Ministar gospodarstva Ante Šušnjar predstavio je strateške prioritete Ministarstva gospodarstva diplomatskim predstavnicima Republike Hrvatske tijekom Konferencije veleposlanika, generalnih konzula, konzula i vojnih izaslanika, održane u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Na ovom događaju, ministar je naglasio ključnu ulogu gospodarske diplomacije u promicanju Hrvatske kao pouzdanog partnera i atraktivne investicijske destinacije, pozivajući diplomate na aktivnu suradnju u identifikaciji prilika, organizaciji poslovnih misija i lobiranju za uklanjanje trgovinskih barijera.

Prema ministarskoj prezentaciji, strateški prioriteti Ministarstva gospodarstva (MINGO) usmjereni su na tri ključna područja: privlačenje investicija, energetsku diversifikaciju te jačanje industrije i poduzetništva.

ENERGETSKA DIVERSIFIKACIJA

Energetska diversifikacija predstavlja jedan od ključnih strateških prioriteta Ministarstva gospodarstva Republike Hrvatske (MINGO), usmjeren na osiguranje sigurnosti opskrbe energijom, smanjenje ovisnosti o uvozu i postizanje energetske neovisnosti u skladu s ciljevima Europske unije. Prema prezentaciji MINGO-a iz kolovoza 2025., fokus je na razvoju nuklearne energije, geotermalne energije, vodikovih tehnologija, LNG infrastrukture i obnovljivih izvora energije (OIE), uz poštivanje načela održivosti i zelene tranzicije. Ovaj pristup podupire kompletan strateški okvir, uključujući Strategiju energetskog razvoja RH do 2030. s pogledom na 2050., Hrvatsku strategiju za vodik do 2050. te revidirani Nacionalni energetski i klimatski plan (NECP) usvojen u ožujku 2025.

NECP definira ambiciozne nacionalne ciljeve do 2030. godine, koji uključuju:
* Smanjenje emisija stakleničkih plinova za 62% u ETS sektoru (u odnosu na 2005.) i 16,7% u sektorima izvan ETS-a.
* Neto uklanjanje stakleničkih plinova od 5.527 kt CO2-eq.
* Udio OIE u bruto neposrednoj potrošnji energije od 42,5%, u prometu od 24,6%.
* Potrošnja primarne energije na 336,9 PJ (8,05 Mtoe) i neposredne energije na 246,2 PJ (5,88 Mtoe).

Ključni sektori i projekti:

* Geotermalna energija: Hrvatska ima veliki potencijal za proizvodnju električne i toplinske energije iz geotermalnih izvora, što omogućuje dekarbonizaciju toplinarstva prelaskom s fosilnih goriva na čistu energiju. Ovo osigurava kontinuiranu proizvodnju energije 24/7, doprinoseći samo-održivosti energetskog sustava.

* Nuklearna energija: Kao članica Nuklearnog saveza EU država, Hrvatska vidi nuklearnu energiju kao ključnu za gospodarski razvoj, geopolitičku stabilnost i ugljičnu neutralnost. Pri MINGO-u je osnovana Radna skupina za nuklearnu energiju, zadužena za izradu zakonodavnog okvira, studije i analize potencijalnih lokacija za klasične nuklearne elektrane ili male modularne reaktore (SMR). Dodatno, Hrvatska sudjeluje u projektu fuzijske energije DONES sa Španjolskom, predstavljajući snažan iskorak u ovoj tehnologiji.

* Vodik: Razvoj vodikovih tehnologija usmjeren je na Dolinu vodika Sjeverni Jadran (NAHV), koja ima snažan potencijal za dekarbonizaciju prometa i industrije, doprinoseći smanjenju emisija i diversifikaciji energentskog miksa.

