Nikolu Teslu se smatra jednim od najinovativnijih, najgenijalnijih i najmisterioznijih ljudi koji su ikad živjeli na Zemlji. On je bio čovjek koji je definitivno bio ispred svog vremena te se doista može reći kako bez njega ne bi imali većinu tehnologije kojom raspolažemo danas. Teslini izumi daleko su nadilazili samu struju - imao je izvanredna otkrića vezana za wireless radio komunikaciju, motore s turbinama, helikoptere, fluoroscentna i neonska svjetla, torpeda i rendgenske zrake.... Do svoje smrti, Tesla je imao oko 700 patenata, a jedan njegov intervju koji je navodno bio skrivan punih 116 godina, koji je 1899. dao časopisu Besmrtnost, prenio je Ancient Code.

Gdine Tesla, stekli ste slavu muškarca koji se upleo u kozmičke procese. Tko ste zapravo vi?
Tesla: To je pravo pitanje, gdine. Smith, i pokušat ću vam dati pravi odgovor na njega.

Kažete da dolazite iz Hrvatske, iz dijela koji se zove Lika, stjenovitog kraja gdje ljudi sade drva i gledaju zvjezdano nebo?
Tesla: To je istina. Ja sam ponosan na svoje srpske korijene i svoju domovinu Hrvatsku.

Futuristi kažu kako je 20. i 21. stoljeće rođeno u vašoj glavi, slaveći okretno magnetsko polje i opjevavajući himne indukcijskim motorima. Njihovog tvorca nazivaju lovcem koji je u svoju mrežu uhvatio svjetlost iz dubine Zemlje, i ratnikom koji je zarobio vatru iz neba. Otac izmjenične struje učinit će da fizika i kemija zavladaju polovicom svijeta. Industrija će ga proglasiti za svog vrhovnog sveca, a bankari za najvećeg dobročinitelja. U laboratoriju Nikole Tesle prvi put je razbijen atom. Tu je stvoreno oružje koje vibracijama izaziva potres. Tu je otkriven i crni kozmički zrak. Pet rasa molit će mu se u Hramu Budućnosti, jer ih je naučio velikoj tajni da se Empedoklovi Elementi napajaju životnim silama iz etera.
Tesla: Da, to su neka od mojih važnijih otkrića. Ja sam ipak poražen čovjek. Ja nisam ostvario ono najveće što sam mogao.

Što je to, gospodine Tesla?
Tesla: Htio sam osvijetliti čitavu Zemlju. U njoj je dovoljno elektriciteta da postane drugo Sunce. Svjetlost bi sijala oko ekvatora, kao prsten oko Saturna. Ljudski rod nije sazreo za veliko i dobro. U Colorado Springsu napojio sam Zemlju elektricitetom. Isto tako je možemo napojiti i drugim energijama, kao što su pozitivne psihičke energije. One su u glazbi Bacha ili Mozarta, ili u stihovima kod velikog pjesnika. U Zemljinoj unutrašnjosti postoje energije vedrine, mira i ljubavi; njihovi izrazi su cvijet koji raste iz zemlje, hrana koju dobivamo iz nje i sve ono što je čini čovjekovim zavičajem. Ja sam proveo godine tražeći način na koji bi te energije mogle utjecati na ljude. Ljepota i miris ruže mogu se uzimati kao lijek, a sunčeve zrake kao hrana. Život ima beskonačan broj vidova, a dužnost znanstvenika je da ih pronalazi u svakom obliku materije. Tri stvari su bitne u tome. Sve što činim je traganje za njima. Znam da ih neću naći, ali neću ni odustati od njih.

Koje su to stvari?
Tesla: Jedno je pitanje hrane. Kojom zvjezdanom ili zemaljskom energijom nahraniti gladne na Zemlji? Kojim vinom napojiti sve žedne, pa da im se srce razveseli i da shvate da su bogovi?
Druga stvar je - kako uništiti energije zla i patnje u kojima prolazi čovjekov život? One se katkad javljaju kao epidemije iz dubine svemira; u ovom stoljeću te bolesti su se sa Zemlje raširile po svemiru.
Treća stvar je - postoji li u svemiru suvišna svjetlost? Ja sam otkrio zvijezdu koja, po svim astronomskim i matematičkim zakonima, može nestati, a da se naizgled ništa ne izmijeni. Ta zvijezda je u ovoj galaksiji. Njena svjetlost se može zbiti do takve gustoće da stane u kuglu manju od jabuke, a težu od Sunčevog sistema. Religija i filozofija uče da čovjek može postati Krist, Buda i Zaratustra. Ono za čime ja tragam luđe je, veće i još više nemoguće. To je - što učiniti da se u svemiru svaki čovjek rodi kao Krist, Buda i Zaratustra.
Ja znam da je gravitacija naklonjena svemu što treba letjeti i moja namjera nije napraviti leteće naprave (avion ili raketu), već čovjeku povratiti svijest o njegovim vlastitim krilima... Dalje, ja pokušavam probuditi energije koje se nalaze u vakuumima. Vakuumi su najveći izvori energija; ono što se smatra prazninom samo je manifestacija neprobuđene materije. Nema praznine na Zemlji, niti u svemiru. U crnim rupama, o kojima govore astronomi, najmoćnije su energije i izvori života.

Na prozor vaše sobe u hotelu Waldorf-Astoria, na trideset trećem katu, svakog jutra slijeću golubovi.
Tesla: Čovjek mora biti sentimentalan prema pticama. To je zbog njihovog krila. I on ih je nekada imao, prava i vidljiva!

Niste prestali letjeti još od onih davnih dana u Smiljanu!
Tesla: Želio sam poletjeti s krova i pao sam, pogrešni dječji proračuni. Ne zaboravite, mladiću, krila su sve u životu!

Nikada se niste ženili, nije poznata nijedna vaša ljubav prema nekoj ženi. Fotografije iz mladosti prikazuju vas kao izuzetno lijepog čovjeka.
Tesla: Ne. Nisam. Dva su puta: mnogo ili nimalo seksa. Sredina služi za obnavljanje ljudskog roda. Previše seksa kod izvjesnih ljudi pothranjuje i snaži vitalnost i duh. Suzdržavanje od seksa to isto čini kod drugih ljudi. Ja sam izabrao taj drugi put.

Vaši obožavatelji žale što napadate teoriju relativnosti. Čudna je vaša tvrdnja da materija nema energiju. Sve je prožeto energijom; odakle ona?
Tesla: Najprije je bila energija, potom materija.

Gospodine Tesla, to je kao kada biste rekli da ste vi rodili svog oca, a ne on vas.
Tesla: Upravo tako stoji stvar sa rođenjem svemira. Materija je stvorena iz prvobitne i vječne energije koju znamo kao svjetlost. Zasjala je i pojavile su se zvijezde, planete, čovjek i sve što je na Zemlji i u svemiru. Materija je izraz beskonačnih vidova svjetlosti; zato je energija starija od nje. Postoje četiri zakona stvaranja. Prvi je da je izvor svega u Nepojamnom, crnoj čestici koju um ne može zamisliti, niti matematika izmjeriti; u tu česticu stane cijeli svemir. Drugi zakon je širenje tame, koja je prava priroda svjetlosti, iz Nepojamnog i njen preobražaj u svjetlo. Treći zakon je potreba svjetlosti da postane materija. Četvrti zakon glasi: nema početka ni kraja; tri prethodna zakona oduvijek traju i stvaranje je vječno.

U neprijateljstvu prema teoriji relativnosti idete tako daleko da na proslavama svojih rođendana držite predavanja protiv njenog tvorca.
Tesla: Upamtite nije zakrivljen prostor, već čovjekov um koji ne može da shvati beskraj i vječnost! Da je tvorcu relativnosti to jasno, stekao bi besmrtnost, čak i fizičku ako mu je to po volji.
Ja sam dio svjetlosti, a ona je muzika. svjetlost ispunjava mojih šest čula: ja je vidim, čujem, osjećam, mirišem, dotičem i mislim. Misliti je kod mene šesto čulo. Čestice svjetlosti su ispisane note. Jedna munja može biti čitava sonata. Tisuću munja je koncert. Za taj koncert ja sam stvorio loptaste munje koje se čuju na ledenim vrhovima Himalaja.
O Pitagori i matematici, a znanstveniku se o to dvoje ne može i ne smije ogriješiti. Brojevi su znakovi kojima se obilježava muzika sfera. Da je Einstein čuo njene zvuke, ne bi stvarao teoriju relativnosti. Ti zvukovi su poruka umu da život ima smisla, da u svemiru postoji savršen sklad, i da je ljepota uzrok i posljedica Stvaranja. Ta glazba je vječno kruženje zvjezdanih nebesa. Najmanja zvijezda je završena kompozicija i ujedno, dio nebeske simfonije. Otkucaji čovjekovog srca su dijelovi te simfonije na Zemlji. Newton je saznao kako je tajna u geometrijski pravilnom rasporedu i kretanju nebeskih tijela. On je spoznao da je ravnoteža vrhovni zakon u svemiru. Zakrivljeni prostor je kaos; kaos nije glazba. Einstein je glasnik vremena buke i bijesa.

Gospodine Tesla, čujete li vi tu glazbu?
Tesla: Uvijek je čujem. Moje duhovno uho je veliko kao nebo koje vidimo iznad nas. Svoje fizičko uho uvećao sam radarom. Po teoriji Relativnosti dvije paralelne linije sastat će se u beskraju. Time će i Einsteinova kriva postati prava. Jednom stvoren, zvuk traje vječno. Za čovjeka on može iščeznuti, ali nastavlja trajati u tišini koja je njegova najveća moć. Ne, nemam ništa protiv gospodina Einsteina. On je ljubazan čovjek i učinio je izvjesne dobre stvari; od toga će nešto postati dio glazbe. Ja ću mu pisati i pokušati objasniti da eter postoji, i da su njegove čestice ono što drži svemir u harmoniji i život u vječnosti.

Recite, molim Vas, koji su uvjeti prilagođavanja jednog anđela na Zemlji?
Tesla: Ja ih imam deset. bilježite pažljivo.

Zapisat ću svaku vašu riječ, poštovani gospodine Tesla.
Tesla: Prvi uvjet je visoka svijest o svom poslanju i djelu koje treba izvršiti. Ona mora, makar i mutno, postojati u najranijoj mladosti. Ne budimo lažno skromni; hrast zna da je hrast, a grm pored njega da je grm. Kao dječak od dvanaest godina bio sam siguran da ću doći na vodopade Niagare. Za većinu svojih otkrića znao sam još u djetinjstvu da ću ih ostvariti, premda ne sasvim jasno... Drugi uvjet prilagođavanja je istrajnost. Sve što sam poduzimao, završavao sam.

Koji je treći uvjet prilagođavanja, gospodine Tesla?
Tesla: Usmjeravanje svih vitalnih i duhovnih energija na djelo. Otuda i očišćenje od mnogih stvari i potreba koje ima čovjek. Ja time ništa nisam izgubio, već samo dobio. Toliko sam dobio da sam se radovao svakom svom danu i noći. Zapišite: Nikola Tesla je bio sretan čovjek... Četvrti uvjet je prilagođavanje tjelesnog sklopa djelu.

Kako to mislite, gospodine Tesla?
Tesla: Najprije, to je održavanje tog sklopa. Čovjekovo tijelo je savršena mašina. Ja poznajem svoj sklop i što je dobro za njega. Hrana većine ljudi meni je štetna i opasna. Zbog toga katkad umišljam da su svi kuhari svijeta u zavjeri protiv mene... Dotaknite moju ruku.

Ona je hladna.
Tesla: Da. Krvotokom se može upravljati, kao i mnogim procesima u nama i oko nas. Zašto ste problijedjeli, mladiću?

