Andrej Plenković, Predsjednik Vlade Republike Hrvatske: "Vlada će idućeg tjedna na sjednici Vlade donijeti novi paket mjera, to je za naše građane posebno važno, to znači da mogu biti mirni jer će cijene struje i plina ostati iste. Vlada će subvencionirati i naftne derivate."
Vlada Republike Hrvatske nastavlja s reguliranjem cijena energenata: zemnog plina, električne energije i naftnih derivata. Ovaj pristup energijskoj politici Vlade odstupa od klasičnog vođenja kapitalističke ekonomije jedne države jer se tržištu ne prepušta da slobodno kreira kretanje svih cijena. Da se tržište umjetno ne regulira cijene energije bi divljale i bile bi podložne dodatnim manipulacijama špekulantskih organizacija koje u dinamičkom tržišnom okruženju traže prilike za ekstra profite na uštrb građana.
Vladin paket podrazumijeva da se opskrbljivačima energenata nadoknađuje razlika u nabavnoj i cijeni isporuke plina i električne energije. Netko bi pomislio da je ovo pristup prelijevanja novca iz šupljeg u prazno jer se gubitci dobavljača nadoknađuju iz državnog proračuna. Treba imati na umu da se proračun puni iz raznih izvora dok građani i tvrtke u Republici Hrvatskoj nisu jedini izvor proračunskih poreznih prihoda.
Hrvatski porez na dodanu vrijednost PDV 25% je jedan od većih u Europskoj Uniji što ima za posljedicu da je svaki tranzitni Euro oporezovan s 25% od ljudi, roba i usluga koje prolaze kroz Hrvatsku te potroše određeni iznos Eura na teritoriju Hrvatske čime se dodatno puni proračun Republike Hrvatske. Tranzit ljudi, roba i energije preko Hrvatske je velik pogotovo tijekom turističke sezone zbog čega je tranzitni udio u proračunu veći u odnosu na okolne zemlje. Hrvatski porezni sustav se temelji na oporezivanju preko PDV-a konačno isporučene usluge i robe dok se u nekim zemljama proračun veže isključivo na oporezivanje plaća lokalnih građana te dobiti lokalnih tvrtki, što je velika razlika u odnosu na hrvatski porezni sustav.
U svakom slučaju u konačnici hrvatski građani i tvrtke manje plaćaju energente, a posljedica je da Republika Hrvatska pokazuje pozitivniji rast gospodarstva u odnosu na susjedne Europske države koje umjetno ne reguliraju svoje tržište. Ovaj pristup regulaciji cijena energenata Vlade podsjeća na plansku privredu koje smo se oslobodili prije trideset godina. Ovaj oblik upravljanja državom je mješavina trulog kapitalizma s dozom socijalne osviještenosti i nužnosti za ograničavanjem ekstra profita monopolističkih tvrtki koje dobavljaju energiju. Za sada pristup Hrvatske Vlade pokazuje dobre rezultate zbog reguliranja cijene energenata i ograničenog broja prehrambenih proizvoda.
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan je, komentirajući najnovije podatke o kretanju inflacije u Hrvatskoj, kao pozitivno istaknuo to da je na mjesečnoj razini, to jest u odnosu na siječanj ove godine, inflacija rasla po višim stopama u 13 članica europodručja. Uz konstataciju da je inflacija u veljači na godišnjoj razini zabilježila "stagnaciju", Habijan je upravo istaknuo podatke o tome da je inflacija na mjesečnoj razini porasla više u 13 zemalja europodručja.
U Ministarstvu i Vladi smatramo da sve one mjere Vlade i njena konzistentna politika apsolutno pokazuju svoje rezultate, rekao je Habijan na konferenciji za medije u Banskim dvorima.
Iako je po DZS-ovim podacima inflacija u veljači na godišnjoj razini rasla po istoj stopi kao i u siječnju ove godine, a prekid trenda usporavanja je zabilježen i lanjskog kolovoza, ministar je kazao da je ovo već 15. mjesec zaredom da stopa inflacije u Hrvatskoj pada, a da je stopa od 4,1 posto u veljači najniža od listopada 2021. godine. Stoga, dodao je, trend je obećavajuć i ohrabrujuć.
Na konstataciju da Hrvatska na godišnjoj razini u veljači ima najvišu inflaciju u cijeloj eurozoni, ministar je odgovorio da je jedno eurozona, a drugo su članice Europske unije. "Kada komentiramo podatke, nije dobro da samo uzimamo europodručje, već treba uzeti sve zemlje EU-a", ustvrdio je.
Ministar se referirao i na podatke iz aplikacije o kretanju cijena koju je oformilo njegovo ministarstvo. Kada se usporede cijene koje su se tri trgovačka lanca obvezala dostavljati, cijene proizvoda u osnovnoj potrošačkoj košarici, ovisno o lancu, su pale od 3,38 do 8,6 posto u odnosu na kraj 2022. godine, kazao je.
S obzirom da su u veljači na mjesečnoj razini cijene energije porasle za 1,5 posto, Habijan je podsjetio da su u posljednjih mjesec dana cijene naftnih derivata rasle u dva navrata. Međutim, istaknuo je da je zahvaljujući mjerama Vlade prosječna cijena punjenja spremnika osobnog automobila od 50 litara niža za šest do sedam eura.
"Vlada će kao i do sada voditi računa da inflatorni udar na građane i gospodarstvo bude što manji, kada govorimo i o razdoblju nakon 1. travnja ove godine", poručio je ministar.
Upitan o Vladinoj odluci o davanju suglasnosti Centru za restrukturiranje i prodaju za sudjelovanje u dokapitalizaciji kutinske Petrokemije, Habijan je rekao da se s novim vlasnicima razgovaralo, a da je već i ranije rečeno da će i država i trgovačka društva u njenom vlasništvu, koja u Petrokemiji imaju udjel, sudjelovati u dokapitalizaciji, to jest nastaviti s daljnjim ulaganjima u tu kutinsku kompaniju.
Na pitanje znači li to da država ostaje na istom udjelu u toj tvrtki, ministar je kazao da je predložena skala ulaganja od 70 do 140 milijuna eura.
"Dakle, uspješnost dokapitalizacije će biti ako ulaganje bude veće od 70 milijuna eura. Prema tome, obzirom na tu skalu potencijalnog ulaganja, teško mi je reći kakav će u konačnici biti omjer. To ovisi koliko će svaki dioničar uložiti novčanih sredstava", zaključio je Habijan.
Izvor: Hina/Vlada
