklearni reaktor CP 1 (Chicago Pile-1) bio je prvi nuklearni reaktor u svijetu, koji je prvi uspio stvoriti kontroliranu nuklearnu lančanu reakciju, izvedenu 2. prosinca 1942. u krugu Sveučilišta u Chicagu. Snaga je iznosila 0,5 W, da bi desetak dana poslije bila povećana do 200 W proizvedene topline. Zbog svojeg dizajna reaktor je bio nazvan Chicago Pile 1. Grafitni blokovi, koji su imali ulogu moderatora (usporivači neutrona), bili su međusobno naslagani, a uranijsko gorivo umetnuto u šupljine između njih.

Razvoj nuklearne energetike započeo je pionirskim radovima mnogih znanstvenika u godinama prije Drugoga svjetskog rata (Irène i Frédéric Joliot-Curijem, Otto Hahn, Lise Meitner, Leo Szilard, Enrico Fermi i drugi). Ti su radovi rezultirali ostvarenjem prve samoodržive nuklearne lančane reakcije 2. prosinca 1942., u reaktoru izgrađenom na terenu Sveučilišta u Chicagu. Grupu istraživača i tehničara na izgradnji reaktora vodio je poznati fizičar Enrico Fermi. Nuklearni reaktor (poznat pod nazivom Chicago Pile-l, skraćeno CP 1) bio je izgrađen od blokova grafita s umetnutim šipkama od prirodnog uranija. Izgradnja tog reaktora ulazila je u sklop aktivnosti u okviru Manhattan projekta, kojemu je krajnji cilj bila realizacija atomske bombe. Čovjek je tim dostignućem prvi put ostvario dotad nepoznatu pojavu - oslobađanje energije atomskih jezgri i njezinu upotrebu.

Nuklearni reaktori su relativno mlada tehnologija stara oko 80 godina koja nikada nije dosegla puni potencijal i mogućnosti prvenstveno zbog straha da se nuklearno gorivo ne iskoristi za proizvodnju nuklearnih bombi ili prljavih bombi napunjenih radioaktivnim materijalima. Loša tehnološka rješenja hlađenja nuklearnih reaktora vodom i eksplozije reaktora kao posljedica loše tehnologije su stvorile strah u ljudima od mogućnosti i potencijala nuklearnih postrojenja. Njemačka je ugasila svoje nuklearne reaktore prije nekoliko godina što su njihovi konkurenti iskoristili da ih ucjene prekidom dotoka zemnog plina iz Rusije. Radi stabilnosti hrvatskog elektroenergetskog sustava nužno je da nuklearna energija bude dio ukupnog energetskog miksa kojim se generira sva potrebna električna energija.

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je
Globalni kongres o nuklearnoj energiji prigoda je da se razmijene iskustva o korištenju nuklearne energije u kontekstu dekarbonizacije i treba vidjeti može li se nuklearna energija financirati europskim sredstvima.

“Bitno je kako ćemo koristiti nuklearnu energiju u budućnosti. Za Hrvatsku je to posebno bitno kao 50-postotnoj suvlasnici nuklearne energije Krško, iz koje pokrivamo 15 do 20 posto svojih potreba za električnom energijom i sigurno je da moramo vidjeti u budućnosti kako što bolje i što lakše financirati nuklearnu energiju europskim sredstvima”, rekao je Plenković, koji sudjeluje na prvom globalnom nuklearnom kongresu u Bruxellesu.

Na pitanje može li se nuklearnu energiju smatrati obnovljivim izvorom energije, Plenković je rekao da su “kompatibilne”.

Na kongresu sudjeluje 20-tak predsjednika vlada, brojna izaslanstva, stručnjaci, čelnici nuklearnih elektrana koji su se okupili u Bruxellesu na prvom globalnom sastanku na vrhu.

To je do sada najveći kongres posvećen isključivo nuklearnoj energiji. Cilj je istaknuti ulogu nuklearne energije u smanjenju emisija stakleničkih plinova.

Iako nuklearne elektrane ne ispuštaju ugljikov dioksid, brojne su države odustale od te energije zbog sigurnosnih razloga. Protivnici nuklearne energije okupili su se kod briselskog Atomiuma kako bi prosvjedovali.

Von der Leyen: postoje različita stajališta diljem Europe
Kongres se održava u blizini Atomiuma, gdje je 1958. godine održana Svjetska izložba. Sastankom predsjedaju belgijski premijer Alexander De Croo i glavni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Mariano Grossi.

Na kongresu sudjeluje i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, koja je rekla da nuklearna energija može pomoći u energetskoj tranziciji.

“Kao što svi znamo, postoje različita stajališta diljem Europe o nuklearnoj energiji. Ali ovdje sam zato što vjerujem da zemlje koje su otvorene za tu tehnologiju mogu igrati važnu ulogu u čistoj energetskoj tranziciji”, rekla je von der Leyen.

Istaknula je kako se mogu primijeniti neki novi pogledi na nuklearnu energiju nakon ruske agresije na Ukrajinu i globalne energetske krize koja je uslijedila.
www.index.hr

Uoči skorašnje objave novog Javnog poziva vrijednog 17 milijuna eura, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je za predstavnike lokalnih jedinica i ove godine organizirao informativne radionice o važnosti ulaganja u zelenu infrastrukturu.