Energetska infrastruktura:
Ukupna ulaganja prelaze 1,4 milijarde eura, s fokusom na regionalnu stabilnost. Ključni projekti uključuju:
* Povećanje kapaciteta LNG terminala na otoku Krku na 6,1 bcma (milijardi kubnih metara godišnje), s ulaganjem od 559 milijuna eura u terminal i plinovode prema Sloveniji i Mađarskoj, osiguravajući sigurnost opskrbe za jugoistočnu Europu.
* JANAF-ov sustav za naftu, koji služi kao pouzdan partner regiji na transparentnim tržišnim uvjetima.
* Južna plinska interkonekcija od Splita (Dugopolja) preko Zagvozda do granice s Bosnom i Hercegovinom, koja bi osigurala novi dobavni pravac za BiH, čineći ga glavnim putem za uvoz plina u tu zemlju.

Ova strategija ne samo da jača nacionalnu energetsku sigurnost, već i pozicionira Hrvatsku kao ključnog igrača u regionalnoj energetskoj stabilnosti, uz usklađenost s EU ciljevima za klimatsku neutralnost do 2050. Prema podacima iz 2024., Hrvatska je ostvarila 38% udjela hidroeenergije, 20% vjetra i 16% plina u proizvodnji električne energije, s vrhuncem niskougljične proizvodnje u 2023.

Usporedba Hrvatske s okolnim zemljama po ulaganjima u energetski sektor, energetskoj neovisnosti i samodostatnosti

Za usporedbu, fokusiramo se na okolne zemlje: Sloveniju, Mađarsku, Austriju, Srbiju, Italiju, Bugarsku i Rumunjsku. Podaci o energetskoj neovisnosti (mjerenoj kao 1 - stopa ovisnosti o uvozu energije, gdje je stopa ovisnosti = neto uvoz / bruto dostupna energija) i samodostatnosti (proizvodnja / potrošnja) potječu iz Eurostata za 2022./2023. (najnoviji dostupni, s procjenama za 2024.), IEA i ECFR Energy Sovereignty Index 2024. Stopa ovisnosti o uvozu za EU prosjek je 63% u 2022., s padom na oko 60-62% u 2023./2024. zbog diverzifikacije. Ulaganja su iz IEA World Energy Investment 2025 (EU ukupno 390 milijardi USD u čistu energiju 2025., s fokusom na RES, mreže i efikasnost), nacionalnih planova (NECP) i regionalnih izvješća. Specifični podaci po zemljama ograničeni su, pa se oslanjamo na agregirane EU fondove (637 milijuna EUR za konkurentnost u HR, slični za druge) i ključne projekte.

HRVATSKA
* Stopa ovisnosti o uvozu (2022./2023.): 53,6% (2022.); procjena 50-55% (2024., zbog LNG i RES rasta)
* Udio OIE u potrošnji (2022./2024.): 42,5% (cilj 2030., trenutno ~30-35%)
* Ključna ulaganja u energetski sektor (2023.-2025.): Preko 1,4 mlrd. EUR u infrastrukturu (559 mil. EUR LNG Krk, JANAF nafta, Južna interkonekcija, 1,4 mlrd. USD mreže za +2.500 MW RES do 2030.); EU fondovi 637 mil. EUR za RES/digitalizaciju.
* ECFR Sovereignty Index (2024.): Emerging sovereigntist: Napredak u RES (38% hidro, 20% vjetar), ali ovisnost o plinu; samodostatnost ~45-50%, fokus na regionalnu ulogu.

SLOVENIJA
* Stopa ovisnosti o uvozu (2022./2023.): 47,6% (2022.); procjena 45-50% (2024.)
* Udio OIE u potrošnji (2022./2024.): ~25-30% (visok udio nuklearne ~22,8% u EU prosjeku)
* Ključna ulaganja u energetski sektor (2023.-2025.): Ulaganja u nuklearnu (proširenje Krško), RES i mreže; dio EU clean energy fondova (~70 mlrd. USD mreže EU 2025.); fokus na integraciju s HR/HU.
* ECFR Sovereignty Index (2024.): Emerging sovereigntist: Dobra samodostatnost (~50-55%) zahvaljujući nuklearnoj i hidro; napredak u tranziciji.

