Nuklearni reaktori hlađeni vodom postaju pomalo dio prošlosti, a ovo staro tehnološko rješenje u budućnosti će zamijeniti nuklearni reaktori hlađeni otopljenim solima. Novi modularni nuklearni reaktori će biti posve sigurni jer kod kritičnog rada reaktora nema mogućnosti eksplozije rashladnog sredstva jer je ono uvijek u tekućoj fazi rastaljene soli. Kod klasičnih nuklearnih reaktora hlađenje se obavlja pomoću vode koja u kritičnom radu prelazi u parnu fazu, a dolazi dodatno do raspada vode na vodik i kisik nakon čega slijedi povećanje tlaka i eksplozija reaktora. Eksplozija reaktora u Černobilu i eksplozija reaktora Fukushime je posljedica nakupljanja vodene pare i vodika unutar volumena reaktora, a nakon povećanja tlaka dolazi do eksplozije unutar betonske kupole reaktora.
Nuklearni reaktor CP 1 (Chicago Pile-1) bio je prvi nuklearni reaktor u svijetu, koji je prvi uspio stvoriti kontroliranu nuklearnu lančanu reakciju, izvedenu 2. prosinca 1942. u krugu Sveučilišta u Chicagu. Snaga je iznosila 0,5 W, da bi desetak dana poslije bila povećana do 200 W proizvedene topline. Zbog svojeg dizajna reaktor je bio nazvan Chicago Pile 1. Grafitni blokovi, koji su imali ulogu moderatora (usporivači neutrona), bili su međusobno naslagani, a uranijsko gorivo umetnuto u šupljine između njih.
Razvoj nuklearne energetike započeo je pionirskim radovima mnogih znanstvenika u godinama prije Drugoga svjetskog rata (Irène i Frédéric Joliot-Curijem, Otto Hahn, Lise Meitner, Leo Szilard, Enrico Fermi i drugi). Ti su radovi rezultirali ostvarenjem prve samoodržive nuklearne lančane reakcije 2. prosinca 1942., u reaktoru izgrađenom na terenu Sveučilišta u Chicagu. Grupu istraživača i tehničara na izgradnji reaktora vodio je poznati fizičar Enrico Fermi. Nuklearni reaktor (poznat pod nazivom Chicago Pile-l, skraćeno CP 1) bio je izgrađen od blokova grafita s umetnutim šipkama od prirodnog uranija. Izgradnja tog reaktora ulazila je u sklop aktivnosti u okviru Manhattan projekta, kojemu je krajnji cilj bila realizacija atomske bombe. Čovjek je tim dostignućem prvi put ostvario dotad nepoznatu pojavu - oslobađanje energije atomskih jezgri i njezinu upotrebu.
Nuklearni reaktori su relativno mlada tehnologija stara oko 80 godina koja nikada nije dosegla puni potencijal i mogućnosti prvenstveno zbog straha da se nuklearno gorivo ne iskoristi za proizvodnju nuklearnih bombi ili prljavih bombi napunjenih radioaktivnim materijalima. Loša tehnološka rješenja hlađenja nuklearnih reaktora vodom i eksplozije reaktora kao posljedica loše tehnologije su stvorile strah u ljudima od mogućnosti i potencijala nuklearnih postrojenja. Njemačka je ugasila svoje nuklearne reaktore prije nekoliko godina što su njihovi konkurenti iskoristili da ih ucjene prekidom dotoka zemnog plina iz Rusije. Radi stabilnosti hrvatskog elektroenergetskog sustava nužno je da nuklearna energija bude dio ukupnog energetskog miksa kojim se generira sva potrebna električna energija.
Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je
Globalni kongres o nuklearnoj energiji prigoda je da se razmijene iskustva o korištenju nuklearne energije u kontekstu dekarbonizacije i treba vidjeti može li se nuklearna energija financirati europskim sredstvima.
“Bitno je kako ćemo koristiti nuklearnu energiju u budućnosti. Za Hrvatsku je to posebno bitno kao 50-postotnoj suvlasnici nuklearne energije Krško, iz koje pokrivamo 15 do 20 posto svojih potreba za električnom energijom i sigurno je da moramo vidjeti u budućnosti kako što bolje i što lakše financirati nuklearnu energiju europskim sredstvima”, rekao je Plenković, koji sudjeluje na prvom globalnom nuklearnom kongresu u Bruxellesu.
Na pitanje može li se nuklearnu energiju smatrati obnovljivim izvorom energije, Plenković je rekao da su “kompatibilne”.
Na kongresu sudjeluje 20-tak predsjednika vlada, brojna izaslanstva, stručnjaci, čelnici nuklearnih elektrana koji su se okupili u Bruxellesu na prvom globalnom sastanku na vrhu.
To je do sada najveći kongres posvećen isključivo nuklearnoj energiji. Cilj je istaknuti ulogu nuklearne energije u smanjenju emisija stakleničkih plinova.
Iako nuklearne elektrane ne ispuštaju ugljikov dioksid, brojne su države odustale od te energije zbog sigurnosnih razloga. Protivnici nuklearne energije okupili su se kod briselskog Atomiuma kako bi prosvjedovali.
Von der Leyen: postoje različita stajališta diljem Europe
Kongres se održava u blizini Atomiuma, gdje je 1958. godine održana Svjetska izložba. Sastankom predsjedaju belgijski premijer Alexander De Croo i glavni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Mariano Grossi.
Na kongresu sudjeluje i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, koja je rekla da nuklearna energija može pomoći u energetskoj tranziciji.
“Kao što svi znamo, postoje različita stajališta diljem Europe o nuklearnoj energiji. Ali ovdje sam zato što vjerujem da zemlje koje su otvorene za tu tehnologiju mogu igrati važnu ulogu u čistoj energetskoj tranziciji”, rekla je von der Leyen.
Istaknula je kako se mogu primijeniti neki novi pogledi na nuklearnu energiju nakon ruske agresije na Ukrajinu i globalne energetske krize koja je uslijedila.
www.index.hr
