Grad Zagreb je obavio nabavu izrade Studije izvodljivosti za identifikaciju i implementaciju optimalnog modela opskrbe Zagrebačkog Holdinga d.o.o. i Grada Zagreba zelenom električnom energijom. Zagrebački holding razvija projekte obnovljivih izvora energije, uključujući sunčane elektrane ukupne snage oko 15 MW te bioplinsko postrojenje snage 4.2 MW. Cilj ovih aktivnosti je opskrbiti objekte i infrastrukturu ZGH grupe i Grada Zagreba električnom energijom proizvedenom iz obnovljivih izvora. Zagrebački holding želi ostvariti ovaj cilj bez registracije kao opskrbljivač električne energije, oslanjajući se na zakonske mogućnosti i tehničke modele dostupne u Hrvatskoj. Studija izvedivosti treba pružiti pregled opcija za optimalno raspolaganje viškovima električne energije, uključujući mogućnosti osnivanja vlastitih struktura (poput bilančne grupe ili agregatora) ili suradnje s postojećim pružateljima usluga na tržištu.

Glavni ciljevi ovog zadatka su:
1. Analizirati sve dostupne modele za upravljanje viškovima električne energije proizvedene u postrojenjima Zagrebačkog holdinga, uključujući:
- Zajednicu obnovljivih izvora energije (ZOIE).
- Agregatorski model.
- Model virtualne elektrane (VPP).
- Model aktivnog kupca.
- Osnivanje vlastite bilančne grupe
2. Usporediti opcije osnivanja vlastitih struktura (poput bilančne grupe ili agregatora) u odnosu na korištenje usluga postojećih pružatelja na tržištu.
3. Preporučiti optimalni model temeljen na tehničkim, pravnim i financijskim analizama.
4. Pripremiti detaljan hodogram aktivnosti za implementaciju odabranog modela, uključujući ključne korake, potrebne resurse i vremenski okvir.

Studija izvedivosti obuhvaća analizu trenutnog stanja, evaluaciju potencijalnih modela, usporedbu opcija vlastitih i vanjskih rješenja te izradu hodograma aktivnosti za implementaciju odabranog modela.

Analiza trenutnog stanja
Konzultant će analizirati tehničke, regulatorne i potrošačke aspekte postojećeg sustava kako bi identificirao polazišnu točku za daljnju razradu.

Pregled tehničkih kapaciteta Zagrebačkog holdinga
- Analiza trenutnih i planiranih proizvodnih kapaciteta (sunčane elektrane, bioplinsko postrojenje).
- Procjena tehničkih potencijala za proširenje kapaciteta obnovljivih izvora energije.
- Analiza mogućnosti povezivanja proizvodnih jedinica s distribucijskom mrežom i potrošačima.

Analiza energetske potrošnje
- Procjena energetske potrošnje javnih zgrada i infrastrukture Grada Zagreba.
- Analiza sezonskih i dnevnih varijacija potrošnje u odnosu na proizvodne kapacitete.

Regulatorni i pravni okvir
- Pregled relevantnih zakonskih i regulatornih okvira.
- Identifikacija potrebnih dozvola, licenci i suglasnosti za implementaciju različitih modela.

Pregled tržišta i postojećih pružatelja usluga
* Agregatori i virtualne elektrane u Hrvatskoj:
- Identifikacija i analiza postojećih agregatora i pružatelja usluga virtualnih elektrana na hrvatskom tržištu, uključujući tvrtke poput KOER, Nano Energies, GEN-I i ENNA Next.
- Pregled njihovih usluga, tehničkih kapaciteta, poslovnih modela i dosadašnjih projekata.

* Bilančne grupe:
- Analiza postojećih bilančnih grupa u Hrvatskoj i mogućnosti pridruživanja Zagrebačkog holdinga tim grupama.
- Pregled uvjeta, troškova i koristi od sudjelovanja u postojećim bilančnim grupama.

Analiza potencijalnih modela
* Zajednica obnovljivih izvora energije (ZOIE)
- Procjena uvjeta za osnivanje ZOIE.
- Analiza koristi i ograničenja ovog modela za Zagrebački holding i Grad Zagreb.

* Agregator
- Usporedba opcija:
- Zagrebački holding kao vlastiti agregator.
- Korištenje usluga postojećih agregatora na tržištu.
- Tehnički i financijski zahtjevi za svaki scenarij.

Virtualna elektrana (VPP)
- Analiza tehničkih i financijskih zahtjeva za uspostavu vlastite VPP.
- Pregled dostupnih pružatelja VPP usluga i usporedba njihovih uvjeta.

Aktivni kupac
* Analiza mogućnosti implementacije modela aktivnog kupca za Zagrebački holding i Grad Zagreb.
- Administrativni i tehnički zahtjevi za prilagodbu mjernih i obračunskih sustava.
- Procjena koristi od korištenja energije proizvedene na jednoj lokaciji za potrošnju na drugoj.
* Financijska analiza koristi i troškova ovog modela.

Osnivanje vlastite bilančne grupe
* Procjena tehničkih i regulatornih uvjeta za osnivanje bilančne grupe Zagrebačkog holdinga:
- Pravila HOPS-a o bilančnoj odgovornosti.
- Tehnički zahtjevi za praćenje i upravljanje energijom.
* Funkcionalnost bilančne grupe Zagrebačkog holdinga:
- Upravljanje viškovima i manjkovima energije unutar grupe.
* Financijska analiza troškova i koristi osnivanja bilančne grupe u usporedbi s alternativama poput pridruživanja postojećoj bilančnoj grupi.

Usporedba opcija: Vlastite strukture vs. vanjski pružatelji
Konzultant će izraditi detaljnu usporedbu između osnivanja vlastitih struktura (agregator, bilančna grupa) i korištenja postojećih pružatelja na tržištu:
- Tehnička izvedivost: infrastruktura, operativni zahtjevi, fleksibilnost.
- Financijski aspekti: troškovi implementacije i operativni troškovi, povrat na investiciju.
- Regulatorna usklađenost: obveze prema HERA-i, HRTOE-u, HOPS-u i HEP-ODS-u.
- Rizici i održivost: dugoročna fleksibilnost, skalabilnost modela i potencijal za buduće proširenje kapaciteta.

Hodogram aktivnosti za implementaciju
Konzultant će izraditi detaljan plan implementacije odabranog modela:
* Definicija ključnih koraka:
- Koraci potrebni za tehničku, pravnu i financijsku implementaciju.
* Identifikacija ključnih sudionika:
- Suradnja s HERA-om, HRTOE-om, HEP-ODS-om, HOPS-om i Ministarstvom gospodarstva.
* Procjena potrebnih resursa i troškova:
- Financijski, tehnički i ljudski resursi za svaku fazu implementacije.
* Identifikacija i upravljanje rizicima:
- Potencijalni izazovi tijekom implementacije i prijedlozi za njihovo prevladavanje.

* Konzultant će dostavljati redovite izvještaje o napretku rada i uključivati Zagrebački holding u ključne faze odlučivanja.
* Ključne isporuke uključuju:
- Izvještaj o analizi trenutnog stanja, uključujući pregled tržišta.
- Usporedba potencijalnih modela i preporuka optimalnog rješenja.
- Detaljan hodogram aktivnosti za implementaciju odabranog modela.

Novoizabrani predsjednik SAD-a Donald Trump razmatra izvršnu predsjedničku uredbu kojom bi se zaštitila uporaba plinskih uređaja, uključujući štednjake i plinske grijalice, od federalnih i lokalnih regulatora koji ih žele postupno ukloniti iz domova i tvrtki prvenstveno vezano uz zelene politike smanjivanja emisije CO2 i zaštite okoliša koje su još uvijek aktivne zbog prethodne administracije SAD-a. Predsjednik Donald Trump ne vjeruje u novi zeleni plan "Green New Deal" već ga zove novom zelenom prevarom "Green new scam".

U zadnjem javnom obraćanju na upit novinara Donald Trump je potvrdio svoje uvjerenje da je zemni plin cjenovno prihvatljiv energent jer je dostupan u velikim količinama u SAD-u po niskim cijenama. Interes novog predsjednika SAD-a je da koristi energente s niskom ulaznom cijenom s idejom da smanji inflaciju, smanji cijene hrane, smanji cijenu transporta i općenito cijenu energije jer ona utječe na cijeli ekonomski lanac. Na vlast u SAD-u je došla skupina poslovnih ljudi koje samo zanima smanjivanje ulaznih troškova gospodarstva SAD-a pri tome žele koristiti energente s najnižom ulaznom cijenom odnosno oni žele smanjiti rashodovnu stranu poslovanja cijelog američkog gospodarstva.

Republikanci (u prijevodu konzervativne stranke, desni centar, ekstremna desnica, nacionalisti i sl.) u SAD-u sukobljavaju se s lokalnim demokratima (u prijevodu liberali, lijevo orijentirane stranke, zeleni i sl.) oko pitanja ograničavanja uporabe plinskih uređaja u novim građevinskim projektima zbog zabrinutosti za okoliš i zdravlje. Republikanci su sada došli na vlast u SAD-u i namjera im je da ponovno vrate u masovniju uporabu ugljen, naftu i zemni plin jer smatraju da su ovi energenti dostupni u velikim količinama u SAD-u uz najnižu ulaznu cijenu. 

Cijena energije je uvijek presudna kod sukoba dva tehnološka rješenja te uvijek tržište prihvati onaj energent i onaj tehnički sustav koji je jeftiniji u korištenju, jednostavniji je za rukovanje i održavanje. SAD raspolaže s ogromnim količinama ugljena, nafte i plina koje uopće ne koriste pa više iz tog razloga Donald Trump predlaže masovniju uporabu fosilnih goriva. Da SAD uvozi ove energente onda bi priča bila u smjeru da se koriste konkurentne tehnologije koje mogu generirati energiju s nižom cijenom od uvezenog zemnog plina ili nafte. Ekonomska računica je prvi faktor kojeg postavlja u prvi plan običan čovjek, ali i razne poslovne grupacije. Pitanje zaštite okoliša je nešto o čemu se ne razmišlja niti to običnog čovjeka previše zanima jer običnog čovjeka zanima samo koliki su mu mjesečni računi za energiju i vodu.

O detaljima izvršne uredbe za zemni plin još uvijek se raspravlja, ali će vjerojatno odražavati napore Kongresa da se ograniče donacije saveznih dolara za državne i lokalne inicijative koje ograničavaju uporabu uređaja na zemni plin ili nameću propise kojima bi se povećala njihova cijena.

Aktivan je kulturni rat u SAD-u između liberala koji pokušavaju obuzdati klimatske promjene, smanje emisiju CO2 uvjeravajući Amerikance da preispitaju životne navike i republikanaca poput Trumpa i poslovnih skupina koje podržavaju uporabu zemnog plina. Poslovni ljudi gledaju na energente samo kroz povećalo cijene ulaznih troškova te dodatno na koji način će povećati zaposlenost. 