MAĐARSKA
* Stopa ovisnosti o uvozu (2022./2023.): 55,9% (2022.); procjena 55-60% (2024., ovisnost o ruskom plinu 65% potražnje)
* Udio OIE u potrošnji (2022./2024.): ~20-25% (cilj 2030. 27%)
* Ključna ulaganja u energetski sektor (2023.-2025.): Proširenje nuklearne Paks (milijarde EUR, ruska tehnologija); integracija tržišta sa SI/SRB; EU efikasnost ~15 mlrd. USD industrija 2024.-2025.
* ECFR Sovereignty Index (2024.): Dependent achiever: Srednja samodostatnost (~40-45%), napredak u efikasnosti, ali visoka ovisnost o uvozu.

AUSTRIJA
* Stopa ovisnosti o uvozu (2022./2023.): 63,5% (2022.); procjena 60-65% (2024.)
* Udio OIE u potrošnji (2022./2024.): ~35-40% (54% hidro u proizvodnji)
* Ključna ulaganja u energetski sektor (2023.-2025.): Ulaganja u hidro, RES i mreže; dio EU grid investicija (70 mlrd. USD 2025.); fokus na plinsku diverzifikaciju.
* ECFR Sovereignty Index (2024.): Dependent achiever: Visoka ovisnost, ali dobra samodostatnost u RES (~35-40%); cleanness score 9,7/10.

SRBIJA
* Stopa ovisnosti o uvozu (2022./2023.): ~35-40% (2023., non-EU podaci)
* Udio OIE u potrošnji (2022./2024.): ~20-25% (75,6% ostvarenje cilja 2024.)
* Ključna ulaganja u energetski sektor (2023.-2025.): Integracija tržišta sa HU/SI; ulaganja u ugljen/RES tranziciju, WBIF clean energy 1,8 mlrd. EUR (2020.-2024.); fokus na plin.
* ECFR Sovereignty Index (2024.): Nema ECFR podataka: Srednja samodostatnost (~60%), ali ovisnost o ugljenu/plinu; napredak u RES.

ITALIJA
* Stopa ovisnosti o uvozu (2022./2023.): 73,5% (2022.); procjena 70-75% (2024.)
* Udio OIE u potrošnji (2022./2024.): ~20-25% (cilj 2030. 40%)
* Ključna ulaganja u energetski sektor (2023.-2025.): LNG terminali, RES (dio EU 390 mlrd. USD clean 2025.); efikasnost zgrada 100 mlrd. USD EU; smanjenje Superbonus (110% na 65% 2025.).
* ECFR Sovereignty Index (2024.): Dependent achiever: Niska neovisnost (<5/10), visoka efikasnost (>9/10); samodostatnost ~25-30%, ovisnost o uvozu.

BUGARSKA
* Stopa ovisnosti o uvozu (2022./2023.): 37,3% (2022.); procjena 35-40% (2024.)
* Udio OIE u potrošnji (2022./2024.): ~20-25% (cilj 2030. 30%)
* Ključna ulaganja u energetski sektor (2023.-2025.): Nuklearna (Kozloduy), plin; EU fondovi za tranziciju, dio SEE RES ulaganja.
* ECFR Sovereignty Index (2024.): Laggard: Dobra samodostatnost (~60-65%) zahvaljujući nuklearnoj/ugljenu, ali izazovi u tranziciji.

RUMUNJSKA
* Stopa ovisnosti o uvozu (2022./2023.): 28,1% (2022.); procjena 25-30% (2024.)
* Udio OIE u potrošnji (2022./2024.): ~25-30% (cilj 2030. 36%)
* Ključna ulaganja u energetski sektor (2023.-2025.): Crno more plin, nuklearna (Cernavoda); EU efikasnost, SEE grid ulaganja.
* ECFR Sovereignty Index (2024.): Emerging sovereigntist: Visoka neovisnost (8,1/10), efikasnost 10/10; samodostatnost ~70%, lider u regiji.