Sudionicima radionice tu je važnost naglasio i ministar gospodarstva Damir Habijan „Projekti ulaganja u zelenu infrastrukturu nužne su aktivnosti kojima možemo poboljšati kvalitetu života u našim gradovima. I svjetska i domaća iskustva su pokazala da takva ulaganja pokazuju odlične rezultate i u kontekstu klimatske neutralnosti, ali i u uštedi energije. Međutim, benefiti su daleko brojniji, od kvalitete zraka do kvalitete zdravlja stanovnika, zbog čega ih nikako ne smijemo zanemariti u klimatskoj politici.“ smatra Habijan.

„Sve veći interes gradova i općina svjedoči o značajnoj potrebi za ovakvim programima, baš kao i promjene u klimi kojima svjedočimo. Drago nam je što smo kroz prošle 2 godine mogli podržati čak 122 projekta razvoja zelene infrastrukture, za koje smo osigurali 28 milijuna eura.“ rekao je u svom pozdravnom govoru direktor Fonda Luka Balen, napominjući kako je Fond poticao i uzgoj sadnica, kao i izradu projektne dokumentacije koja je podloga ovakvim projektima.

„Danas više ne govorimo o klimatskim promjenama, već o klimatskoj krizi.“ upozorila je u svom izlaganju dr. sc. Nirvana Franković Mihelj. Istaknula je kako su promjene glavnih indikatora klime u prethodnim razdobljima bile puno sporije, a sada se već prate svake godine. „I dok je dosadašnje praćenje u fokus stavljalo uglavnom emisije CO2 koje nastaju uslijed raznih aktivnosti, sada se posebno prate i odlivi odnosno potencijal koji različita zemljišta imaju u apsorpciji stakleničkih plinova. Zato su zelene površine osobito važne i zato je za prilagodbu klimatskim promjenama zelena infrastruktura neizostavna.“ pojasnila je Franković Mihelj.

Aleksandra Čilić, načelnica Fondovog Sektora zaštite okoliša naglasila je ranjivost Hrvatske kao mediteranske zemlje na klimatske promjene. „To je samo razlog više za jačanje otpornosti naših gradova i drugačije promišljanje urbanizma, kojeg smo mi u Fondu nazvali „Zelena strana ulice“. Kroz naše se pozive sufinancira izrada zelenih nadstrešnica, sadnja drveća, ozelenjivanje javnih parkirališta i parkova, mreže za pješačenje, javne slavine, strateški dokumenti, projekti razmjene iskustava, ali i programi edukacije“ navela je Čilić te pohvalila primjere dobre prakse gradova i općina koje su svoje projekte već uspješno dovršili.

Jedno od najčešćih pitanje kod planiranja projekata urbanog ozelenjavanja je koje vrste biljaka koristiti, a odgovor na to sudionicima je kroz svoju prezentaciju dao Marko Radošević, stručnjak iz Hrvatskih šuma. Naglasio je važnost korištenja autohtonih vrsta šumskog drveća i grmlja te izbjegavanje invazivnih stranih vrsta koji mogu biti estetski privlačne, ali i uzrokovati štetu okolišu. „Osnovna misao vodilja treba biti: Pravo stablo na pravom mjestu sa pravom svrhom.“, zaključio je Radošević.

"Kako bi se svi građani osvijestili o utjecaju koje klimatske promjene imaju na našu svakodnevicu, ključna je dobra komunikacija." istaknula je Sunčana Matić iz Službe za odnose s javnošću Fonda. Dodala je kako je zato važno kontinuirano provoditi razne edukativne aktivnosti na lokalnoj razini te motivirati građane da svojim svakodnevnim navikama budu dio promjena na bolje.
www.fzoeu.hr

Najveći zrakoplov na svijetu mogao bi dovesti do prave revolucije na tržištu vjetroelektrana. Ako ga uspiju izgraditi. Avion WindRunner mogao bi dopremati goleme lopatice za vjetroelektrane u dosad nepristupačna područja.

Mark Lundstrom, znanstvenik koji se školovao na MIT-u, misli da će izgradnjom najvećeg zrakoplova na svijetu transformirati sektor obnovljive energije. Lundstrom je sa svojim inženjerskim timom sedam godina radio na projektiranju golemog teretnog aviona kojem su dali naziv WindRunner. Ako ikada bude izgrađen, bit će to najveći avion po duljini i volumenu tereta.

Namjena bi mu trebala biti prijevoz lopatica za najveće vjetroelektrane, koje se trenutno zbog svoje duljine ugrađuju samo kod offshore projekata zbog ograničenih mogućnosti prijevoza kopnom. Time bi se ogromnim dijelovima Zemlje omogućila ugradnja najvećih vjetroelektrana, čiji je sektor doživio veliko usporavanje, kako na kopnu, tako i na offshore projektima, ponajviše zbog cijena.

Problematična godina za vjetroelektrane
Prošla godina bila je jedna od problematičnijih u posljednjih deset godina, jer su projekti naišli na niz problema kao što su neizvjesna politika i barijere pri postavljanju vjetroelektrana, kaže Američka udruga za čistu energiju.

S druge strane, proizvođači su se suočili s problemima oko pouzdanosti svojih najvećih proizvoda koji su uglavnom uzrokovani problemima s kontrolom kvalitete.

Izgradnja golemih elektrana gdje do sada nije bilo moguće
WindRunner omogućio bi instalacije vjetroelektrana čiji je vrh oko 90 metara više od dosadašnjih prosjeka. Takve goleme vjetroelektrane mogu proizvesti otprilike dvaput više energije od sadašnjih instalacija na kopnu, a zbog zračnog prijevoza instalacija bi mogla biti moguća i na mjestima gdje to do sada nije bilo moguće.