Očekuje se nova izvršna uredba Bijele kuće koja neće zabraniti uporabu peći na prirodni plin i grijača vode. Karen Harbert, predsjednica Industrijske trgovačke grupe American Gas Association govori: "Unatoč nezakonitim naporima da se zabrani pristup i korištenje prirodnog plina, naša industrija vrijedno radi kako bi životnu esencijalnu energiju zemnog plina održala pristupačnom i pouzdanom, posebno tijekom ekstremne hladnoće s kojom se trenutačno suočavamo."

Više od 75 milijuna američkih kućanstava koristi prirodni plin za barem jedan uređaj, uglavnom za grijanje doma ili vode, prema najnovijem istraživanju potrošnje energije u stambenim objektima koje je objavila Uprava za energetske informacije SAD-a 2020. godine. Istraživanje je pokazalo da se sve više Amerikanaca također okreće prirodnom plinu za kuhanje i sušenje odjeće. Otprilike 47 milijuna kućanstava koristilo je prirodni plin za kuhanje u 2020. godini, u odnosu na 39 milijuna u 2015. godini, pokazalo je istraživanje.

Dok su se plinski uređaji prvo našli na meti kritika zbog svog utjecaja na klimatske promjene, tijekom posljednjih nekoliko godina nekoliko je studija pokazalo da plinske peći ispuštaju dušikove okside koji su štetni za ljudsko zdravlje, zajedno s drugim plinovima koji zagrijavaju planet. 

Američko regulatorno tijelo za zaštitu potrošača priopćilo je 2023. da revidira uporabu plinskih uređaja vezano na povezanost s respiratornim bolestima kao što je astma, ali je napomenulo da bi svaka regulacija uporabe zemnog plina bio dugotrajan proces. Prošlogodišnja studija koju su proveli istraživači sa Sveučilišta Jaume I u Castelló de la Plana, Španjolska, otkrila je da je izloženost zagađivačima plinskih peći odgovorna za oko 40.000 preuranjenih smrti godišnje u Europskoj uniji i Britaniji.

Deseci gradova pod demokratskom kontrolom, uključujući San Francisco i Berkeley u Kaliforniji, nastojali su ograničiti upotrebu plinskih peći u novim zgradama kao način smanjenja emisije stakleničkih plinova i poboljšanja kvalitete zraka u zatvorenim prostorima. Država New York odobrila je prošlog mjeseca zakon kojim se zabranjuju štednjaci i peći na prirodni plin u većini novih zgrada. Te su se politike suočile s pravnim izazovima. Berkeleyju, prvom gradu koji je donio takvu zabranu, zabranjeno je provođenje svoje politike presudom žalbenog suda SAD-a 2023. Prošle je godine to pravilo ukinuto.

Kao odgovor na tu politiku, zakonodavci u više od 20 država koje vode republikanci donijeli su zakone koji zabranjuju lokalnim vlastima ograničavanje plina u zgradama, prema S&P Globalu. Odjel za energetiku, pod predsjednikom Joeom Bidenom, predložio je pravilo koje zahtijeva da i plinski i električni štednjaci i ploče za kuhanje koriste učinkovitije dizajne i tehnologije, ali su smanjili plan zbog kritika republikanaca i industrije.

Odmetnuta moldavska regija Transnistrija suočava se s energetskom krizom nakon prestanka dotoka besplatnog ruskog plina. Energetska kriza je paralizirala industriju, ostavila sovjetske stambene blokove bez grijanja i tople vode te pokrenula pitanja o opstanku ove rusofone enklave s 350.000 stanovnika. Situacija je toliko ozbiljna da je predsjednik regije Vadim Krasnoselski – vođa entiteta koji ne priznaje nijedna država, pa ni Rusija – pokušao smiriti stanovništvo izjavom: "Nećemo dopustiti društveni kolaps."

"Teško je", priznao je Krasnoselski, istaknuvši tisuće poduzeća, škola, farmi i kućanstava koja se bore s nedostatkom grijanja. Građani su pokazali "veliku odgovornost", dodao je. Kriza je započela 1. siječnja, kada je ruski energetski gigant Gazprom prestao isporučivati prirodni plin preko Ukrajine – posljednje preostale rute za izvoz prema Europi – nakon što je Ukrajina odbila obnoviti petogodišnji ugovor o tranzitu plina. Dok je većina zemalja koje su nekada ovisile o ruskom plinu, poput Mađarske, uspjela ublažiti posljedice okretanjem zapadnim dobavljačima, Transnistrija, mali teritorij čvrsto vezan uz Rusiju, suočena je s egzistencijalnom krizom.

Premijer Moldavije Dorin Recean, čija zemlja već dugo traži da regija odustane od svojih tvrdnji o državnosti, optužio je Rusiju za izazivanje "humanitarne krize". "Rusija pokazuje neizbježan ishod za sve svoje saveznike: izdaju i izolaciju", rekao je Recean u petak.

Alexandru Flenchea, bivši zamjenik premijera Moldavije zadužen za reintegraciju Transnistrije, smatra da Rusija još nije spremna napustiti regiju. "Spremnost Rusije da dopusti da se Transnistrija smrzava bez plina i glavnog izvora prihoda pokazuje koliko su ozbiljni problemi u toj regiji. Cijeli model Transnistrije temelji se na besplatnom ruskom plinu. Ako nema besplatnog plina, cijeli sustav propada", rekao je.

Moldavija, koja je također ostala bez ruskog plina, posljednjih je tjedana prešla na skuplje alternative, uključujući električnu energiju iz Rumunjske. To je omogućilo Moldaviji da izbjegne hladnoću, ali je udvostručilo cijenu električne energije za potrošače, što bi moglo imati visoku političku cijenu za prozapadnu vladu na predstojećim izborima.

"Rusija nastoji zadržati Moldaviju u sivoj zoni, što bi moglo rezultirati izborima koji će na vlast dovesti drukčiju vladu", izjavio je Vladislav Kulminski, bivši državni dužnosnik i član Instituta za strateške inicijative.

Putin nas nikada ne bi napustio
Policijska država s vlastitom valutom i putovnicama - te uspješnim nogometnim klubom koji financiraju lokalni tajkuni - Transnistrija ima razvijenu sigurnosnu službu, dodatno ojačanu ruskom prisutnošću, te je uložila velike napore u kontrolu informacija koje dopiru do stanovništva. Transnistrijski mediji optužuju Ukrajinu, Sjedinjene Američke Države i moldavsku vladu za obustavu opskrbe ruskim plinom. Šaptanja da bi za to mogao biti odgovoran i predsjednik Rusije Vladimir Putin strogo su zabranjena. Čini se da medijska kampanja djeluje.

"Putin nas nikada ne bi napustio", izjavio je Grigorij Kravatenko, stanovnik Bendera, industrijskog grada na granici s teritorijem pod kontrolom Moldavije. Na pitanje bi li Transnistrija mogla bolje funkcionirati s manje bliskim vezama s Moskvom, dodao je: "Nismo za Rusiju. Nismo za Moldaviju. Nismo za Ukrajinu. Mi smo za sebe i svi patimo."

Plinske peći radile su neko vrijeme nakon obustave opskrbe 1. siječnja, zahvaljujući plinu koji je ostao u cijevima. No sada i one počinju otkazivati. Stanovnica Transnistrije Julija izjavila je kako vjeruje da će Rusija uskoro priskočiti u pomoć. "Naravno da nas neće pustiti da umremo", rekla je.

Hvalili su se da će postati ruska Švicarska
Kada se Transnistrija, najprosperitetniji dio Moldavije dok su obje bile dio Sovjetskog Saveza, prvi put odvojila kako bi stvorila odmetničku državu početkom 1990-ih, regija se hvalila kako će postati rusofona verzija Švicarske – ponosno neovisno utočište od nemira koji su zahvatili siromašnu Moldaviju.

Ova odmetnička regija postala je model za ruske napore da zadrži utjecaj na bivše sovjetske zemlje podržavajući separatiste: prvo u Moldaviji, zatim u Gruziji i na istoku Ukrajine. U sve tri zemlje lokalni pobunjenici, uz potporu ruske vojske, proglasili su vlastite mikrodržave. Razmještaj ruskih trupa u Transnistriji, isprva predstavljenih kao mirovne snage, koje su ondje ostale desetljećima nakon završetka borbi, osigurao je da Moldavija nikada ne može silom vratiti teritorij te je potkopao sve diplomatske napore.

Ključ opstanka - besplatni plin
Ključan za opstanak Transnistrije bio je besplatni ruski plin, koji je održavao rad čeličana i drugih industrija te opskrbljivao elektranu koja je prodavala struju Moldaviji. Pa se postavlja koliko će dugo izdržati bez besplatnog ruskog plina?

Državni tajnik za energetiku Moldavije Constantin Borosan izjavio je kako je prije trenutačne krize električna energija iz Transnistrije pokrivala otprilike tri četvrtine moldavskih potreba za električnom energijom te osiguravala oko polovicu proračuna separatističke regije. "Ti su ljudi živjeli od subvencioniranog plina iz Rusije", rekao je. "Sada izgleda kao da ih je Rusija napustila."

Dodao je kako je Gazprom ignorirao prijedloge Moldavije da bi se, koristeći alternativnu rutu preko Crnog mora, plin mogao i dalje dostavljati u Transnistriju - ako Kremlj to želi. "Ne znam što se događa u Putinovoj glavi", zaključio je Borosan.

Velika patnja
Bez obzira na ruske namjere, posljedice ove krize donijele su veliku patnju, ne samo u Transnistriji već i među stanovnicima teritorija pod moldavskom kontrolom.

Alexandru Nichitenco, gradonačelnik Varnite, sela okruženog Transnistrijom i ovisnog o njegovoj energiji, izjavio je da većina od 5100 stanovnika više ne može grijati svoje domove. Opisao je situaciju kao katastrofu, osobito ako zimske temperature, koje često padaju nekoliko stupnjeva ispod nule, ponovno zahvate zemlju.

Naglasio je kako ne krivi Transnistriju: "Oni ne mogu ništa učiniti. Moskva kontrolira sve tamo."