Analiza usporedbe:
Hrvatska pokazuje solidan napredak u diversifikaciji (npr. LNG), s nižom ovisnošću od Italije ili Austrije, ali višom od Rumunjske ili Bugarske. Ulaganja u infrastrukturu (1,4 mlrd. EUR) su usporediva s regionalnim, ali EU agregat (390 mlrd. USD clean energy 2025.) koristi svima. Rumunjska i Bugarska imaju bolju samodostatnost zahvaljujući domaćim resursima, dok Mađarska i Italija ovise o uvozu, s fokusom na nuklearnu/RES za poboljšanje. Srbija, kao non-EU, ima nižu ovisnost, ali sporiju tranziciju. Ukupno, regija napreduje prema EU ciljevima (23% OIE EU 2022., rast na 47,3% u električnoj proizvodnji 2024.), ali geopolitički rizici (ruski plin) ostaju izazov.

PRIVLAČENJE INVESTICIJA

Prema podacima iz prezentacije Ministarstva gospodarstva Republike Hrvatske (MINGO), privlačenje investicija predstavlja jedan od ključnih strateških prioriteta za jačanje gospodarskog rasta, energetske neovisnosti i konkurentnosti. Od 2020. do prvog tromjesečja 2025. godine, Hrvatska je ostvarila ukupno 17,636 milijardi eura stranih izravnih ulaganja (FDI), što ukazuje na stabilan trend rasta unatoč globalnim izazovima poput pandemije COVID-19, energetske krize i geopolitičkih napetosti. Ovaj iznos obuhvaća kako reinvestirane zarade tako i nova ulaganja, s naglaskom na "greenfield" projekte – nova ulaganja u izgradnju objekata i stvaranje radnih mjesta. Primjeri takvih projekata uključuju ulaganja američke kompanije Jabil u proizvodnju elektronike i austrijskog FACC-a u aeronautiku, koji su doprinijeli ukupnim ulaganjima od 54 milijarde eura u posljednjih pet godina, od čega 32% otpada na navedeno razdoblje (2020.-Q1 2025.).

Glavni investitori dolaze iz zemalja poput Luksemburga, Austrije, Nizozemske, Njemačke, Slovenije, Malte, Italije, Mađarske, SAD-a i Švicarske. Sektori koji privlače najviše ulaganja su financije, vlastite nekretnine, farmaceutika, trgovina na malo, upravljačke djelatnosti, prehrambena industrija, IT, energetika, trgovina na veliko te proizvodnja nemetalnih mineralnih proizvoda. Ovi sektori odražavaju Hrvatsku kao atraktivnu destinaciju za visokotehnološka i uslužna ulaganja, uz rast broja greenfield projekata – od oko 10 u 2020. do preko 60 u 2024. godini.

Da bi se unaprijedila poslovna klima, MINGO je proveo niz reformi. Novi Akcijski plan za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja obuhvaća 61 mjeru vrijednu 135,3 milijuna eura godišnjeg rasterećenja, dok Peti Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva za 2024. i 2025. uključuje 103 mjere koje će donijeti ukupno 364,09 milijuna eura rasterećenja do kraja 2025. Ove mjere uključuju pojednostavljenje procedura, smanjenje birokracije i poboljšanje regulatornog okvira, što je dio šire strategije za poboljšanje rangiranja Hrvatske na globalnim indeksima poput World Bank Business Ready.

Promocija ulaganja provodi se kroz strateško planiranje, aktivnu promociju, operativnu podršku i post-investicijsku podršku. MINGO je razvio Nacionalni i Akcijski plan za poticanje ulaganja, web-stranicu investcroatia.gov.hr te publikacije poput "Croatia for Investors" i sektorskih vodiča (npr. za robotiku, IT i automobilsku industriju). Operativna podrška uključuje prilagođene materijale za investitore, obilaske lokacija i organizaciju sastanaka s institucijama. CRM sustav (investcroatia.mingo.gov.hr) omogućuje praćenje leadova, kampanja i rješavanje prepreka.
Ključni zakonodavni instrument je Zakon o poticanju ulaganja, koji definira minimalne pragove ulaganja: 50.000 eura + 3 nova radna mjesta za mikro poduzeća, 150.000 eura + 5 radnih mjesta za mala, srednja i velika poduzeća, te posebne uvjete za IT centre i modernizaciju. Podržane aktivnosti uključuju proizvodnju, inovacije, poslovnu podršku i aktivnosti visoke dodane vrijednosti. Poticaji obuhvaćaju: povrat do 75% prihvatljivih troškova, porez na dobit od 0% na 10 godina, do 37.500 eura po zaposleniku te bespovratna sredstva do 2 milijuna eura za kapitalne troškove. Dostupan je i informativni kalkulator poticaja na webu.