WindRunner je oko 25 metara dulji od trenutno najvećeg vojnog zrakoplova, a s kapacitetom od 80 tona, dizajniran je posebno za nošenje najvećih lopatica vjetroturbina na svijetu, koje je gotovo nemoguće transportirati kopnom. Zrakoplov je dulji i širi od Boeinga 747, a može i nositi 12 puta veći volumen.

Mark Lundstrom, znanstvenik koji se školovao na MIT-u, misli da će izgradnjom najvećeg zrakoplova na svijetu transformirati sektor obnovljive energije. Lundstrom je sa svojim inženjerskim timom sedam godina radio na projektiranju golemog teretnog aviona kojem su dali naziv WindRunner. Ako ikada bude izgrađen, bit će to najveći avion po duljini i volumenu tereta.

Namjena bi mu trebala biti prijevoz lopatica za najveće vjetroelektrane, koje se trenutno zbog svoje duljine ugrađuju samo kod offshore projekata zbog ograničenih mogućnosti prijevoza kopnom. Time bi se ogromnim dijelovima Zemlje omogućila ugradnja najvećih vjetroelektrana, čiji je sektor doživio veliko usporavanje, kako na kopnu, tako i na offshore projektima, ponajviše zbog cijena.

Problematična godina za vjetroelektrane
Prošla godina bila je jedna od problematičnijih u posljednjih deset godina, jer su projekti naišli na niz problema kao što su neizvjesna politika i barijere pri postavljanju vjetroelektrana, kaže Američka udruga za čistu energiju.

S druge strane, proizvođači su se suočili s problemima oko pouzdanosti svojih najvećih proizvoda koji su uglavnom uzrokovani problemima s kontrolom kvalitete.

Izgradnja golemih elektrana gdje do sada nije bilo moguće
WindRunner omogućio bi instalacije vjetroelektrana čiji je vrh oko 90 metara više od dosadašnjih prosjeka. Takve goleme vjetroelektrane mogu proizvesti otprilike dvaput više energije od sadašnjih instalacija na kopnu, a zbog zračnog prijevoza instalacija bi mogla biti moguća i na mjestima gdje to do sada nije bilo moguće.

WindRunner je oko 25 metara dulji od trenutno najvećeg vojnog zrakoplova, a s kapacitetom od 80 tona, dizajniran je posebno za nošenje najvećih lopatica vjetroturbina na svijetu, koje je gotovo nemoguće transportirati kopnom. Zrakoplov je dulji i širi od Boeinga 747, a može i nositi 12 puta veći volumen.

Vrijede više od milijardu dolara
Prema podacima PitchBooka, startup Radia je do sada prikupila 104 milijuna dolara, a njena vrijednost procijenjena je na više od milijardu. Među zaposlenicima su sadašnji i bivši direktori Boeinga, Savezne uprave za zrakoplovstvo, te bivši zaposlenici komunalnih poduzeća i tvrki koje se bave razvijanjem obnovljivih izvora energije. Među sponzorima su naftni div ConocoPhillips i te investicijske tvrtke Caruso Ventures, Capital Factory i Good Growth Capital.

Bivši američki ministar energetike Ernest Moniz, sada član savjetodavnog vijeća Radije, kaže da komunalna poduzeća povećavaju svoje prognoze potražnje. “Potrošnja električne energije naglo raste zbog elektrifikacije prijevoza i grijanja u većem dijelu SAD-a, kao i procvata proizvodnje i podatkovnih centara za umjetnu inteligenciju. Oni također žele čistu električnu energiju”, rekao je Moniz.

Našli su prvog kupca
Lundstrom ne planira samo transportirati lopatice za projekte vjetroelektrana, već u nekim slučajevima planira i razvijati rane faze projekata. No, ne planira posjedovati niti upravljati vjetroparkovima.

WindRunner zbog svojih velikih kotača može sletjeti na pistu izrađenu od nabijene zemlje, duljine 1,8 kilometara, koju bi trebalo izgraditi za svaki projekt. Kako bi bili profitabilni, prema Lundstromovim proračunima vjetroparkovi bi trebali imati 25 velikih vjetroelektrana.

Startup je već našao svog prvog kupca, velikog neovisnog proizvođača električne energije, koji planira gradnju vjetroparka ukupne snage od 1 gigavata u Nevadi.

Glavni izvor električne energije u središtu SAD-a
Radia procjenjuje da bi veće turbine mogle smanjiti troškove energije do 35 posto, ali i povećati konzistentnost proizvodnje električne energije za 20 posto u usporedbi s današnjim turbinama na kopnu. Vjetar je osigurao oko 10 posto proizvodnje električne energije u SAD-u 2022 godine, a glavni je izvor za proizvodnju električne energije u središtu zemlje, posebno u saveznim državama Iowi, Illinoisu, Teksasu, Oklahomi i Kansasu.

“Veće lopatice na većim tornjevima učinile bi vjetar konkurentnijim izvorom električne energije posvuda, čime bi sve više područja SAD-a moglo prijeći na održive izvore električne energije”, kaže za WSJ Jesse Jenkins, profesor na Sveučilištu Princeton koji je radio studiju za Radiju kao konzultant.

No, s druge strane veće vjetroelektrane bile bi vidljivije većem broju ljudi, što bi moglo naići na negodovanje stanovništva. “Najveći problem je društvena prihvatljivost”, dodao je Jenkins.