To je priča da je Mark Twain napisao Tajanstvenog stranca, onu divnu knjižicu o Sotoni, inspiriran vama.
Tesla: Riječ “Lucifer” mi je draža. Gospodin Twain se voli šaliti. U djetinjstvu sam jednom ozdravio čitajući njegove knjige. Kad smo se ovdje upoznali i to sam mu ispričao, bio je toliko ganut da je zaplakao. Postali smo prijatelji i često je dolazio u moj laboratorij. Jednom je zatražio da mu pokažem mašinu koja je vibracijama izazivala osjećanje blaženstva. Bio je to jedan od onih izuma za zabavu, kojima sam se ponekad bavio. Opomenuo sam gospodina Twaina koliko smije da ostane pod tim vibracijama. Nije me poslušao i ostao je duže. Završilo se time što je, poput rakete, držeći se za hlače, odjurio u izvjesnu prostoriju. Bilo je to đavolski smiješno, ali ja sam sačuvao ozbiljnost. Vratimo se na prilagođavanje tjelesnog sklopa. Pokraj hrane, vrlo važan je i san. Od dugog i iscrpljujućeg rada, koji je iziskivao nadljudski napor, ja bih se poslije jednog sata spavanja potpuno povratio. Stekao sam sposobnost da upravljam snom, i zaspim i budim se u čas koji sam sebi odredio. Ako mi nešto u onome što radim nije jasno, primoravam sebe da mislim o tome u snu i na taj način nalazim rješenje.
Peti uvjet prilagođavanja je pamćenje. Možda je kod većine ljudi mozak čuvar spoznaja o svijetu i znanja koja stječu u životu. Moj mozak se bavi važnijim stvarima od pamćenja; kod mene on lovi ono što mu je u određenom trenutku neophodno. To je oko nas i treba ga samo uzeti. Sve što smo jednom vidjeli, čuli, pročitali i saznali prati nas u vidu svjetlosnih čestica. Meni su te čestice poslušne i vjerne. Goetheovog Fausta, moju najdražu knjigu, naučio sam napamet na njemačkom kao student, i sada ga cijelog mogu recitirati. Svoje izume sam godinama nosio “u glavi”, a tek potom ih ostvarivao.

Često spominjete moć vizualizacije.
Tesla: Njoj možda mogu zahvaliti za sve što sam stvorio. Događaji iz mog života i moja otkrića su pred mojim očima stvarni, vidljivi kao svaka pojava i predmet. U mladosti sam se toga plašio, ne znajući što je to zapravo, ali kasnije sam tu moć primio kao izuzetan dar i bogatstvo. Njegovao sam ga i ljubomorno čuvao. Vizualizacijom sam na većini izuma vršio i ispravke, onda ih, tako završene, pravio. Njome rješavam i komplicirane matematičke jednadžbe, a da ne ispisujem brojeve. Na Tibetu bih zbog tog dara dobio čin visokog Lame.
Da, to se tako radi. Moj vid i sluh su savršeni i, smijem to slobodno reći, jači nego kod ostalih ljudi. Ja čujem grmljavinu na sto pedeset milja, i vidim boje u nebu koje drugi ne vide. To uvećanje vida i sluha imao sam i kao dijete. Kasnije sam to svjesno razvijao.

U mladosti ste nekoliko puta bili teško bolesni. Da li je i bolest jedan od uvjeta prilagođavanja?
Tesla: Je. Ona je često posljedica nedostatka ili iscrpljenosti životnih sila, ali često je i očišćenje duha i tijela od otrova koji su se nakupili. Neophodno je da čovjek boluje s vremena na vrijeme. Izvor većine bolesti je u duhu. Zato duh i može izliječiti većinu bolesti. Kao školarac razbolio sam se od kolere koja je harala u Lici. Izliječio sam se time što je otac dopustio upis studije tehnike, što je predstavljalo moj život. Priviđenja za mene nisu bolest, već sposobnost uma da prodre izvan tri zemaljske dimenzije. Imao sam ih čitavog života, i primao sam ih kao sve druge pojave oko sebe. Jednom, u djetinjstvu, šetao sam s ujakom pokraj rijeke i rekao: “Iz vode će se pojaviti pastrva, ja ću baciti kamen i njime je presjeći.” To se i dogodilo. Uplašen i zaprepašten, ujak je povikao: “Bade retri Satanas!” Bio je učen čovjek i govorio je latinski... Nalazio sam se u Parizu kada sam vidio majčinu smrt. U nebu, punom svjetlosti i glazbe, lebdjela su prekrasna stvorenja. Jedno od njih je imalo majčin lik, koji me je gledao sa beskrajnom ljubavlju. Pošto je vizija iščezla, znao sam da je moja majka umrla.

Što je sedmo prilagođavanje, gospodine Tesla?
Tesla: Znanje kako da se psihičke i vitalne energije pretvaraju u ono što želimo, i postignemo vlast nad svim osjećanjima. Hindusi to nazivaju Jogom Kundalini. Ova znanja se mogu naučiti, za što su potrebne mnoge godine ili se stječu rođenjem. Ja sam ih većinu stekao rođenjem. Ona su u najbližoj vezi sa spolnom energijom, koja je poslije svjetlosti najrasprostranjenija u svemiru. Žena je najveći kradljivac te energije, a time i duhovnih moći. Ja sam to oduvijek znao i čuvao se. Od sebe sam stvorio ono što sam htio: misaonu i duhovnu mašinu.

A deveto prilagođavanje, gospodine Tesla?
Tesla: Sve učiniti da se nijednog dana, nijednog trenutka ako je to moguće ne zaboravi tko smo i zašto smo na Zemlji. Izuzetni ljudi koji se u životu muče bolešću, oskudicom ili ih društvo previše ranjava svojom glupošću, nerazumijevanjem, progonom i ostalim poteškoćama kojima Zemlja vrvi kao močvara insektima, ostavljaju iza sebe djelo neostvareno do kraja. Ima mnogo palih Anđela na Zemlji.

Što je deseto prilagođavanje?
Tesla: Ono je najvažnije. Napišite da se gospodin Tesla igrao. Igrao se čitavog svog života i uživao u tome.

Gospodine Tesla! Odnosi li se to i na vaša otkrića i vaše djelo? Je li i to bila igra?
Tesla: Jeste, dragi mladiću. Ja sam tako volio da se igram elektricitetom! Uvijek se naježim kada slušam o onom Grku koji je ukrao vatru. Grozna priča o okivanju i orlovima koji mu kljuju jetru. Zar Zeus nije imao dovoljno munja i gromova, pa je bio oštećen za jedan žar? Tu je neki nesporazum... Munje su najljepše igračke koje se mogu naći. Ne zaboravite u vašem tekstu istaknuti: Nikola Tesla je bio prvi čovjek koji je stvorio munju.

Gospodine Tesla, maloprije ste govorili o Anđelima i njihovom prilagođavanju na Zemlji.
Tesla: Jesam li? To je isto. Možete napisati i ovo: on se drznuo da uzme na sebe prerogative Indre, Zeusa i Peruna. Zamislite nekog od tih bogova kako u crnom večernjem odjelu, sa polucilindrom i bijelim rukavicama eliti New Yorka priređuje grmljavine, požare i zemljotrese!

Čitatelji našeg lista vole humor. Ali zbunili ste me izjavom da i vaša otkrića, koja su neizmjerna dobrobit za ljude, predstavljaju igru. Mnogi će se namrštiti na to.
Tesla: Dragi gospodine, nevolja i je u tome što su ljudi odveć ozbiljni. Da to nisu, bili bi sretniji i znatno duže bi živjeli. Kineska poslovica veli da ozbiljnost skraćuje vijek. Li Tai Pe je posjetu krčmi pretpostavljao posjeti carskom dvoru. Ali da se čitaoci novina ne bi mrštili, vratimo se stvarima koje oni smatraju važnim.

Oni bi rado čuli u čemu je vaša filozofija.
Tesla: Život je ritam koji se mora spoznati. Ja osjećam taj ritam i upravljam se po njemu i prepuštam mu se. On je vrlo zahvalan i dao mi je znanja koja imam. Sve što živi povezano je dubokim i divnim vezama: čovjek i zvijezde, ameba i Sunce, naše srce i kruženje beskonačnog broja svjetova. Te veze su neraskidive, ali one se mogu pripitomiti i umilostiviti tako da čovjek i sam počne da stvara nove i drugačije odnose u svijetu, a da stare ne naruši. Znanje dolazi iz svemira; naš vid je njegov najsavršeniji prijemnik. Imamo dva oka: zemaljsko i duhovno. Treba nastojati da ona postanu jedno oko. Univerzum je živ u svim svojim manifestacijama, poput kakve misleće životinje. Kamen je misaono i osjećajno biće, kao što su to biljke, zvijer i čovjek. Zvijezda koja sja traži da je gledamo, i da nismo odveć obuzeti sobom razumjeli bismo njen jezik i poruke. Svoje disanje, oči i uši čovjek mora uskladiti sa disanjem, očima i ušima univerzuma.

Dok govorite, čini mi se da slušam budistički tekst, riječi taoista ili traktat Parazulzusa.
Tesla: Dobro vam se čini! Znači da postoji opće znanje i istine koje je čovjek oduvijek posjedovao. Po mom osjećanju i iskustvu, u svemiru ima samo jedna materija i jedna vrhovna energija sa beskonačnim brojem manifestacija života. Najljepše od svega je to što otkrićem jedne tajne u prirodi, otkrivate i ostale. One se ne kriju, tu su oko nas, ali mi smo slijepi i gluhi za njih. Ako se emotivno vežemo za njih, one nam same dolaze. Jabuka je mnogo, ali je jedan Njutn. On je tražio upravo onu jabuku koja je pala pred njega.

Pitanje koje je možda trebalo postaviti u početku ovog razgovora. Što je za vas elektricitet, poštovani gospodine Tesla?
Tesla: Sve je elektricitet. Najprije je svjetlost, beskrajni izvor iz kojeg ističe materija i raspoređuje se u svim oblicima koji predstavljaju svemir i Zemlju sa svim njenim vidovima života. Crno je pravo lice svjetlosti; što je ne vidimo takvu, to je izuzetna milost prema čovjeku i ostalim stvorenjima. Jedna njena čestica posjeduje svjetlosnu, toplotnu, nuklearnu, radijacijsku, kemijsku, mehaničku i zasad nepoznate energije. Ona ima moć koja može pokrenuti Zemlju sa njene putanje. Ona je istinska Arhimedova poluga.

Gospodine Tesla, vi ste previše pristrani prema elektricitetu.
Tesla: Elektricitet sam ja sam. Ili, ako hoćete, elektricitet u ljudskom obliku. To ste i vi, gospodine Smit, ali toga niste svjesni.

Je li otuda vaša sposobnost da kroz tijelo propuštate električnu struju od milijun volti?
Tesla: Zamislite vrtlara kojeg napadaju biljke; to bi zaista bilo ludo. Čovjekovo tijelo i mozak sačinjeni su od mnogih energija; u mene je najviše elektriciteta. Energija koja je različita u svakoga je ono što čini čovjekovo “ja” ili “dušu”. Kod drugih stvorenja to je njihova suština; “duša” biljke nije “duša” minerala i životinje. Rad mozga i smrt se manifestiraju svjetlošću. Moje oči su u mladosti bile crne, sada su plave i kako vrijeme prolazi i naprezanje mozga biva jače, one su bliže bjelini. Bijelo je nebeska boja. Kroz moj prozor jednog jutra je sletio golub, kojeg sam hranio. Htio je da mi javi da umire. Iz njegovih očiju izlazili su mlazevi svjetlosti. Nikada u očima nekog stvorenja nisam vidio toliko svjetlosti, kao u tog goluba.

Radnici u vašem laboratoriju pričaju o bljeskovima svjetlosti, plamenovima i munjama koje se javljaju ako ste gnjevni ili pred kakvom opasnošću.
Tesla: To su psihička pražnjenja ili opomene da se čuvam. Svjetlost je uvijek bila na mojoj strani. Znate li tko mi je otkrio okretno magnetsko polje i induktorski motor, što me je proslavilo u dvadeset i šestoj godini? Jedne ljetne večeri, u Budimpešti, promatrao sam sa svojim prijateljem Sigetijem zalazak Sunca. Hiljade vatri okretalo se plamteći hiljadama boja. Sjetio sam se Fausta i recitirao stihove iz njega. I tada, kao u magli, vidio sam kako se okreće magnetsko polje i radi induktorski motor. Vidio sam ih u Suncu!

Hotelska posluga priča da se u vrijeme grmljavine zatvarate u sobu i razgovarate sami sa sobom.
Tesla: Razgovaram sa munjama i gromovima.

S njima? Na kojem jeziku, gospodine Tesla?
Tesla: Najčešće na mom maternjem jeziku. U njemu ima riječi i zvukova, naročito u poeziji, koji su pogodni za to.

Čitatelji našeg lista bili bi vam vrlo zahvalni da to protumačite.
Tesla: Zvuk ne postoji jedino u gromu, već i u munji; kod nje je on pretvoren u sjaj i boje, a boje se mogu slušati. Jezik je od riječi, što znači da je od zvukova i boja. Svaki grom i munja su različiti i imaju svoja imena. Ja neke od njih nazivam imenima onih koji su mi bili bliski u životu, ili po onima kojima se divim.

Po vama, Znanost i Poezija su isto?
Tesla: To su dva oka jednog lica. Viliam Bleak je učio da je cijeli univerzum rođen iz mašte, da ga ona održava i da će on postojati dokle god na Zemlji bude postojao i jedan čovjek. Sa njome je kao točkom astronoma u koju se mogu sakupiti zvijezde svih galaksija. Ona je stvaralačka energija ravna svjetlosnoj.