Dodatno, EU fondovi kroz Program konkurentnost i kohezija (2021.-2027.) nude 637 milijuna eura za jačanje istraživanja, inovacija, digitalizacije i MSP-ova. U prethodnom razdoblju (2014.-2020.) i NPOO-u, MINGO je objavilo 45 poziva vrijednih 1,63 milijarde eura, potaknuvši 8.200 projekata i generiravši 3 milijarde eura investicija. Objavljeni pozivi uključuju inovacijske vaučere, podršku za MSP-ove, IRI S3 projekte i sl., s planovima za nove pozive do 2026. Financijski instrumenti (jamstva, krediti s oproстом) dostupni su preko HBOR-a i HAMAG-BICRO-a.

Ova sveobuhvatna strategija, u suradnji s diplomatskim predstavnicima, cilja na internacionalizaciju hrvatskih poduzetnika, uklanjanje barijera i promociju Hrvatske kao sigurne i inovativne investicijske destinacije.

Usporedba Hrvatske s okolnim zemljama po privlačenju investicija

Za usporedbu, koristimo podatke o priljevu stranih izravnih ulaganja (FDI inflows) u milijunima USD za razdoblje 2020.-2023., prema podacima UNCTAD-a (World Investment Report 2024). Ovi podaci omogućuju objektivnu usporedbu s okolnim zemljama: Slovenijom, Mađarskom, Austrijom, Srbijom, Italijom, Bugarskom i Rumunjskom. Kumulativni iznosi pokazuju ukupni priljev tijekom razdoblja, dok negativne vrijednosti (npr. u Austriji i Italiji 2020./2021.) mogu ukazivati na neto odljeve zbog reinvesticija ili povlačenja kapitala.

Analiza usporedbe:

* Hrvatska pokazuje stabilan rast nakon slabog 2020. (utjecaj pandemije), s kumulativnim priljevom od oko 11 milijardi USD. To je bolje od Slovenije, ali slabije od većih ekonomija poput Mađarske, Rumunjske i Italije. U EUR (prema MINGO-u), kumulativno do Q1 2025. iznosi 17,6 milijardi EUR (oko 19,4 milijardi USD po prosječnom tečaju), što ukazuje na dodatni rast u 2024./2025. Prema dodatnim podacima, Hrvatska je u 2024. zabilježila rast od 38,7% u odnosu na 2023., što bi priljev podiglo na oko 3,8 milijardi USD.

* Slovenija ima niži kumulativni priljev (5,2 milijarde USD), s padom u 2023., ali pokazuje porast kapitalnih obveza u Q1 2025.

* Mađarska prednjači u regiji s kumulativno 30,2 milijarde USD, zahvaljujući agresivnim poticajima i lokaciji, s rastom od 5,1% u 2024.

* Austrija, kao razvijenija ekonomija, ima volatilne priljeve (negativan 2020. zbog krize), ali kumulativno 20,9 milijardi USD; u 2024. kapitalne obveze oko 1,4 milijarde EUR (oko 1,5 milijardi USD) za Q2 2024.-Q1 2025.

* Srbija je snažna u Zapadnom Balkanu s 17,5 milijardi USD kumulativno, s rastom od 17,4% u 2024., vođena industrijskim projektima.
Italija ima visoku volatilnost (negativni priljevi 2020./2021. zbog krize), ali oporavak u 2022./2023. dovodi do 28,9 milijardi USD kumulativno.

* Bugarska je slična Hrvatskoj (11,9 milijardi USD), s rastom u 2023., ali bez specifičnih podataka za 2024.

* Rumunjska je lider u istočnoj Europi s 31,7 milijardi USD, zahvaljujući velikim tržištu i EU fondovima, ali s padom od 15% u 2024.

Hrvatska se ističe reformama i EU fondovima, ali zaostaje za Mađarskom i Rumunjskom po volumenu zbog manje veličine tržišta. Međutim, fokus na kvalitetne sektore (IT, farmaceutika) i rast u 2024./2025. ukazuju na poboljšanje konkurentnosti.