Primjena u drugim industrijama
Lundstrom otkriva da bi WindRunner koristio postojeće tehnologije i komponente poznate regulatorima, dostupne kroz uobičajeni lanac opskrbe zrakoplovima, a startup bi koristio postojeće proizvođače zrakoplova za izradu aviona. Rachel Kelley, bivša direktorica inženjeringa u Boeingu i potpredsjednica Radije za razvoj zrakoplova, rekla je da je cilj dizajna aviona bio “ne raditi ništa novo.”

Na pitanje je li izgradnja novog zrakoplova ekstremna ideja, Kelley odgovara da drugi načini na koje bi se transportirale tkao velike lopatice nisu praktične. Zračni brodovi (dirižabli) ne mogu sletjeti u vjetrovitim uvjetima. Helikopteri su skuplji od zrakoplova, a letenje s visećom oštricom dizajniranom za hvatanje vrlo je složen i opasan pothvat. Ako bi se kompletno zaobišao problem transporta, onda bi se trebale graditi velike privremene tvornice, što također nije baš praktično.

Zrakoplov ove veličine mogao bi prevoziti jednu po jednu golemu lopaticu ili umjesto jedne goleme, četiri kraće. Lundstrom također smatra da zrakoplov ima i drugih namjena, poput vojnog transporta ili transporta za druge energetske grane, poput plinske ili naftne.
www.telegram.hr

Vlada Republike Hrvatske usvojila je novi paket pomoći građanima i poduzetnicima. Dva osnovna cilja novog paketa pomoći koji je usvojila Vlada jesu zadržavanje niske cijene energije i doprinos smanjenju inflacije, poručio je premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade.

Vlada je usvojila šesti paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena, ukupne vrijednosti 503 milijuna eura, kojim osigurava nastavak stabilnosti cijena struje i plina, a nastavlja se i pomoć umirovljenicima, braniteljima i socijalno ugroženim građanima.

Za zadržavanja cijena energije u novom paketu izdvaja se 389, a za borbu protiv inflacije 114 milijuna eura, kazao je premijer Andrej Plenković, koji je na početku sjednice održao uobičajeni uvodni govor i podsjetio na sve aktivnosti Vlade tijekom proteklih tjedan dana.

Između ostalog, istaknuo je Nacionalnu kampanju za promicanje pozitivnog i ravnopravnog roditeljstva te pokazao bedž koji u sklopu nje nosi na reveru, a potom je u ime resornih ministara predstavio najnoviji paket pomoći građanima u borbi protiv inflacije.

Istaknuo je da će mjere pomoći biti još kalibriranije kad bude uspostavljen Registar stanovništva, a šesti po redu paket mjera vrijedit će od 1. travnja do 30. rujna 2024.

Cijene struje, plina i 30 osnovnih proizvoda ostaju iste
''Najvažnija informacija - ovaj paket težak je 503 milijuna eura, cilj je zadržati nisku cijenu energenata i donijeti niz mjera kako bi zaštitili građane od inflacije'', istaknuo je premijer.

''Cijena plina također ostaje ista, nepromijenjena, mi ćemo dati nadoknadu HEP-u kako ne bi porasla cijena. Cijena toplinske energije također ostaje nepromijenjena, a mjera je teška 108 milijuna eura. Što se tiče zaštite od inflacije, ukupni paket mjera težak je 114 milijuna eura. Ostaje ograničena cijena 30 osnovnih proizvoda, tu nema nikakvih promjena'', kazao je Plenković.

U sklopu paketa su uredbe i odluke temeljem kojih će država i dalje subvencionirati cijene energenata (struja i plin) za kućanstva i poduzetništvo kako ne bi bilo povećanja cijena.

Produljuje se privremena mjera ograničenja cijena električne energije do 30. rujna ove godine te se cijena ne mijenja. Potrošnja struje na koju se neće plaćati povećana cijena od 50 posto ostaje do visine 3000 kilovatsati šestomjesečne potrošnje.

Za poduzetništvo, određuje se cijena radne energije do 250.000 kilovatsati ukupne šestomjesečne potrošnje električne energije, dok se za razliku potrošene električne energije iznad 250.000 kilovatsati šestomjesečne potrošnje za kupce iz kategorije poduzetništvo primjenjuje ugovorena cijena s opskrbljivačem električne energije. Cijena ostaje 62 eura po kilovatsatu.

Ne mijenja se ni cijena plina. Kupcima u kategoriji kućanstava subvencionira se trošak tako da se na računu koji opskrbljivač plinom isporučuje kupcu, neto iznos cijene za potrošnju energije umanji odnosno da se nadoknadi razlika između cijene 27,7 eura po megavatsatu i cijene utvrđene metodologijom. Kako su se cijene na tržištu stabilizirale oko 27,7 Eura/MWh, očekuje se da će iznos razlike biti bitno manji u odnosu na odluke koje su stabilizirale cijene iz 2022. i 2023. godine. Ako cijena bude manja od 27,7 Eura/MWh, neće se subvencionirati.

Cijena ostaje ista i za toplinsku energiju za 159.000 korisnika centralnih sustava.

Pomoć umirovljenicima i braniteljima
Odlukom o isplati jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovine radi ublažavanja posljedica rasta troškova života, najkasnije u ožujku umirovljenicima s mirovinom do 320 eura isplatit će se 160 eura, od 320 do 460 eura 120 eura, a od 460 do 600 eura 80 eura jednokratne naknade.