Mašta je za vas stvarnija od života?
Tesla: Ona rađa život. Ja sam se hranio svojim mislima, naučio sam da upravljam osjećajima, snovima i vizijama. Oduvijek sam je njegovao, kao što sam njegovao i svoj zanos. Cijeli svoj dugi vijek proveo sam u zanosu. To je bio izvor moje sreće. On mi je pomogao i da tokom svih ovih godina podnesem rad, koji je bio dovoljan za pet života. Najbolje je raditi noću, jer su zvjezdana svjetlost i misli u bliskoj vezi.

Rekli ste da sam i ja, kao svaki stvor, svjetlost. To mi laska, ali, priznajem, nije mi sasvim jasno.
Tesla: Zašto bi i trebalo da vam bude jasno, gospodine Smit? Dovoljno je da povjerujete u to. Sve je svjetlost. U jednom njenom zraku je sudbina naroda; svaki narod ima svoj zrak u onom velikom svjetlosnom izvoru koji vidimo kao Sunce. I zapamtite: nijedan čovjek koji je postojao, nije umro. Pretvorili su se u Svjetlost i kao takvi postoje i dalje. Tajna je u tome da se te svjetlosne čestice povrate u prvobitno stanje.

To je uskrsnuće!
Tesla: Ja to radije nazivam: vraćanje u neku od prethodnih energija. Krist i još neki znali su tu tajnu. Ja sam tragao za time kako da se očuva ljudska energija. Ona je jedan od vidova svjetlosti, katkad ravna vrhunskom nebeskom svjetlu. Nisam tragao za time radi sebe, već radi dobra svih. Vjerujem da će moja otkrića učiniti ljudima život lakšim i podnošljivijim, i usmjeriti ih na duhovnost i moralnost.

Smatrate li da se vrijeme može ukinuti?
Tesla: Ne sasvim, jer prva osobina energije je da se preobražava. Ona je u vječitim preobražajima, kao oblaci taoista. Ali moguće je uticati u tome da čovjek očuva svijest i poslije zemaljskog života. U svakom kutku svemira postoje energije života; jedna od njih je i besmrtnost čije porijeklo je izvan čovjeka i čeka ga. Svemir je duhovan; mi smo tek napola takvi. Svemir je moralniji od nas; zato moramo spoznati njegovu prirodu i svoj život uskladiti sa njime. Ja nisam naučnik; Nauka je možda najpogodniji način da nađem odgovor na pitanje koje me oduvijek progoni, i koje je moje dane i noći pretvorilo u vatru.

Koje je to pitanje?
Tesla: Kako su vam oči zasjale!... Ono što sam htio saznati je: što se događa sa zvijezdom koja pada i suncem koje se ugasi? Zvijezda padne kao prašina ili sjeme po ovom ili po drugim svjetovima, a sunce se raspe u naše misli, u živote mnogih stvorenja, u ono što će se roditi kao nova svjetlost, ili ga svemirski vjetar rasprši po beskraju. Shvaćam da je to neophodno i da je uračunato u ustrojstvo svemira. Stvar je, međutim, u tome da se jedna od tih zvijezda i jedno od tih sunaca, makar i ono najmanje, sačuvaju.

Ali, gospodine Tesla, vi shvaćate da je to neophodno i da je uračunato u ustrojstvo svijeta!
Tesla: Kada čovjeku postane jasno da je njegov najviši cilj da trči za zvijezdom padalicom i pokuša da je uhvati, razumjet će da mu je život dan upravo zbog toga i bit će spašen. Zvijezdu će na kraju uhvatiti!

I što će se onda dogoditi?
Tesla: Tvorac će se nasmijati i reći: “Padala je samo da bi ti potrčao za njome i uhvatio je”.

Zar sve to nije u suprotnosti sa kozmičkom boli, koji tako često spominjete u svojim spisima? I što je to kozmička bol?
Tesla: Nisu suprotnosti, jer smo na Zemlji... To je bolest o čijem postojanju ogromna većina ljudi nije svjesna. Otuda mnoge druge bolesti, patnja, zlo, bijeda, ratovi i sve ono zbog čega je ljudski život apsurdna i strašna pojava. Ta bolest se ne može sasvim izliječiti, ali svijest o njoj će učiniti da bude manje teška i opasna. Kad god je neko od meni bliskih i dragih ljudi bio povrijeđen, ja sam osjećao fizičku bol. To je zato što su naša tijela od slične građe, a duše vezane neraskidivim nitima. Neshvatljiva tuga koja nas ponekad obuzme, znači da je negdje, na drugom kraju ove planete, umrlo dijete ili plemenit čovjek. Cijeli svemir je u izvjesnim periodima bolestan, od same sebe i od nas. Iščeznuće neke zvijezde i pojava komete utiču na nas više nego što mi to slutimo. Veze među stvorenjima na Zemlji su još jače; zbog naših osjećanja i misli cvijet će divniji zamirisati ili utihnuti. Te istine iznova moramo učiti da bismo se izliječili. Lijek je u našem srcu i, isto tako, u srcu životinje koju nazivamo svemirom.
Znanje (je sedmo prilagođavanje) kako da se psihičke i vitalne energije pretvore u ono što želimo, i postignemo vlast nad svim osjećajima.

www.4dportal.com

U suradnji s Fakultetom elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB), Institut Ruđer Bošković (IRB) od 27. do 29. studenog 2017. godine u Dubrovniku organizira 25. konferenciju europskog konzorcija za fuziju EUROfusion. Tema najvažnijeg europskog znanstvenog skupa o fuziji, koju se percipira i kao energiju budućnosti, bit će njezino numeričko modeliranje, a u Dubrovniku će se po prvi put predstaviti i novi koncept fuzijske elektrane. U Dubrovniku će se okupiti 80-ak vodećih stručnjaka za istraživanje fuzije koji će se tijekom trajanja konferencije baviti procesima numeričkog modeliranja kao ključnog preduvjeta razumijevanja procesa u budućoj fuzijskoj elektrani. Upravo je predstavljanje novog koncepta buduće fuzijske elektrane ključan dio programa, a doprinos hrvatskih stručnjaka pod vodstvom prof. Dragana Poljaka matematičkom modeliranju plazme posebno je značajan u fuzijskom programu EU. „Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) iz Splita u posljednjih nekoliko godina u više je navrata ugostio po 80 znanstvenika iz cijele Europske unije u sklopu tzv. Code Campa, gdje se okupljaju teorijski fizičari koji se bave razradom modela fuzijske elektrane. To potvrđuje važnu ulogu koju naši znanstvenici imaju u području matematičkog modeliranja plazme, što je iznimno važno i za razvoj ITER-a i buduće fuzijske elektrane DEMO. Veliko mi je zadovoljstvo što će upravo kolega Dragan Poljak iz FESB-a na ovoj konferenciji predstaviti modele kretanja plazme u fuzijskom reaktoru u ime fuzijskog programa čitave EU. To je priznanje FESB-u i hrvatskom fuzijskom programu“, izjavio je supredsjedatelj konferencije dr. sc. Tonči Tadić s Instituta Ruđer Bošković. EU ima ključnu ulogu u konstrukciji prvog Međunarodnog termonuklearnog eksperimentalnog reaktora (ITER), u kojem sudjeluju EU, SAD, Kina, Rusija, Indija, Japan i Južna Koreja. Riječ je o najvećem znanstvenom eksperimentu današnjice, vrijednom 13 milijardi eura, od čega EU financira polovicu troškova. Cilj ITER-a je pokazati izvedivost uređaja za fuzijsku energiju na industrijskoj razini, odnosno postići tzv. samogoruću plazmu koja grije samu sebe energijom fuzijskih reakcija, slično procesima na Suncu. U energetskoj strategiji Europske unije do 2030. godine fuzija zauzima iznimno važno mjesto te je cilj da upravo EU postane svjetsko središte fuzijske energije i pripadajućih tehnologija.
www.energetika-net.com


Europski konzorcij za ostvarenje fuzijske energije
Konzorcij EUROfusion upravljat će europskim istraživačkim aktivnostima u području fuzije u ime Euratoma, a cilj mu je osigurati značajan napredak na putu ka realizaciji energije fuzije. Konzorcij okuplja 27 europskih zemalja kojima će na raspolaganju biti čak 850 milijuna eura za razdoblje od 2014. do 2018. godine, od čega skoro polovica iznosa dolazi iz HORIZON 2020 programa. ''Formiranje konzorcija EUROfusion označava veliki korak naprijed u europskom pothvatu da razvije fuziju kao efikasniji, čišći i za okoliš prihvatljiviji izvor energije koji će doprinijeti u zadovoljavanju rastuće globalne potražnje za energijom. Konzorcij EUROfusion omogućuje europskim nacionalnim jedinicama da udruže svoje resurse još učinkovitije. Osnivanje konzorcija bilo je nužno kako bi se zadovoljili izazovi sve složenijih i velikih projekata, kao što su ITER i DEMO.'' – objašnjava dr. sc. Tonči Tadić s Instituta Ruđer Bošković, koordinator Hrvatske fuzijske istraživačke jedinice i član Znanstvenog-tehničkog odbora (STC) EURATOM-a, savjetničkog vijeća Europske komisije za pitanja nuklearne politike. Sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava između konzorcija EUROfusion i Europske komisije potpisali su Robert-Jan Smits, generalni direktor Opće uprave za istraživanje i inovacije Europske komisije te prof. Sibylle Günter, predsjednica generalne skupštine konzorcija EUROfusion, na svečanom sastanku prošlog mjeseca u Bruxellesu. Sastanak je okupio predstavnike istraživačkih jedinica 27 EU zemalja, članove Europskog parlamenta te visoke predstavnike Europske komisije. "Ovo je povijesni događaj jer je konzorcij EUROfusion trenutno najveća europska istraživačka organizacija " - rekao je voditelj programa EUROfusion prof. Tony Donne. "Po prvi put smo uspjeli okupiti čak 27 zemalja kako bi radili na ostvarivanju zajedničkog znanstvenog cilja – dobivanju električne energije iz fuzije do 2050. godine" – zaključio je Donne. Na kraju 2012. godine sve europske fuzijske istraživačke jedinice dogovorile su 'Fusion Roadmap', detaljnu i ambicioznu, ali realističnu strategiju dobivanja električne energije iz fuzijske elektrane do 2050. godine. 'Fusion Roadmap' trebao bi osigurati Europskoj uniji ključnu poziciju u svijetu u istraživanju i korištenju nuklearne fuzije. Konzorcij EUROfusion, čiji je suosnivač i zagrebački Institut Ruđer Bošković, osnovan je u cilju provedbe 'Fusion Roadmapa', odnosno radi svladavanja niza ključnih znanstvenih i tehnoloških izazova na putu do fuzijske energije. Glavni fokus u prvom razdoblju bit će znanstvena i tehnička podrška realizaciji projekta međunarodnog termonuklearnog eksperimentalnog reaktora ITER, koji je trenutno u izgradnji u Francuskoj. ''U Hrvatskoj će ključnu ulogu u procesu kapitalizacije znanja i usluga imati Hrvatska istraživačka jedinica (Croatian Research Unit - CRU) i to okupljanjem kritične mase znanstvenika za rad na istraživanjima te kroz suradnju s Hrvatskom udrugom poslodavaca na okupljanju malih i srednjih tvrtki u zajedničke projekte kako bi bili konkurentni aplicirati na natječaje izgradnje ITER-a. '' – istaknuo je u priopćenju IRB-a dr. Tadić. Sredstva koja je Europska unija osigurala za gradnju ITER-a, odnosno oko 6.5 milijardi eura, mogu biti potrošena isključivo na poslove dodijeljene tvrtkama iz EU kroz natječaje koje raspisuje Agencija fuzija za energiju (Fusion for Energy - F4E). Ostvarivanje i 1 ‰ posla na ITER-u hrvatske tvrtke mogu ostvariti značajnu financijsku dobit, dok referenca koja proizlazi iz pozicioniranja na listu dobavljača stvara prepoznatljivost hrvatskih tvrtki na konkurentnom europskom i svjetskom tržištu, uz priliku da pokažu svoj rad na svjetskoj pozornici. Pored ITER-a, konzorcij EUROFusion bavit će se i temeljnim pitanjima koja se odnose na razvoj nove generacije fuzijskog demonstracijskog reaktora – DEMO, koji će biti spojen na mrežu i osigurati prototip za implementaciju fuzijskih reaktora diljem svijeta. Na taj način fuzija će moći udovoljiti rastućoj globalnoj potrebi za energijom nakon 2050. godine uz obnovljive izvore energije, poput vjetra i solarne energije. U tom nastojanju, konzorcij EUROfusion će nastaviti blisku suradnju s industrijom i malim i srednjim europskim tvrtkama te europskom agencijom Fuzija za energiju (Fusion for Energy - F4E) koja upravlja poslovima na izgradnji ITER-a.
www.bug.hr


Fuzijska energija do 2050.: Hrvatska dio konzorcija EUROfusion
Europska komisija i Europske fuzijske istraživačke jedinice u sklopu Okvirnog programa za istraživanje i inovacije – HORIZON 2020 pokrenuli su zajednički konzorcij za razvoj energije fuzije – EUROfusion. Ovaj konzorcij upravljat će europskim istraživačkim aktivnostima u području fuzije u ime Euratoma, a cilj mu je osigurati značajan napredak na putu ka realizaciji energije fuzije. Konzorcij okuplja 27 europskih zemalja kojima će na raspolaganju biti čak 850 milijuna eura za razdoblje od 2014. do 2018. godine, od čega skoro polovica iznosa dolazi iz HORIZON 2020 programa. Zahvaljujući Institutu Ruđer Bošković (IRB) te znanstvenicima okupljenima u sklopu Hrvatske fuzijske istraživačke jedinice (CRU) i Hrvatska je jedna od zemalja članica ove trenutno najveće europske istraživačke organizacije. ''Formiranje konzorcija EUROfusion označava veliki korak naprijed u europskom pothvatu da razvije fuziju kao efikasniji, čišći i za okoliš prihvatljiviji izvor energije koji će doprinijeti u zadovoljavanju rastuće globalne potražnje za energijom. Konzorcij EUROfusion omogućuje europskim nacionalnim jedinicama da udruže svoje resurse još učinkovitije. Osnivanje konzorcija bilo je nužno kako bi se zadovoljili izazovi sve složenijih i velikih projekata, kao što su ITER i DEMO.'' – objašnjava dr. sc. Tonči Tadić s Instituta Ruđer Bošković, koordinator Hrvatske fuzijske istraživačke jedinice i član Znanstvenog-tehničkog odbora (STC) EURATOM-a, savjetničkog vijeća Europske komisije za pitanja nuklearne politike.