JAČANJE INDUSTRIJE

Jačanje industrije i poduzetništva predstavlja treći ključni strateški prioritet Ministarstva gospodarstva Republike Hrvatske (MINGO), usmjeren na povećanje konkurentnosti, zaposlenosti i izvoza kroz strukturne reforme, ciljane potpore i razvoj perspektivnih sektora. Prema prezentaciji MINGO-a iz kolovoza 2025., ovaj prioritet obuhvaća podršku prerađivačkoj industriji kao glavnom pokretaču gospodarskog rasta, s ciljem dodatnog povećanja njezinog udjela u BDP-u. Prerađivačka industrija trenutno čini 20% BDP-a, zapošljava 229.626 osoba (što predstavlja 15,2% ukupnog broja zaposlenih u svim sektorima gospodarstva) i bilježi rast od 4,1 postotnih bodova u prvih pet mjeseci 2025. godine u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Ovaj rast odražava oporavak nakon globalnih izazova poput pandemije i energetske krize, uz naglasak na integraciju u lance vrijednosti EU-a i primjenu naprednih tehnologija.

Perspektivni sektori identificirani su na temelju njihovog potencijala za inovacije, izvoz i zapošljavanje: proizvodnja strojeva i uređaja, farmaceutska industrija, kemijska industrija, prehrambena industrija, drvno-prerađivačka industrija, brodograđevna industrija, građevinarstvo, autoindustrija, obrambena industrija te informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT). Ovi sektori prepoznati su kao ključni za tranziciju prema zelenoj i digitalnoj ekonomiji, s fokusom na visoku dodanu vrijednost i održivost. Posebno je istaknuta obrambena industrija, koja obuhvaća 100 subjekata i zapošljava oko 3.000 osoba, s godišnjim izvozom od približno 70 milijuna eura. Ova industrija prepoznata je na domaćem i inozemnom tržištu zbog inovativnih tehnologija, a trend povećanja globalnih izdvajanja za obranu (npr. u skladu s NATO ciljevima od 2% BDP-a) predstavlja priliku za širenje poslovanja, povećanje kapaciteta i konkurentnosti. Vlada RH je donijela zaključak o financiranju sudjelovanja hrvatskih predstavnika obrambene industrije na međunarodnim sajmovima u Nürnbergu i Parizu tijekom 2026. i 2027. godine, što će dodatno podržati internacionalizaciju i umrežavanje.

Važan aspekt jačanja industrije je razvoj kružnog gospodarstva, koji se vidi kao ključan za unaprjeđenje učinkovitosti, uvođenje novih tehnologija i upravljanje resursima. Godine 2024., Vlada RH je osnovala Nacionalno vijeće za kružno gospodarstvo, a pokrenut je postupak izrade Nacionalnog plana za razvoj kružnog gospodarstva za razdoblje 2026.-2032. te pripadajućeg Akcijskog plana. Ove inicijative će utjecati na regulatorni okvir, javnu nabavu, dizajn proizvoda, razvoj modela kružnosti i ulaganja u održive procese, s posebnim naglaskom na povezanost industrije i energetike u skladu s EU Planom za čistu industriju. Mjere uključuju podršku za inovacije, certifikaciju proizvoda, internacionalizaciju MSP-ova i razvoj vještina za pametnu specijalizaciju, financirane kroz EU fondove (npr. Program konkurentnost i kohezija 2021.-2027. s 637 milijuna eura) i nacionalne poticaje.

Ova strategija integrira se s ostalim prioritetima MINGO-a, poput investicija i energetske diversifikacije, te uključuje suradnju s diplomatskim predstavnicima za promociju hrvatskih poduzetnika na međunarodnim tržištima. Cilj je osnažiti vlastitu proizvodnju, smanjiti ovisnost o uvozu i pozicionirati Hrvatsku kao inovativnu i otpornu ekonomiju u EU-u, s naglaskom na zelenoj tranziciji i digitalizaciji.