Umirovljenici s mirovinom od 600 do 730 eura dobit će 60 eura, a za one s mirovinom od 730 do 880 eura naknada će iznositi 50 eura. Mjera se odnosi na 830.000 umirovljenika.

Nezaposlenim braniteljima iz Domovinskog rata, korisnicima prava u sustavu skrbi o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i sustavu socijalne skrbi, isplatit će se jednokratnih 100 eura.

Radi smanjenja utjecaja porasta cijene energenata na socijalno ugrožene skupine, kojima je utvrđen status ugroženog kupca energenata, produžuje se trajanje roka u kojem se može priznati i obračunavati uvećani iznos naknade za još šest mjeseci, tj. do 30. rujna ove godine.

Do toga dana pružateljima socijalnih usluga smještaja, organiziranog stanovanja, boravka, usluge pomoći u kući - aktivnost pripreme i dostave obroka te udomiteljskim obiteljima osiguravaju se sredstva za naknadu troškova električne energije, toplinske energije i plina.

Naknade za dizel, nadoknada HEP-u
Vlada je donijela i Uredbu o nadoknadi dijela troška dizelskog goriva koje se koristi kao pogonsko gorivo u komercijalnom cestovnom prijevozu putnika za razdoblje od 1. travnja 2024. do 31. ožujka 2025. godine. Pravo na nadoknadu imaju osobe koje obavljaju komercijalni prijevoz putnika koje su na temelju odredbi Pravilnika o ostvarivanju prava na povrat dijela plaćene trošarine za dizelsko gorivo u komercijalnom prijevozu robe i putnika.

Odobrena je nadoknada razlike HEP-u za kupce kategorije poduzetništvo između ugovorene cijene i cijene obračunate kupcima za razdoblje 1. listopada 2022. – 31. ožujka 2023., u iznosu od 547,08 milijuna eura. Odobrenim iznosom izvršit će se prijeboj s dioničarskim zajmom od 400 milijuna eura.

"Dokapitalizacija HEP-a neće biti potrebna"
Plenković je apostrofirao ulogu HEP-a, koji je u proteklih nekoliko godina podnio velik teret u provedbi mjera ograničenja cijena energenata te značajno doprinio stabiliziranju energetskog tržišta.

Lanjskog ožujka, podsjetio je, donesena je odluka o davanju dioničarskog zajma HEP-u i pokretanja postupka dokapitalizacije, što je predstavljao prvi korak pomoći toj kompaniji kako bi mogla normalno funkcionirati i ulagati.

Taj dioničarski zajam je dan u iznosu od 400 milijuna eura, bilo je predviđeno još dodatnih 500 milijuna eura. No, rekao je predsjednik Vlade, izmjenama pravnog okvira prošle jeseni predviđeno je da HEP, kao i ostali opskrbljivači na tržištu električne energije imaju pravo na kompenzacijske mjere, odnosno obeštećenje zbog cijena električne energije za razdoblje od ožujka 2023. i nadalje.

"Tako da je u odnosu na prvotno planiranu dokapitalizaciju HEP-a, Vlada odlučila na neselektivan način obeštetiti HEP i za one troškove koje je kompanija imala tijekom 2022. (...) Provedena je analiza točno utvrđenih troškova HEP-a (...) i obeštećenje će se u potpunosti izvršiti i to prijebojem s dioničarskim zajmom, najavom isplate oko 130 milijuna eura do kraja 2025. godine, kao i odricanjem isplata ostvarenih dobiti do iznosa od oko 200 milijuna eura. Sve s ciljem realizacije investicijskog ciklusa HEP-a u narednom razdoblju", poručio je Plenković.

Razorni požari potaknuli zajedničku nabavu na europskoj razini
Vlada je donijela odluku o nabavi dva kanadera za gašenje požara ukupno vrijedna 105 milijuna eura, a novac za njihovu kupnju osigurava Europska komisija (EK) u okviru rescEU mehanizma Unije za civilnu zaštitu.

Potreba za uspostavom europskih kapaciteta za gašenje požara uvjetovana je klimatskim promjenama, upozorio je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Istaknuo je da su upravo razorni požari od sjevera do juga Europe bili poticaj za donošenje odluke o pokretanju zajedničke nabave radi uspostave potrebnih kapaciteta na europskoj razini.

Radi se o nabavi 24 nova kandera, od čega će 12 (po dva za svaku članicu uključenu u zajednički postupak nabave) biti dio trajnih rescEU kapaciteta, a dodatnih 12 novih kanadera nabavlja se nacionalnim sredstvima.

Istaknuo je i da je došlo do promjene u vlasničkoj strukturi proizvođača te da sada ponovno kreće njihova proizvodnja uz potporu agencije Canadian Commercial Corporation i kanadske vlade i to novog modela/prototipa kanadera DHC-515. "Imajući sve navedeno u vidu, pregovori o ugovoru koji ćemo zaključiti 25. ožujka trajali su više od četiri godine", dodao je Božionović.

Hrvatska će prva s kanadskom korporacijom potpisati ugovor o nabavi dva nova kanadera koja se u stopostotnom iznosu financiraju europskim sredstvima.

Oni vrijede 105 milijuna eura, a sastavljena je i lista rezervnih dijelova, vrijednih više od sedam milijuna eura, koji će se isto tako u stopostotnom iznosu financirati europskim sredstvima.
www.dnevnik.hr

Rekordnim iznosom od 120 milijuna eura koje je osigurala Vlada RH podižemo standard naših građana te idemo prema većoj proizvodnji energije iz obnovljivih izvora za vlastitu potrošnju. S obzirom na dinamiku zaprimanja prijava za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća te dostupan budžet, obavještavamo zainteresirane građane da će Fond prijave zaprimati 14.03.2024. do 12 sati. Nakon toga, Javni poziv za energetsku obnovu obiteljskih kuća se privremeno zatvara.