Najveća europska istraživačka organizacija
Sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava između konzorcija EUROfusion i Europske komisije potpisali su Robert-Jan Smits, generalni direktor Opće uprave za istraživanje i inovacije Europske komisije te prof. Sibylle Günter, predsjednica generalne skupštine konzorcija EUROfusion, na svečanom sastanku prošlog mjeseca u Bruxellesu. Sastanak je okupio predstavnike istraživačkih jedinica 27 EU zemalja, članove Europskog parlamenta te visoke predstavnike Europske komisije. "Ovo je povijesni događaj jer je konzorcij EUROfusion trenutno najveća europska istraživačka organizacija " - rekao je voditelj programa EUROfusion prof. Tony Donne. "Prvi put smo uspjeli okupiti čak 27 zemalja kako bi radili na ostvarivanju zajedničkog znanstvenog cilja – dobivanju električne energije iz fuzije do 2050. godine" – zaključio je Donne. Na kraju 2012. godine sve europske fuzijske istraživačke jedinice dogovorile su 'Fusion Roadmap', detaljnu i ambicioznu, ali realističnu strategiju dobivanja električne energije iz fuzijske elektrane do 2050. godine. 'Fusion Roadmap' trebao bi osigurati Europskoj uniji ključnu poziciju u svijetu u istraživanju i korištenju nuklearne fuzije.

Suradnja znanosti i industrije
Konzorcij EUROfusion, čiji je suosnivač Institut Ruđer Bošković, osnovan je u cilju provedbe 'Fusion Roadmapa', odnosno radi svladavanja niza ključnih znanstvenih i tehnoloških izazova na putu do fuzijske energije. Glavni fokus u prvom razdoblju bit će znanstvena i tehnička podrška realizaciji projekta međunarodnog termonuklearnog eksperimentalnog reaktora ITER, koji je trenutno u izgradnji u Francuskoj. ''U Hrvatskoj će ključnu ulogu u procesu kapitalizacije znanja i usluga imati Hrvatska istraživačka jedinica (Croatian Research Unit - CRU) i to okupljanjem kritične mase znanstvenika za rad na istraživanjima te kroz suradnju s Hrvatskom udrugom poslodavaca na okupljanju malih i srednjih tvrtki u zajedničke projekte kako bi bili konkurentni aplicirati na natječaje izgradnje ITER-a. '' – istaknuo je dr. Tadić. Sredstva koja je Europska unija osigurala za gradnju ITER-a, odnosno oko 6.5 milijardi eura, mogu biti potrošena isključivo na poslove dodijeljene tvrtkama iz EU kroz natječaje koje raspisuje Agencija fuzija za energiju (Fusion for Energy - F4E). Ostvarivanje i 1 ‰ posla na ITER-u hrvatske tvrtke mogu ostvariti značajnu financijsku dobit, dok referenca koja proizlazi iz pozicioniranja na listu dobavljača stvara prepoznatljivost hrvatskih tvrtki na konkurentnom europskom i svjetskom tržištu, uz priliku da pokažu svoj rad na svjetskoj pozornici. Pored ITER-a, konzorcij EUROFusion bavit će se i temeljnim pitanjima koja se odnose na razvoj nove generacije fuzijskog demonstracijskog reaktora – DEMO, koji će biti spojen na mrežu i osigurati prototip za implementaciju fuzijskih reaktora diljem svijeta. Na taj način fuzija će moći udovoljiti rastućoj globalnoj potrebi za energijom nakon 2050. godine uz obnovljive izvore energije, poput vjetra i solarne energije. U tom nastojanju, konzorcij EUROfusion će nastaviti blisku suradnju s industrijom i malim i srednjim europskim tvrtkama te europskom agencijom Fuzija za energiju (Fusion for Energy - F4E) koja upravlja poslovima na izgradnji ITER-a.

O Hrvatskoj fuzijskoj istraživačkoj jedinici
Hrvatsku fuzijsku istraživačku jedinicu (Croatian Fusion Research Unit - CRU) osnovali su Institut Ruđer Bošković (IRB), Institut za fiziku (IFS), Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu, Prirodoslovno matematički fakultet (PMF), Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) Sveučilišta u Splitu, te Sveučilište u Rijeci. Sjedište CRU je na IRB-a, a njegov koordinator je Tonči Tadić, dok su koordinatori fuzijskih istraživanja na ostalim znanstveno-istraživačkim ustanovama CRU Mladen Prester, Nikola Čavlina, Damir Veža, Dragan Poljak i Mladen Petravić. CRU koordinira sudjelovanje RH u fuzijskom programu EU-a kao National Fusion Entry Point, pružajući javnosti informacije u vezi sudjelovanja u fuzijskom programu, priopćili su iz Instituta Ruđer Bošković. (iPress)
ipress.rtl.hr

Elon Musk već ga je prozvao "posljednjim čavlom u lijesu automobila pogonjenih motorom s unutarnjim izgaranjem". Osim ludim performansama, nova Tesla Roadster ističe se futurističnim dizajnom, a cijena joj je poprilično narasla u odnosu na prethodnika budući da će početna cijena biti 200 tisuća dolara... Tesla je objavila slike i specifikacije druge generacije modela Roadster, najsportskijeg modela kojeg su ikad proizveli! A brojke su stvarni impresivne! Naime, Elon Musk tvrdi da brzinu od 60 milja (96 km/h) hvata za tek 1,9 sekundi, a do 160 km/h stiže za samo 4,2 sekunde! Objavljene su i brojke na 402 metra koje nova Tesla Roadster navodno prelazi za samo 8,9 sekundi. Zasad nije poznata ukupna snaga električnih motora, ali zna se da se prenosi putem pogona na sve kotače. Uz svjetlosna ubrzanja, u Tesli tvrde da je Roadster sposoban postići maksimalnu brzinu od 402 km/h! Uz sve ovo, vizionar Elon Musk okupljenim je novinarima izjavio kako je doseg s jednim punjenjem iznosi čak 1000 kilometara. Ipak, ove podatke ne treba uzeti zdravo za gotovo, jer to ne bi bilo prvi put da je Elon Musk izjavio nešto što se ipak nije ostvarilo (poput prodajnih odnosno proizvodnih brojki Modela 3)."Nadam se da će Nova Tesla Roadster s ovim performansama predstavljati posljednji čavao u lijesu automobila pogonjenih motorom s unutarnjim izgaranjem", hrabro je izjavio izvršni direktor Tesla Motorsa. Osim ludim performansama, nova Tesla Roadster ističe se futurističnim dizajnom, a cijena joj je poprilično narasla u odnosu na prethodnika. Tako će budući kupci morati keširati barem 200 tisuća dolara koliko je početna cijena, a trenutno je potrebno uplatiti 50 tisuća dolara rezervacijske cijene. Za najveće fanove bit će dostupna i posebna verzija nazvana Roadster Founders Series koja kreće od 250 tisuća dolara...
www.jutarnji.hr

Musk predstavio novi Tesla Roadster
Superbrzi automobil će od 0 do 100 kilometara na sat stići za 1,99 sekundi. Tesla Inc je u četvrtak pripremila spektakl predstavivši novi kamion na električni pogon i sportski automobil Roadster za koji je izvršni direktor tvrtke Elon Musk rekao da će biti najbrži serijski proizvedeni automobil u povijesti. Ovo je iznenađenje raspametilo publiku prisutnu na prezentaciji, ali je izazvalo i negodovanje nekih analitičara koji su nezadovoljni raznovrsnošću novih projekata koje ta tvrtka pokreće dok istodobno ne uspijeva u dovoljnim količinama proizvoditi svoj Model 3, automobil za široku proizvodnju po pristupačnoj cijeni koji se smatra ključnim za financijski održivo poslovanje tvrtke. Pri kraju prezentacije novog kamiona Tesle Semija koji bi trebao uvesti revoluciju u špedicijski promet, iz njegove je prikolice iznenada izašao crveni Roadster. Riječ je o sportskom automobilu s uklonjivim staklenim krovom koji je nova verzija prvog vozila koji je Tesla proizveo. Ima četiri sjedala, a na jednom punjenju baterije moći će prijeći oko 1000 kilometara, što je novi rekord za električna vozila, istaknuo je Musk. Od 0 do 100 kilometara na sat stići će za 1,99 sekundi, a maksimalna brzina će mu biti preko 400 kilometara na sat, čime će postati i najbrži električni automobil u serijskoj proizvodnji. "Moći ćete putovati od Los Angelesa do San Francisca i nazad, brzinom autoceste, bez punjenja. Poanta toga je zadati žestok udarac vozilima na fosilna goriva", rekao je Musk, dodavši kako će nakon toga vožnja automobila na unutarnje izgaranje podsjećati na upravljanje parnim strojem. Prvih tisuću automobila koštat će 250 tisuća, a kasniji modeli će se moći kupiti za 200 tisuća dolara, prenosi SEEbiz.
www.energetika-net.com

Elon Musk iznanadio i predstavio novi roadster koji zapanjuje brzinom
Od 0 do 100 kilometara na sat stići će za 1,99 sekundi, a maksimalna brzina će mu biti preko 400 kilometara na sat, čime će postati i najbrži električni automobil u serijskoj proizvodnji. Tesla Inc jučer je pripremila spektakl predstavivši novi kamion na električni pogon, te sportski automobil Roadster vrijedan 200 tisuća dolara za koji je izvršni direktor tvrtke Elon Musk rekao da će biti najbrži serijski proizvedeni automobil u povijesti. Ovo je iznenađenje oduševilo publiku, ali je izazvalo i negodovanje nekih analitičara koji su nezadovoljni raznovrsnošću novih projekata koje pokreću dok istodobno ne uspijevaju u dovoljnim količinama proizvoditi svoj Model 3. Pri kraju prezentacije Tesle Semija, iz njegove je prikolice iznenada izašao crveni Roadster. Taj sportski automobil s uklonjivim staklenim krovom nova je verzija prvog vozila koji je Tesla proizveo. Ima četiri sjedala, a na jednom punjenju baterije moći će prijeći oko 1000 kilometara, što je novi rekord za električna vozila, istaknuo je Musk. Od 0 do 100 kilometara na sat stići će za 1,99 sekundi, a maksimalna brzina će mu biti preko 400 kilometara na sat, čime će postati i najbrži električni automobil u serijskoj proizvodnji. »Moći ćete putovati od Los Angelesa do San Francisca i nazad, brzinom autoceste, bez punjenja. Poanta toga je zadati žestok udarac vozilima na fosilna goriva«, rekao je Musk, dodavši kako će nakon toga vožnja automobila na unutarnje izgaranje podsjećati na upravljanje parnim strojem. Prvih tisuću automobila koštat će 250 tisuća dolara, a kasniji modeli će se moći kupiti za 200 tisuća dolara. Musk nije otkrio cijenu za Semi, niti kako i gdje će se ta dva nova modela proizvoditi, no najavio je da će se kamion početi proizvoditi 2019., a da će Roadster na cestama biti godinu kasnije.
www.vecernji.hr