Veronica Ostap, majka iz Varnite koja se bori prehraniti obitelj bez funkcionalne peći, rekla je da čeka plaću idućeg tjedna kako bi kupila električno kuhalo za vodu. Jednu sobu održava toplom pomoću električne grijalice kako bi njezinih troje malih sinova mogli spavati. Kao baptistica, zahvalila je Bogu što dnevne temperature ostaju blizu nule. "Gospodin nam pokušava pomoći", zaključila je.
www.index.hr

Za pozicioniranje Hrvatske kao regionalnog energetskog čvorišta potrebna su dodatna ulaganja koja uključuju proširenje kapaciteta terminala za ukapljeni plin LNG u Omišlju sa sadašnjih 2,9 milijardi kubnih metara plina godišnje (338.000 metara kubnih na sat) na 6,1 milijardi kubnih metara plina godišnje (700.000 metara kubnih na sat) te ulaganja u plinovode kojima bi se navedeni plin mogao transportirati prema Sloveniji i Mađarskoj, čime bi se osigurao uvoz plina i jačanje sigurnosti opskrbe plinom za zemlje srednje i jugoistočne Europe. Također, realizacijom ovih ulaganja pridonijet će se smanjivanju ovisnosti o Rusiji i jačanju strateške autonomije EU što je u potpunosti u skladu s planom REPowerEU Europske komisije objavljenim 18. 5. 2022. Planom REPowerEU zaključeno je sljedeće: „Tako je u središnjoj i jugoistočnoj Europi među ključnim projektima prioritetne plinske infrastrukture koji su pušteni u rad tijekom 2020. i 2021. godine izdvojen i terminal za LNG na Krku. Dodatno je zaključeno da bi, među ostalim projektima u regiji, u srednjoročnom razdoblju proširenje kapaciteta terminala za LNG na Krku dodatno smanjilo ovisnost o ruskom plinu. Međutim, da bi se iskoristile te prednosti, bilo bi potrebno unaprijediti hrvatsku transportnu mrežu prema Sloveniji i Mađarskoj.“

TRANSPORT vodika u budućnosti
Kao reakciju na plan REPowerEU, Vlada RH donijela je Odluku o povećanju sigurnosti opskrbe proširenjem kapaciteta LNG terminala na otoku Krku te daljnjem razvoju plinovoda kojima bi se navedeni plin mogao transportirati prema Sloveniji i Mađarskoj s ciljem maksimalnog povećanja energetske neovisnosti, kontinuiteta i sigurnosti opskrbe plinom Republike Hrvatske te susjednih država članica EU. Slijedom navedenog, predmetni projekti uvršteni su u Dodatak Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).

U tom pogledu, Planom je uz proširenje kapaciteta terminala za LNG na Krku predviđena izgradnja plinovoda Zlobin - Bosiljevo, Bosiljevo - Sisak - Kozarac i Zabok - Lučko. Postojeći plinovod Omišalj - Zlobin povezat će se s plinovodima Zlobin -Bosiljevo i Bosiljevo - Sisak - Kozarac koji će s postojećim plinovodom Kozarac -Slobodnica činiti glavni evakuacijski plinovod koji preko Mađarske povezuje Terminal za LNG na Krku sa zemljama srednje i istočne Europe i Ukrajinom. Kapacitet plinovoda od Zlobina preko Bosiljeva, Siska i Kozarca prema Mađarskoj povećat će se na maksimalno mogućih 3,5 milijardi metara kubnih godišnje (ovisno o usmjeravanju plina prema Sloveniji). Pored navedenih plinovoda planira se nadograditi plinovod prema Sloveniji (Lučko - Zabok - Rogatec) fazom 1 na dionici Lučko - Zabok, čime bi se postigao kapacitet transporta plina prema Sloveniji od oko 1,5 milijardi metara kubnih godišnje i pokrila njihova vršna potrošnja. Sva planirana infrastruktura bit će spremna za transport vodika u budućnosti.

Izgradnjom četiriju plinovoda ukupne duljine 216 km Hrvatska će se pozicionirati kao regionalno energetsko čvorište. Realizacija projekta osigurat će energetsku neovisnost Republike Hrvatske kao i kontinuitet i sigurnost opskrbe prirodnim plinom kućanstava i poduzetništva na teritoriju Republike Hrvatske i drugih članica Europske unije.

Projektom je planirana izgradnja četiriju plinovoda:
Zlobin - Bosiljevo
Bosiljevo - Sisak
Kozarac - Sisak i
Zabok - Lučko.

PLINOVOD Zlobin – Bosiljevo
Plinovod Zlobin - Bosiljevo DN 800/100 bar predstavlja zatvoreni tehnološki sustav izgrađen od čeličnih cijevi nazivnog promjera DN 800 te je dimenzioniran u skladu s radnim tlakom od 100 bar. Cijelom svojom dužinom plinovod se izvodi kao podzemna instalacija s izuzetkom gradnje ili rekonstrukcije postojećih nadzemnih objekata na mjestima ugradnje blokadnih stanica (BS), mjerno-redukcijskih stanica (MRS), međučistačkih stanica (MČS) te plinskih čvorova(PČ). Ukupna duljina magistralnog plinovoda Zlobin - Bosiljevo iznosi 58 km.

Početna točka magistralnog plinovoda nalazi se u plinskom čvoru (PČ) Zlobin, a završna u PČ Bosiljevo. Magistralni plinovod prolazi Primorsko-goranskom i Karlovačkom županijom, a položen je na području grada Bakra, općine Fužine, općine Lokve, grada Delnica, općine Ravne Gore, općine Skrad, grada Vrbovskog i općine Bosiljevo. Magistralni plinovod čitavom je svojom dužinom smješten u postojećim koridorima magistralnog plinovoda Pula - Karlovac DN 500/75 i Jadranskog naftovoda.

Planirani zahvat u prostoru obuhvaća:
* izgradnju cjevovoda DN 800/100 bar
* rekonstrukciju PČ Zlobin
* rekonstrukciju BS Slavica
* rekonstrukciju BS i MRS Delnice
* rekonstrukciju BS Ravna Gora
* rekonstrukciju MČS/BS Vrbovsko
* rekonstrukciju PČ Podrebar/Bosiljevo
* izgradnju napojnih stanica katodne zaštite (NS) s niskonaponskim priključcima na postojeću
* elektrodistribucijsku mrežu.
* Planirani završetak izgradnje: 2. kvartal 2025. godine

PLINOVOD Bosiljevo – Sisak
Plinovod Bosiljevo - Sisak DN 800/100 bar predstavlja zatvoreni tehnološki sustav izgrađen od čeličnih cijevi nazivnog promjera DN 800 te je dimenzioniran u skladu s radnim tlakom od 100 bar. Cijelom svojom dužinom plinovod se izvodi kao podzemna instalacija s izuzetkom gradnje nadzemnih objekata na mjestima ugradnje blokadnih stanica (BS), međučistačkih stanica (MČS) te plinskih čvorova (PČ). Magistralni plinovod bit će položen područjem Karlovačke i Sisačko-moslavačke županije, a prolazit će kroz općine Bosiljevo, Generalski Stol, Barilović, Krnjak, Vojnić, Gvozd i Topusko te gradove Glinu, Petrinju i Sisak.

Plinovod će biti položen u koridoru postojećeg magistralnog naftovoda JANAF-a. Dužina plinovoda iznosit će cca 101 km.

Planirani zahvat u prostoru obuhvaća:
* izgradnju cjevovoda DN 800/100 bar uključivo i OPČS na lokaciji budućeg PČ Bosiljevo i OPČS * na lokaciji postojeće MRS Sisak
* izgradnju blokadne stanice BS-1 Zvečaj
* izgradnju blokadne stanice BS-2 Krnjak
* izgradnju blokadne stanice BS-3 Vojnić
* izgradnju međučistačke/blokadne stanice MČS/BS-4 Gvozd
* izgradnju blokadne stanice BS-5 Šatornja
* izgradnju blokadne stanice BS-6 Prekopa
* izgradnju blokadne stanice BS-7 Hrastovica
* izgradnju blokadne stanice BS-8 Komarevo
* rekonstrukciju MRS Sisak
* izgradnju katodne zaštite plinovoda
* izgradnju - polaganje optičkog kabela - 2 cijevi, PEHD Ø 50.
* Planirani završetak izgradnje: 2. kvartal 2026. godine

PLINOVOD Kozarac – Sisak
Plinovod Kozarac - Sisak DN 800/100 bar predstavlja zatvoreni tehnološki sustav izgrađen od čeličnih cijevi nazivnog promjera DN 800 te je dimenzioniran u skladu s radnim tlakom od 100 bar. Cijelom svojom dužinom plinovod se izvodi kao podzemna instalacija s izuzetkom gradnje nadzemnih objekata na mjestima ugradnje blokadno-ispuhivačkih stanica (BIS) te plinskih čvorova (PČ). Magistralni plinovod bit će položen na području Sisačko-moslavačke županije, a prolazit će kroz općinu Popovaču i grad Sisak u koridoru postojećih magistralnih plinovoda Popovača - Sisak DN 500/50 i DN 150/50. Početna točka magistralnog plinovoda nalazi se u plinskom čvoru (PČ) Kozarac II. Završna točka magistralnog plinovoda nalazit će se u krugu budućeg proširenja postojeće mjerno-redukcijske stanice MRS Sisak, budućeg plinskog čvora (PČ) Sisak. Dužina plinovoda iznosit će cca 21 km.

Planirani zahvat u prostoru obuhvaća:
* izgradnju cjevovoda DN 800/100 bar uključivo i OPČS na lokaciji PČ Kozarac II i OPČS na lokaciji postojeće MRS Sisak koja će se proširiti
* izgradnju blokadno-ispušne stanice BIS Brezovica
* rekonstrukciju blokadno-ispušne stanice BIS Topolovac (proširenje kruga, izgradnja blokadno-ispušne stanice)
* izgradnju katodne zaštite plinovoda
* izgradnju - polaganje optičkog kabela - 2 cijevi, PEHD Ø 50.
* Planirani završetak izgradnje: 2. kvartal 2026. godine

PLINOVOD Zabok – Lučko
Plinovod Zabok - Lučko DN 700/75 bar predstavlja zatvoreni tehnološki sustav izgrađen od čeličnih cijevi nazivnog promjera DN 700 te je dimenzioniran u skladu s radnim tlakom od 75 bar. Cijelom svojom dužinom plinovod se izvodi kao podzemna instalacija s izuzetkom gradnje nadzemnih objekata na mjestima ugradnje blokadnih stanica (BS), međučistačkih stanica (MČS) te plinskih čvorova (PČ). Prolazit će područjem Krapinsko - zagorske županije odnosno područjem gradova Zaboka i Oroslavja, zatim područjem Zagrebačke županije odnosno područjem općina Jakovlje i Bistra, gradova Zaprešića i Svete Nedelje te područjem grada Zagreba. Trasa planiranog plinovoda duga je 36 km i predviđeno je da se gotovo u cijelosti nalazi u koridoru postojećeg magistralnog plinovoda Zabok - Zagreb DN 500/50 bar i magistralnog plinovoda Zagreb zapad - istok DN 500/50 bar.

Planirani zahvat obuhvaća:
* izgradnju plinovoda DN 700/75 bar
* polaganje optičkog komunikacijskog sustava s pripadajućim optičkim kabelom koji se polaže u jednu od dvije zaštitne PEHD cijevi koje se polažu uzduž plinovoda pri čemu je druga cijev rezervna
* smještaj odašiljačko-prihvatne čistačke stanice DN 800 novog plinovoda i blokadne stanice DN 700 unutar postojećeg plinskog čvora PČ Zabok MRČ Zabok
* proširenje postojećeg BIS Jakovlje unutar kojeg će se smjestiti blokadna stanica DN 700 novog plinovoda te novi kontejner za nadzor i upravljanje
* izgradnja blokadne stanice BS Ivanec DN 700 te smještaj novog kontejnera za nadzor i upravljanje
* proširenje postojećeg BIS Rakitje unutar kojeg će se smjestiti blokadna stanica DN 700 novog plinovoda te novi kontejner za nadzor i upravljanje
* proširenje postojećeg plinskog čvora PČ Lučko gdje će se smjestiti odašiljačko-prihvatna čistačka stanica novog plinovoda, blokadna stanica DN 700, dva kolektora plina DN 800,
* spremnik tehnoloških nečistoća te novi kontejner za nadzor i upravljanje
* rekonstrukciju postojećih plinovoda Karlovac - Lučko i Lučko - Ivanja Reka unutar PČ Lučko sa spojem na kolektor preko mjernih linija
* rekonstrukciju mjerno-redukcijske linije 75 bar/50 bar spojnog plinovoda DN 300/50 PČ Lučko - plinovod Zagreb zapad - istok DN 500/50
* instalaciju dijelova sustava katodne zaštite duž trase plinovoda.
* Planirani završetak izgradnje: 2. kvartal 2026. godine

INTERKONEKCIJA Hrvatska-Slovenija (Lučko-Zabok-Rogatec)
Uz postojeći plinovod na pravcu Lučko – Zabok – Rogatec (SI), planiran je novi interkonkcijski plinovod kojim bi se značajno povećao kapacitet interkonekcije hrvatskog i slovenskog transportnog sustava na tom pravcu. S obzirom na postojeće i nove dobavne pravce, a što se prvenstveno odnosi na terminal za LNG kao i na hrvatske skladišne potencijale, ovaj novi interkonekcijski plinovod otvara značajne mogućnosti transporta plina u oba smjera.