Na javni poziv za energetsku obnovu obiteljskih kuća Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost jučer je do 12 sati zaprimljeno 7418 prijava građana.  Prema informacijama ministra Branka Bačića do 11:00 dana 14.03.2024. predano je 11.550 zahtjeva ukupne vrijednosti 141 mil EUR ukupnih investicija što je rekord u svim dosadašnjim natječajima. Po iznosu osnovnih sredstava, s 120 milijuna eura je ovo dosad najizdašniji ovakav poziv za energetsku obnovu obiteljskih kuća. Za mjere energetske učinkovitosti i/ili ugradnju sustava za korištenje obnovljivih izvora energije su građani mogli dobiti čak do 62.120 eura bespovratnih sredstava.

Direktor Fonda Luka Balen naglašava kako je, u odnosu na prethodni javni poziv, osigurano skoro tri puta više sredstava. „Cilj je da svi koji imaju spremne projekte i udovoljavaju uvjetima dobiju sufinanciranje za energetsku obnovu svojih domova.“, izjavio je direktor Fonda.

Od danas, od 9 sati se sa stranica Fonda mogu preuzeti svi potrebni obrasci, koje je potrebno ispuniti te, uz ostalu potrebnu dokumentaciju, učitati u prijavnu aplikaciju. Većina dokumentacije je na stranicama Fonda bila dostupna od kraja prosinca prošle godine, što je zainteresiranim građanima omogućilo gotovo tri mjeseca za pripremu dokumentacije.

Zahtjeve za sufinanciranje građani dostavljaju elektronskim putem kroz sustav eFZOEU koji se nalazi na platformi Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalno društva - Fondovi EU. Tijekom jutrošnjeg zaprimanja prijava, sustav je radio bez većih poteškoća te su prijavitelji uspješno podnosili svoje zahtjeve. Podsjećamo da se sufinanciranje može dobiti za toplinsku izolaciju, energetski učinkovitu stolariju i/ili neki od sustava korištenja obnovljivih izvora energije, poput dizalica topline, kotlova na biomasu, solarnih panela ili fotonaponskih elektrana. Dosad zaprimljeni zahtjevi u prosjeku su vrijedni oko 12.000 eura po prijavi.

„Interes za ovaj program je uvijek velik, zbog čega smo nastojali omogućiti informacije o pozivu kroz različite kanale. Osim najave putem medija, organizirali smo i radionice te uspostavili pozivni centar za telefonske i elektronske upite korisnika“ pojasnio je Balen te dodao kako budžet za poziv još uvijek nije potrošen. „Energetska obnova ima brojne koristi i to ne samo u smanjenju troškova energije, već i boljoj kvaliteti života jer energetski obnovljene kuće više štede - više vrijede,“ ističe direktor Fonda.

11.926 građana zatražilo poticaje za energetsku obnovu svojih domova

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je danas u 12 sati privremeno zatvorio Javni poziv za energetsku obnovu obiteljskih kuća, na koji je zaprimljeno čak 11 926 zahtjeva građana. S obzirom na ovogodišnji rekordan budžet od 120 milijuna eura, nakon što se obrade sve prijave za očekivati je da će sredstva biti dovoljna za sve vlasnike kuća koji imaju svu potrebnu i prihvatljivu dokumentaciju, a što je bila i intencija ovog javnog poziva.

„Jako smo zadovoljni kako je tekao tijek prijava i što ovoliko građana želi energetski obnoviti svoje domove. To pokazuje da su svjesni svih koristi koje ovaj program nudi te nam je veliki interes indikator da i dalje nastavimo poticati građane na putu prema energetskoj učinkovitosti, ali i energetskoj neovisnosti“, rekao je direktor Fonda Luka Balen.

Vremena za pripremu dokumentacije je bilo dovoljno, s obzirom da su Uvjeti Javnog poziva i Tehnički uvjeti objavljeni u prosincu prošle godine. Uz poziv su jučer bila objavljena još dva obrasca, u koje je trebalo upisati osnovne podatke o prijavitelju i planiranim mjerama te isti nisu zahtijevali posebna tehnička znanja, kao ni rad u aplikaciji s izuzetno jednostavnim sučeljem.

Fond će idući tjedan objaviti popis svih zaprimljenih prijava, a informaciju o zaprimanju prijavitelji već sada mogu pronaći u svom korisničkom pretincu sustava e-građani.

Zatražena sredstva građani planiraju uložiti u bolju toplinsku izolaciju, učinkovitu stolariju i sustave korištenja obnovljivih izvora energije, uključujući i mikrosolare. Investitori u fotonaponske elektrane su na ovom pozivu po prvi put sufinanciranje mogli dobiti i za punionice za električna vozila, kao dodatnu mjeru poticanja dekarbonizacije prometa. Sljedeći javni poziv koji Fond priprema za građane upravo je onaj za kupnju energetski učinkovitih vozila. Poziv vrijedan 15 milijuna eura Fond će objaviti krajem mjeseca.