Novi ISO standard za ugljični otisak postojećih zgrada. ISO 16745 unosi promjene u izvještavanje o ugljičnom otisku. U svjetlu izmjena Direktive 2010/31/EU o energetskim svojstvima zgrada izašao je novi standard ISO 16745 kojim je definirana metodologija, izračun i izvještavanje o ugljičnom otisku postojećih zgrada. Industrija pozdravlja novi međunarodni standard, koji do sada nije postojao za postojeće zgrade, jer će omogućiti standardizaciju mjerenja, a mogao bi biti i vodič za postavljanje nacionalnih standarda kada je riječ o ugljičnom otisku postojećih zgrada. Jedan od načina poboljšanja energetske učinkovitosti svakako je iskorištavanje ogromnog potencijala za povećanje učinkovitosti u sektoru stambenih zgrada, najvećeg pojedinačnog potrošača energije u Europi čija potrošnja čini 40% ukupne energije. Otprilike 75% zgrada energetski je neučinkovito, a godišnje se u Europskoj uniji obnavlja samo od 0,4 do 1,2% ukupnog fonda zgrada ovisno o državi članici. To je komentirao i europarlamentarac Davor Škrlec. "Nakon što je u travnju objavljen prvi međunarodni standard za održivu nabavu ISO 20400 koji ima za cilj pomoći organizacijama u prelasku na održivo i zeleno poslovanje, sada imamo prvu globalnu normu ISO 16745 koja pruža skup metoda za izračun, izvještavanje, komunikaciju i provjeru ugljičnog otiska za emisije koje proizlaze iz potrošnje energije postojećih zgrada. U vremenu globalnog zatopljenja koje ima razorne učinke za cijeli planet, od izuzetne je važnosti imati alat kojim je moguće mjeriti ugljični otisak zgrada. Građevinska industrija odgovorna je za trećinu emisija CO2, stoga moramo odigrati ključnu ulogu u očuvanju globalne temperature na održivim razinama. Energetska učinkovitost zgrada ima velik utjecaj na mogućnost stanovanja po prihvatljivim cijenama. Uštedama u potrošnji energije i poboljšanjem učinkovitosti fonda zgrada mnogim bi se kućanstvima omogućio izlazak iz energetskog siromaštva. Potrebno je implementirati sve dostupne alate za poboljšanje učinkovitosti naših zgrada, bilo da je riječ o pametnim brojilima, niskoenergetskim prozorima, izolaciji, termostatima, softverskim rješenjima i slično. To će donijeti brojne prednosti našim građanima u smislu nižih računa za energiju, zdravijih prostora za boravak i općenito bolje klime za budućnost.“ - rekao je Škrlec.
www.energetika-net.com


Promjena navika: Znate li koliki je vaš ugljični otisak?
Ugljični otisak je pojam koji označava količinu stakleničkih plinova koju proizvodimo, izravno ili neizravno. Bili toga svjesni ili ne, svaki dan svojim izborima utjećema na ugljični otisak sebe i svijeta u globalu. Doslovno svaka odluka o načinu kako ćemo se kretati, ići na posao, na odmor, u nabavku, koji ćemo artikl odabrati u dućanu, paljenje i gašenje svjetala i elektroničke opreme u našem domu, kakvu ćemo hranu svakodnevno konzumirati i još mnoštvo drugih odluka - kolektivno sve utječe na budućnost našeg planeta. Tako gledano osoba osoba koja je vegetarijanac, te koja svaki dan na posao ide javnim prijevozom ili se vozi biciklom ima manji negativni utjecaj na okolinu od osovbe koja svaki dan konzumira crveno meso, koristi automobil te na taj način svjesno ili nesvjesno u okolinu osloboditi veću količinu ugljičnog dioksida. Sama definicija pojma kaže kako je pojam ugljični otisak (eng. carbon footprint), mjera za ukupnu količinu stakleničkih plinova čiju emisiju neka osoba, kompanija, događaj ili proizvod uzrokuju, izravno ili neizravno. Kao što smo rekli, logika je da osoba koja na posao ide pješke ne oslobodi dodatnu količinu CO2 koju bi oslobodila u slučaju da koristi osobni automobil. Također, da bi jedan odrezak došao na Vaš tanjur potrebno je utrošiti mnogo više energije nego što je to potrebno za tanjur nekog variva bez mesa. Razmislite o tome. Naši izbori mogu utjecati na sliku okoliša i planeta na kojem živima, a samim time na stanje u kojem ćemo ostaviti svijet za buduće generacije. Hoće li to biti svijet nepredvidljive, često kataklizmične klime ili svijet koji, vođen održivim razvojem i životom u skladu s prirodom - u velikoj mjeri ovisi o nama.
www.24sata.hr

Koliki je vaš ugljični otisak?
Da li bi informacija o količini ugljičnog dioksida (CO2) emitiranog u atmosferu pri proizvodnji i distribuciji nekog proizvoda uticala na vašu odluku o kupovini ?Pojam ugljični otisak, ili još poznatiji po svom engleskom nazivu carbon footprint, mjera je za ukupnu količinu stakleničkih plinova čiju emisiju neka osoba, kompanija, događaj ili proizvod uzrokuju, izravno ili neizravno. Kako bi pojam ugljičnog otiska ostao vjeran svome naslovu, potencijal svih ostalih stakleničkih plinova koji se koriste prilikom izračuna svode se na potencijal ugljičnog dioksida te se zbrajaju sa potencijalom referentnog stakleničkog plina - ugljičnog dioksida. Na primjer, ista količina metana, koji je vrlo potentan staklenički plin, u razdoblju od 20 godina „zarobit“ će čak 72 puta više topline nego što će u istom razdoblju „zarobiti“ ista količina ugljičnog dioksida. Svaki od nas, čak i dok čita ovaj članak, doprinosi svome ugljičnom otisku. Svaka naša odluka o načinu kako ćemo otići na posao, koji ćemo artikl odabrati u dućanu, hoćemo li ugasiti svjetlo nakon izlaska iz prostorije, da li ćemo ugasiti računalo kada ga ne koristimo, kakvu ćemo hranu svakodnevno konzumirati i još mnoštvo drugih odluka utječe na naš ugljični otisak. Na primjer, osoba koja svaki dan ide na posao autom i na poslu jede meso imati će veći ugljični otisak, odnosno, svjesno ili nesvjesno u okolinu će oslobodi veću količinu ugljičnog dioksida, nego što će to učiniti osoba vegetarijanac koja svaki dan na posao ide javnim prijevozom ili se vozi biciklom Logika je da osoba koja na posao ide pješke ne oslobodi dodatnu količinu CO2 koju bi oslobodila u slučaju da koristi osobni automobil. Također, da bi jedan odrezak došao na Vaš tanjur potrebno je utrošiti mnogo više energije nego što je to potrebno za tanjur nekog variva bez mesa. Izračun ugljičnog otiska za neku stvar, osobu, tvrtku i sl. može biti vrlo jednostavan ali i vrlo složen, sve ovisi o tome koliko točni želimo biti te s kolikom količinom podatka raspolažemo. Danas na internetu možete pronaći mnoštvo različitih kalkulatora koji će za Vas, odnosno Vaše domaćinstvo izračunati koliko CO2 plina stvarate godišnje, mjesečno, dnevno....naravno, rezultat ovisi o Vašim navikama i stilu života. Želite li smanjiti svoj ugljični otisak ovo je sjajan način da provjerite kojim navikama i ponašanjem najviše doprinosite globalnom zatopljenju te gdje imate mogućnosti za poboljšanja, odnosno, potencijalne uštede koje možda možete ostvariti uz minimalna odricanja.

Označavanje ugljičnog otiska
Prije otprilike pet godina, počeli su prvi pionirski koraci u pokušajima označavanja proizvoda sa oznakama ugljičnog otiska, ili popularnije znano kao carbon footprint labeling, tj. pokušaji da se na svaki proizvod stavi oznaka koliko je CO2 oslobođeno da bi se isti proizveo, dopremio te poslije svog životnog vijeka zbrinuo. Više zemalja upustilo se u ovaj eksperiment, s nažalost različitim metodama izračuna, idejama i načinima implementacije. Iako su ovi hvalevrijedni pokušaji probali sve osvještenijim kupcima dočarati kako oni svojim odlukama utječu na promjene klime, došlo je do sveopće zbrke te do potpunog fijaska pojedinih projekata. Izgleda da je tome doprinijela i ishitrenost pojedinih poslovnih subjekata, prvenstveno trgovačkih lanaca, koji su htjeli, svojom očito „zelenom politikom“ privući „zelenije“ i osvještenije kupce. Tako su krenuli sa megalomanskim najavama o označavanju svih artikala u ponudi, da bi na kraju završili sa uspješnim označavanjem svega par stotina. Najveći problem pojavio se što je svako koristio svoju metodu izračuna, što je postavilo pitanje čija je metoda točnija, odnosno preciznija i potpunija. Zatim, pojavo se problem kako sve to prezentirati kupcu na pravilan način kako se isti ne bi izgubio u hrpi oznaka i brojeva, a kako sve to ne bi izgubilo smisao. Kako bi se razriješila ova zavrzlama radi se na usvajanju metodologije koja bi bila primjenjiva na globalnoj razini, iako teško je za očekivati da će to riješiti sve probleme. Svijetli primjer jedna je britanska tvrtka koja se bavi proizvodnjom čipsa, i koja je na svoje proizvode uvela spomenuto označavanje. Također, nakon provedene analize koja je prethodila novim oznakama, tvrtka je našla način kako reducirati oslobođenu količinu CO2 po proizvodu na način da je pronašla način gdje uštedjeti na energiji, te je samim time uštedjela i na troškovima za istu. Prije se smatralo da određene jabuke lokalnih Britanskih proizvođača sigurno na svom putu do police oslobađaju manje CO2, zbog kraćeg puta koji moraju preći, analizom je utvrđeno da su jabuke, koje su morale preći daleko dulji put iz Afrike, a koje su uzgojene samo zahvaljujući radu lokalnog stanovništva, i bez pomoći strojeva, puno manje štetne za okoliš od Britanskih.

A gdje je tu Hrvatska?
Procedura za ovakvo označavanje proizvoda tek je "u pelenama" u mnogo naprednijim zemljama, nego što je to naša (npr. u Japanu). Javnost kods nas još uvijek nije dovoljno informirana što je to ugljični otisak, tako da o svemu ostalom trenutno nema smisla ni pisati. Dan kada ćemo svoje odluke o kupovini donositi na osnovu koliko je neki proizvod „zelen“ morat ćemo još izvjesno vrijeme pričekati.
www.zelenaenergija.org

Njemačka prva u svijetu uvodi putnički vlak na vodik
Njemačka će 2017. godine postati prva zemlja u svijetu čijim će prugama voziti "zeleni" vlak, odnosno vlak kojem pogoni isključivo vodik i koji ne zagađuje okoliš ispuštanjem stakleničkim plinova. Takozvani "hidrovlak" trebao bi voziti na ruti Buxtehude-Bremervörde-Bremerhaven-Cuxhaven u Donjoj Saskoj, a linija bi trebala biti puštena u promet u prosincu 2017. godine, prenosi The Local. Vlak je proizvela francuska tvrtka Alstom i zove se Coradia iLint. Na njegovom razvoju radilo se dvije godine, a predstavljen je u utorak na berlinskom InnoTrans trgovinskom sajmu. Taj vlak kreće se pomoću vodika, koji je smješten u spremnik na krovu vlaka i koji puni ćelije za gorivo, koje proizvode električnu energiju. Ta tehnologija predstavlja novu alternativu u željezničkom prometu, koja ne šteti okolišu i koja bi mogla zamijeniti dizelske željeznice, koje se još uvelike koriste po Njemačkoj. Alstomov hidrovlak je prvi putnički vlak na vodik u svijetu, iako se ta tehnologija razvija već unazad 15 godina, ali uglavnom na teretnim vlakovima. Još 2006. godine Japan je prvi testirao hidrolokomotivu, a Kinezi su 2015. godine uveli i prvi hidrotramvaj. Punog spremnika, Alstomov hidrovlak može prijeći između 600 i 800 kilometara. Prednost mu je i što je izuzetno tih, čak i pri svojoj maksimalnoj brzini od 140 kilometara na sat. Jedina buka koju proizvodi je ona kotača na tračnicama i otpora zraka koju pri brzini stvara kompozicija. Još tri njemačke pokrajine žele taj vlak i na svojim prugama. Alstom nije otkrio cijenu tog vlaka, ali Die Welt prenosi da su skuplji od klasičnih dizel vlakova.
dnevnik.hr