Kapacitet plinovoda bi iznosio do 5 mlrd. m³ godišnje u oba smjera, čime bi se značajno povećao kapacitet interkonekcije Rogatec koji sada iznosi 1,8 mlrd. m³ godišnje u smjeru iz Slovenije u Hrvatsku i 0,26 mlrd. m³ godišnje iz Hrvatske u Sloveniju. Na taj način, izgradnja ovog plinovoda značajno pridonosi pouzdanosti opskrbe hrvatskog tržišta i tržišta Jugoistočne Europe.

Interkonekcija Hrvatska-Slovenija na pravcu Lučko – Zabok – Rogatec (SI) uključuje projekte plinovoda:
* Lučko – Zabok, nazivnog promjera 700 mm, maksimalnog radnog tlaka 75 bar, duljine 36 km. Realizacija projekta planira se kroz dvije faze. Prva faza projekta je izgradnja dionice plinovoda od plinskog čvora Lučko do BIS Rakitje, dok je druga faza izgradnje plinovoda od BIS Rakitje do PČ Zabok.
* Zabok – Jezerišće, nazivnog promjera 700 mm, maksimalnog radnog tlaka 75 bar i duljine 25 km.
* Jezerišće – Sotla, nazivnog promjera 700 mm, maksimalnog radnog tlaka 75 bar i duljine 8 km.
* Za ovaj projekt ishođena je građevinska dozvola.

PROVEDBENOM ODLUKOM VIJEĆA o izmjeni Provedbene odluke od 28. srpnja 2021. o odobrenju ocjene plana za oporavak i otpornost Hrvatske iz prosinca 2023. i Revidiranim PRILOGOM PROVEDBENE ODLUKE VIJEĆA o izmjeni Provedbene odluke od 28. srpnja 2021. o odobrenju ocjene plana za oporavak i otpornost Hrvatske iz studenog 2023., Europsko vijeće odobrilo je financiranje predloženih plinovoda te je 5. travnja 2024. godine Plinacro s nadležnim tijelima potpisao ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za NPOO.C7.1.I3.01.0001 Jačanje plinske infrastrukture.

Riječ je o ugovoru kojim se Plinacru bespovratno dodjeljuje 533 milijuna eura iz Nacionalnog plana​ za oporavak i otpornost za izgradnju četiriju plinovoda kojima će se plin s terminala za LNG na Krku transportirati prema Sloveniji i Mađarskoj i drugim zemljama jugoistočne Europe.

Napomena:Financira Europska unija - NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorovi i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
www.plinacro.hr

01.01.2025. prekinut je transport ruskog plina preko teritorija Ukrajine jer je istekao zadnji petogodišnji ugovor između Ukrajine i Rusije o transportu ruskog plina prema središnjoj Europi. Da li je to kraj ruskog plina u Europi? Pa baš i nije kraj jer će se ruski plin i dalje uvoziti preko LNG terminala po znatno većoj cijeni. Aktivan je dodatno i plinovod Turk stream kojim se zemni plin iz Rusije transportira prema južnoj Europi odnosno prema Turskoj, Bugarskoj, Grčkoj, Makedoniji, Rumunjskoj, Srbiji i Mađarskoj. Republika Hrvatska sa svojim LNG terminalom na otoku Krku ima dobru priliku i poziciju da iskoristi nove tržišne okolnosti te dopusti transport ruskog plina preko svoje plinske transportne infrastrukture zemljama koje požele koristiti baš ruski plin, a mogu uvesti zemni plin u LNG ukapljenom stanju i od bilo kojeg drugog dobavljača na svjetskom tržištu.

Republika Hrvatska će se dugoročno pozicionirati kao lokalno europsko energetsko čvorište za transport zemnog plina te vodika u budućnosti preko mreže novih transportnih plinovoda. Vlada Republike Hrvatske pod vodstvom premijera Andreja Plenkovića ulaže značajna financijska sredstva u razvoj i izgradnju nove plinske transportne infrastrukture prema svim susjednim zemljama. Ujedno je u planu i povećanje kapaciteta LNG terminala na otoku Krku kroz nekoliko godina. Nakon završetka svih ovih navedenih infrastrukturnih projekata Republika Hrvatska će zadovoljiti sve svoje energetske potrebe dok će se paralelno osigurati i dodatni kapaciteti za transport zemnog plina i vodika u budućnosti prema zemljama središnje Europe. Strateški plinski projekti povezati će LNG terminal na otoku Krku sa srednjom i istočnom Europom dok će se u konačnici zemni plin dovesti i do Ukrajine. Svi navedeni strateški plinski infrastrukturni projekti su vođeni od strane hrvatske državne tvrtke Plinacro d.o.o.

Uvoz ruskog LNG-a u Europu
Zemlje Europske unije prvi su put u gotovo dvije godine u jednom tromjesečju uvezle više prirodnog plina iz Rusije nego iz Sjedinjenih Američkih Država, pokazalo je novo istraživanje energetskog tržišta. Ali ono što više treba brinuti je rapidan pad uvoza plina općenito ove godine, što osim blage zime i punih skladišta ukazuje i na gospodarske slabosti bloka.

Naime, Europska Unija je od travnja do lipnja 2024. kupila više od 12,7 milijardi kubičnih metara od Rusije i 12,3 milijarde od SAD-a, izvijestila je konzultantska tvrtka Bruegel sa sjedištem u Bruxellesu. Prema statistici Savezne vlade, Njemačka više ne kupuje plin iz Rusije. Međutim, ako se promatra cijela Europska unija, Rusija se popela na drugo mjesto na popisu dobavljača LNG-a, odmah ispred SAD-a.

U usporedbi s prvim tromjesečjem 2024., isporuke iz Rusije blago su pale, ali su one iz SAD-a pale oštrije, pokazalo je istraživanje. Norveška je i dalje najveći dobavljač plina u EU s 23,9 kubičnih metara u drugom tromjesečju, izvijestila je njemačka novinska agencija DPA. Rusija je držala tu poziciju sve do invazije na Ukrajinu u veljači 2022., nakon čega su mnoge države EU-a smanjile ruski uvoz.

Hrvatska bi mogla profitirati od zavrtanja plinskih ventila?
Ekonomski analitičar Neven Vidaković ističe da bi prestanak ruske opskrbe Europe plinom preko Ukrajine mogla biti dobra prilika za Hrvatsku. No, pitanje je kako će se prema tome postaviti Vlada Republike Hrvatske i čijem će se bloku unutar EU prikloniti. Jak adut u cijeloj situaciji je Plinacro, koji se već pokazao strateški važnim u proteklom razdoblju za transport zemnog plina prema susjednim zemljama.

Nakon što je prekinuta opskrba Europe ruskim plinom kroz Ukrajinu, slovački premijer Robert Fico upozorio je kako bi to moglo rezultirati gubicima naknada za tranzit te povećanjem cijene struje i plina. S druge strane, u odcijepljenoj moldavskoj regiji Pridnjestrovlju uvedeno je izvanredno stanje i zabranjeno je korištenje plinskog grijanja.

'Politički gledano, to je nastavak daljnjeg razjedinjavanja Europe. Meni je teško shvatiti te odnose gdje Europa podržava Ukrajinu, a onda Ukrajina donosi odluke na štetu Europe. Što se tiče ekonomske strane, to je izrazito problematično. Bez energenata ne možete funkcionirati, a sad se stvorila skupina država koje su ozbiljno oštećene, koje moraju tražiti nova rješenja. Ta rješenja treba platiti, a na kraju plate samo lokalni građani, i to je veliki problem', rekao je za HRT ekonomski analitičar Neven Vidaković.

Dakako, tek treba vidjeti kakve će reperkusije izazvati prekid ugovora o distribuciji plina kroz Ukrajinu. No, izvjesno je da bi Hrvatska mogla profitirati u ovakvoj situaciji. Naime, Plinacro se već pokazao strateški važnom tvrtkom u distribuciji energenata zemnog plina tijekom rata u Ukrajini. Hrvatska bi, smatra Vidaković, to trebala mudro iskoristiti.

'To uopće nije pitanje niti nafte i Janafa, niti plina i Plinacra, nego je pitanje regionalnog pozicioniranja Republike Hrvatske unutar Europe, s kojim državama ćemo se mi udružiti i koji su blokovi koji će djelovati da se ostvare naši interesi u Europi. Nama Plinacro i Janaf daju polugu moći koja bi se unutar nove geoekonomske strukture EU-a morala mudro iskoristiti. Treba napraviti pametne saveze da bi Hrvatska profitirala u relativnim novim energetskim odnosima u EU, a to je jako teška zadaća', istaknuo je.

Posebno je naglasio da je to zadaća premijera i predsjednika Republike Hrvatske. 'To su stvari gdje moraju sjesti predsjednik sa svojim ljudima, premijer sa svojim ministrima i donijeti političku odluku koja će se dizajnirati da utječe na Hrvatsku u sljedećih 5 do 10 godina', zaključio je analitičar Vidaković.

Ulazimo u završnu fazu sukoba na energetskom polju
Ruski Gazprom je prestao s isporukom plina preko Ukrajine jer je istekao petogodišnji ugovor koji Kijev nije želio produljiti. Time je označen kraj višedesetljetnog tranzita ruskog plina preko Ukrajine u zapadnoeropske zemlje. Europska komisija objavila je da se može nositi s prekidom dotoka ruskog plina zbog alternativne opskrbe.

Ulazimo u završnu fazu sukoba na energetskom polju uzrokovanom obustavom isporuke plina u određenim količinama iz Rusije prema Ukrajini. Alternativni dobavni pravci će se pokazati još isplativijima. Podsjetimo, Austrija je prije mjesec dana obustavila isporuku iz Rusije pa nije zvučalo tako katastrofalno. Ovo sada pak zvuči tako jer poznavajući Slovačku i Mađarsku, njihovi pravci dolaze direktno iz Rusije preko Ukrajine, i najviše su pogođeni ovom obustavom. Za očekivati je da će se i sada, kao što je bio slučaj i s Austrijom, nalaziti alternativni pravci, rekao je energetski stručnjak Ivica Jakić u emisiji "Studio 4".