Svi su ovi programi samo dio aktivnosti koje Vlada RH ulaže u pokretanje zelene tranzicije Hrvatske, u kojoj veliku ulogu imaju i građani.
www.fzoeu.hr

Andrej Plenković, Predsjednik Vlade Republike Hrvatske: "Vlada će idućeg tjedna na sjednici Vlade donijeti novi paket mjera, to je za naše građane posebno važno, to znači da mogu biti mirni jer će cijene struje i plina ostati iste. Vlada će subvencionirati i naftne derivate."

Vlada Republike Hrvatske nastavlja s reguliranjem cijena energenata: zemnog plina, električne energije i naftnih derivata. Ovaj pristup energijskoj politici Vlade odstupa od klasičnog vođenja kapitalističke ekonomije jedne države jer se tržištu ne prepušta da slobodno kreira kretanje svih cijena. Da se tržište umjetno ne regulira cijene energije bi divljale i bile bi podložne dodatnim manipulacijama špekulantskih organizacija koje u dinamičkom tržišnom okruženju traže prilike za ekstra profite na uštrb građana.

Vladin paket podrazumijeva da se opskrbljivačima energenata nadoknađuje razlika u nabavnoj i cijeni isporuke plina i električne energije. Netko bi pomislio da je ovo pristup prelijevanja novca iz šupljeg u prazno jer se gubitci dobavljača nadoknađuju iz državnog proračuna. Treba imati na umu da se proračun puni iz raznih izvora dok građani i tvrtke u Republici Hrvatskoj nisu jedini izvor proračunskih poreznih prihoda.

Hrvatski porez na dodanu vrijednost PDV 25% je jedan od većih u Europskoj Uniji što ima za posljedicu da je svaki tranzitni Euro oporezovan s 25% od ljudi, roba i usluga koje prolaze kroz Hrvatsku te potroše određeni iznos Eura na teritoriju Hrvatske čime se dodatno puni proračun Republike Hrvatske. Tranzit ljudi, roba i energije preko Hrvatske je velik pogotovo tijekom turističke sezone zbog čega je tranzitni udio u proračunu veći u odnosu na okolne zemlje. Hrvatski porezni sustav se temelji na oporezivanju preko PDV-a konačno isporučene usluge i robe dok se u nekim zemljama proračun veže isključivo na oporezivanje plaća lokalnih građana te dobiti lokalnih tvrtki, što je velika razlika u odnosu na hrvatski porezni sustav.

U svakom slučaju u konačnici hrvatski građani i tvrtke manje plaćaju energente, a posljedica je da Republika Hrvatska pokazuje pozitivniji rast gospodarstva u odnosu na susjedne Europske države koje umjetno ne reguliraju svoje tržište. Ovaj pristup regulaciji cijena energenata Vlade podsjeća na plansku privredu koje smo se oslobodili prije trideset godina. Ovaj oblik upravljanja državom je mješavina trulog kapitalizma s dozom socijalne osviještenosti i nužnosti za ograničavanjem ekstra profita monopolističkih tvrtki koje dobavljaju energiju. Za sada pristup Hrvatske Vlade pokazuje dobre rezultate zbog reguliranja cijene energenata i ograničenog broja prehrambenih proizvoda.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan je, komentirajući najnovije podatke o kretanju inflacije u Hrvatskoj, kao pozitivno istaknuo to da je na mjesečnoj razini, to jest u odnosu na siječanj ove godine, inflacija rasla po višim stopama u 13 članica europodručja. Uz konstataciju da je inflacija u veljači na godišnjoj razini zabilježila "stagnaciju", Habijan je upravo istaknuo podatke o tome da je inflacija na mjesečnoj razini porasla više u 13 zemalja europodručja.

U Ministarstvu i Vladi smatramo da sve one mjere Vlade i njena konzistentna politika apsolutno pokazuju svoje rezultate, rekao je Habijan na konferenciji za medije u Banskim dvorima.

Iako je po DZS-ovim podacima inflacija u veljači na godišnjoj razini rasla po istoj stopi kao i u siječnju ove godine, a prekid trenda usporavanja je zabilježen i lanjskog kolovoza, ministar je kazao da je ovo već 15. mjesec zaredom da stopa inflacije u Hrvatskoj pada, a da je stopa od 4,1 posto u veljači najniža od listopada 2021. godine. Stoga, dodao je, trend je obećavajuć i ohrabrujuć.

Na konstataciju da Hrvatska na godišnjoj razini u veljači ima najvišu inflaciju u cijeloj eurozoni, ministar je odgovorio da je jedno eurozona, a drugo su članice Europske unije. "Kada komentiramo podatke, nije dobro da samo uzimamo europodručje, već treba uzeti sve zemlje EU-a", ustvrdio je.

Ministar se referirao i na podatke iz aplikacije o kretanju cijena koju je oformilo njegovo ministarstvo. Kada se usporede cijene koje su se tri trgovačka lanca obvezala dostavljati, cijene proizvoda u osnovnoj potrošačkoj košarici, ovisno o lancu, su pale od 3,38 do 8,6 posto u odnosu na kraj 2022. godine, kazao je.

S obzirom da su u veljači na mjesečnoj razini cijene energije porasle za 1,5 posto, Habijan je podsjetio da su u posljednjih mjesec dana cijene naftnih derivata rasle u dva navrata. Međutim, istaknuo je da je zahvaljujući mjerama Vlade prosječna cijena punjenja spremnika osobnog automobila od 50 litara niža za šest do sedam eura.

"Vlada će kao i do sada voditi računa da inflatorni udar na građane i gospodarstvo bude što manji, kada govorimo i o razdoblju nakon 1. travnja ove godine", poručio je ministar.