Vlak pogonjen vodikom spreman za komercijalnu upotrebu
Vlak pogonjen vodikovim ćelijama uspješno je prošao svoju prvu probnu vožnju u Njemačkoj, te pokazao održivost tehnologije koja radi bez otpada. Nakon što se obavi još par planiranih testova, vlak bi trebao započeti s komercijalnim vožnjama krajem ove godine na relaciji Buxtehude-Bremervörde-Bremerhaven-Cuxhaven u Njemačkoj, piše Digital Trends. Postoji niz špekulacija o tome kako bi mogla izgledati budućnost međugradskog i gradskog prometa. Neki tvrde da će to obavljati automatizirani automobili, dok drugi priželjkuju malo neobičnije tehnologije kao što je Hyperloop. Ipak, ekološki prihvatljivije alternative tradicionalnim transportnim sustavima, kao što je vlak s nultom emisijom, mogli bi prevladati. Jedan od takvih vlakova, Coradia iLint, razvila francuska multinacionalna kompanija Alstom. Vlak i Lint ima unutarnju stanicu za gorivo koja koristi kombinaciju pohranjenog vodika i kisika koju povlači iz atmosfere kako bi proizveo električnu energiju. Takva energija ima snagu da pokreće vlak do 140 kilometara na sat, a višak energije sprema se u velike litij-ionske baterije za kasniju upotrebu. Vlak također može koristiti energiju za oporavak sustava kako bi se poboljšala učinkovitost električnih sustava.Zahvaljujući takvom sustavu vlak je u potpunosti održiv, a emitira samo vodu i paru, te ne zahtijeva elektrifikaciju za vrijeme vožnje. Osim toga, nema nikakvog izgaranja stoga vlak ne proizvodi buku. Sve to čini Coradia iLight nevjerojatno svestranom tranzitnom opcijom, koja je sposobna prometovati u gusto naseljenim područjima bez da zagađuje okoliš i proizvodi buku. Testiranja su provedena pri brzini od 80 kilometara na sat, što zahtjeva dodatna ispitivanja kako bi se dokazalo da je vlak siguran za vožnju i pri većim brzinama. Ovaj probni rad je značajan korak u zaštiti okoliša i tehničkim inovacijama, rekao je Didier Pfleger, potpredsjednik Alstoma za Njemačku i Austriju. Zahvaljujući Coradi iLight-u i njegovoj tehnologiji, Alstom je prvi željeznički proizvođač koji nudi alternativu nulte emisije za masovni prijevoz vlakovima, dodao je.
lider.media

Projekt NEXT-E: 222 višenamjenske stanice za standardno brzo punjenje i 30 stanica za ultra brzo punjenje
Projekt NEXT-E je dobio najveću potporu za e-mobilnost od Europske komisije kako bi se potaknulo proširenje infrastrukture za punjenje električnih vozila u Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Sloveniji, Hrvatskoj i Rumunjskoj. BMW je dio konzorcija. Europska komisija je 23. lipnja 2017. godine obavijestila da je projekt NEXT-E odabran za financiranje putem svog programa u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (Connecting Europe Facility - CEF), uz preporučeno sufinanciranje 18,84 milijuna eura, potpora za projekt električnog automobila CEF-a. Projekt NEXT-E ugradit će 222 višenamjenske stanice za standardno brzo punjenje (50 kW) i 30 stanica za ultra brzo punjenje (150-350 kW) duž središnje mreže i nekoliko središnjih koridora TEN-T mreže, stvarajući proširenu/razvijeniju infrastrukturu za punjenje električnih vozila (EV) u Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Sloveniji, Hrvatskoj i Rumunjskoj. Projekt je izabran među 152 ostalih uspješnih transportnih projekata, od prvotnih 349 transportnih projekata, koji su se prijavili za ukupno 7,5 milijardi eura sufinanciranja programa CEF. Projekt NEXT-E predstavlja dobar model jedinstvene suradnje 4 vodeće skupine u sektorima električne energije, nafte i plina koji se pridružuju snagama OEM-a (proizvođači automobila) kako bi stvorili interoperabilnu i nediskriminirajuću EV mrežu punjenja kao održivu alternativu postojećoj ICE mreži (vozila s motorom s unutarnjim izgaranjem). Konzorcij se sastoji od tvrtki E.ON grupe (Zapadoslovenská energetika u Slovačkoj, E.ON Češke Republike, E.ON Mađarske, E.ON Rumunjske), tvrtke MOL grupe (zastupljene sa podružnicama u svih 6 zemalja sudionica), Hrvatska elektroprivreda u Hrvatskoj, PETROL (u Sloveniji i Hrvatskoj), Nissan i BMW. Konzorcij NEXT-E podržat će nacionalne planove i strategiju e-pokretljivosti za ekspanziju EV u regiji, razvijanje rješenja za održivo napajanje, procjenu integracije obnovljivih izvora energije i uvođenje inovativnih poslovnih procesa i potrošačkih paketa, kako bi se smanjila ovisnost o uljima i pridonijela dekarbonizaciji u Europi. Konzorcij će usko surađivati s ministarstvima za transport, Europskom komisijom i kreatorima politike, kako bi se osiguralo da lekcije naučene u projektu budu iskorištene u učinkovitoj implementaciji Pan-Kohezijskog programa infrastrukture za punjenje EV. Projekt će iznijeti najbolju strategiju i najisplativije pristupe razvoju infrastrukture za punjenje EV i implementacije usluga, kako bi podržao povećanje korištenja EV u regiji, povezujući Zapadnu i Pan-Kohezijsku Europu i donoseći bešavno, udobno, dugoročno iskustvo vožnje temeljeno 100% na električnoj energiji. Detaljne mrežne planove i studije informacijske i komunikacijske tehnologije pratit će dvofazni pilot brzih punjača i implementacije ultra punjača, što će rezultirati konačnom implementacijom plana i provedbe Pan-Kohezijskih EV. Projektne aktivnosti započele su 2017. godine, čime su se pokrenule višegodišnje međunarodne aktivnosti koje se planiraju dovršiti do 31. prosinca 2020. Za BMW grupu e-mobilnost i održivost su jedna od najvažnijih i najuzbudljivijih tema. Vizija BMW-a je oblikovati budućnost mobilnosti. BMW grupa sa modelima BMWi i BMW iPerformance najuspješniji je proizvođač vozila s alternativnim pogonskim sustavima u svijetu. BMWi je marka BMW grupe usmjerena na povezane usluge mobilnosti, vizionarske koncepte vozila i novo razumijevanje premium klase snažno definirano održivošću. BMWi je zastupljen u 54 zemlje s BMW i3 električnim automobilom za urbana područja, BMW i8 hibridnim plug-in sportskim automobilom i hibridnim plug-in BMW iPerformance automobilima. Na svim gore spomenutim tržištima srednje i jugoistočne Europe BMWi i iPerformance igraju ključnu ulogu u uspjehu prodaje. Danas BMW grupa nudi najširi električni i PHEV (hibridna vozila punjiva na utičnici) portfelj vozila s modelima BMW i3 i i8 i širokim spektrom hibridnih plug-in vozila 225xe Active Tourer, 330e limuzina, X5 40E i luksuzni 740e sa kratkim i dugim međuosovinskim razmakom. Osim toga u 2017 je uveden novi BMW serije 5 PHEV 530e, kao i prvi MINI PHEV; Countryman Cooper S E ALL4. BMW grupa zaista se zalaže za električnu mobilnost i održivost pa će stoga predstaviti i daljnje novine: BMW i8 Spyder i posve-električni MINI i BMW X3 u nadolazećim godinama.
automania.hr


Europska komisija će odobriti najveći iznos bespovratnih sredstava projektu e-mobilnosti NEXT-E
Poticanje proširenja infrastrukture za punjenje električnih vozila u središnjoj i istočnoj Europi. Europska komisija je krajem lipnja objavila da će financirati projekt NEXT-E u okviru svog programa Instrument za povezivanje Europe (CEF), u preporučenom iznosu od 18.84 milijuna eura u vidu bespovratnih sredstava odobrenih za CEF projekt električnih vozila. Kao dio projekta NEXT-E, postavit će se 222 multi standardne brze punionice (50 kW) i 30 ultra brzih punionica (150-350 kW) uzduž koridora osnovne mreže i nekoliko osnovnih koridora Transeuropske prometne mreže (TEN-T), čime će se stvoriti ključna infrastruktura punionica električnih vozila u Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Sloveniji, Hrvatskoj i Rumunjskoj. Projekt je odabran između 152 druga uspješna transportna projekta od početnih 349 koji su aplicirali za ukupan iznos bespovratnih sredstava od 7.5 milijarde eura. Projekt NEXT-E predstavlja dobar model jedinstvene suradnje četiri vodeće grupe iz sektora električne energije, nafte i plina koji su ujedinili snage s proizvođačima opreme (proizvođačima automobila) kako bi stvorili interoperabilnu i nediskriminirajuću mrežu punionica električnih vozila kao održivu alternativu postojećoj ICI mreži (mreži vozila s unutarnjih izgaranjem). Konzorcij se sastoji od društava E.ON grupe (Zapadoslovenská energetika iz Slovačke, E.ON Češka Republika, E.ON Mađarska, E.ON Rumunjska), društava MOL grupe (koje predstavljaju podružnice u svih šest država), Hrvatske elektroprivrede u Hrvatskoj, PETROL-a (u Sloveniji i Hrvatskoj), Nissana i BMW-a. Konzorcij NEXT-E će poduprijeti nacionalne planove za e-mobilnost kao i strategiju širenja električnih vozila u regiji, razvijajući održiva rješenja za punjenje vozila, procjenjujući integraciju obnovljive energije i uvodeći inovativne poslovne procese i potrošačke pakete u cilju smanjenja ovisnosti o nafti i doprinoseći smanjenju emisija CO2 u Europi. Uspostavit će se uska suradnja s ministarstvima transporta, Europskom komisijom i kreatorima politike kako bi se osigurala primjena naučenog na učinkovito pan-kohezijsko uvođenje infrastrukture za punjenje električnih vozila. Projekt će predstaviti nacrt najbolje strategije i najučinkovitijih pristupa infrastrukturi za punjenje električnih vozila i korištenju usluga, podržati shvaćanje o korištenju električnih vozila u regiji, spajajući zapadnu i pan-kohezijsku Europu te predstavljajući besprijekorno, ugodno iskustvo vožnje na dugim relacijama u potpunosti temeljeno na električnoj energiji. Nakon detaljnih mrežnih planova i ICT studija slijedit će pilot projekt postavljanja brzih i ultra brzih punionica u dvije faze, što će rezultirati pan-kohezijskim planom i vodičem za široku upotrebu električnih vozila. Aktivnosti na projektu su započele 2017. godine višegodišnjim djelovanjima na međunarodnom planu koji se planiraju završiti do 31. prosinca 2020. godine. Izvršna agencija za inovativnost i mreže Europske komisije (INEA) je 23. lipnja 2017. godine odabrala NEXT-E za projekt koji će se financirati temeljem javnog poziva za dostavu prijedloga projekata od 13. listopada 2016. U službenoj ocjeni navodi se sljedeće: ‘Značenje predloženog projekta u njegovom smanjenom obliku je vrlo velika, njime se promovira smanjenje emisija CO2, održiva mobilnost i intermodalna povezivost. Projekt je razrađen te se očekuje ostvarivanje pozitivnog učinka i rezultata kao čvrstog temelja za donošenje odluke i strategije o budućem razvoju cjelovite mrežne infrastrukture za punjenje električnih vozila u istočnoj Europi.’ Sredstva su odobrena u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), financijskog mehanizma EU-a kojim se podupiru infrastrukturne mreže. Komisija predlaže ulaganje 2.7 milijardi eura u 152 ključna transportna projekta kojima se podupire konkurentna, čista i povezana mobilnost u Europi.
www.nacional.hr