Podsjetio je da se Slovačka pripremala za ovu odluku te da ima velike zalihe plina. Cijelu godinu može pokriti potrošnju sa svojim zalihama, rekao je Jakić. Slovačka je najavila žestok odgovor Ukrajini i obustavu isporuke struje Kijevu. I Moldavija je proglasila izvanredno stanje.

Moldavija će biti u najvećim problemima jer nema alternativne pravce. Slovačka mora biti jako obazriva. Slovačka ima pet nuklearnih elektrana snage 2308 megavata, to je ozbiljna količina energije koju ona može staviti na raspolaganje. Ukrajina može uvjetovati naftovodom Družba, ruska nafta preko Ukrajine završava u Slovačkoj i Mađarskoj. U slučaju obustave transporta ruske nafte, Slovačka i Mađarska bi bile u velikom problemu jer onda ovise samo o JANAF-u.

Trump je u svojim govorima najavio smanjivanje cijene energenata za 50 posto u ovoj godini. Otvorio je vrata liberalizaciji tržišta. Prvo cijena plina mora biti niža, deregulacija svih dozvola, izlazak iz Pariškog sporazuma, povećanje proizvodnje ugljena, Amerika se mora vratiti na scenu kao glavni dobavljač energenata s velikim strateškim zalihama nafte i plina za svoje potrebe. Na taj način uvjetuje smanjivanje cijene enegenata, a s druge strane Europa vapi za tim energentima, rekao je Jakić.

Prekid transporta zemnog plina preko Ukrajine
Ruski energetski div Gazprom priopćio je 01.01.2025. da je izvoz i transport zemnog plina preko Ukrajine u Europu zaustavljen u 8 sati po moskovskom vremenu jer je ugovor o tranzitu istekao.

Ukrajina je priopćila da je tranzit ruskog prirodnog plina preko njezinog teritorija obustavljen u 7 sati ujutro po lokalnom vremenu, pozivajući se na "nacionalnu sigurnost". "Zaustavili smo tranzit ruskog plina. Ovo je povijesni događaj", poručio je ministar energetike German Galuščenko. Izjava kijevskog ministarstva energetike uslijedila je nakon isteka petogodišnjeg ugovora između Gazproma i ukrajinskog Naftogaza.

"Rusija gubi svoja tržišta, pretrpjet će financijske gubitke. Europa je već donijela odluku o odustajanju od ruskog plina", rekao je.

Zatvaranjem najstarije ruske plinske rute prema Europi okončano je desetljeće napetih odnosa izazvanih ruskim zauzimanjem Krima 2014. Ukrajina je sljedeće godine prestala kupovati ruski plin. Zaustavljanje dotoka plina očekivalo se zbog rata, koji je započeo u veljači 2022. Ukrajina je bila nepokolebljiva da neće produljiti ugovor. Tranzit plina preko Ukrajine činio je otprilike polovicu ukupnog ruskog izvoza plina plinovodima u Europu.

Slovačka bijesna
Rusija još uvijek izvozi plin plinovodom Turski tok na dnu Crnog mora. TurkStream ima dvije linije - jednu za tursko tržište, a drugu za opskrbu potrošača u srednjoj Europi, uključujući Mađarsku i Srbiju.

Europska unija udvostručila je napore da smanji ovisnost o ruskoj energiji nakon izbijanja vojnog sukoba u Ukrajini 2022. tražeći alternativne izvore. Preostali kupci ruskog plina preko Ukrajine, poput Slovačke i Austrije, također su dogovorili alternativnu opskrbu. Austrija je u prosincu odlučila raskinuti dugoročni ugovor s Gazpromom, Slovačka je zaprijetila Kijevu osvetom.

Slovački čelnik Robert Fico, jedan od rijetkih saveznika Kremlja unutar EU, osudio je odluku Kijeva i otputovao u Moskvu kako bi se sastao s Putinom. "Prihvaćanje jednostrane odluke ukrajinskog predsjednika potpuno je iracionalno i pogrešno", pisao je Fico Bruxellesu, ističući "veliki financijski učinak u kompliciranom gospodarskom razdoblju".

Slovački premijer zaprijetio je prekidom opskrbe električnom energijom koja je Ukrajini očajnički potrebna jer je njezina energetska infrastruktura oštećena gotovo trogodišnjim sustavnim ruskim bombardiranjem.

Zaustavljanje tranzita plina kroz Ukrajinu imat će "drastičan" utjecaj na zemlje Europske unije, ali ne i na Rusiju, ustvrdio je slovački premijer Robert Fico.

Proruski slovački čelnik opetovano je upozoravao da bi prekid tranzita koštao Slovačku stotine milijuna eura izgubljenih tranzitnih prihoda i viših naknada za uvoz drugog plina, te tvrdio da bi to također dovelo do rasta cijena plina i električne energije u Europi. Glavni slovački uvoznik plina SPP objavio je da će kupnja plina u 2025. iz neruskih izvora koštati dodatnih 90 milijuna eura uglavnom zbog naknada za tranzit.

Najteže pogođena Moldavija
Moldavija, nekada dio Sovjetskog Saveza, jedna je od najteže pogođenih zemalja. Kaže da će sada morati uvesti mjere za smanjenje potrošnje plina za trećinu i proglasila je 60-dnevno izvanredno stanje.

Odcijepljena moldavska regija Pridnjestrovlje prekinula je opskrbu kućanstava grijanjem i toplom vodom, izvijestila je ruska novinska agencija RIA, nakon što je Rusija prestala isporučivati ​​plin preko Ukrajine. Samoproglašena Pridnjestarska Moldavska Republika je proruski entitet koji se odvojio od Moldavije nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991.

"Zbog ponovljenog i jasno izraženog odbijanja ukrajinske strane da obnovi te sporazume, Gazprom je lišen tehničke i pravne mogućnosti opskrbe plinom za tranzit preko teritorija Ukrajine od 1. siječnja 2025.", navodi se u priopćenju Gazproma na aplikaciji za razmjenu poruka Telegram. "Počevši od 8 sati po moskovskom vremenu dotok ruskog plina za njegov transport preko teritorija Ukrajine obustavljen je."

Ukrajina se sada suočava s gubitkom od 800 milijuna dolara godišnje u tranzitnim naknadama iz Rusije, dok će Gazprom izgubiti blizu 5 milijardi dolara u prodaji plina.

Rusija i bivši Sovjetski Savez potrošili su pola stoljeća na osiguravanje velikog udjela u europskom tržištu plina, koji je na svom vrhuncu iznosio oko 35 posto, ali rat je gotovo uništio taj posao za Gazprom.

Plinovod Jamal-Europa preko Bjelorusije također je zatvoren, a Sjeverni tok preko Baltičkog mora do Njemačke raznesen je 2022. Kombinirano, različite tranzitne rute isporučile su rekordnih 201 milijardu prostornih metara plina u Europu 2018. godine. Rusija je isporučila oko 15 milijardi prostornih metara plina preko Ukrajine 2023., što je pad u odnosu na 65 milijardi prostornih metara iz 2020., kada je započeo posljednji petogodišnji ugovor.

Europska komisija: Možemo se nositi s prekidom dotoka ruskog plina
Europska komisija umanjila je utjecaj obustave izvoza ruskog plina u Europu preko Ukrajine, rekavši da je to bilo očekivano, Austrija i Slovačka su objavile da su spremne na promjene, a moldavsko Pridnjestrovlje objavilo je da je ukinulo isporuku tople vode i grijanja korisnicima.

"Europska plinska infrastruktura dovoljno je fleksibilna za opskrbu srednje i istočne Europe plinom neruskog podrijetla alternativnim rutama", rekao je glasnogovornik Europske komisije.

Preostali europski kupci ruskog plina preko Ukrajine, poput Slovačke i Austrije, dogovorili su alternativnu opskrbu.

Austrijska vlada objavila je da je zemlja spremna za završetak ugovora o tranzitu plina između Rusije i Ukrajine i da se opskrba zemlje nastavlja iz drugih izvora kao što su točke za napajanje u Njemačkoj ili Italiji i iz skladišta.

"Napravili smo domaću zadaću i bili smo dobro pripremljeni za ovaj scenarij", rekla je austrijska ministrica energetike Leonore Gewessler u izjavi. "Austrija više ne ovisi o plinu iz Rusije – i to je dobro", dodala je.

Rusija smanjila opskrbe još 2021.
Ministar energetike Moldavije Constantin Borosan rekao je da je njegova vlada poduzela korake kako bi osigurala stabilnu opskrbu strujom, ali je pozvao građane da štede energiju. Predsjednica Maia Sandu optužila je Kremlj za "ucjenu" koja je vjerojatno usmjerena na destabilizaciju njezine zemlje prije općih izbora 2025. Moldavska vlada također je rekla da je ponudila pomoć Pridnjestrovlju, prenosi BBC.

"Zbog ponovljenog i jasno izraženog odbijanja ukrajinske strane da obnovi te sporazume, Gazprom je lišen tehničke i pravne mogućnosti opskrbe plinom za tranzit preko teritorija Ukrajine od 1. siječnja 2025.", navodi se u priopćenju Gazproma na aplikaciji za razmjenu poruka Telegram. "Počevši od 8 sati po moskovskom vremenu dotok ruskog plina za njegov transport preko teritorija Ukrajine obustavljen je".

Od 200 milijardi kubičnih metara plina, koliko je Jamalom i drugim plinovodima iz Rusije 2016. stizalo u EU, četvrtinu je primala Njemačka. Već je tada Njemačka dio plina uvozila iz Rusije mimo tranzita kroz Ukrajinu, plinovodom Sjeverni tok 1 koji je nakon ruske invazije na Ukrajinu pod misterioznim okolnostima dignut u zrak. Gradnja Sjevernog toka 2 zaustavljena je još prije rata u Ukrajini. Rusija je, inače, već 2021. Rusija u EU izvozila oko 50 milijardi kubičnih metara plina manje nego 2016. godine.

Ukrajina se sada suočava s gubitkom od 800 milijuna dolara godišnje u tranzitnim naknadama iz Rusije, dok će Gazprom izgubiti blizu 5 milijardi dolara u prodaji plina.

Rusija i bivši Sovjetski Savez potrošili su pola stoljeća na osiguravanje velikog udjela u europskom tržištu plina, koji je na svom vrhuncu iznosio oko 35 posto, ali rat je gotovo uništio taj posao za Gazprom. Plinovod Jamal-Europa preko Bjelorusije također je zatvoren, a Sjeverni tok preko Baltičkog mora do Njemačke raznesen je 2022.