Upitan o Vladinoj odluci o davanju suglasnosti Centru za restrukturiranje i prodaju za sudjelovanje u dokapitalizaciji kutinske Petrokemije, Habijan je rekao da se s novim vlasnicima razgovaralo, a da je već i ranije rečeno da će i država i trgovačka društva u njenom vlasništvu, koja u Petrokemiji imaju udjel, sudjelovati u dokapitalizaciji, to jest nastaviti s daljnjim ulaganjima u tu kutinsku kompaniju.

Na pitanje znači li to da država ostaje na istom udjelu u toj tvrtki, ministar je kazao da je predložena skala ulaganja od 70 do 140 milijuna eura.

"Dakle, uspješnost dokapitalizacije će biti ako ulaganje bude veće od 70 milijuna eura. Prema tome, obzirom na tu skalu potencijalnog ulaganja, teško mi je reći kakav će u konačnici biti omjer. To ovisi koliko će svaki dioničar uložiti novčanih sredstava", zaključio je Habijan.
Izvor: Hina/Vlada

Istarska županija i IRENA - Istarska regionalna energetska agencija radionicama održanim početkom mjeseca pokrenuli su utvrđivanje smjernica za razvoj uključive proizvodnje električne energije iz pučinske ('offshore') vjetroenergije u Istarskoj županiji. Kako u Hrvatskoj ne postoje slični projekti, cilj radionica je uspostaviti aktivan dijalog s ključnim dionicima koje zanima kako utjecati na uključiv razvoj pučinskih vjetroelektrana koje će doprinijeti samodostatnosti opskrbe električnom energijom u Istarskoj županiji.

Zbog značajne ovisnosti o fosilnim gorivima, posebice u proizvodnji električne energije, nacionalne i regionalne odluke o zamjeni ugljena kao energenta čistim i obnovljivim izvorima i najavu zatvaranja TE Plomin 2 za 2033. godinu, utvrđena su dva ključna izvora za proizvodnju električne energije – Sunčeva energija i vjetroenergija te je utvrđena snaga koje bi takva postrojenja trebala imati - 400 i 500 MW.

Gospodarski pojas
"Inicijalnu procjenu potencijala plave energije, u koju spada i energija vjetra na moru, na području Istarske županije IRENA je provela projektom MAESTRALE koji je počeo još 2016. godine. Utvrđeni potencijali u odnosu na dostupnu tehnologiju tada nisu ukazivali na ekonomsku opravdanost takvih projekata, no razvoj tehnologije i očekivana tržišna kretanja ukazuju da trošak proizvodnje električne energije posredstvom pučinskih elektrana lociranih u potencijalnim zonama interesa u Istarskoj županiji postaje konkurentan", objavljeno je na stranicama IRENA-e.

Na radionicama su okupljenim sudionicima predstavljene tri potencijalne zone interesa, pojedinačnog obuhvata od 200 km2. Dvije od navedenih zona nalaze se u isključivom gospodarskom pojasu zapadno i jugozapadno od istarskog poluotoka, dok se treća nalazi južno unutar teritorijalnog mora pod nadležnošću Skupštine Istarske županije.

One su utvrđene na temelju brojnih čimbenika, a ponajprije brzine i gustoće vjetra te batimetrijskih značajki. Izostavljena su područja međunarodnih pomorskih koridora, postojećih koncesijskih područja za eksploataciju ugljikovodika, zaštićena morska te područja Nature 2000.

Morski ekosustav
"Pri definiranju potencijalnih zona interesa uzeta je u obzir i mogućnost spajanja na elektroenergetsku mrežu. Druga ograničenja, prepreke i prilike predmet su radionica kojima je cilj uspostaviti aktivan dijalog sa svim ključnim akterima koja imaju interes sudjelovati u otvorenom i transparentnom postupku definiranja smjernica modela uključive pučinske vjetroelektrane", javlja IRENA.

S obzirom na posebnost Istarske županije, značaj ribarstva i turizma, važnost zaštite okoliša i morskog ekosustava te nužnost uključivanja lokalnih gospodarstvenika, cilj Istarske županije i IRENA-e je aktivnim uključivanjem dionika utvrditi model uključive pučinske vjetroelektrane, čiji cilj nije maksimiziranje proizvodnje električne energije, već zbroja proizvodnih učinaka svih relevantnih gospodarskih djelatnosti, uz poboljšanje stanja morskog ekosustava.

Nacrt smjernica
Na tri radionice koje su održane početkom veljače, dionici su doprinijeli ulaznim vrijednostima ('inputima') za teme zaštite okoliša, ribarstva, prostornog planiranja, mogućnosti priključenja pučinske vjetroelektrane na elektroenergetski sustav i različite društveno-gospodarske čimbenike. Prikupljeni 'inputi' uključuju se u prvi nacrt smjernica koji je dionicima predstavljen 19. veljače.

Tijekom predstavljanja prvog nacrta smjernica održana je rasprava i dogovoren je tijek njihovog daljnjeg razvoja. Prva javna rasprava očekuje se tijekom ožujka, dok je završno predstavljanje smjernica planirano u sklopu završne konferencije inicijative COOPwind koja se održava sredinom travnja.

Inače, smjernice i aktivnosti IRENA provodi bilateralnom inicijativom COOPwind koja je financirana u sklopu Fonda za bilateralne odnose EGP i Norveškog financijskog mehanizma za razdoblje 2014. – 2021.
www.energetika-net.com