PROSVJED U SINJU PROTIV GRADNJE TERMOELEKTRANE NA PERUĆI 'Svi ovdje smo spremni dati krv protiv termoelektrane, a blokirat ćemo i prometnicu'
Sudionici prosvjeda protiv izgradnje plinske termoelektrane na Perući poručili su u subotu iz Sinja da stanovništvo Cetinske krajine ni pod koju cijenu neće dopustiti gradnju tog objekta na jezeru Peruća, upozorivši Vladu da će svojim tijelima blokirati prometnicu dok ne odustane od tog projekta. "Svi ovdje smo spremni dati krv protiv plinske termoelektrane na Perući", rekao je organizator prosvjeda Mislav Cvitković, upozorivši da bi se izgradnjom termoelektrane na Perući izlučivale ogromne količine otrovnog plina, a svakodnevno bi se stvaralo 280.000 litara otpadnih voda, što bi uništavalo život u Cetinskoj krajini. "Ova termoelektrana bila bi tvornica smrti u Cetinskoj krajini", poručio je Cvitković, tvrdeći da oni koji žele graditi termoelektranu na Perući gledaju isključivo na novac. "U njihovim žilama teče zelena tinta opranog novca i krv pohlepe"., rekao je. Cvetković je ustvrdio da je Peruća najveći resurs prirodne vode u Hrvatskoj pa bi je trebalo zaštititi kao nacionalno strateški nedodirljiv resurs. Izgradnja termoelektrane na Perući po njegovim riječima nema nikakvo ekonomsko opravdanje. U zadnje dvije godine, dodao je u osam zemalja EU zatvoreno je 18 takvih elektrana dok je za još 18 elektrana najavljeno zatvaranje. Upozorio je također da je izgradnja plinske termoelektrane predviđena na mjestu na kojem su u Domovinskom ratu poginula dva branitelja. „Opet bi nam htjeli uzeti Peruću ali mi smo, ako treba, opet spremni krvlju obraniti Peruću i Cetinu kao što su je branitelji branili u ratu, ako treba svi ovdje idemo proliti krv, ali Peruću i Cetinu ne damo,“ poručio Cvitković. Stanko Uršić, umirovljeni profesor zagrebačkog Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta kritizirao je zagovornike izgradnje termoelektrane na Perući, utvrdivši da se takva agresija na tako vrijedan resurs u ekološkoj znanosti zove se zločin. "Stajemo u branu nemjerljivo vrijednog ne samo cetinskog nego i nacionalnog resursa bez premca u Republici Hrvatskoj, a uzmicanje od toga je veleizdaja", poručio je Uršić. Po njegovim riječima u ekološkoj znanosti je nezamislivo da se na takvom resursu gradi termoelektrana. Miro Bulj iz Mosta također je rekao kako neće dopustiti da okupiraju Peruću. "Za našu vodu i Cetinu, koju smo obranili 90-ih, koju je bio okupirao srbočetnički general Ratko Mladić, sada mogu poručiti kako nećemo dozvoliti da je okupiraju oni koji nam žele oduzeti život", rekao je Bulj. Prosvjednici su imali istaknut veliki transparent s natpisom: "Ne damo Peruću!, Ne damo Cetinu!, Idite u miru!", a istaknuli su i transparente s natpisima: "Voda=Život", "Cetina turizam", Sudstvom ogorčeni građani RH". Tvrtka MCC je u listopadu 2016. izvijestila kako je riječ o projektu Vis Viva, vrijednom oko milijardu eura u sklopu kojeg je predviđena izgradnja četiriju elektroenergetskih objekata u Dalmatinskoj zagori, odnosno plinske elektrane Peruće koja će kombinirano proizvoditi električnu i toplinsku energiju, reverzibilne hidroelektrane (RHE) Vrdovo, spojnog dalekovoda Hrvace-Konjsko i spojnog plinovoda Dugopolje-Peruća. Projekt Vis Viva jedan je od dvaju strateških projekata na području Hrvatske objavljenih na europskom portalu projekta ulaganja (EPPU). Taj je projekt istaknut u izvješću o provedbi ulaganja za Europu u Republici Hrvatskoj od 25. rujna do 31. srpnja 2016., prihvaćenom na sjednici Vlade 28. rujna 2016. godine.
www.jutarnji.hr

Gradnju TE Peruća u ovome trenutku ne možemo prihvatiti
Ovdje se pogoduje kriminalnoj skupini," kazao je također Mostov Bulj. Pozvao je Plenkovića i Dalić da u vezi s projektom TE Peruća zastupaju interese naroda. Skupština Splitsko-dalmatinske županije na tematskoj je sjednici u ponedjeljak navečer prihvatila zaključke koje je predložio župan Blaženko Boban koji, po njegovim riječima, znače da se "ne prihvaća trenutno izgradnja termoelektrane Peruća," a odbijen je prijedlog Mostove deklaracije kojom se traži "oštro protivljenje" tom projektu i njegovo brisanje iz županijskih prostornih planova. Zaključke koje je predložio župan Boban, od 44 nazočna vijećnika 35 ih podržalo a devet je bilo suzdržano, dok je prijedlog Mostove deklaracije podržalo 14, a protiv je bilo 30 vijećnika."Ne prihvaćamo trenutno izgradnju termoelektrane Peruća dok se ne realiziraju svi ostali parametri koji su navedeni u zaključcima," rekao je Boban novinarima objašnjavajući sadržaj zaključaka. Boban je kazao kako Splitsko-dalmatinska županija nije relevantna nego je relevantna Studija utjecaj na okoliš. Na tu studiju ima "puno primjedbi koje će Ministarstvo zaštite okoliša i energetske učinkovitosti uzeti u obzir," rekao je Boban. Na upit znače li zaključci brisanje projekta termoelektrane iz prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije, Boban je kazao kako se brisanje ne može obaviti jednim aktom, nego je to višegodišnja procedura.

'Moramo koristiti obnovljive izvore'
U usvojenim zaključcima kaže se da Hrvatska uvozi energiju i da mora koristiti svoje potencijale obnovljivih izvora, te da Splitsko-dalmatinska županija potencira realizacije energetskih projekata primarno iz hidro i obnovljivih izvora energije, vode, sunca i vjetra. Ako bi Republika Hrvatska i nakon realizacije projekata iz obnovljivih izvora morala uvoziti dodatnu energiju, otvara se mogućnost izgradnje i drugih, sličnih izvora električne energije, a oni, kaže se u zaključcima, "moraju biti planirani s najsuvremenijim tehnologijama za zaštitu ljudi, zraka i okoliša, vodeći računa o lokaciji zbog iskoristivosti toplotne energije." Suradnik na izradi Studije utjecaja na okoliš u projektu Vis Viva, u sklopu kojeg je i termoelektrana Peruća, Tarzan Legović u izjavi novinarima ocijenio je razumnim zaključke splitsko-dalmatinske Županijske skupštine. "Neće biti uništenja zraka i vode, nego će poljoprivreda profitirati tako što će Općina Hrvace dobiti sredstva kojih sada nema za pokrenut poljoprivredu," kazao je Legović.Na upit kako komentira činjenicu da je do sada oko 25.000 građana potpisalo peticiju protiv gradnje termoelektrane Peruća, Legović je kazao kako to govori "koliko su ljudi prestrašeni, a ne koliko o tomu znaju." Po njegovim riječima, ljudi koji su izradili studiju utjecaja na okoliš ne žele nikoga prevariti i dužnost im je da budu objektivni jer su za to dobili dopusnice Ministarstva okoliša. "Ako bi ti radili drukčije, izgubili bi dopusnice i njihova bi poduzeća bankrotirala," kazao je. Rekao je i kako je Studija utjecaja na okoliš nedavno korigirana. Također je istaknuo kako projekt reverzibilne elektrane Vrdovo košta između 600 i 700 milijuna eura dok termoelektrana Peruća staje oko 400 milijuna eura. "Taj novac ne postoji u Hrvatskoj i trenutno se traže investitori," kazao je Legović. Pomoćnica ministra zaštite okoliša Anamarija Matak je istaknula kako to ministarstvo mora uzeti u obzir stajalište povjerenstva o Studiji utjecaja na okoliš ali "i brojna druga mišljenja u vezi okoliša" koja se odnose na projekt termoelektrane Peruća.

Miro Bulj: Termoelektrana na Perući je zločinački pothvat
Glavni projektant termoelektrane (TE) Peruća Marjan Štula rekao je da se električna energiji u Dalmaciji dobiva pretežito iz vjetroelektrana i hidroelektrana te je potrebno uspostaviti balans kako bi se struja odbijala i iz trećeg izvora, iz plina. "Plinske elektrane su u svijetu standardni proizvođači električne energije daljem svijeta, jer plin je najpogodniji energent za proizvodnju električne struje" kazao je Štula. Odbacio je primjedbe da će termoelektrana Peruća predstavljati ekološku opasnost za Cetinsku krajinu. Ispuštanje ugljendioksida (CO2) u zrak bilo bi minimalno te bi minimalno opterećivalo okoliš. U sastavu dimnog plina bilo bi samo 0,02 posto štetnih plinova a to znači da bi neštetnih bilo 99,98 posto, što je u skladu sa zakonom dopustivim količinama štetnih plinova," rekao je Štula. Naglasio je kako bi i utjecaj onečišćenja iz termoelektrane Peruća bio u granicama koje propisuje zakon. Napomenuo je kako bi se u slučaju potrebe u TE Peruća koristilo i "ekstra lako loživo ulje."

Plin najčišći energent
Voditelj Studije utjecaja na okoliš TE Peruća Ivan Vučković je podsjetio da su za svaki od zamišljenih objekata u projektu Vis Viva, u sklopu kojeg je i TE Peruća, razrađene mjere ekološke zaštite. "Za zaštitu akumulacije u jezeru Peruća, te za zaštiti vode, tla, zraka te zaštitu voća, povrća, životinja i zdravlja ljudi propisane su mjere za ublažavanje od onečišćenja a u slučaju potrebe i mjere monitoringa," kazao je. Savjetnik u projektu TE Peruća zadužen za zaštitu voda dr. Tarzan Legović s Instituta Ruđer Bošković ocijenio je neutemeljenim primjedbe da bi ta termoelektrana prekomjerno zagrijavala vodu i ugrožavala eko sustav Cetine."U najgorem slučaju temperatura vode bi se povećala za jedan stupanj Celzijusa," procijenio je Legović. Suradnik u projektu Goran Gašparac je istaknuo kako bi maksimalna koncentracija ugljen dioksida i ugljenmonoksida u zraku bila ispod granične crte zakonom dopustive. "To znači da termoelektrana Peruća neće utjecati na postojeće stanje okoliša i neće doći do onečišćenja zraka," rekao je Gašparac. Naglasio je da bi u slučaju prekoračenja dopustivih količina koncentracije onečišćivača u zraku termoelektrana Peruća "odmah zaustavila rad." Suradnik na projektu termoelektrane Peruća Ferdo Bušić istaknuo je da je plin najčistiji energent. "Poruke koje se iznose u medijima o onečišćenjima termoelektrane Peruća su čista neistina," kazao je Bušić, naglasivši da bi TE Peruća pridonijela ekonomskom i ekološki održivom razvoju Dalmacije. Suradnica na projektu termoelektrane Peruća Bojana Mahmutović je istaknula kako realizacijom tog projekta "neće doći do značajnog povećanja bolesti". "Osoba koja živi na tom (Cetinskom) području teoretski bi živjele pet sati kraće od očekivanog trajanja života, a zbog bolesti dišnog sustava teoretski bi jedna osoba bila hospitalizirana u razdoblju od 38 godina," kazala je Mahmutović. Mladen Zeljko iz instituta "Hrvoje Požar" je rekao kako je u vezi termoelektrane Peruća u hrvatskom društvu stvoreno ozračje kao za nogometnu utakmicu - jedni su ZA, a drugi su PROTIV.

Dalmaciji potrebno stabiliziranje elektroenergetskog sustava
"Međutim to nije pitanje za kviz nego njegovu rješavanju treba pristupiti hladne glave jer treba uzeti u obzir kako Hrvatska nema dovoljno električne energije i ne smije ovisiti o uvozu," kazao je Zeljko. Boris Draženović iz Centra za energetiku i investicije je upozorio kako u Hrvatskoj sada gotovo da i nema ozbiljnih investicija, dodavši kako je važno što je 16. listopada ove godine prihvaćena odluka da se Reverzibilna elektrana Vrdovo proglasi strateškim projektom. "Projekt ove reverzibilne elektrane košta oko 4,5 milijardi kuna," kazao je Draženović, naglasivši kako je Dalmaciji potrebno stabiliziranje elektroenergetskog sustava. Marko Lovrić iz Hidroelektre je podsjetio kako u Dalmaciji ima 13 hidroelektrana i 18 vjetroelektrana a u pripremi je još desetak vjetroelektrana. "Termoelektrana Peruća će pričekati dulje razdoblje jer su prioriteti termoelektrane u Osijeku, Rijeci i Zagrebu," poučio je Lovrić.