Usporedba Hrvatske s okolnim zemljama po ulaganjima u industrijski sektor

Za usporedbu, fokusiramo se na okolne zemlje: Sloveniju, Mađarsku, Austriju, Srbiju, Italiju, Bugarsku i Rumunjsku. Podaci o ulaganjima u industrijski sektor (primarno prerađivačku industriju) uključuju udio manufacturinga u BDP-u (kao pokazatelj važnosti sektora), FDI inflows u industriju (kao mjera stranih ulaganja), rast FDI u 2024. (u odnosu na 2023.) te ovisnost o FDI-u (mjereno kao prosječni godišnji FDI flow u odnosu na gross fixed capital formation - GFCF, za 2019.-2023.). Podaci potječu iz izvješća UNCTAD-a, EY Attractiveness Survey 2024./2025., Wiener Institute for International Economic Studies (wiiw) i drugih, s globalnim trendom pada FDI-a u Europi od 5% u 2024. (manufacturing pao 9%), ali rastom u nekim CEE zemljama zahvaljujući reshoringu i elektromobilnosti. Ukupni FDI u Central, East and Southeast Europe pao je 25% u 2024. (na 75 milijardi EUR), ali Hrvatska bilježi rast od 38,7%. Prognoze za 2025. ukazuju na oporavak, s EU rastom od 1,1% GDP-a i fokusom na R&D ulaganja (EU prosjek 2,2% GDP-a 2023.).

HRVATSKA
* Udio proizvodnje u BDP-u (2023./2024.): ~20% (prerađivačka, s rastom +4,1 pp u Q1-Q2 2025.)
* FDI input u industriju (rast 2024. vs. 2023., %): +38,7% (ukupni FDI, s fokusom na auto, farmacija, IT)
* Ukupni FDI input (% GDP, 2024.): 5,04%
* Ovisnost o FDI-u (FDI flow / GFCF, 2019.-2023., pp): +16,0 pp (umjerena ovisnost)
* Ključne napomene za ulaganja (2024.-2025.): Rast FDI-a iznad regionalnog prosjeka; EU fondovi 637 mil. EUR za MSP; reshoring u autoindustriju; prognoza rast 2,8% GDP 2024., ali rizici od inflacije.

SLOVENIJA
* Udio proizvodnje u BDP-u (2023./2024.): ~19-20% (visokotehnološka proizvodnja)
* FDI input u industriju (rast 2024. vs. 2023., %): +11,0% (rast u greenfield projektima, ali pad u Q1 2025.)
* Ukupni FDI input (% GDP, 2024.): ~2-3% (procjena)
* Ovisnost o FDI-u (FDI flow / GFCF, 2019.-2023., pp): +11,0 pp (umjerena ovisnost)
* Ključne napomene za ulaganja (2024.-2025.): Rast u nuklearnoj i RES integraciji; EU R&D ulaganja; pad novih projekata 2025., ali stabilan FDI stock; prognoza rast 2-3% GDP 2025.

MAĐARSKA
* Udio proizvodnje u BDP-u (2023./2024.): ~20-22% (autoindustrija dominantna)
* FDI input u industriju (rast 2024. vs. 2023., %): +70% (u proizvodnji, kineska EV ulaganja)
* Ukupni FDI input (% GDP, 2024.): +5,1% (ukupni rast)
* Ovisnost o FDI-u (FDI flow / GFCF, 2019.-2023., pp): +14,5 pp (umjerena ovisnost)
* Ključne napomene za ulaganja (2024.-2025.): Lider u CEE za EV i baterije; kineski FDI ~11,2 mlrd. EUR; pad u Q1 2025. (-55% capital committed); prognoza rast 2-3% GDP uz rizike od ruske ovisnosti

AUSTRIJA
* Udio proizvodnje u BDP-u (2023./2024.): ~15-17% (napredna proizvodnja)
* FDI input u industriju (rast 2024. vs. 2023., %): Stabilan (+4-5%), fokus na R&D
* Ukupni FDI input (% GDP, 2024.): ~3-4% (procjena, volatilan)
* Ovisnost o FDI-u (FDI flow / GFCF, 2019.-2023., pp): Niska ovisnost (~+9 pp outward > inward)
* Ključne napomene za ulaganja (2024.-2025.): Jaka R&D (3%+ GDP); reshoring u high-tech; pad u 2024. zbog krize, ali oporavak 2025.; prognoza rast 1-2% GDP

