Vlada Republike Hrvatske pod vodstvom premijera Andreja Plenkovića zastupa napuštanje uporabe fosilnih goriva u svim tehničkim segmentima. Prema izvješćima brojnih svjetskih organizacija i energetskih stručnjaka koji se bave energijskim politikama približavamo se desetljećima u kojima ćemo trebati odustati od korištenja fosilnih goriva. Za cijeli svijet i čovječanstvo dolazi razdoblje potrebne energetske tranzicije i prelaska na nove izvore energije. Dolazi za svijet jedan važan trenutak koji će promijeniti mnogo toga u geopolitičkim energetskim odnosima. Ovakve energijske politike su zapravo posljedica objektivne činjenice da fosilnih goriva realno neće biti dovoljno za sve države i to će se vidjeti za nekoliko desetljeća stoga je potrebno potražiti neka druga tehnička rješenja i energijske tehnologije da se zadovolje sve energetske potrebe Republike Hrvatske.
Projekcije mogućih potreba za energijom nisu na razini pet godina, nisu niti na razini jednog desetljeća već su projekcije energetskih potreba za razdoblje nekoliko desetljeća pa sve do jednog stoljeća. Hrvatska je u fazi izgradnje transportnih plinovoda pomoću kojih će se moći transportirati plinoviti vodik H2 od plinskog terminala na otoku Krku i Jadranskog mora pa sve do južne Njemačke i Bavarske. Izgraditi će se vodikova plinska interkonekcija između njemačkih vodikovih plinovoda s Jadranskim morem i projektom "Dolina vodika Sjeverni Jadran". Vlada Republike Hrvatske ulaže značajna sredstva kao i Europska Unija u tehnologije koje će donijeti promjenu i smanjiti će energetsku ovisnost Europe o uvoznim energentima. Vodik kao energent će se moći generirati iz morske vode, jezerske ili riječne vode pa stoga postaje jako zanimljiv za kreiranje novih budućih energetskih infrastruktura.
Prema svim analizama energetskih stručnjaka Hrvatska i svijet naći će se u okolnosti da ćemo već sredinom ovog desetljeća dostići vrhunac dobavljivih rezervi ugljena, da smo do 2030. na vrhuncu dobavljivih rezervi nafte dok ćemo do 2040. doći na vrhunac iskorištenosti svjetskih rezervi plina. Sva tri nabrojana fosilna goriva imaju svoje ograničene količine koje će u jednom trenutku dostići svoju maksimalnu dobavljivu količinu na tržištu jer količine na planeti nisu beskonačne.
Zamislimo scenarij kada dođemo do vrhunca dobavljivih količina fosilnih energenata dok s druge strane istovremeno nastavi rasti potražnja za istim tim fosilnim energentima društva koje nije spremno dočekalo ovaj energetski scenarij? Zamislimo dijagram koji ima svoj vrhunac te nakon maksimuma slijedi pad po dijagramu dostupnih količina fosilnih goriva što će rezultirati sa značajnim povećanjem cijene fosilnih goriva. Za dvadeset godina ukupni broj stanovnika će biti veći, a biti će veća i ekonomska aktivnost cijelog gospodarstva uz istovremeno veće zahtjeve za sve većim količinama energije. Za posljedicu cijena fosilne energije će samo rasti i rasti dok će gospodarstva ovisna o fosilnim gorivima nazadovati.
Potrebno je voditi računa o cijenama energenata naučeni zadnjom energetskom krizom kroz koju smo prošli zadnjih nekoliko godina. Svaka škola košta te je i Hrvatsku značajno koštala ovisnost o uvoznoj energiji. Naučene lekcije zadnjih godina su nam pokazale koliko cijene energenata utječu na ukupnu energetsku aktivnost gospodarstva, na inflaciju, na povećanje cijena svih pratećih proizvoda i usluga. Povećanje cijene energenata djeluje negativno na stabilnost društva i socijalnu društvenu koheziju te na energijsku politike Vlade, ali i na sve ostale povezane politike.
Na svima nama, na Hrvatskoj i na cijeloj Europi je da teži energetskoj neovisnosti primjenom svih ostalih tržišno dostupnih energetskih tehnoloških rješenja. Potrebno je više ulagati u istraživanja, razvoj i inovacije čime potičemo hrvatsko, ali i europsko gospodarstvo te povećavamo istovremeno i globalnu konkurentnost Europe. Trebamo postići energetsku neovisnost hrvatskog društva o svim oblicima uvezenih oblika fosilnih energenata.
Potrebno je više ulagati u obnovljive izvore energije, energiju sunca, energiju vjetra, hidro energiju, geotermalnu energiju i druge dostupne obnovljive energije. Hrvatska ima veliki potencijal u korištenju hidroenergije te se i danas koriste još uvijek hidroelektrane izgrađene prije nekoliko desetljeća. Potrebno je ispitati sve mogućnosti ulaganja u nuklearnu energiju s tehnološkim modelima nuklearnih reaktora kod kojih je postignut veliki napredak u novim nuklearnim tehnologijama.
Vlada Republike Hrvatske će voditi energijsku politiku u smjeru napuštanja uporabe fosilnih goriva s postepenim prelaskom na sve veći udio obnovljive energije u energetskom miksu. Republika Hrvatska se mora pripremiti za promjene koje će za 10-20 godina nastupiti na svjetskom energetskom tržištu s ciljem da gospodarstvo Republike Hrvatske i dalje bude konkurentno, da cijene energije budu stabilne i da se zadrži društvena stabilnost Republike Hrvatske. Ne smijemo nespremni dočekati vrijeme dolaska vrhunca dostupnih svjetskih rezervi fosilnih goriva ugljena, nafte i plina.
Sve navedeno je izrazito važno za Europu jer se 98% nafte uvozi na europsko tržište preko raznih dobavnih pravaca. Nafta je najbitniji energent koji pokreće sve elemente društva i doveli smo se sami u situaciju da koristimo energent kojeg Europa uopće nema zbog čega je cijelo europsko gospodarstvo izrazito osjetljivo na promjene cijene nafte i na sva geopolitička previranja u dobavnim pravcima nafte.
Republika Hrvatska se mora na vrijeme pripremiti na novi energetski svijet i moramo biti dovoljno snažni da izdržimo nadolazeće tehnološke promjene. Nameće se potreba za povećanim investicijama u obnovljive izvore energije s dostupnim energijskim tehnologijama. Republika Hrvatska ima jedinu opciju da se usmjeri prema dekarbonizaciji u svim tehničkim segmentima.
www.vlada.gov.hr