Cvitković: TE Peruća loš projekt
Znanstvenik Mislav Cvitković koji je aktivan u protivljenju gradnji TE Peruća, rekao je kako postoji predrasuda da su protivnici termoelektrane Peruća protivnici elektroenergetskih projekata. "Mi smo protiv loši elektroenergetskih projekata, a termoelektrana Peruća je loš projekta jer predstavlja ekološku ugrozu i ekonomski je neisplativ," kazao je Cvitković. Po njegovim riječima Peruća je izvorište pitke vode za 500.000 stanovnika Dalmacije odnosno oko 80 posto splitsko-dalmatinske županije ovisi o toj vodi. "Nedopustiv je bilo kakav pogon na Perući koji može ugroziti pitku vodu a Reverzibilna elektrana Vrdovo mora biti nacionalno vlasništvo, a ne privatna opcija," kazao je Cvitković. Vijećnik Mosta Miro Bulj u obraćanju suradnicima projekta rekao je da su 'apologeti onima koji se žele okoristi o projekt termoelektrane Peruća'. "Zoran Burić, muž ministrice vanjskih poslova Marije Burić, ovim zločinačkim pothvatom želi oduzeti budućnost našoj djeci," dodao je. Bulj je također rekao da je projekt TE Peruća "zločinački pothvat gori od Ratka Mladića." "Ovdje se pogoduje kriminalnoj skupini," kazao je također Mostov Bulj. Pozvao je premijera Andrea Plenkovića i ministricu Martinu Dalić da u vezi s projektom TE Peruća zastupaju interese naroda. Željan Jurlin iz braniteljskih udruga zatražio je od nadležnih da se ukine odluka o proglašavanju Reverzibilne elektrane strateškim projektom Hrvatske, rekavši da se dodjeljivanje tog projekta privatniku ugrožavaju nacionalni interesi Hrvatske i nacionalna struktura jer to treba biti vlasništvo države.

www.24sata.hr

Što stoji u Nacrtu Strategije prilagodbe klimatskim promjenama RH?
Završna konferencija projekta "Jačanje kapaciteta Ministarstva zaštite okoliša i energetike za prilagodbu klimatskim promjenama te priprema Nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama" održana je ovaj tjedan u Kući Europe u Zagrebu. Riječ je o projektu vrijednom 770.000 eura koji je financiran kroz fond Prijelazni instrument Europske unije za Hrvatsku. U suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike, projekt je tijekom proteklih godinu i pol dana provela tvrtka Eptisa Adria d.o.o. s timom vodećih hrvatskih stručnjaka sa svrhom izrade nacrta nacionalne Strategije prilagodbe klimatskim promjenama za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu i nacrta Akcijskog plana. Izrađeno je klimatsko modeliranje do kraja 2070. godine na superračunalu VELEbit koje je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike kupilo u te svrhe, također kroz fond Prijelazni instrument Europske unije za Hrvatsku u iznosu od 521.145 eura. Analizama je obuhvaćena cijela Hrvatska i izrađena je procjena utjecaja klimatskih promjena na ranjive sektore te su prepoznate prioritetne mjere i aktivnosti koje treba poduzeti radi prilagodbe očekivanim klimatskim promjenama. "Klimatske promjene su kao globalni fenomen jedan od najvećih okolišnih izazova našeg stoljeća. I Hrvatska je izložena negativnim učincima klimatskih promjenama. Recentna događanja poput ekstremnih hladnoća i pucanja cijevi za vodu u Dalmaciji i ledoloma u Gorskom Kotaru, pa ekstremne ljetne vrućine, visoke vode, klizišta i bujica kao na primjer nedavno u Ninu i Zadru, ukazuju na prijetnje kojima smo već sada izloženi. Ovi podaci pokazuju kako se i naša infrastruktura i način organiziranja društva trebaju mijenjati i unaprijediti. Ključno je povezivanje sektora i razina vlasti i ulaganje u istraživanje i obrazovanje, kako bi se smanjila ranjivost ekosustava i gospodarstva odnosno, stvorila otpornost hrvatskog društva na klimatske promjene kojima ćemo u budućnosti sve više biti izloženi", kazao je državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike doc.dr.sc. Mario Šiljeg. U ime Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj okupljenima se pozdravnim govorom obratila Mirella Rašić, zamjenica šefa Predstavništva, istaknuvši: "Europska komisija želi da Europa bude lider kad je u pitanju borba protiv klimatskih promjena. U tom smislu, EU ostaje predana kolektivnom globalnom cilju mobilizacije od oko 100 milijardi US$ godišnje do 2020. godine sve do 2025.g, za financiranje aktivnosti vezanih uz klimatske promjene u zemljama u razvoju, a planiramo i nastavak i značajna povećanja financiranja". Projekt Strategija prilagodbe klimatskim promjenama provodio se kroz dvije komponente: prva komponenta bila je u većem dijelu fokusirana na pregled dosadašnjeg stanja u sektorima te na edukaciju i osvješćivanje stručne i šire javnosti o klimatskim promjenama, utjecaju klimatskih promjena, ranjivosti pojedinih sektora te konačno mogućnosti prilagodbe na klimatske promjene. Druga komponenta bila je fokusirana na klimatsko modeliranje, izradu analize utjecaja i ranjivosti te izradu nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama za razdoblje do 2040. godine s pogledom do 2070. godine i Akcijskog plana za prvo petogodišnje razdoblje. Glavni, dugoročni cilj Strategije prilagodbe jest smanjenje ranjivosti društvenih i prirodnih sustava na negativne utjecaje klimatskih promjena, odnosno jačanje njihove otpornosti i sposobnosti oporavka od tih utjecaja. Poznavanje utjecaja klimatskih promjena potrebno je zbog razvoja sektorskih politika i zakonodavstva, zbog planiranja dugoročnog razvoja i razvoja strukturnih projekata od javnog značaja. Strategija obuhvaća sljedeća područja: hidrologija i upravljanje vodnim i morskim resursima, poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo, bioraznolikost, zdravlje/zdravstvo, upravljanje rizicima, prostorno planiranje, turizam i energetika. Voditelj projektne skupine dr.sc. Vladimir Kalinski, osvrnuvši se na tijek provedbe projekta i pripremljene dokumente, istaknuo je sljedeće: "Sam proces prilagodbe klimatskim promjenama mogao bi se svesti na nekoliko pojmova: educirati, opažati, planirati i djelovati. Nema jedinstvenog recepta kako se prilagoditi no sve što poduzmemo mora uzeti u obzir da dugoročne ne izazove neke druge štete. Ukupni iznos potrebnih ulaganja u provedbu Strategije prilagodbe i njenih 80-tak mjera u dugom vremenskom razdoblju u ovom trenutku može se procijeniti na nešto više od 3,5 milijarde eura. Najveći dio toga iznosa osigurat će se iz fondova EU-a, dok će sredstva državnog proračuna iznositi manje od 1% ukupnog iznosa ulaganja i iskoristit će se u svrhu provedbe regulativnih i administrativnih mjera. Pod pretpostavkom da će ove mjere doprinijeti pozitivnim gospodarskim učincima, može se zaključiti da će korist od provedbe Strategije prilagodbe unatoč visokim troškovima biti značajna. Edukacija je jedna od najjefitnijih stavki prilagodbe, a vraća se višestruko".
Portal croenergo.eu

Prilagodbe klimatskim promjenama
Klimatske su promjene već prisutne, a sasvim izvjesno možemo očekivati da će se nastaviti: temperature rastu, mijenjaju se oborinski obrasci, tope se ledenjaci i snijeg, a razina mora raste. Događaji povezani s ekstremnim vremenskim i klimatskim prilikama koji uzrokuju nepogode poput poplava i suša u mnogim će regijama postajati sve češći i silovitiji. Utjecaji promjene klime na ekosustave, gospodarske sektore te ljudsko zdravlje i dobrobit, razlikuju se diljem Europe. Čak i ako se svjetski napori za smanjenje emisija pokažu učinkovitima, neke su klimatske promjene neizbježne te su stoga potrebne dodatne aktivnosti kako bismo se prilagodili učincima tih promjena. Kako bi spriječile najopasnije učinke klimatskih promjena, zemlje potpisnice Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) usuglasile su se da će ograničiti globalni rast temperature na manje od 2 °C od predindustrijskog doba. Da bi se postigao taj cilj, globalne emisije stakleničkih plinova moraju se drastično smanjiti. Više informacija možete potražiti u globalnim politikama o klimatskim promjenama. EU i druge države članice EGP-a poduzimaju razne aktivnosti kako bi smanjile svoje emisije stakleničkih plinova, a te napore nadopunjuju i politike prilagodbe klimatskim promjenama.

Utjecaji i ranjivost sustava
Najveći porasti temperature u Europi bilježe se u južnoj Europi tijekom ljeta i na području Arktika tijekom zime. Smanjenje oborina bilježi se u južnoj Europi, a porast oborina na sjeveru. Predviđeni porasti jačine i učestalosti toplinskih valova i poplava te promjene u rasprostranjenosti nekih zaraznih bolesti i peluda mogu štetno utjecati na zdravlje ljudi. Klimatske promjene izazivaju dodatan pritisak na ekosustave i dovode do premještanja mnogih biljnih i životinjskih vrsta prema sjeveru i na više nadmorske visine, a sve to utječe na sektore kao što su poljoprivreda, šumarstvo, proizvodnja energije, turizam te općenito na infrastrukturu. Većinu ovih projekcija možemo smatrati nepovoljnima.

Europske regije koje su posebno osjetljive na klimatske promjene, a pri čemu mislimo i na urbana područja, uključuju:
južnu Europu i mediteranski bazen;
planinska područja;
obalne predjele, delte i poplavne doline;
daleki sjever Europe i Arktik.

Stoga je izvjesno da su potrebne prilagodbe kako bi se mogle poduzeti odgovarajuće aktivnosti da se utjecaj klimatskih promjena spriječi ili svede na najmanju moguću mjeru. Potrebne su strategije i djelovanje na lokalnoj, nacionalnoj, transnacionalnoj razini te na razini EU-a. Integracija s politikama iz drugih područja je nužna i sve se češće provodi; primjerice s područjima kao što su gospodarenje ekosustavima i vodama, smanjenje rizika od katastrofa, gospodarenje obalnim područjima, poljoprivreda i ruralni razvoj, zdravstvene usluge, urbanističko planiranje i regionalni razvoj. Djelovanje uključuje tehnološke mjere, mjere koje se temelje na održivom gospodarenju ekosustavima i mjere koje se bave promjenama ponašanja.

Politike EU-a
U travnju 2013. Europska komisija objavila je Strategiju EU-a o prilagodbi klimatskim promjenama, koja ima tri glavna cilja:
* Promicanje djelovanja država članica: poticanje svih država članica na donošenje sveobuhvatne strategije prilagodbe te pružanje financijskih sredstava kojima bi se državama članicama pomoglo da izgrade svoje kapacitete za prilagodbu i poduzmu potrebne radnje. Podržavanje prilagodbe u gradovima pokretanjem dobrovoljnih obveza koje se temelje na inicijativi „Sporazum gradonačelnika“ (koja je od 2015. spojena sa Sporazumom gradonačelnika za klimu i energiju).
* Rad na prilagodbama klimatskim promjenama na razini EU-adaljnjim promicanjem prilagodbi u ključnim osjetljivim sektorima kao što su poljoprivreda, ribarstvo i kohezijska politika, čime se osigurava bolja otpornost europske infrastrukture i promiče osiguranje od prirodnih katastrofa i katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem.
* Bolje informirano odlučivanjepopunjavanjem praznina u znanju o prilagodbama i daljnjim razvojem Europske platforme za prilagodbu klimatskim promjenama (Climate-ADAPT). Sve veći broj država članica EGP-a donosi nacionalne strategije o prilagodbama, a nekoliko njih razvilo je i provodi nacionalne akcijske planove za prilagodbu. Strategije i djelovanje provode se i u mnogim gradovima te u transnacionalnim regijama diljem Europe, uključujući i područje Baltičkog mora, Karpata i Alpi.

Aktivnosti EEA-e
EEA podržava razvoj i provedbu aktivnosti vezanih za prilagodbe klimatskim promjenama u Europi, vrednovanje politika EU-a i razvoj dugoročnih strategija za prilagodbu klimatskim promjenama i smanjivanje rizika od katastrofa pružanjem relevantnih informacija. EEA informacije (primjedbe, projekcije, pokazatelji, procjene) usredotočene su na klimatske promjene, učinke, osjetljivost sustava i mjere prilagođavanja u Europi. EEA blisko surađuje s Europskom komisijom (GU za klimatsku politiku, GU za Zajednički istraživački centar, Eurostat), sa stručnjacima iz svojeg Europskog tematskog centra o utjecajima, osjetljivosti i prilagodbi klimatskim promjenama (ETC/CCA) te s mrežom zemalja EEA-e (Eionet). EEA surađuje, među ostalima, sa službom za klimatske promjene Copernicus, s ECDC-om, regionalnim uredom SZO-a za Europu, regionalnim uredom ISDR-a za Europu, OECD-om i IPCC-om. Ključne aktivnosti i proizvodi uključuju procjenu utjecaja klimatskih promjena i osjetljivosti na klimatske promjene u Europi te analizu nacionalnih, gradskih i sektorskih strategija te akcijskih planova za klimatske promjene. EEA također održava Europsku platformu za prilagodbu klimatskim promjenama (Climate-ADAPT) i upravlja njome.
www.eea.europa.eu