Kombinirano, različite tranzitne rute isporučivale su rekordnih 201 milijardu prostornih metara plina u Europu 2018. godine. Rusija je isporučila oko 15 milijardi prostornih metara plina preko Ukrajine 2023., što je pad u odnosu na 65 milijardi prostornih metara kada je posljednji petogodišnji ugovor započeo 2020. godine.

www.index.hr
www.hrt.hr
www.jutarnji.hr

Ruski Gazprom će obustaviti isporuke prirodnog plina moldavskom Moldovagazu počevši od 1. siječnja 2025. zbog nepodmirenih dugova za plin i problema s plaćanjem isporučenog plina, izjavio je ruski plinski distributer Gazprom 28. prosinca 2024. Sav taj navedeni zemni plin ionako prolazi preko plinske mjerne stanice Sudža, Kurska regija, Rusija koja je sada pod kontrolom ukrajinske vojske. U međuvremenu su ukrajinci najavili da će neće produžiti plinski ugovor o transportu ruskog plina kroz Ukrajinu koji ističe 31.12.2024.

U priopćenju na svom službenom kanalu Telegram, Gazprom je rekao da je Moldavija odbila podmiriti dugove nastale za opskrbu plinom i da Moldovagaz redovito nije ispunjavao svoje obveze plaćanja prema trenutnom ugovoru.

Rečeno je da će dobavne količine pasti na nulu u 8:00 po moskovskom vremenu 1. siječnja, a ograničenje će ostati na snazi ​​dok se ne obavijesti Moldovagaz o suprotnom.

"Gazprom pridržava sva prava, uključujući pravo jednostranog raskida ugovora i zahtijevanja naknade od Moldovagaza za sve gubitke i plaćanja kazni zbog neispunjavanja i/ili nepropisnog ispunjavanja obveza Moldovagaza prema ugovoru", priopćila je ruska tvrtka.

Potražnja za plinom u Moldaviji podijeljena je između Republike Moldavije na desnoj obali Dnjestra (oko 1,2 milijardi kubnih metara godišnje) i industrijaliziranije otcijepljene regije Transnistria na lijevoj obali (2,1 milijardi kubnih metara godišnje).

Prema ugovoru s Moldovagazom, Gazprom trenutno isporučuje oko 5,7 milijuna kubnih metara plina dnevno preko Ukrajine, koji se preusmjerava za potrošnju u Pridnjestrovlje.

Republika Moldavija više ne troši ruski plin i umjesto toga koristi uvoz iz susjednih europskih zemalja.

Međutim, opskrba Pridnjestrovlja plinom ključna je za Moldaviju jer se opskrbljuje strujom iz termoelektrane MGRES u otcijepljenoj regiji.

Moldavija je 16. prosinca proglasila izvanredno stanje u trajanju od 60 dana zbog "velikog rizika" za energetsku sigurnost u cijeloj zemlji.

Moldovagaz transakcije
U priopćenju od 28. prosinca 2024., operater plina Moldovagaz je istaknio da je primio na znanje odluku Gazproma da obustavi opskrbu od 1. siječnja.

"Moldovagaz je ugovorio potrebne količine plina, što će u potpunosti osigurati potrošnju desne obale Dnjestra do kraja ožujka 2025. godine", rečeno je.

Naglašeno je da je Moldovagaz preusmjerio opskrbu od 5,7 milijuna kubnih metara dnevno iz Gazproma u regiju Transnistria.

Moldavija je upozorila da postoji opasnost od kolapsa regije ako se zaustavi isporuka plina Transnistriji.

Odluka Gazproma također dolazi u trenutku kada petogodišnji ugovor o tranzitu plina između Rusije i Ukrajine istječe krajem 2024. godine.

Bez novog dogovora, isporuke Pridnjestrovlju su u svakom slučaju trebale biti obustavljene.

Rusija trenutno opskrbljuje Europu oko 42 milijuna kubnih metara plina na dan preko interkonekcijske točke Sudzha na granici s Ukrajinom, opskrbljujući Slovačku, Austriju i Italiju, kao i Moldaviju.

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je 26. prosinca da bi bilo "nemoguće" pristati na bilo kakav ugovor o ukrajinskom tranzitu plina prije kraja godine.

Bilo je prijedloga za alternativnu opskrbu preko trećih strana uključujući Azerbajdžan, ali ti razgovori do sada nisu rezultirali konkretnim sporazumima.

Gazprom je 25. studenog rekao da razmatra opcije za nastavak opskrbe Moldavije plinom nakon isteka rusko-ukrajinskog ugovora o tranzitu plina, ali nikakvi dogovori nisu postignuti.

Ali moldavsko ministarstvo energetike priopćilo je 17. prosinca da Gazprom nije rezervirao nikakav kapacitet na trasi transbalkanskog plinovoda za mjesec siječanj na posljednjoj aukciji mjesečnog kapaciteta.

Prema svom zimskom planu objavljenom ranije ove godine, moldavsko ministarstvo je reklo da je jedan od njegovih scenarija planiranja da Gazprom može nastaviti isporučivati ​​plin Transnistriji, ali drugom rutom koristeći priobalni plinovod Turski tok i transbalkansku vezu.

Ali rezultati dražbe sugeriraju da Gazprom ne planira koristiti tu rutu za isporuke Pridnjestrovlju.

Neizvjesnost oko isporuke ruskog plina Europi i dalje utječe na cijene. Platts je 27. prosinca procijenio nizozemski TTF ugovor za mjesec unaprijed na 47,435 Eur/MWh, u odnosu na 39,775 Eur/MWh 16. prosinca.

Spor o dugu
Moldovagaz i Gazprom dugo su u sporu oko povijesnih dugova za plin, koji su ponovno izbili u prvi plan 2023. nakon vanjske neovisne revizije navodnog duga.

Ministarstvo energetike Moldavije priopćilo je u rujnu 2023. da je velik dio duga koji potražuje Gazprom – navodno iznosi oko 709 milijuna dolara – "nepotvrđen ili barem nenaplativ".

Ministarstvo je priopćilo da je vlada Moldavije -- kao manjinski dioničar u Moldovagazu -- predložila da Moldovagaz plati samo 8,6 milijuna dolara nakon rezultata revizorskog izvješća.

Gazprom je tada rekao da se "kategorički" ne slaže s komentarima ministarstva i da će braniti svoje interese "na sve moguće načine".

Gazprom je već prije zaprijetio obustavom opskrbe plinom Moldovagazu ako ne podmiri svoje povijesne dugove.

Moldavsko ministarstvo energetike je u međuvremenu već donijelo niz odredbi usmjerenih na osiguranje opskrbe električnom energijom prije vjerojatnog prekida opskrbe ruskim plinom regiji Transnistria.

Potrošnja električne energije zimi doseže do 850 MW tijekom vršnih sati, a ministarstvo je priopćilo da će mobilizirati "sve domaće izvore proizvodnje", uključujući kombinirane toplinske i elektrane Termoelectrica i CET Nord koje će pokriti potrošnju od oko 200 MW.

Državno poduzeće Energocom već je ugovorilo još 100 MW iz nuklearne elektrane Cernavoda u Rumunjskoj po ograničenoj cijeni, dok će daljnjih 100 MW biti ugovoreno s termoelektranom Brazi OMV Petrom.

Hidroelektrana Costesti-Stanca u Rumunjskoj također može pokriti potrošnju do 10 MW.

Ministarstvo je također priopćilo da obnovljivi izvori energije zimi mogu isporučiti različite količine energije od 50 MW do 150 MW u određenim satima, ovisno o vremenskim uvjetima, dok se do 200 MW može kupiti od rumunjske burze električne energije OPCOM za pokrivanje vršne potrošnje.
www.spglobal.com

Od 01.01.2025. u Republici Hrvatskoj nastupa na snagu zabrana da se klima uređaji i satelitske antene postavljaju na vidljiva ulična pročelja zgrada jer na snagu stupa novi Zakon o upravljanju i održavanju zgrada. On mijenja puno toga, između ostalog ugradnju klima jedinica na vanjska pročelja zgrada.

O zakonu se dosad u javnosti najviše raspravljalo zbog zabrane iznajmljivanja stanova turistima i radnicima, osim u slučaju pristanka 80 posto svih suvlasnika zgrade.

Kazne su ogromne
Osim toga, vrijedi istaknuti da zgrade dobivaju pravnu osobnost uvođenjem zajednica suvlasnika. Stanari će biti autonomniji i neke zajedničke odluke lakše donositi. Zgrade će osim OIB-a otvarati i račun u banci. Što se tiče klima uređaja, stvari su jasno propisane.

"Na ulična pročelja, koja gledaju na ulice i trgove, neće se smjeti postavljati klime, a na bočna pročelja, terase ili balkone, na spuštenim položajima će se moći postaviti klima uređaji", rekao je u emisiji Studio 4 na HRT-u Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Za one koji ove odredbe ne budu poštivali kazne su poprilično visoke. Kazna za izvođače radova bit će u visini od pet do 10 tisuća eura. Kontrolu provođenja novih mjera nadzirat će lokalni komunalni redari. Vlasnici stanova za koje je klima postavljena kaznit će se u iznosu od tisuću do pet tisuća eura. Oni koji su svoje klima uređaje već postavili ne moraju ih uklanjati jer zakon ne djeluje retroaktivno.

Bačić bi zajedničke uređaje
Kažimo i da su Dubrovnik, Split, Rijeka i Zagreb neki od gradova koji postavljanje klimatizacijskih uređaja na pročelja zgrada već reguliraju, no to reguliranje baš se u praksi i ne provodi.

Resorni ministar Branko Bačić je rekao da su lođe i balkoni najbolje i najprimjerenije mjesto za klima uređaje.

"Na velikom broju balkona i lođa se nalaze klima uređaji kako ne bi bili izloženi pogledima s ulice. Mogu biti i zajednički uređaji, za cijele zgrade", kaže Branko Bačić.

Vladanović iz Udruge suvlasnika: Postoje i stanovi gdje će rješenje spadati pod nemoguću misiju
Dipl. pravnik Zdravko Vladanović, predsjednik Udruge predstavnika suvlasnika stambenih zgrada grada Zagreba, govori nam kako podržava donošenje zakona jer ima dobrih rješenja, ali i kako bi se, što se tiče nekih promišljanja o zakonu, mogao napisati Tolstojev roman.

"Klima uređaje je ružno vidjeti na pročeljima, to ćemo se svi složiti. Činjenica je da je trebalo donijeti rješenje. Kako će to u praksi izgledati, nitko ne može odgovoriti. Postoje zgrade gdje će stvar biti tehnički izvediva, no postoje i stanovi gdje će rješenje spadati pod nemoguću misiju.

Neki će stanari ovisiti o tome da im vlasnici susjednih stanova omoguće provlačenje instalacija kroz njihove stanove. Teško je očekivati da će to ljudi u većoj mjeri dopuštati", rekao je Vladanović.

Instalater klime Vranek: Postoje oni koji si neće moći postaviti klimu
O onima kojima će biti gotovo nemoguće postaviti klimu govorio nam je Ivan Vranek, vlasnik tvrtke za servis i prodaju rashladnih uređaja.

"Sigurno će biti otežano postavljanje klima uz novi zakon, morat ćemo posebno pred postavljanje svakog uređaja izaći na teren i dobro razmisliti kako uređaj instalirati. Svaka gradnja će biti individualna i priča za sebe", govori on.

Kazao je kako će doći do poskupljenja samim tim jer će sad za postavljanje jednog uređaja trebati po cijeli dan.