SRBIJA
* Udio proizvodnje u BDP-u (2023./2024.): ~15-17% (automobilska, rudnici)
* FDI input u industriju (rast 2024. vs. 2023., %): +30% (u proizvodnji, WBIF fondovi)
* Ukupni FDI input (% GDP, 2024.): ~5-6% (rast +17,4%)
* Ovisnost o FDI-u (FDI flow / GFCF, 2019.-2023., pp): +31,6 pp (visoka ovisnost)
* Ključne napomene za ulaganja (2024.-2025.): Rast FDI-a u auto i RES; EU IPA fondovi 1,8 mlrd. EUR 2020.-2024.; prognoza rast 3-4% GDP 2025.

ITALIJA
* Udio proizvodnje u BDP-u (2023./2024.): ~15-16% (moda, auto, kemija)
* FDI input u industriju (rast 2024. vs. 2023., %): +18% (u proizvodnji, oporavak)
* Ukupni FDI input (% GDP, 2024.): ~1-2% (procjena, volatilan)
* Ovisnost o FDI-u (FDI flow / GFCF, 2019.-2023., pp): Niska ovisnost (~+10,6 pp)
* Ključne napomene za ulaganja (2024.-2025.): Reshoring +18%; pad u 2024. zbog Superbonus smanjenja; prognoza rast 1% GDP 2025.

BUGARSKA
* Udio proizvodnje u BDP-u (2023./2024.): ~14-16% (tekstil, kemija)
* FDI input u industriju (rast 2024. vs. 2023., %): +56% (rast inward FDI)
* Ukupni FDI input (% GDP, 2024.): ~3-4% (procjena)
* Ovisnost o FDI-u (FDI flow / GFCF, 2019.-2023., pp): +19,2 pp (umjerena ovisnost)
* Ključne napomene za ulaganja (2024.-2025.): Rast u nuklearnoj i plinu; EU tranzicijski fondovi; prognoza rast 2-3% GDP 2025.

RUMUNJSKA
* Udio proizvodnje u BDP-u (2023./2024.): ~18-20% (auto, nafta)
* FDI input u industriju (rast 2024. vs. 2023., %): -13% (pad zbog Ukrajine)
* Ukupni FDI input (% GDP, 2024.): ~2-3% (procjena)
* Ovisnost o FDI-u (FDI flow / GFCF, 2019.-2023., pp): +10,9 pp (umjerena ovisnost)
* Ključne napomene za ulaganja (2024.-2025.): Rast u plinu i nuklearnoj; pad u 2024., ali oporavak u Q1 2025.; prognoza rast 2-3% GDP 2025.

Analiza usporedbe:
Hrvatska pokazuje snažan rast FDI-a u industriji (+38,7% 2024.), iznad regionalnog prosjeka, zahvaljujući EU fondovima i reshoringu, ali zaostaje za Mađarskom i Srbijom po specijalizaciji u EV sektoru. Umjerena ovisnost o FDI-u (16 pp) slična je Sloveniji i Mađarskoj, dok Srbija ima visoku (31,6 pp). Austrija i Italija imaju nižu ovisnost zbog domaćeg kapitala, ali slabiji rast. Regija općenito pati od pada FDI-a u 2024./2025. zbog geopolitike, ali prognoze za 2025. ukazuju na oporavak kroz R&D i zeleni prelazak (EU prosjek 2,2% GDP u R&D 2023.).

ZAKLJUČNO

Ministar Šušnjar poručio je da je Hrvatska zemlja koja gradi inovativno i otporno gospodarstvo, pozivajući diplomate na podršku hrvatskim poduzetnicima u internacionalizaciji, promociji komparativnih prednosti i personaliziranim uslugama za investitore. Ova suradnja ključna je za ostvarivanje ciljeva, a prezentacija ministra, dostupna na webu MINGO-a, detaljno opisuje ove inicijative.