"Bit će i onih koji neće moći postaviti klima uređaj. To su oni koji nemaju nijednu drugu soluciju jer imaju i s lijeve, desne i stražnje strane susjedni stan te ovise samo o jednom zidu, koji je na pročelju. Možda bi se moglo osmisliti rješenje sa stubištem ili nekim prolazima, ali bit će to jako nezgodno", rekao je.

Dodaje kako njegova tvrtka nikad nije imala posla koliko ga ima ovih dana. "Ovo sad je ludnica, ljudi se boje i svi hoće postaviti klima uređaj do 1. siječnja, ljudi koriste zadnji tren, neki su i predugo čekali jer ne mogu svi doći na red", objasnio je Vranek.

Kad se klima pokvari, nema više postavljanja nove
Bitno pitanje je hoće li građani nakon 1. siječnja 2025. moći zamijeniti klima uređaj koji je već prije postavljen.

"Cilj je maknuti klime s pročelja. Kad se klima pokvari, treba je skinuti, a svaka nova montaža klime se vodi kao novo postavljanje. Kad se klima skine, nema više postavljanja. Ne možete sad sve ljude kazniti odjednom, to je jedan proces uz koji će se klime skidati i nestajati s pročelja.

Ono što je bilo zatečeno, ostaje, ali kad se stara klima treba maknuti, ne može se na njeno mjesto postaviti nova. Svaki izlazak montera van i skidanje klime i ponovno stavljanje je kažnjivo. Kazne su velike. S visokim kaznama smo išli baš zato da ljude odvratimo", rekao je državni tajnik Željko Uhlir za Dobro jutro, Hrvatska na HRT-u.

"Lošu ulogu su odigrale jedinice lokalne samouprave koje su u komunalnim redovima tolerirale takve situacije. Grad Zagreb i danas ima napisano da tolerira antene, klimatske uređaje... Zato smo morali zakon napisati da se barem prestane s takvom navikom. Vizure gradova su nam upropaštene zbog takvih montaža, to ruglo se ne smije raditi", još je rekao.

Vladanović: "Ljudi su zabrinuti"
Vladanović nam kazuje da je u zadnjih godinu dana vodio 3500 razgovora na temu zakona, a od čega je imao puno upita svezi klima uređaja.

"Ljudi su zabrinuti, požurili su i sad stavljaju klima uređaje pošto-poto pa ne mogu naći majstore itd. Naravno, najzabrinutiji su oni koji nisu u mogućnosti staviti klima uređaj zbog položaja stana. U vladi će reći kako postoje pomični rashladni uređaji, ali je li to kao prava klima? Spominje se opcija krova, ali i tu postoje oni koji su kosi, ravni... Teško je prognozirati na što će to ličiti", rekao je.

Vladanović je razočaran odnosom Ministarstva prema udruzi na čijem je čelu.

"Bio sam član povjerenstva za pisanje zakona, dio oko OIB-a je moj, ne tražim da se to apostrofira, ali mislim da nas je vrijedilo saslušati. Mi smo htjeli da vlada privremeno povuče iz procedure zakon na doradu jer smo to smatrali potrebnim kako bi na zakonu sudjelovali ljudi koji poznaju stvari u praksi. Ministar Branko Bačić me nije htio niti primiti, iako sam pričao s ogromnim brojem ljudi i znam što ih muči", rekao je Vladanović.
www.index.hr

Olujni vjetar s kopna Bura je uništio jednu od najvećih solarnih elektrana u Hrvatskoj, izgrađenu prošle godine poviše Obrovca, na prostoru bivše tvornice glinice. Nakon otvaranja državne ceste između Zatona Obrovačkog i Maslenice otkriveno je gdje je ovotjedno nevrijeme prouzročilo najveću štetu. Elektrana snage 5 megavata prostire se na 14 i pol hektara i trebala je strujom opskrbljivati 3500 kućanstava. To je dosad nezabilježen slučaj i otvorilo se pitanje - je li podvelebitski kraj pogodan za takve investicije.

Bura je jak, suh i hladan, mahovit (naglo mijenja smjer i brzinu) i turbulentan vjetar s kopna, koji pretežno u hladno doba godine puše duž istočne obale Jadranskoga mora. Naziv vjetra je sveslavenskog porijekla, njegovo značenje je "vihor, zao vjetar". U drugim slavenskim jezicima postoje slični nazivi: bora u ruskom jeziku, bilrja i bora u ukrajinskom itd.

Velike ambicije - otpuhane
Izdržala je samo godinu dana. Surova bura pokazale se jačom od suvremene tehnologije. Domicilno stanovništvo nije iznenađeno.

- Na cijelom području nemate neko veće stablo, ako ima, onda je nakrivljeno. Bura tu puše oduvijek, stoljećima i ruši sve pred sobom, kaže ekološki aktivist Ivan Matić.

Velike ambicije investitora doslovno su otpuhane. Trebala je proizvoditi struju za 3500 kućanstava, no 5 milijuna eura tešku slovensko-austrijska investiciju bura je ozbiljno poljuljala. Razbacala je na stotine panela, iskrivila konstrukciju, porušila ogradu, prekinula proizvodnju. Trideset kilograma teški paneli letjeli su svud naokolo padali i po državnoj cesti između Zatona Obrovačkog i Maslenice, koja je srećom u to vrijeme bila zatvorena za sav promet.

- Automobili, pa i sami ljudi na ovaj način mogu biti ugroženi, kaže Matić.

U iščekivanju nove bure prionulo se prikupljanju otrgnutih panela koji i dalje predstavljaju opasnost. Prema gruboj procjeni uništena je gotovo polovica elektrane.

- Brine me samo način na koji se ovaj prostor koristi, koliko je to u stvari neozbiljno, kaže Matić.

"Potpisali smo peticiju da se to zabrani"
Od sedam hrvatskih solarnih elektrana čak su dvije na području Općine Jasenice. I tu ne misle stati. Prostornim planom iz 2019. godine na istoj je lokaciji predviđena izgradnja još najmanje dviju. Incident je digao na noge mještane zaseoka Maričići, odlučili su reći dosta.

- Mi ne želimo da dođe uz naše kuće jer tu ima i zračenja i svašta, kaže Mile Modrić.

Budući bi paneli ušli u samo selo, a to nitko ne želi.

- Kupio sam teren, to je ta parcela, preko puta mi dolaze paneli. Imam ženu i djecu, ali sad kad je to došlo ne znam ni sam hoću li odseliti, napustiti selo, kaže Alen Modrić.

Na sve moguće načine, kažu, spriječit će širenje solara.

- Potpisali smo peticiju da se to zabrani, kaže Tomislav Maričić.

Je li ovo opomena i budućim investitorima?

- Ovo sigurno nije ohrabrujuće za takve buduće projekte, kaže Matić.

Ljudi koji žive podno Velebita upozoravali su na potencijalnu opasnost. Očito ih nitko nije slušao. Bura je valjda sad nekima razbistrila glave, pa možda i razmisle što i kako dalje.
www.vijesti.hrt.hr

"The Spice must flow" filmski je citat koji se temelji na premisi knjige Dune čime se ističe da je "The Spice" osnovni element za funkcioniranje imperijalnog carstva. Paralela na ovu temu je da zemni plin mora teći da gospodarstva ne stanu unatoč ratnim sukobima i međusobnim sankcijama država što je često jedno s drugim u suprotnosti. Sve zemlje Europe su izrazito ovisne o zemnom plinu jer se on koristi u velikoj mjeri u industriji i tehnološkim procesima te u javnim ustanovama, stambenim i nestambenim zgradama za grijanje. Ovisnost o zemnom plinu je nastajala desetljećima dok bi trebalo isto toliko desetljeća da se izvrši tehnološka tranzicija na neki drugi sustav grijanja. Svaka ovisnost u bilo kojem sektoru društva nije poželjna stoga treba težiti energetskoj neovisnosti od zemnog plina.

Tranzit zemnog plina preko Poljske
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da do kraja godine više nema vremena da se potpiše novi ugovor o tranzitu zemnog plina kroz Ukrajinu te je okrivio tu zemlju što nije produžila ugovor koji dovodi plin Slovačkoj, Češkoj i Austriji. "Ukrajinci su najavili da neće obnoviti ugovor", rekao je Putin, dodavši da Kijev kažnjava Europu ovim potezom. Važeći petogodišnji ugovor o tranzitu zemnog plina između Rusije i Ukrajine istječe 31.12.2024. "Nema novog ugovora i nemoguće ga je zaključiti u tri, četiri dana", rekao je Putin u televizijskom obraćanju. Količine ruskog zemnog plina koje preko Ukrajine dolaze u Europu relativno su male. Rusija je 2023. tim putem poslala oko 15 milijardi prostornih metara zemnog plina, samo osam posto od ukupnih količina ruskog zemnog plina koji je pritjecao u Europu različitim rutama u 2018. i 2019. godini. Plinovod Urengoj-Pomari-Užgorod iz sovjetske ere dovodi zemni plin iz Sibira preko grada Sudže, koji je sada pod kontrolom ukrajinskih vojnih snaga u ruskoj regiji Kursk. Potom se zemni plin transportira kroz Ukrajinu prema Slovačkoj gdje se plinovod račva prema Češkoj i Austriji. Rusija je spremna dopremiti zemni plin preko Ukrajine bilo kojem kupcu, no to je sada nemoguće preko Ukrajine, izjavio je V. Putin. Vladimir Putin je također rekao da je Rusija spremna snabdijevati Europu plinom preko Poljske, plinovodom Yamal - Europe. Ovaj plinovod je u funkciji no ne koristi se dionica kroz Poljsku od 2022. godine zbog sankcija koje je Poljska uvela Rusiji.

O stanju plinovoda Yamal-Europe ?
Plinovod Yamal-Europe je cjevovod dug 4,107 kilometara (2,552 mi) koji povezuje ruska polja prirodnog plina na poluotoku Yamal i zapadnom Sibiru s Poljskom i Njemačkom, kroz Bjelorusiju dok je Poljski dio plinovoda prestao s radom 2022. U Gazpromovoj nomenklaturi razvojnih projekata naftovod se sastoji od četiri dionice, Bovanenkovo–Uhta (1200 km ili 750 milja), Uhta–Torzok (970 km ili 600 milja), zapadna dionica od Toržoka također zbunjujuće nazvana Jamal– Europa (1660 km ili 1030 milja), i djelomično paralelna dionica grane SRTO – Torzhok (2200 km ili 1400 milja).

Povijest plinovoda Yamal-Europe
Planiranje naftovoda Yamal-Europe započelo je 1992. Međuvladini ugovori između Rusije, Bjelorusije i Poljske potpisani su 1993. Godine 1994. Wingas je započeo s izgradnjom poljskog dijela naftovoda. Prvi plin isporučen je Njemačkoj kroz bjelorusko-poljski koridor 1997. godine. Bjeloruski i poljski dio dovršeni su u rujnu 1999.

Izgradnja dionice Bovanenkovo–Uhta započela je u prosincu 2008., otprilike u isto vrijeme počelo je bušenje prve proizvodne bušotine na plinskom polju Bovanenkovo. Plinovod je dosegao svoj nazivni kapacitet od oko 33 milijarde kubičnih metara godišnje (1,2 trilijuna kubičnih stopa godišnje) prirodnog plina 2006. godine, nakon dovršetka svih kompresorskih stanica. Ukupni trošak izgradnje plinovoda procijenjen je na 36 milijardi dolara.

Pregledi cijena plina u Poljskoj
Godine 2012. dogovoreno je smanjenje cijene plina od 10% za poljsku državnu naftnu i plinsku tvrtku PGNiG.

Godine 2020. Arbitražni sud u Stockholmu presudio je da se dugoročna ugovorna cijena plina PGNiG-a s Gazpromom, povezana s indeksom cijena nafte i plina, treba promijeniti kako bi bila približna zapadnoeuropskoj tržišnoj cijeni plina, unatrag od 1. studenog 2014., kada je PGNiG zatražio reviziju cijene prema ugovoru. Gazprom je morao PGNiG-u vratiti oko 1,5 milijardi dolara. Ugovor iz 1996. predviđa do 10,2 milijarde kubičnih metara plina godišnje (360 milijardi kubičnih stopa godišnje) plina do isteka 2022., s minimalnom količinom od 8,7 milijardi kubičnih metara godišnje (310 milijardi kubičnih stopa godišnje).

Tijekom globalne energetske krize 2021., PGNiG je 28. listopada 2021. podnio daljnji zahtjev za reviziju cijena. PGNiG je izjavio da nedavna izvanredna povećanja cijena prirodnog plina "pružaju osnovu za ponovne pregovore o cjenovnim uvjetima po kojima kupujemo plin prema ugovoru Yamal."

Dio poljskog plinovoda
Godine 2019., kao dio poljskih planova da postane energetski neovisan od Rusije, Piotr Wozniak, predsjednik PGNiG-a, izjavio je "Strategija tvrtke jednostavno je zaboraviti istočne dobavljače, a posebno Gazprom." PGNiG namjerava diverzificirati opskrbu prije svega prelaskom na opskrbu ukapljenim prirodnim plinom (LNG) koji se uvozi iz Katara, SAD-a i Norveške, i vjerojatno naftovod za Norvešku, uvelike smanjujući značaj opskrbe kroz naftovod Yamal.

Tranzit poljskim dijelom plinovoda prema zapadnoj Europi bio je do 18. svibnja 2020. omogućen dugoročnim ugovorom o tranzitu s Gazpromom. Od 2020. do 2021., u skladu s Uredbom NC 2017/459 o EU mehanizmima za dodjelu kapaciteta, tranzit je bio ponuđen svim stranama na godišnjoj, tromjesečnoj, mjesečnoj, dnevnoj i unutar dnevnoj osnovi. U srpnju 2021. Gazprom je odlučio ne rezervirati godišnji ugovor, stvarajući zabrinutost da Gazprom više ne planira koristiti plinovod tijekom cijele godine kao rutu za transport plina u Europu.

Naftovod je zatvorila poljska vlada 2022. nakon spora oko plaćanja s Rusijom nakon ruske invazije na Ukrajinu i širokih međunarodnih sankcija. Dionice u naftovodu bile su zamrznute i Rusija njima nije mogla trgovati. Godine 2023. Poljska je preuzela 48% dionica Gazproma.

Poremećaji u transportu plina
Bilo je najmanje sedam prekida, bilo potpunih obustava ili ograničenja, u opskrbi Poljske plinom u 18 godina prije travnja 2022. Ovisno o vrsti incidenta, ti su prekidi trajali od nekoliko dana do pola godine.

Dana 6. studenoga 2021. Reuters je izvijestio da je isporuka plina kroz poljski dio prekinuta ili je protok preokrenut. Prema PGNiG-u, s njihove točke gledišta sve je u redu, budući da Poljska dobiva plin i s istoka i sa zapada, prema domaćoj potražnji i cijenama plina. Rusija je optužena da namjerno smanjuje dotok plina u Europu u političke svrhe, ali općenito visoki ruski domaći zahtjevi doveli su do ove situacije. Dana 9. studenog 2021. ponovno su uspostavljeni tokovi prema zapadu u Njemačku, a Kremlj se ponovno obvezao povećati isporuku prirodnog plina Europi.

Dana 26. travnja 2022., tiskovni ured PGNiG-a izvijestio je da se "Gazprom službeno obratio PGNiG-u pismom o zakonskim promjenama u Ruskoj Federaciji u vezi s promjenom pravila plaćanja za opskrbu plinom".

Baltički plinovod između Norveške i Poljske imat će kapacitet da zamijeni otprilike 60% poljskog uvoza plina koji dolazi iz Rusije putem plinovoda Yamal, a očekuje se da će biti operativan do kraja 2022.. Krajem 2019. uprava PGNiG-a odlučila je ne produljiti ugovor s Yamalom koji je trebao isteći krajem 2022.

Dana 26. travnja 2022. Gazprom je objavio da će prestati isporučivati ​​prirodni plin Poljskoj putem plinovoda Yamal-Europe, kao i Bugarskoj, budući da su obje zemlje odbile zahtjev Rusije da se plaćanja za plin vrše u ruskim rubljima - zahtjev koji navodno predstavlja kršenje ugovora. Poljska je izjavila da ne očekuje poremećaje u opskrbi zbog toga što su njezina skladišta prirodnog plina popunjena oko 75 % (osiguravajući 40-180 dana opskrbe), plinovod Poljska-Litva počinje s radom u svibnju te godine, plinovod Baltic Pipe između Poljske i Norveške počinje s radom u listopadu. Poljska također može uvoziti plin preko LNG terminala Świnoujście. Od 29. rujna 2022. protok plina prema istoku iz Njemačke u Poljsku kroz plinovod Yamal-Europe je stabilan.

Ruta plinovoda Yamal-Europe
Dionica zapadno od plinskog čvorišta Torzhok uključuje oko 402 kilometra (250 mi) u Rusiji, 575 kilometara (357 mi) u Bjelorusiji i 683 kilometra (424 mi) u Poljskoj. Napaja se sa sjeveroistoka dionicama Bovanenkovo–Uhta, Uhta–Toržok i SRTO–Toržok, za koje se sve smatra da su dio naftovoda Jamal–Europa. Njemački plinski sustav povezan je s plinovodom Yamal-Europe kroz plinovod JAGAL. Dionica Bovanenkovo-Ukhta uključivala je 72 kilometra (45 milja) podmorskog plinovoda ispod zaljeva Baydaratskaya u južnom dijelu Karskog mora.

Zapadni dio plinovoda u početku se opskrbljivao iz plinskih polja koja su se polako iscrpljivala u okrugu Nadym Pur Taz u Tjumenjskoj oblasti, a ne iz projekta Yamal. Dio ogranka SRTO-Torzhok počinje u Novy Urengoyu, u blizini plinskog polja Urengoyskoye u razvoju unutar kompleksa plinskih polja Urengoy. Od 2020. plinska polja Yamal proizvodila su preko 20% ruskog plina, za koji se očekivalo da će se od 2021. povećati na 40% do 2030.

Tehničke značajke plinovoda
Kapacitet plinovoda je 33 milijarde kubičnih metara (1,2 trilijuna kubičnih stopa) prirodnog plina godišnje. Promjer cjevovoda je 1420 milimetara (56 in). Tlak u cjevovodu osigurava 14 kompresorskih stanica.

Vlasništvo nad plinovodom
Ruski dio plinovoda je u vlasništvu i pod upravom Gazproma. Bjeloruski dio je u vlasništvu Gazproma, a njime upravlja Gazprom Transgaz Belarus. Poljski dio je u vlasništvu i pod upravom EuRoPol Gaz S.A., zajedničkog ulaganja poljskog PGNiG-a, ruskog Gazproma, u početku s 4% udjela od strane Polish Gas-Trading S.A. Dogovoreno je 2009. da će se ovaj mali holding prodati, ostavljajući oba partnera s 50%.

Godine 2022. dionice Gazproma u EuRoPol Gaz S.A stavljene su pod upravljanje nakon što su dionice zamrznute sankcijama, a u listopadu 2023. dionice su prenesene na poljski naftni koncern Orlen, koji je postao 100% vlasnik poljskog dijela cijevi. Poljska je odredila kompenzaciju za 684 km dug poljski dio naftovoda Yamal na 787 milijuna zlota (183 milijuna dolara).

Drugi cjevovod Yamal-europe
Godine 2005. postojali su planovi za izgradnju drugog kraka plinovoda preko Bjelorusije. Dana 1. studenog 2007., ruski ministar industrije i energetike Viktor Khristenko rekao je da su ovi planovi odbačeni, jer se prednost daje izgradnji plinovoda Sjeverni tok 1.
www.index.hr
www.en.wikipedia.org

Nema više dugotrajnog punjenje električnih auta jer stanice za zamjenu baterije postaju uobičajeno rješenje u Kini. Već su postavljene tisuće stanica za zamjenu baterija u Kini, a sada se sprema još veći rast zahvaljujući vodećem proizvođaču baterija CATL-u.

Prije više od deset godina Elon Musk je predstavio inovativnu tehnologiju zamjene baterija za električna vozila koja bi mogla poslužiti kao brža alternativa punjenju. Iako je Tesla kasnije odustala od svojih planova za uvođenje zamjene baterija, kineske tvrtke prihvatile su ideju i nastavile s njenim razvojem. Već su postavljene tisuće stanica za zamjenu baterija diljem države, a sada se sprema još veći rast zahvaljujući vodećem svjetskom proizvođaču baterija CATL-u.

Kineski proizvođač automobila Nio uspostavio je najveću mrežu za izmjenu baterija od bilo kojeg proizvođača automobila, i trenutačno u Kini upravlja s više od 2600 postaja. Geely također ima stotine svojih vlastitih stanica za izmjenu baterija koje već rade i sklopio je partnerstvo s tvrtkom Nio na standardima baterija i tehnologiji zamjene. Sada se u sve uključuje i CATL, najveći svjetski proizvođač baterija za električne automobile.

Ranije ovog tjedna, izvršni direktor CATL-ovog branda za zamjenu baterija EVOGO, Yang Jun, otkrio je da je proizvođač baterija već razvio 10 novih električnih vozila s raznim proizvođačima automobila koji koriste njihovu tehnologiju zamjene ‘choco-swap‘. Očekuje se da će prvo električno vozilo koje podržava ovaj novi sustav biti predstavljeno do kraja ovog mjeseca, a ostala vozila će ga slijediti ubrzo nakon toga.

CATL planira izgraditi više od 1000 stanica za izmjenu u 2025. godini diljem Kine. Vozila kompatibilna sa sustavom CATL-a nudit će se dvije različite veličine paketa baterija, a pretplata na ovu uslugu će koštati 369 juana (oko 49 eura) mjesečno.

Predsjednik CATL-a Robin Zeng kaže da će stanice za zamjenu koristiti što je moguće više zelene energije i predviđa da bi zamjena baterija mogla činiti otprilike jednu trećinu svih rješenja za punjenje energije u električna vozila do 2030. godine. Yang je dodao kako je moguće da bi čak trećina svih benzinskih postaja u Kini mogla biti zamijenjena ovim postajama za zamjenu baterije.
www.jutarnji.hr